E n e s DURAKOVIC

K I K I C E V O G

KONSTANTE

MIJENE
I
PRIPOVIJEDANJA

r e v o l u c i o n a r u
cyI savremeenici
i ote~ava
o
knji~evniku
lik znatno naae
razgovora
humani
Pijetetna
prigodnost
sje anju njegov suda raziucimo od, ljudski
nose u
~ivo i prisno
joa uvijek objektivnog
knji~evno-kriti kog

zivotnog
udesa 1 1zuzetnosti
ti
nu~nost tragi nosti
da
napore odnosa spram obracanje njegovom
emotivnog
Otud svako naae
shvatljivog,
Hasana Kiki a. opusa i tragid.
nedovrsenosti

duhovne biografije konstatacija o

redovito prati preobrazajnog puta zre.
knji~evnom djelu najavljenog
a tako sna~no literarnih htijenia.
prekinutog, zamaanih
nom
sudbinom
raznovrsnih i
stvaralackih sinteza njihovih djelom sla|u u podjeli
nja i
bavili Kiki evim
Gotovo svi se kriti ari koji su se
folkloristicku, koja traie
ranu, tzv.
opusa na dvije faze:
njegovog knjizevnog pokret socijal-
kada se Kiki ukljuio
u
od 1930. g.,
do 1930. g., i na zrelu fazu poesto javljala oatrinom
ne literature. Nesumnjivo
tana, ova se periodizacija
vrednosna odredenja (ponekad) neopravdano
mehani ke podjele, pa su se i
izvodila bez nu~ne
imanentne
svijesti o cjelovitosti Kikicevog djela
i logike
smislu ini se danas dragocjenim prilogom
njegovog rasta i preobra~aja. U tom
referat Midhata Begia Kikiéeva dobrota bivanja, u kojem je autor vrlo suge-
stivno iznalazio bitne konstante i, rekli bismo, duhovni supstrat cjelokupne
Kikiceve umjetnosti. Zato nam se ini da svaka interpretacija nu~no zahtijeva
integralni pristup koji podrazumijeva i traganje za preobra~ajima i obogae-
njima, ali i odredenje konstanti i zajednikog nazivnika, koji su bez obzira
na dinaminu krivulju geneze uvijek prisutni kod svakog istinski
knji~evnog djela. vrijedn0g
U prvim pjesmama i
sazeo u toplini pripovijetkama Kikicev rani do~ivljaj svijeta sav se
se joa
videnja joa nepomuenih obzora zaviajnog svijeta, u
uvijek osjeao ututkan i uauakan kojem
avljskih tiaina i ljepotom obeharalih mirnoom i spokojem
cajnog miljea, gotovo baai. Ova gradacackih
toponimski prepoznatljivog, joa makrokosmika slika zavi-
panorami kolektivne sudbine koja bi se ukazala uvijek se ne otkriva u
cije opéih etikih,
Njegove prve pripovijetke i cjelovitoau
klasno-socijalnih povijesnih htijenja realistike deskrip-
pripovijetke, strukturalno
nose, naime, sve
bitne oznake etnosa o kojem pise.
za
sevdalinku i baladu, zasnovane na sizeima i tradicionalne boanjacKe
ato je ovaj motivima
304
tip
karakteristicnim
bosanskohercegovake pripovijetke kaoo
Kikieve prvijence odredilo, s Jedne strane lirskom intonacijom pripovjeda-
as druge strane izrazito erotskim doivljajem svijeta i folklo-
ckog prosedea,
risti kom. koloraturomi atmosteromu slikanjuzaviajnog etnosa. Tu se, upra-
idodiruju pripovjedaki putevi i svjetovi Hasana Kikia i Hamze Hume,
Vo,
okojem e Kiki, kasnije, pisati vrlo oatro, ato je u osnovi bila neka vrsta sa
morazracuna u trenucima kada se pred njim problem literature ukazao ne samo
estetickom dimenzijom, nego 1eti kom i ideoloakom odgovornoa u i smislom.
Mada su tematikom i psiholoako-emotivnom strukturom do~ivijaja svijeta
Kiki i Humo u prvim pripovijetkama veoma bliski, oni se istodobno i bitno
razlikuju, pOsmatramo njinov pripovjedaki postupak i nain umjetnike
sublimacije 1storodnog ematsko-1dejnog kompleksa. Hamza Humo je, naime,
pripovjeda iji se panerotski misticizam knjizevno uobliavao impresionisti-
im DOStupkom eterizacije uln0-materijalne slike zaviajnog hercegovakog
pejsa~a. Poput Rabindranata Tagore Hamza Humo na taj nain erotizira at.
mosferu, ato je egzemplarno uocjivo u pripovijeci Sevdalijina ljubav, iz koje
éemo navesti karakteristican odlomak.
No pade, o~ivjeae sjene, a bijela i gola minareta, oatri empresi i zaljubljeni jab-
lanovi, kao d~inovi s djevojkama, koracaju valovitim gradom i odnose sobom pri-
e u éudesne, volsebne strane. A kad se mjesec izdize, pa se pun, zlatan i tih za-
ustavi nad tamnom konturom brda, neki velianstven i neujan smijeh preli sva
srca, a naa grad zasta i preobrazi se u svjetlu njegovu. Sve se pritaji i zanijemi
No skide haljinu i bjesnui rodi se sevdah, te~ak i neprebolan, pun derta za bez-
dano opojnim i nedosti~nim.

Nasuprot Hamzi Humi kod Hasana Kikia e se, medutim, taj panerotski
i panteistiki vitalizam knji~evno uobliavatiu ekspresivnoj naraciji koja je
zagrcnuta materijom, so noseu 1 hranjivoa u, puno om i slobodnoa u zavi aj-
nog bosansko-posavskog pejza~a. Slinosti i razlike Huminog i Kikievog pripo-
vjedakog postupka lahko emo uoiti ako s navedenim odlomkom iz Humine
pripovijetke usporedimo jedan opis iz Kikieve pripovijetke Beareva rodica, u
kojoj je kao i kod Hume obraden isti motiv sevdalije-ne~enje.

Kao zakreden golem grozd vise Delii o Delinijom osoju. Kuée kao krupne bijele bobe,
a 8ljivici kao mesnati zeleni listovi utamljeni debelim hladom. I diau svje~inom njed
ralih modrih aljiva. U vrhu Klobuak klobua i otiskuje mlaz pa sapire krecnjak i
ubjeljuje ga kao grudu snijega. Pa radi te bjeline je kao naj+ae ulje, tako se i pre-
tace. U luci se razlije kroz Paluku i natopi pjeskulju, pa ~ita rode krupnim klasom.
Opusti aljivik grane kao kruponogruda djevojka njedra. I odupre se svojom
teakom zrelinom, da se ne polomi.
Uovom kratkom odlomku, kakvih je itav niz Kikievim
u
Sve se pretace i slama od neke nezatomljive unutarnje snage, zreline 1 socno-
pripovjetkama,
s, Citava priroda je zahvaena u nekom jedinstvenom pokretu vitalnih sila
uanja i oplodenja.
Upravo, sve ato postoji ustremljeno je
tom jedinstvenom
305
 medu Hasa
izmedu H

Kikica i
sli nosti

su opet bitne Kulenou: Kiki

a tu
da je upravo

cilju radanja
i oplodenja,
Kulenovi a.
Otuda nije
Hu m
s te
slu ajno

(1 otkrivaju i
zaviajno-boa1
u zavi ajno-bo pisui o
pisu
jackoj
Skendera
dini i njenom na inu

kurenoga
G ozdanin
kikotu
ulnog
om
~ivljenja
Hamze
i varanja bitnu

do~ivljajasvijeta) s cudenjem konstatirao dau ovkog,

enju stoji,
crtu
crtu pomamn
oovo
em

oerotskog, sre
ckro
omj arm

do
"slike ovogsvijeta, paradoksno na prvi pogled nema.U
U ovom
kia iuud
Kulenovia Anu
zapravo, i puna razlika izmedu Hume s jedne strane i Kikiai K lizam
u sto i
lenovia
Kulenovi a eée taj vit
zam ;
Skendera
Kiki a i
strane.
Kod Hasana pejza~no-deskrip riptivnoj rasko[no
rasko[nosti bosan-
druge
skog krajolika, koji je
izna i punu
subgustinom materijalne
himacijuu nazo nosti naselio sval:OSar
i jaro-
aki
a r k i mpasaz
ulnost
nanjivati uu jjarkim
oDZnanjivati
saz
kod Hume taj svijet ro
kog pejza~a
ce se
akrtog hercegovaakog pejza~a. Ta
dok
njihovog pisanja, morfoloaki
do~ivljaj prirode
treperavim
trajna je
isijavanjimakarakteristika Kikievog pripovijedanja, alay
ali kon-
sno
ce u
funkcionalni smisao u smisao u cjelin
cjelini
imati svaki put drukiji
razli itim fazama
zamisli. U ovoj prvoj
fazi on s a m o upotpunjuje dojam juje dojam
cepcijske i idejne Zive istom tom silinom neza
P
~ivota njegOvih junaka koji
noi i spokojnosti
prvim taj osjeaj idiline
pripovijetkama
ljivog vitaliteta. No, ve u
e
kruniti sna~ni unutarnji
impulsi analiti ko-psihol
ée i
pripovjedacki izraz sve viae no
zivota razarat

realizma, pa e i
deskriptivno-folkloristi ki nase-
dramski potenciranih sudara patrijarhal
zahvati
ljavati i prvi prodorniji
etike i individualnih htijenja i
sudbina. To bio organski uvjetovan nago-
je

vjeataj sna~nijih preobra~aja Kikievog pripovijedanja, makar se impulsi

slijedom opih ljubavnih motiva odranije prisutnih u naaim starim
javljali
baladama. Takva je ve prva Kikieva pripovjetka Kraj pu`Nica, u kojoi se
sredianji zaplet gradi na sukobu oca 1 Sina. U pripovJetkama Kopile 1 Omerdi i,
objavljenim godinu dana kasnije, nosilac pobune protfiv patrijarhalnih obiajai
tabua bit e ~ene, ije su sudbine joa potresnije. Duda i Humija ~rtve su istih
druatvenih nazora i naslijedenih oblika porodinog ~ivljenja. Na sasvim dru-
gom je polu pripovijetka Mladi petak, u kojoj se |ali zbog raspada eti kih
normi, uvjetovanog ekonomskim propadanjem.
Koliko se Hasan Kiki sna~no i brzo preobra~avao vidljivo Je vec uzgrednom
usporedbom navedenih pripovijetki s pripovijetkom Jamakov naseljak, u ko-
i
joJ sin bespogovornoradosno ispunjava oevu ~elju birajui
stu. I dok muakarac ovdje ima pravo
na veselju nevje-
izbora, izabranica za razliku od Dude iz
pripovijetke Omerdici pristaje na udaju i ne razmialjajui o
mogunosti otpora.
Ai ato bi- rezonira
pripovjeda. Ne mo~e rei neu, jer nije nikad nijedna djevojka
u
njihovom selu to uradila! A pogotovo na
naseljku! Moraa poi pa da te crni
ciganin hoe, eh!
Hajd', Fatka, hajd'!
Huaan je
povue iz kola. Ona se opusti i pode.
U ovom kratkom
odlomku koji se
puno izdvaja iz ekstatine atmosfere sjetnom, rezignantnom intonacijom po
seoskog derneka, zatvorena je arheupP
306
n Sdbina Hasanovog zaviajno0 patrijarhalnog svijeta, kojeg je Kiki, kako
vidimo, slikao as pastoralnim osvjetljenjima seoske idile, as oatrim
druatvene kritike i osude.
zasje-
kom
Do punog preobrazaja Kikicevog djela u smislu socijalnog aktivizma doi
o Dunoj mjeri od 1930.8. U desetlje u pred rat Kiki e za vrijeme uite-
ovania
jevar
u Hajdareviima i Rogatici, te slu~bovanja u Vrgin mostu i Pisarovini,
ostvariti svoja najznacajna ajela: citav niz pripovijetki, zbirku proturatnih
ovela Provincija u pozadini, te romana Ho-ruk i Bukve. Naravno, Kikieva
rinovijetka se u drugom periodu nije izmijenila samo idejno, nego se oboga
ila modernim stilskim1 pripovjedakim postupkom.
Za razliku od pripovijetki
12 prve faze
kojima se cjelina price gradila,
u

ualavnom, folklorno-dekorativnom naracijom jednosmjernog i hronoloaki pra-

enog fabulativnog slijeda, ovdje ve susreemo i ekstenzivnije zasnovanu
nOvelistiku strukturu mnogostrukih narativnih smjerova koji se u cjelinu
novele ili romana stiu 1 sabiru u mozaicki panoptikum tragi nih ljudskih
stIdbina, ali i nabujalih unutarnjih snaga otpora. Ostajui do kraja vjeran te
matici bosanskog sela, Kikic je u drugoj fazi svojim pripovijetkama i romanima
otkrio itav jedan svijet poni~enih i uvrijeenih, svijet seoske fukare, lola i
hrsuza, pilanskih radnika i ratnih siroadi, koji iz vjekovnih povijesnih tu-
maa i zindana, 12 inertnosti fatalisti kog do~ivljaja svijeta, preko iracionalno-
-stihijskog otpora, dospijevaju do prvih proplamsaja klasno-revolucionarne
svijesti i pobune.
Najzna ajnije Kiki evo djelo - beletristi ki ciklus Provincija u pozadini -

predstavlja jedinstveno izvedenu zbirku proturatnih novela, zasnovanu na

slinim idejnim, koncepeijskim i kompozicijskim principima kao i Krle~ina
zbirka Hruatski bog Mars. Novele sabrane u ovoj knjizi odr~ive su i kao za-
sebne pripovjedake cjeline, ali se tek u cjelini zbirke otkrivaju i sa~imlju svi
idejni tokovi, procesi i zamisli, tvorei tako neku vrstu panorame bosansko
posavske ratne provincije i pozadine, kao ato je i Miroslav Krle|a u Hrvatskom
bogu Marsu ostvario makrokosmiku sliku hrvatske stvarnosti za vrijeme
Prvog svjetskog rata.
Ove dvije knjige vezuje i analogan umjetniki postupak u kojem se prati
put muinog osvjeaenja naaeg svijeta koji ratuje pod tudim zastavama i za
tude interese, prepuatajui se usudnosti svoje vjekovne tragine sudbine. Ista
strukturna osnova prisutna je i u Kilkiéevim romanima Ho-ruk i Bukve, ato
Svakako nije sluajno jer ih je Kiki pisao gotovo istovremeno. Uvodna novela
Carska no slika je bosanske kasabe u predveerje rata. I umjesto dekorativne
Osten-razglednice, itav je taj svijet utonuo u glib neimaatine, gladi i apatije
lumpenproleterske posavske noi.
Ekspresionistikom slikovnoau izraza i mozaikim vezivanjem natural-
Stickih fragmenata evociranih u grotesknim izoblienjimai osvjetljenjima
cesaro-kraljevske bakljade, Kiki /je u Carskoj no i ostvario sugestivnu sliku

307
 Haoti na zbilja predratnih
o nedavnoj historijskoj
beha proalosti".
narednim novelama nktalnim
kontrapunktalninatnih ratnih
poratnih godina o~ivljena je
u

toka u kojem se aju,

smjenjuju i prelivaju suprotstavzasno-
suprotsto.no
Vom pripovjeda kog natoniaJu i
emocijom
evociranog djetinjstva 1zrazen
Sjedinjuju sentiment
kojeg je Midhat Begi lijepoi tacno
nazvao
"Kikievom Gikievom pljenim
m
lirskim tonom
tom bivanja", sa mra nom
i
surovom
naturalisti kom likom svakodDro.
slikom svakodne dobro-
ostvaruje Kikic svoinlce
Takvim kontrastnim zasnovom do~ivljajne potke evrs
istina prenapregnutu, gotovo pateti nu,
atmosferu teksta, ponekad,
rezonira linim temperamentom, mim imo same osobito
u trenucima kada pisac
[nom po.
noveli Zgode o nasuanom hljeb prip
vijedne stvarnosti dogadaja i likova, kao u
Mnogo sna~nije djeluju novele u kojima se pripovjeaac ne i1jasnjava direkt
nego snagom satirinog izraza otkriva surovost jednog svijeta u kojem su h
kojem sutno,
ho-
rizonti
ovjenosti zatamnjeni infernalnim mrakovima animalnih sila Doiin ijesti.
Uspoju ekspresionistikog izraza i socijalnog angazmana Kiki je raza
zarao
pastoralnu idilu prisutnu u prvim pripovijetkama, all j e u njegovom pripovi.

jedanju i dalje ostajala gustina i magma elementarnog do~ivljaja svijeta

rode, ime se apstraktnost socijalnih znaenja umjetni ki konkretizirala pri
uobliavala. I mada e se sada zaviajni putovi djetinjstva javiti
udesom izgladnjelih djeaka, gonia K. und K. goveda, priroda e
mranim
se onat
javiti silinom panteistike vizije, ali se ti raskoani pejza~i ~ivotnog
javljuju sada tek zato da bi snagom kontrasta pojaali obilja no.
i gladi. U romanu Bukve, u vanredno ostvarenoj sliku bijede, neimaatine
ske jeseni, polo~ena je personifikaciji rodne kokin.
gradivna osnova Kikievog
u
drugoj stvaralakoj fazi. S jedne strane naslikanapripovjedakog
je
postupka
~ivotnih snaga radanja i plodenja, a sa nezatomljiva erupcija
druge
koja razara tu iskonsku ravnote|u ovjeka i
strane slika socijalne
nepravde
prirode.
Ona dolazi polahko, na prstima uzlazi uz bregove,
potoke, polahko, polahko, i niko je ne vidi, promie pored ~ivica, pru~a kroz
narumeni svaku jabuku obide kukuruziata,
Onda viae ne ide na
redom, a aljive oboji u plavo kao nebo..penje se na voke,
se kli~e niza
prstima, nego se razigra, raspjeva, skace i
strane i lepraa vriati, vrisak
prostranim kukuruziatima i
aljivicima, pjesma i procik, i pjesma
zgnjeenih aljiva, vriju aire i moatovi, i ujuk, nepreglednim
dopiru mirisi, dopire modrim
riau pekmezi. vriju slatki sokovi aljiva sladunjav vonj
po kazanima i mi-
Jesen i ljepota. Ona se
jedra ~enska njedra, ona smije ko djevojka, ona je raskoana, ona
rakoli, ona je rasipna i je rumena i vesela, sita je obilata kao
razdragana,
zeljno oekuju cijelo prezasiena. Ljudi je vole kao ato se sita pijana, ona se
ljeto, oni
obilju plivaju, dave se, je ~edno voli obilje.
Ljudi je
Jesen obilje. Jesen grcaju. doekuju, raairenih ruku, oni u njenom
pravo gore uz brijeg prenese obilje preko
ma, pjeva, pa ga istrese na kokinskih mrkih slamnih
vee od kokinskihTahirbegoviu, pije i Tahirbegove
pjeva zemlje. krovova 1

jede Onda se rakoli po

kua. s
njime, zgre mu sve na nj
velike hrpe,
308
 Ov kratki odlomci 12 desetog poglavlja Bukava ~ivo dozivaju u sjeanje
poemu.
Seva Skendera Kulenovia, pa se na trenutak uini da je ova razigrana
pomamna zer
zemlja-djevojka svoju vriatavu igru obilja i radosti nastavila u sti
hovima Kikievog prijatelja i saborca:
To je ona ujeseni
premlijecna

porodilja
izobilja.
Ispod srca prsne
odvali se plod preneseni,
s grana zapljuati
s loza zalomi
sa strukova ~utih zarska
jedar brektav
porod jeseni.

Hropcem branja, trganja, tresenja,

zagrca
porodilja izobilja.
Slatkoputa, prelila, jesenja,
nakrca
pregrsti, njedra, usta, sepete.
Kao i kod Hasana Kikia Bukvama, i kod Kulenovia e se iza ove eks-
u
tatine vizije plodne jeseni ukazati
gluvi i bezuvi prostori polja nevolje, pro-
stori gladi i smrti u poemi Stojanka majka
Kne~opoljka.
Konano, kod obojice e se kao nosilac pobune u odbrani ~ivota
javiti ~ene
majke. Za razliku od grotesknog aenja "sinova prostrane domovine" u
istoimenoj pripovijeci, u noveli lzujeataj o bakru, |ene su te koje pred licem
smrti otkrivaju nalije i apsurd rata. Za razliku od Dude i
ranim Kikievim Humije koje se u
pripovijetkama opiru despotizmu muakaraca, ne
na
naslijedene oblike patrijarhalnih naela zivljenja, ovdje je ta pristajui
klasne svijesti, makar pobuna izraz
javila mutno i neodredeno, kao rezultat stihij-
se ona
Skogotpora prema silama koje ugrozavajui sam bioloaki ~ivot
godinama pred rat Hasan Kiki je novim pripovijetkama,njihove osobito djece.
ciklu-
Som Lole i hrsuzi, najavio novi preobrazaj
pripovjedakog postupka. Umjesto
durektnog, stoga ponekad literarno neuvjerljivog izraza, u Kikicevoj pripovi-
Jekl Susreemo sada neku vrstu kose pripovijedake perspektive, ime
EKOko, stiaana patetika, izraza, pa se idejna znaenja
Je,
parentnosCu
ne daju viae tran-
plakatskog eksponiranja naratora, nego iz
do|ivljajnog rakursa
309
 licnosti koje viae ne pojavljuju kao direktni rezoneri i
se

ideologije. eksponenti pi
eljtonistiki seve
Time je jednovremeno iaezao i
koji je
dokumentarno-feljtonistieve
ranijim ostvarenjima, osobito u romanu Ho-ruk, naruaavao
u

aruaavao jedr stil

Kikieve pripovijedne fraze. U ovoj posljednjoj
stvaralackoj fazi, od sa
djela osobito je zanimljiva pripovijetka Dedija, koja
je Hasan Kiki upuuje na na zakljuakvanih
zakljuab da
ve tada razmialjao da
~ivlja sagleda i literarno o~ivi ne samo kaoklasno-povijesnu dramu boanial..
nutka, nego u
sliku neposrednog
historijskoj slici kolektivne sudbine.
skog
druatvenoo tre
Ova posljednja literarna ostvarenja Hasana
je zajedno Kikica padaju u
Skenderom Kulenoviem i Safetom
sa godine kad.
casopis Putokaz, okupljajui u njemu Krupicem uredivao u Zagrehada
od kojih je veina napredne komunistiki orijentirane u
ni Hasan izgubila ~ivot u prvim danima rata niso.
Ni oni. 1sce
i
Kiki, nisu dospjeli da napiau
Vratimo poetnoj
revolucije.
svoja najbolja djela. I ako se kao
konstataciji o
shvatimo li tradicijuu nedovraenosti Kikievog iznova
dijalektikoj
valja istaknuti da je Hasan vezi nastavljanja, stvaralakog
ali i opusa
mu je Kiki baatinei sve ato je
prethodila, ispisao nove i sna~ne preobra~aja,
vrijedno onda
govake knjizevnosti. A sve one stranice meduratne
u
tradiciji koia
romana, ato ih je
ve neopozivo zatamnilaneispisane stranice ili stranicebosanskoherce-
dijelom nije ispisala, smrt pred izgublienog
konano, mali dio duga sadaanja, mnogo emu Cemernicom, ispisat e, ako
u
ni nekom buduem prema sretnija
piscu koji nije ostao du~an generacija. To je,
vremenu. ni
svome, ni naaem,
(Odjek, Sarajevo,
XXXIII/1980., 12, str. 10 i 26.)