Muhsin RiZVI

HAMID `AHINOVIC-EKREM

Prije nego ato je poeo raditi na obimnijim dramskim spjevovimaa

1z epsko.
-historijsketradiciye, 1Hamid Sahinovi Ekrem se, no Basagicu i Riz
simboline
Kapetanoviu, okuaao na kraimdramskim slikama, sir rodol} a-begu
-etike sadräine, i romantiarske knjizevne strukture, u kojima je sa~
tinu svoje stimulativne ideologije. To su njegovi
sa~eo sus.
"dramatski spjevoviu dyi
slike" Nauranku i Na planini.
Dramatski spjev Na urankul predstavlja djelo patriotsko-morali-e
sadr~ine, u nekim elementima inspirirano Preradovievim spjevom Diod
unuk. Ono ato je identino ili slino i u jednom i u drugom djelu- to
prvom redu sama lica, djed i unuk, i slika: unuk vodi slijepog dieda (odu
Ekrema: skoro slijepog) na bre~uljak (kod Ekrema: na proplanak) dok
posljednje zvijezde gase i nadolazi novi dan. Romantiarsko-budnika viia
zore kao vjesnice novog dana i simbola novog Vremena i
poletnije generaciie
koja ée preporoditi domovinu, zajednika je i jednom i drugom spjevu. Kod
Ekrema je ovaj simbolino-idejni okvir u daljem produbljivanju
posebnom boanjakom sadr~inom:
ispunjen i

Otresti se starog drijema,

Svijet kuaa sile odmorene,
Nova zora ljepai ~ivot sprema.2

Drijem, mrtvilo i apatiju - te crte je boanja ka knjizevna generacija joa u

samom poetku svoga djelovanja istakla kao negativno polaziate u svojoj o~iv-
ljujuoj, budnikoj aktivnosti i gotovo da nema knji~evnog i publicistikog
spisa u kome one nisu tretirane. Zbog toga je sasvim prirodno ato je i Ekrem
svoj rodoljubno-moralistiki spjev zasnovao na ideji koja polazi od preovladi-
vanja i otresanja od tih kategorija.U daljem razvoju zbivanja i idejne sadr~ine
Ekrem se odvaja od Preradovia, zadr|avai joa samo starevu meditaciju o

Sejjah (Hamid Sahinovic), Na uranku, Dramatski spjev u dvije slike, Behar, 1904.-05,
13, 195-197.
2 Ibidem, 196.

110
 Prine s e poTD va d a
u
u sme vouA epst-kSttste, uad
S hend basaqIDn
Rina p r , o tus
dra
ufanky i Ha \an,
Dokie urethodnim Ekremovim komedijama zamjena koja dovod; . atyA
sporazuma, kao uzrok kominog zapleta, bilaspontana, zasnovana di do ne-
nosti, neznanju1 neukosti aktera, u njegovoj komediji Dva naelnih naiv
h izvedena namjerno i smialjeno, sa pripremom 1 duhovitim lukavstvom j e
Sctu jedne protivnike strane, sa te~njom dasedovodenjem druge straneu
stanjedezinformacije postigne praktican cij zenidbdbe jednog mladia bunu
s dje
vojkom uprkos protivljenju njenog Oca. Jer postoji u njoj sukob zmedu Sal
bega i uglednog gradanina Fehim-bega, iyem sinu njegov protivnik o
celnik Salih-beg ne da svoju kerku za ~enu. Sama dramska linija 2
je cisto, u prav1lnom hiperbolicnom luku, sa SVim etapama i vorisnim
mentima radnje. U prvom inu ona se kree od ekspozicije u
kojoj se ele
Fehim-begovog uvodnog monologa, 1znoSi polazna situacja i stanje radn preko
prekoideje da se jedan covjek preru[i kao Salih-beg1da kao nacelnik uOndnje,
predsluzbenicima dade svoj pristanak za udaju svoje tobo|nje kceri, te rol.
pojacanja dramske radnje na glas da ce djevojku dati drugome, koje se izra
vau odlunosti da se upotrijebi i to sredstvo, do pronalazenja
-efendije kao pogodne linosti koja e odglumiti naelnika i novinara Salim
se sve moze
iz toga izroditi. U poetku drugog ina stavlja se upredvidania to
zaplet koji se razvija na protivnikoj strani. Za pokret i drui
razhikuod prvog, koju predstav.
lja vedru, saljivu intrigu, ovaj zaplet nos1 1ZvJestan
kritiko-satiriki karakter
gradonacelnik Salih-beg i njegovi slu~benici boje se prisustva
-efendijeu njihovom gradu, koje 1zaziva uznemirenje 1 novinara Salim.
jer bi on mogao otkriti neurednost uzbunu medu njima.
grada opinskih slu~bi i kompromitirati
i
odgovorneu novinama. Komedija intrige kombinira se od
sa
komedijom naravi, poetka drugog ina
u
odnosno sa druatvenom
aktivnom, drugi u pasivnom smislu, susreu sekomedijom. Oba zapleta, prvi
u liku
Senog u acelnika Salih-bega. Pored Salim-efendije preru-
dade "svoJu kcerku za Fehim-begova sina, svoga glavnog zadatka da kao "naelnik"
ujedno i dobroj volji okoline pravog koji on izvraava,

ziva itav niz

udovoljavajui
naelnika, preruaeni Salim-efendija
smijeanih situacija u opini, ato iza-
efekta 1centralni dio ove komedije. predstavlja osnovu komiënog
i Dr~ei ga za naelnika, slu~benici se
ispovijedaju svoje birokratske zebnje upravo onome ~ale
njihovog straha. Vrhunac ovog integriranog zapleta i
koji predstavlja uzrok
dosti~e seu kominih
trenutku kada se pojavljuje pravi naelnik i nesporazuma
cenje prisutnih slu~benika, demantira kada, na zaprepas
dvojnik, a komino-dramaticna
sve
odluke koje je dao njegov prerusen
radnje, nastaje ukulminacija zapleta, koja relativizira perspe
tivu rjesenja
oima zbunjenih asu kada se dva naelnika susretnu pred
slu~benika. Utrecem inu se
Salih-begoVim radnja
objaanjenje za Salih-bega skrece ka sretnom priklajanjem
rjeaenju,
i
blagoslovo
preuzima pri cemu rasplet raauje
sam novinar Salim-efendija.
Ekrem, Dva naelnika, Komedija tri
Baaagica, str. 62. u
ina, Sarajevo, 1907. Naklada
knjizare brace

12 4
 Utekstu ovog djela Ekrem je na jednom mjestu izrazio i svoje shvaanje
he
suati komediýe kaodramske vrste. Kada je Osman-efendija izlo~io Fehim
hegusvoj plan zamene nacelnika drugim licem, koje bi daloza
pristanak
jke,
Fehim-beg uzvikuje s izvjesnim negodovanjem pais potcjenji-
udaju djevojke,
Vanjem takvOg pOStupka:.Ali, molim te, to je komedija",31 a Osman-efendija
natodajemoralno opravdanje toga ina. Time je on joa jedanput potvrdio da
nesporazum uslijed zamjene usvaja kao osnovu svojih komedija situacija i
ntrige. Komika govora stranaca, koja dolazi do izra~aja i u ovom djelu u liku
ancinskog pandura Turkuae Mehmed-auaa, Ekremu je samo pomono, viae
lakrdijsko, sredstvo u cjelini ~eljenog efekta komedije.
U aktovki Pred gradske izbore32 Ekrem je, dosljedno slijedei svoj kome-
diografski stil zapoet joa u prvim svojim djelima ove vrste, joa eksplicitnije
izrazio svoj pojam komedije. "Na sve strane nesporazumi. Gotova grada za
komediju."3- uzvikuje jedno lice u ovoj jednoinki, iznosei karakter zbivanja
u prostorijama naelnika jedne provincijske opine koje se odvija u predizbor-
noj atmosferi. Ti nesporazumi na kojima se zasniva komini efekat Ekremovih
djela i u ovoj komediji su najprije posljedica preruaavanja, uslijed ega se stice
kriva predstava o pojedinim licima, Zzatim, sakrivanja, te, konano, posljedica
zamjene primalaca pisama, ato predstavlja glavni uzrok zapleta, poato pisma
kojaje naelnik uputio svojim pristalicama padaju u ruke njegovim protivnicima.
Tako protivnika strana, dobivai na taj nain sredstvo pritiska i kompromiti-
ranja, posti|e prednost u politickoj borbi, dok na drugoj, na elnikovoj strani,
koja predstavlja predmet kominog, nastaje nedoumica, dezinformacija, zbrka
i politicki promaaaj. Ovaj klimaks, meutim, ne dovodi do katastrofe naelnika
injegovih pristalica kao ishoda zacrtane linije radnje, nego ga pisac stilizuje, kao
1komediji Doa naelnika, u obliku kompromisne kapitulacije, pomirenjem i
slogom, i to preko rezonera i ~enidbe djece dvojice glavnih politikih protivnika.
Jako je u osnovi slijedio koncepciju svoga komediografskog stila, u kome-
dijama Dva naelntka i Pred gradske izbore Ekrem je promijenio ambijent
radnje,te je, kao ato se vidi, umjesto ~ivota bo[njakog sela, koji je tretirao u
SVoje prve tri aktovrke, dao ~ivot bosnjake gradske sredine, i to onaj niegov
Vvid koji manifestirao
se u upravnim i politickim sujetama i strastima. Na taj
nacin je zaokru~io svoje komino videnje boanjakog svijeta.

Knji~evno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba aus

rougarske vladavine, ANUBIH, Sarajevo, 1973., str. 264-279.)
31 Ibidem,8.
32
Ekrem,
i
Pred gradske izbore, `ala u jednom inu, Behar, 11/1910.-11, 3, 36-43. Dorade
proaireni tekst ove komedije pisac je objavio docnije pod naslovom: Dr Ekrem Sahi-
33 nov, Frdekteri,
Tbidem, 42. aala u jednom inu, Sarajevo, 1934., Islamska dionika
atamparija.

125