Pitanja za polaganje završnog ispita – mature iz praktične nastave zanimanja

optičar

1. Usmeno obrazloženje praktičnog rada

2. Šta je dioptrija

Dioptrija (grč. Dioptron – sve kroz šta se vidi)  je jedinica za mjerenje jačine sočiva (jačina sočiva
jednaka je recipročnoj vrijednosti žižne daljine). D = 1/f. Odnosno, dioptrija je mjera refrakcijske jačine
oka, sposobnost oka da prelama zrake svjetla na retinu. Refrakcija je dio optike koji proučava
prelamanje svjetlosti.

3. Vrste dioptrije
Postoje tri tipa diotprija: kratkovidost (miopija), dalekovidost (hipermetropija) i astigmatizam
(rasipanje svetla).

4. Kratkovidost (miopija)
Kratkovidnost ili miopija je najčešća refrakcijska pogreška oka kod kojega se slika predmeta stvara
ispred mrežnice jer je očna jabučica prevelika, a ispravlja se divergentnim (minus) lećama.
Simptoni :

 osoba vidi na blizu (čitanje, rad za računalom itd.) dok su udaljeni predmeti nejasni
 škiljenje – osoba nastoji stiskanjem vjeđa (škiljenjem) izoštriti sliku udaljenog predmeta

5. Hypermetropia (dalekovidost)
Hipermetropija je refrakcijska pogreška oka u kojoj se, za razliku od kratkovidnosti, zrake svjetla lome
iza mrežnice. Uzroci ove pogreške mogu biti u prekratkoj osi oka (osna hipermetropija), ili u preblagoj
zakrivljenosti rožnice (lomna hipermetropija). Primjerice, to znači da dalekovidne osobe mogu dobro
vidjeti prometne znakove u vožnji, ali ne vide čitati bez naočala ili kontaktnih leća, što također ovisi o
visini dioptrije i dobi.
Dalekovidnost se označava plus dioptrijom na receptu za dioptrijske naočale i kontaktne leće.

6. Astigmatizam je refrakcijska pogreška oka također nazivana cilindar. Nastaje zbog nepravilno
zakrivljene rožnice, koja zrake svjetla ne lomi u svim meridijanima jednako, a ponekad i zbog
nepravilno zakrivljene očne leće.Astigmatizam se najčešće pojavljuje u kombinaciji sa kratkovidnošću
 ili dalekovidnošću. Simptomi su zamagljen i nejasan vid, deformirana slika, ili deformirana tiskana
slova pri čitanju.

Vrste astigmatizma
Pravilni (regularni) astigmatizam – Slučaj kod više od 80% ljudi sa astigmatizmom je pravilni
astigmatizam, kada se dva glavna zamišljena meridijana nalaze pod pravim kutem. Takav astigmatizam
je najčešće podložan ispravljanju. Ako glavni meridijani leže pod pravim kutem, ali su postavljeni koso,
takav astigmatizam se naziva kosi astigmatizam.
Pravilni astigmatizam možemo podjeliti na:
Jednostavni astigmatizam – jedan meridijan je dalekovidan ili kratkovidan.
Složeni astigmatizam – oba meridijana su dalekovidna ili kratkovidna.
Miješani astigmatizam – jedan meridijan je dalekovidan a drugi kratkovidan.

Nepravilni (iregularni) astigmatizam – Dva glavna meridijana nisu okomita jedan na drugi. Ovaj tip
astigmatizma je uglavnom uzrokovan zbog bolesti rožnice (keratokonusa), ili nastaje kao posljedica
ozljede ili upale rožnice.

7. Presbiopija
Presbiopija ili staračka dalekovidnost, nastaje zbog toga što oko nakon određene dobi
izgubi mogućnost zaoštravanja na bliske predmete. Česti simptomi su umor očiju ili glavobolja pri radu
na blizinu. Presbiopija je povezana sa starenjem i u određenoj dobi naočale postaju neizbježne.
Koriguje se plus lećama

8. Anizometropija
Anizometropija - različita dioptrija na svakom oku. Anizometropija je stanje u kojem oči imaju različitu
refrakcijsku snagu,a susrećemo je u različitim stanjima poput kratkovidnosti,dalekovidnosti ili
antimetropije ( gdje je jedno oko kratkovidno, a drugo dalekovidno). Anizometropija je stanje kod kojeg
oči imaju značajno različite dioptrije. Tako jedno oko može biti kratkovidno, a jedno dalekovidno.
Primjerice jedno oko može imati vrijednosti dioptrije : +1,00 dioptrija, a drugo oko +4,00 dioptrija.
Može se dogoditi i da jedno oko ima -1,00 Dsph, dok drugo oko može imati -7,00 Dsph ili pak jedno
oko može imati plan (tj. 0,00) Dsph, dok drugo oko može imati +-5,00 dioptrija.

9. Pojam sočiva
Sočivo je optički elment ograničen sa dvije optički aktivne površine od kojih bar jedna nije ravna.
Postoje tri vrste optički obrađenih površina i to: sferne, asferične i ravne (plan). Prema obliku
obrađenih površina mogu biti: sferična i asferična. Prema karakteru sfere dijele se na: konkavna
(udubljena) i konveksna (ispupčena).
10. Proces izrade sočiva – optičkog elementa
Operacije izrade optičkog elementa : rezanje optičke sirovine, bušenje, rundiranje (zaokrugljivanje),
frezovanje (glodanje), brušenje, poliranje i centriranje.

11. Materijali za izradu sočiva

Osnovna podjela oftalmoloških materijala prema prirodi materijala (sastavu):
− stakla,
− plastike (polimerni materijali).

Stakla (kao i plastike) se mogu podjeliti u podvrste prema:

− sastavu,
− indeksu prelamanja (normalni, srednji, visoki, veoma visoki)
− apsorpcionim osobinama (providna ili bezbojna, bojena, fotohromna,
sa specijalnim prevlakama, …)
-namjeni (zaštitne, sunčane itd)

Osnovna podjela stakala prema vrsti (sastavu)

Primjeri sastava:
Kron-staklo: 70 % SiO2 15 % Na2O 12 % CaO
Flint-staklo: 30 % SiO2 8 % Na2O 60 % PbO (takođe više oksida K, As,Ti, Nb, Ta, Zr, …)
Barijumsko kron staklo: 30 % SiO2 35 % BaO (takođe više oksida Ca, Zn, Al, B, …)
Borosilikatno staklo: SiO2−B2O3

Stakla – podjela prema indeksu prelamanja

Stakla se prema indeksu prelamanja djele na
 standardnog (normalnog) indeksa prelamanja nd < 1.54
 srednjeg indeksa prelamanja nd = 1.54−1.64
 visokog indeksa prelamanja nd = 1.64−1.74
 veoma visokog indeksa prelamanja nd > 1.74
Stakla standardnog (normalnog) indeksa prelamanja (nd < 1.54) i srednjeg indeksa prelamanja (nd <
1.64) sadrže približno: 60-70 % SiO2, a ostatak čine oksidi Na, Ca, K, …, pa i B i Ti.
U ovu grupu stakala spadaju:
− Na-Ca natrijum-kalcijum) stakla, indeks relativno mali, 1.5, Abeov broj
oko 60);
− borosilikatna stakla (veći sadržaj oksida B, zatim Zr, indeks je veći (1.6),
koriste se za fotohromna stakla).
− titanijumska stakla (veće učešće oksida titanijuma)

Stakla– podjela prema apsorpcionim osobinama

Prema apsorpcionim osobinama, stakla (pa i plastike) se svrstavaju u:
 providna (čista, bezbojna, bistra, clear),
 bojena (nijansirana, zatamnjena, tinted).
 Bojeni stakleni materijali se još dele na materijale sa:
 permanentnim apsorpcionim osobinama (permanentnom bojom - zapreminski ili
površinski bojena stakla)
 promenljivim apsorpcionim osobinama (fotohromni), a kao posebnu vrstu mogu se izdvojiti:
 filtri.

Plastični materijali
Plastični materijali za oftalmološka sočiva se mogu podjeliti u djve osnovne grupe, uglavnom zbog
različitog načina proizvodnje i zbog različitih osobina (različito ponašanje pri zagrevanju):
1. Termoočvršćavajuće smole (thermosetting resins) – (duromeri, duroplasti
termostabilni polimeri)
2. Termoplastične smole (thermoplastic resins) – (plastomeri, termoplasti
termoplastični polimeri

Plastični materijali
1. Termoočvršćavajuće smole
− Sočiva koja se proizvode od termoočvršćavajućih smola, dobijaju se livenjem u kalupe u
monomernom obliku, uz dodatak katalizatora, za ubrzavanje procesa polimerizacije, i zatim
očvršćavanjem. Proces polimerizacije se izaziva toplotom.
− Čine većinu plastičnih materijala korišćenih u optici, a glavni predstavnik I najzastupljeniji na tržištu
je
CR 39.( Plastični materijali standardnog indeksa prelamanja nd = 1.498);

Plastični materijali standardnog indeksa prelamanja – Trivex

Trivex ne upada ni u jednu od uvedenih klasifikacija plastičnih materijala.
Karakterišu ga:
 indeks prelamanja nd = 1.532;
 gustina ρ = 1.1 g/cm3;
 Abeov broj vd = 43−46;
 velika otpornost prema pojavi naponskih sila u strukturi – pogodan za izradu
 sočiva za bezokvirne naočari;
 poboljšana hemijska otpornost;
 izuzetno velika otpornost na udarce.

Termoplastične smole – Polikarbonat

Plastični materijali sa promenljivim apsorpcionim osobinama

Fotohromni plastični materijali

12. Tretman površina naočalnih sočiva

Na površine sočiva se nanose iz raznih razloga tanki slojevi, prevlake .
Osnovni razlozi su, u osnovi, dvojaki:
 − promjena optičkih osobina, prije svega smanjenje intenziteta reflektovane svjetlosti od naočalnih
sočiva, i
− poboljšanje drugih optičkih i/ili fizičkih osobina sočiva.

Za promjenu optičkih osobina, tretmani podrazumjevaju postavljanje:

− antirefleksione (AR) prevlake, mjenjaju optičke karakteristike sočiva
− bojenje,
− postavljanje fotohromnog sloja,
− postavljanje prevlake za zaštitu od UV zračenja, i
− ogledalske prevlake.

Za promjenu fizičkih osobina, tretmani se odnose na postavljanje:

− tvrdih prevlaka, mjenjaju mehaničke osobine površina sočiva
− hidrofobnih prevlaka, sprečavaju zadržavanje prljavštine i masnoće na sočivima.

13. Antirefleksivni sloj na sočivu

Antireflex sloj je razvijen da bi se eliminisao neželjen efekat refleksije sa površine stakala.
Nanošenjem tankih slojeva materjala odgovarajućeg indexa prelamanja i optičke debljine izaziva se
negativna interferencija upadnog i reflektovanog snopa svetlosti, što dovodi do povećanja procenta
svetlosne energije koja prolazi kroz sočivo.
Kojim korisnicima je antirefleks potreban?Svima koji nose naočare, bez obzira da li se radi o deci ili
starijim korisnicima, da li su namenjene za nošenje napolju ili u zatvorenom prostoru, za rad ili za
daljinu jer antirefleks omogućava kvalitetniju sliku i smanjuje zamor očiju pri dugotrjnom radu.
Antirefleks je naročito potreban:
- korisnicima računara da bi tekst na ekranu videli jasnije i bez blještanja
- vozačima, a posebno onima koji često voze noću, jer smanjuje blještanje pri posmatranju dolazećeg
svetla, i omogućava bolji kontrast slike
- svima koji rade pri uslovima slabog osvetljenja
- svima koji na fotografijama i TV snimcima žele da mesto naočara učine vidljivim svoje oči
- svima koji nose naočare sa visokim dioptrijama i višim indexo
U nekim aplikacijama antirefleksni slojevi se koriste za smanjenje površinske refleksije, dok u drugim
aplikacijama služe za povećanje propusnosti.

14. Fotoosjetljiva sočiva

Fotoosjetljive leće imaju za svojstvo promjenu svoje obojenosti ovisno o okruženju u kojem se nalaze.
Pod utjecajem sunčevog svjetla i UV-zračenja potamnjuju, a bez njega posvjetljuju. Princip rada je da
srebrni halogenidi osjetljivi na svjetlost uzrokuju tamnjenje leće, a reverzibilizatori rade povrat srebrnih
halogenida u početno stanje. Kod mineralnih leća proces se odvija u samoj masi leće pa se kod većih
dioptrija javljaju područja jače zatamnjenosti gdje je leća deblja. Kod organskih se proces odvija u
jednolično nanesenom sloju na površini leće tako da je potamnjenje jednolično i estetski prihvatljivo. U
odnosu na mineralne, početno stanje osvijetljenosti je bliže nuli dok krajnje stanje osvjetljenosti iznosi
cca 80 %. Vrijeme reakcije, kako potamnjenja tako i posvjetljenja, je također bitno brže. Fotoosjetljivost
u organskih leća nije u velikoj mjeri ovisno o temperaturi za razliku od mineralnih. Ukoliko se
 fotoosjetljiva leća nađe pod suncem a ispod stakla, tada one neće potamniti u onoj mjeri kako je
tvornički deklarirano nego manje i sporije jer je djelomično ili potpuno blokiran dotok UV-zračenja pa
one iz tog razloga nisu pogodne za vozače.

15. Bifokalna sočiva

Bifokalna sočiva namjenjena su osobama koje imaju potrebe za nošenjem dvije vrste naočala i za blizinu
i daljinu. To su prezbiopi, odnosno osbe čija starosna dob prelazi 40 godina, kada počinje da slabi
akomodaciona moć prirodnog sočiva, te su neophodne naočale za blizinu, a potom i za daljinu.
Bifokalne leće do određene mjere rješavaju problem s vidom na daljinu i blizinu s jednim naočalama,
ali to nije idealno rješenje. Ukoliko s njima želite raditi ispred monitora, tu nastaje problem. Naime,
problem je s srednjim udaljenostima. Također, naočale s bifokalnim lećama estetski ne djeluju lijepo jer
se već na prvi pogled može primijetiti istaknuti dio za čitanje.

16. Multifokalna sočiva

Multifokalne ili progresivne leće imaju više dioptrija s postupnim prijelazom između dioptrijskih
jakosti. Koriste se za korekciju refrakcijskih pogrešaka na svim udaljenostima; od udaljenih predmeta,
predmeta na srednjoj udaljenosti, do bliskih predmeta. Naočale s progresivnim lećama su potpuno
prilagođene potrebama svakodnevnog života, tako da ih ujutro stavite i navečer skinete. Omogućuju
vam oštar vid na svim udaljenostima bez potrebe za mijenjanjem naočala.

17. Kontaktna sočiva

Kontaktna sočiva, isto kao i naočare, služe za korekciju vida, a postavljaju se direktno na oko.
Kontaktna sočiva možemo podjeliti na više načina:
• prema vrsti materijala djele se na: tvrda (PMMA)/gas propusna (GP) i meka;
• prema načinu nošenja djele se na: za dnevno nošenje i za produženo nošenje (mogučnost spavanja
sa sočivima);
• prema režimu zamjene djele se na: dnevna, dvonedjeljna, mjesečna, tromjesečna, šestomjesečna,
godišnja;
• prema dizajnu djele se na: sferna (za korekciju miopije/hipermetropije), torična (za korekciju
astigmatizma) i bifokalna/multifokalna (za korekciju prezbiopije).
Meka kontaktna sočiva - Ovo je najačešći tip kontaktnih sočiva koji se danas prepisuje. Ovaj tip
kontaktnih sočiva je izrađen od materijala koji sadrži vodu što sama sočiva čini mekim i fleksibilnim, te
omogućuava nesmetan dolazak kiseonika do rožnjače. Meka kontaktna sočiva se po načinu nošenja dele
na: dnevna, dvonedeljna i mesečna. Dnevna se skidaju pred svako spavanje, a druga dva (kako im i ime
samo kaže) se mogu nositi nesmetano (sa njima se i spava) za određen vbremenski period. Meka
kontaktna sočiva mogu biti bifokalna (koriguju i vid na daljinu i na blizinu) i torična (koriguju
astigmatizam).
Tvrda kontaktna sočiva - Ova kontaktna sočiva su izrađena od plastike u kombinaciji sa drugim
materijalima poput silikona i fluropolimera, koji omogućavaju prolazak kiseonika direktno kroz objektiv
sočiva, pa se zbog toga još nazivaju i gas propusnim sočivima. Ovaj tip kontaktnih sočiva po načinu
nošenja je isključivo dnevni, što znači da se tvrda kontaktna sočiva moraju skidati svaki dan pred
spavanje. Tvrda kontaktna sočiva su odličan izbor za ljude sa težim oblikom alergija.

Ipak, kontaktna sočiva ne mogu da nose baš svi ljudi.

 Kontaktna sočiva su kontraindikovana:
• kod ljudi sa jakim alergijama,
• kod onih koji pate od poremećaja oka poznatog kao „suvo oko“,
• ukoliko radite u prašnjavom (ili na drugi način prljavom) okruženju,
• kod onih koji nisu sposobni da se na tačno propisani način brinu kontaktnim sočivima.
Važno je napomenuti da, ukoliko se javi bilo kakva iritacija oka prilikom nošenja kontaktnih sočiva, ista
odmah skinete i javite se vašem oftamologu.

18. Sferna sočiva

Djele se na osnovu prirode svoje žižne daljine i to na:
 Sabirna sočiva i služe za korekciju hipermeteopije , a imaju + dioptriju
 Rasipna sočiva i služe za korekciju miopije , a imaju + dioptriju

19. Pojam naočala

Naočale, su očno pomagalo koje se sastoje od stakla ili tvrdih plastičnih leća montirani u okvir. Naočale
se obično koriste za korekciju vida i ispravljaju refrakcione greške kao što su: kratkovidnost(miopija),
dalekovidnost (hipermetropija) ili astigmatizam (cilindar).

20. Tipovi naočala

 Korektivne naočale
 Zaštitne naočale
 Sunčane naočale
 Sportske naočale

21. Vrste dioptrojskih okvirova u odnosu na sirovinu izrade

Prema vrsti materijala dioptrijske okvire dijelimo na:
 Metalne
 Plastične
 Kombinirane
 Drvene
22. Vrste okvira prema obliku
Prema obliku dijelimo ih na:
 Dioptrijski okviri s punim okvirom okulara
 Dioptrijski okviri s poluokvirom okulara (na najlon)
 Dioptrijski okviri sa bušenim naočalnim lećama

23. Dijelovi dioptrijskih okvira

Dijelovi plastičnog okvira su:

 Desni i lijevi okular sa mostom;

 Desno i lijevo krilce;
 Šarnir na desnom lijevom krilcu, kao i desnom i lijevom okularu;
 Vijak na desnom lijevom krilcu koji spaja okular sa krilcem;
 Demo lens (kod novih okvira).

Dijelovi metalnog okvira su:

 Desni i lijevi okular sa žljebom;

 Most;
 Desna i lijeva papučica;
 Držači desne i lijeve papučice;
 Desno i lijevo krilce sa šarnirima;
 Šarniri na desnom i lijevom okularu;
 Vijci koji drže sočiva, a spajaju gornju i donju stranicu okulara;
 Plastična navlaka na desnom i lijevom metalnom krilcu;
 Demo lens (kod novih okvira).

24. Optička moć oka

Za oko kažemo da ima optičku moć od + 60D i to: +43D rožnjača i +17D očno sočivo.

25. Širina mosta na dioptrijskim okvirima

a - širina stakla (leće) ; b - visina stakla (leće) ;

c - širina okvira ; d - širina mosta razmak između lijevog i desnog okulara.

26. Fazoniranje dioptrijskih okvira

Osigurati minimalnu dubinu 18 mm,

odnosno 14 mm ovisno od visine okulara, mjereći od središta zjenice do donjeg ruba okvira

Prilagođavanje okvira – Prije početka uzimanja mjera okvir mora biti

prilagođen licu, tako da je:

 vertex distanca 14 – 18 mm;

 pantoskopski ugao između 8- 12°;
 prilagođavanje prednje strane okvira: projekcija, inklinacija, ravnina;
 prilagođavanje krilaca (drški) okvira: otvaranje, oblik dužina, djelovi za uši, zatvaranje drški.

27. Kako se vrši opravka dioptrijskog okvira

Ako je polomljen metalni okvir popravka se radi letovanjem mjesta loma, uz njegovu doradu
turpijanjnjem, brušenjem, poliranjem i popravkom boje.
Plastični polomljeni okvir se popravlja lijepljenjem mjesta loma, namjenskim ljepilima za plastiku, a
dorada se vrši istim putem.

28. Postupci obrade – brušenja sočiva

Imamo ručno, poluautomatsko i automatsko brušenje sočiva.

Za razliku obrade od ručne obrade dioptrijskih i zaštitnih stakala gdje imamo izradu šablona od
kartona, sječenje, krzanje satakla i njegovo brušenje , na poluautomatu imamo dvije odvojene faze
obrade :
- Izrada šablona od plastike na šablonjerci;
- Izrada – brušenje sočiva na brusnoj mašini , gdje je plastični šablon kopir brusnog alata

Za automatsko brušenje sočiva imamo tri naprave („ tri u jedan “ ):

- skener;
- centrirku;
- mašinu za brušenje,
koji su međusobno povezani u jednu cjelinu gdje obradu radimou tri faze : skeniranje okvira, centrranje
sočiva i brušenje sočiva

29. Centriranje sočiva

To je određivanje njegove geometrijske sredine, odnosno optičke sredine ovisnosti od vrste sočiva.

30. Šta je fokometar

Razlikujemo ručni i digitalni fokometar , a služi za centriranje sočiva i određivanje (kontrolu)
njegove dioptrije.

31. Šta je pupilometar

Razlikujemo ručni i digitalni pupilometar, a služi za mjerenje pupilarne distance očiju (PD), koja
predstavlja razmak centara zjenica oka.
Ukoliko na vašem nalazu pišu dva broja poput 62/59, tada koristite veći broj (62) kao PD za pogled na
daljinu, dok manji broj (59) koristite samo kod naručivanja monofokalnih (jednojakosnih ili eng. single-
vision) naočala za čitanje. Ako na vašem receptu pišu dvije vrijednosti za PD, kao na primjer 30/30,5,
tada te vrijednosti označavaju udaljenost od centra vašeg nosa do centra svake zjenice. Tada prilikom
narudžbe trebate odabrati "Različiti PD" i odabrati vaše vrijednosti.

32. Tumačenje nalaza

1. Prvi broj označava sferičnost i govori Vam da li ste kratkovidi (-) ili dalekovidi (+) na svakom oku. Veći broj
označava jaču dioptriju.
 
2. Ako imate astigmatizam i drugi i treći broj će biti uneti na nalazu. Drugi broj odnosi se na “cilindričnost” koja
takođe može biti pozitivna i negativna. Govori Vam koliki je Vaš astigmatizam.
 
3. Treći broj opisuje orijentaciju cilindričnog sočiva i ima vrednost između 1 i 180 stepeni

4. Četvrti broj se propisuje kod bifokalnin i multifokalnih sočiva, odnosno progresivnih naočala i
predstavlja dodatnu korekciju dioptrije za blizinu kod staračke dalekovidnosti.
 Adicija određuje koliko dioptrije je potrebno u smjeru plus kako bi kod staračke slabovidnosti vid na
blizinu opet bio jasan. Predstavlja dodatak za blizinu pomoću kojeg razabiremo razliku između
dioptrije za daljinu i blizinu (potrebno povećanje vrijednosti SPH) za progresivna stakla.

 Ako je vaša dioptrija za daljinu -1,00 Dsph, a vaša adicija 2,00, to znači da za čitanje trebate
naočale s dioptrijom +1,00 Dsph
 Ako je vaša dioptrija za daljinu -3,00 DPT, a vaša adicija 1,75, to znači da za čitanje trebate naočale s
dioptrijom -1,25 DPT
 Ako je vaša dioptrija za daljinu +1,00 DPT, a vaša adicija 2,5, to znači da za čitanje trebate
jednožarišne naočale s dioptrijom +3,5 DPT
 Ako je vaša dioptrija za daljinu + 2,00 DPT, a za čitanje Vam trebaju naočale s dioptrijom + 3,75
DPT, to znači da za progresivne naočale trebate za daljinu +2,00 DPT, a za blizinu adiciju 1,75

33. Kako preporučiti dioptrijski okvir kupcu- pacijentu

Tri su najopćenitija pravila:
 Naočale trebaju istaknuti i naglasiti "najbolje" značajke i crte Vašeg lica.
 Između oblika dioptrijskih okvira i oblika lica treba postići kontrast.
 Veličina okvira treba biti proporcionalna veličini lica, manji okviri za sitnija lica, veći okviri za krupnija
lica.
34. Održavanje naočala

Briga o vašim naočalama i njihovo pohranjivanje

 Nosite naočale za čitanje na privjesku oko vrata kako biste minimalizirali mogućnost njihova gubljenja
ili lomljenja.
 Kada skidate naočale za čitanje s vašeg lica, učinite to lagano i po mogućnosti sa obje ruke. To će
spriječiti rastezanje okvira za naočale i slabljenje vijaka.
 Izbjegavajte nošenje naočala na vrhu vaše glave, jer će ručke na taj način biti pod pritiskom, a i s
vremenom ćete izobličiti naočale. Pohranjujte naočale u etui kada ih ne koristite.
 Pri odlaganju naočala na ravnu površinu, uvijek ih položite tako da su leće odozgora, a ručke dolje. Tako
izbjegavate ogrebotine površine naočalne leće i deformaciju ručki.
 Izbjegavajte odlaganje naočala za čitanje na upravljačkoj ploči automobila jer ih intenzivna, direktna
toplina može izobličiti.
 Izbjegavajte zadržavanje znoja i laka za kosu na naočalnim lećama, jer oni mogu oštetiti premaz leće.

Kako čistiti naočale?

Bez obzira na obradu, naočalne leće mogu i postati će prljave sa dnevnim nošenjima. To je posebice
slučaj sa naočalama za čitanje s obzirom da njih učestalo stavljamo i skidamo.

1. Ispirite naočale sa vodom iz slavine

Ako su vaše naočale uistinu prljave zbog obavljanja poslova u dvorištu ili obavljanja poslova čišćenja,
te su prekrivene prljavštinom i prašinom, najbolje je da ih prije čišćenja isperete vodom iz slavine.

2. Upotrebljavajte odgovarajuće sredstvo za čišćenje

Većinu vremena čistiti ćete naočale kako biste se riješili masnoća s vaše kože ili
kose koja se prenese na leće samim kontaktom. Specijalno tekuće sredstvo za čišćenje naočala će vam
pomoći da skinete mrlje sa leća. Najpraktičnije bi bilo imati malu sprej-bočicu, napuniti je s vodom,
alkoholom /do 40% / i par kapi deterdženta za suđe.

3. Upotrebljavajte odgovarajuću tkaninu

Važno je koristiti odgovarajuću vrstu tkanine pri čišćenju vaših naočala. Neki tekstili, poput
maramica, vune ili određenih sintetičkih tkanina mogu oštetiti leće ili ostaviti neželjena vlakna.
Tkanina od mikrofibre ili ručnici koji ne ostavljaju dlačice mogu lijepo ukloniti mrlje od ulja zbog
svog mekanog materijala i gusto satkane tkanine. Također možete koristiti čistu pamučnu majicu no,
pripazite da je majica bez printa koji također može oštetiti leće.

4. Držite naočale ispravno

Kada se spremate na čišćenje svojih naočala trebali biste ih držati za ručke uz okvir, kako biste ih
čvrsto uhvatili bez da dirate leće.

5. Nježno brišite s jedne strane na drugu kružnim pokretima

Laganim kružnim pokretima brišite s jedne strane na drugu. Nemojte samo brisati po leći ili ribati
naprijed i nazad. Znajte da sredstvo za čišćenje uklanja ulje ne samo sa leća već i sa jastučića za nos,
 zglobova i vijaka. Ta područja nemojte zanemarivati kada čistite naočale, jer ulje može izazvati
njihovo slabljenje i uzrokovati lomove.

35. Autorefraktometar

Služi za automatkso utvrdjivanje dioptrije kod pacijenta. Izuzetno je precizan.

36. Keratometar – oftalmometar

Keratometar je instrument za mjerenje zakrivljenosti rožnice. Ovim uređajem mjere se i vrijednosti

astigmatizma.