1.Šta je morfologija?

(grč. morphe – oblik, logos – nauka) dio gramatike koji proučava vrste riječi i oblike riječi

2.Šta je morfem?
Morfem je najmanje jezička jedinica koja ima i oznaku i značenje.

3.Kako se dijele morfemi prema značenju?

Dijele se na leksičke-imaju leksičko značenje, tj. dobijaju značenje iz vanjezičke stvarnosti i
na gramatičke-imaju gramatičko značenje, dobijaju značenje iz gramatike.

4.Kakvo značenje imaju leksički, kakvo gramatički morfemi, kakvo korijenski, a kakvo
derivacijski morfemi?
Leksički imaju leksičko značenje, gramatički imaju gramatičko značenje, korijenski imaju
osnovno leksičko značenje, a derivacijski modificiraju osnovno leksičko značenje

5.Koje imamo vrste afiksa?

Prefiks, sufiks, interfiks, infiks

6.Šta su prefiksi, sufiksi, interfiksi, infiksi (navedi primjere)?

Prefiksi nalazi se ispred korijena riječi: pred-grad-ski
Sufiksi nalazi se iza korijena: pred-grad-ski
Interfiksi nalazi se između dva korijena: ruk-o-hvat
Infiksi povezuju korijen sa gramatičkim morfemom: rad-i-ti, grad-ov-i

7.Uradi morfemsku analizu (tj. podijeli riječ na morfeme i imenuj ih) određenih riječi (npr.
zid, zidati, zidar)!

8.Šta je korijen riječi? Navedi primjer!

Korijen je dio riječi koji je zajednički-ima istu oznaku i značenje u svim riječima koje su u
istoj tvorbenoj porodici GRAD/SK/I

9.Šta su alomorfi? Navedi primjer!

Morfemi koji imaju isto značenje, a djelimično različitu oznaku. Primjer: rad-nik-ø, rad-nič-e,
rad-nic-i
10.Definiraj pojmove tvorba riječi, osnovna riječ, tvorenica!
Tvorba riječi je nastajanje novih riječi od jedne ili više riječi.
Osnovna riječ je polazna riječ u tvorbi, a tvorenica je riječ koja nastaje tvorbom.

11.Šta je prefiksalna, a šta sufiksalna tvorba? Navedi primjere!

Prefiksalna tvorba je tvorba pomoću prefiksa (stoji ispred korijena riječi) npr: predgovor.
Sufiksalna tvorba je tvorba pomoću sufiksa (stoji iza korijena) npr: govornik.

12.Šta je izvođenje, a šta slaganje? Navedi primjere!

Ukoliko u tvorbi učestvuje jedan korijen, govorimo o izvođenju (npr: predgovor), a ako
učestvuje više korijena, govorimo o slaganju (romanopisac)

13.Koje riječi čine jednu tvorbenu porodicu? Navedi primjer tvorbene porodice!

14.Navedi neke sufikse koji pripadaju značenjskoj skupini vršilac radnje i skupini
deminutivnost!
Značenjska skupina vršilac radnje: -ač (kopač, pjevač...), -lac (slušalac...), -telj (slušatelj...), -
nik (vojnik...), -ar (pekar...), -aš (košarkaš...).
deminutivnost (umanjenost):-ić (krevetić), -čić (prozorčić), -ak (dašak), -ičak (kamičak), -ica
(klupica), -ce (zvonce)

15.Kako se dijele riječi s obzirom na značenje, morfološke osobine i službu u rečenici?

S obzirom na značenje, morfološke osobine i službu u rečenici riječi se dijele na deset vrsta:
imenice zamjenice, glagoli, pridjevi, brojevi, prilozi, prijedlozi, veznici, riječce, uzvici.

16.Koje se riječi ubrajaju u promjenljive, polupromjenljive, nepromjenljive!

Promjenljive imenice, zamjenice, glagoli, pridjevi
Polupromjenljive brojevi, prilozi
Nepromjenljive prijedlozi, veznici, riječce, uzvici
17.Nabroj tri vrste promjene riječi! Koje riječi imaju koju vrstu promjene!
Deklinacija promjena imenica, zamjenica, pridjeva, nekih brojeva kroz padeže.
Konjugacija promjena glagola kroz lica.
Komparacija promjena pridjeva i nekih prijedloga kroz poredbene stepene.

18.Šta je deklinacija, konjugacija, komparacija?

Deklinacija promjena imenica, zamjenica, pridjeva, nekih brojeva kroz padeže.
Konjugacija promjena glagola kroz lica.
Komparacija promjena pridjeva i nekih prijedloga kroz poredbene stepene.
IMENICE
19.Šta su imenice?
Riječi kojima imenujemo bića, predmete i pojave

20. Kako imenice dijelimo s obzirom na to da li označavaju nešto opipljivo ili ne; a kako s
obzirom na značenjski opseg?
s obzirom na to da li označavaju nešto opipljivo ili ne: konkretne i apstraktne.
s obzirom na značenjski opseg: vlastite i zajedničke (gradivne i zbirne)

21.Koje gramatičke kategorije imaju imenice?

Gramatičke kategorije (obilježja/karakteristike) imenica su rod, broj, padež.

22.Kako određujemo prirodni, a kako gramatički rod imenica?

Prirodni određuje se na osnovu spola, a gramatički rod određuje se na osnovu slaganja
imenice sa pokaznom zamjenicom.

23.Šta su singularia tantum i pluralia tantum i koje se imenice u njih ubrajaju. Navedi
primjere!
Imenice koje imaju samo oblike jednine zovu se singularija tantum, a one koje imaju samo
oblike množine pluralija tantum.
Singularija tantum: vlastita imena (Zenica, Amra), zbirne imenice (lišće), gradivne imenice
(šećer)
Pluralija tantum: geografski nazivi (Zavidovići), neke pojedinačne imenice: makaze, vrata
24.Šta je padež! Šta čini padežnu paradigmu ili deklinaciju neke riječi?
Padeži su različiti oblici imenske riječi, kojima se označava odnos te riječi prema drugim
riječima u rečenici. Svi padežni oblici jedne riječi ćine padežnu paradigmu.

25.Navedi padeže našeg jezika i pitanja koja im odgovaraju!

N – nominativ (nominare – imenovati): ko? šta/što?
G – genitiv (genitus – rođen): (od) koga? čega?
D – dativ (dare – dati): kome? čemu?
A – akuzativ (accusatus – optuženik): koga? šta?
V – vokativ (vocare – zvati): hej! oj!
I – instrumental (instrumentum – sredstvo): (s) kim? čim?
L – lokativ (locus – mjesto): (o) kome? (o) čemu?

26.Navedi osnovna značenja nominativa, genitiva ... kroz primjere!

Nominativ Asim piše. (vršilac radnje) Asima je lijepa. (nosilac neke osobine ili stanja)
Genitiv Ruke moje majke (pripadnost – prisvojni (posesivni) genitiv) Dijete brižnih
roditelja (porijeklo nečega – genitiv porijekla) čovjek sijede kose (osobinu pojma uz koji
stoji – genitiv kakvoće) čaša soka (dio cjeline – dioni (partitivni) genitiv)
Dativ Donijela je poklon sestri. (kome je nešto namijenjeno ili usmjereno)
Akuzativ Čita knjigu. (ko ili šta je obuhvaćeno glagolskom radnjom)
Vokativ padež obraćanja, dozivanja Sine, donesi mi knjigu!
Instrumental Piše olovkom. (sredstvo vršenja glagolske radnje) Putuje sa sestrom. (Društvo)
Slušam te satima. (vrijeme) Ide ulicom. (mjesto)
Lokativ Pričamo o ispitu. (o kome/o čemu se govori) Olovka je na stolu. (gdje se šta nalazi,
obavlja, miruje)

27.Koji padeži su nezavisni, nikad se ne javljaju s prijedlogom? Koji se padež uvijek javlja s
prijedlogom?
Lokativ se uvijek javlja sa prijedlogom, nominativ i vokativ su nezavisni padeži jer mogu
stajat samostalno, van rečenice, a ostali mogu biti sa ili bez prijedloga.

28.Šta je sinkretizam padežnih oblika? Navedi primjer!

Sinkretizam je pojava istog oblika padeža u različitim značenjima (npr: djevojci D jd. ili u D
mn. djevojkama)

29.Koji prijedlozi stoje u L, a nikad se ne javljaju u D (s tim da se većina njih mogu javiti i u
nekim drugim padežima ali ne u D)?
Lokativ se javlja uvijek s prijedlozima: i, na, o, po, pri, a nikada se ne javljaju u dativu, s tim
da se većina njih mogu javiti i u nekim drugim padežima ali ne u D.

30.Nabroj vrste (tipove) deklinacije imenica! Koje se imenice mijenjaju po kojem tipu (kakve
nastavke imaju u Njd. i Gmn.)!
Prva ili a-deklinacija ( Njd. nastavci: -ø, -o/-e ),
druga ili e-deklinacija, (Njd.: -a, -e, -o, Gjd. –e)
treća ili i deklinacija (Njd. -ø (završavaju na suglasnik)), imenice ženskog roda

31.Kojem tipu deklinacije pripadaju sljedeće imenice (npr. kuća, riječ i sl.)

32.Navedi deklinaciju jedne imenice srednjeg roda koja proširuje osnovu i imenice s. r. koja
ne proširuje osnovu!

33.Napiši deklinaciju imenice (npr. noć ) i navedi kojem tipu deklinacije

pripada! Pripada a-deklinaciji
N noć
G noći
D noću
A noći
V noći
I noću
Lnoći

34.U sljedećim primjerima odredi gramatičke kategorije imenica (rod, broj

i padež)! (Npr.: Prijateljici sam kupila lijep poklon za rođendan)
prijateljici- imenica, ženski rod, jednina, dativ
pokon- imenica, muški rod, jednina, nominativ
rođendan- imenica, muški rod, jednina, nominativ

PRIDJEVI
35.Šta su pridjevi?
Nesamostalne riječi koje stoje uz imeničke riječi i određuju ih po
nekom svojstvu (kvalitetu, osobini) ili označavaju određeni odnos
između onoga što označavaju imenica i pridjev

36.Kako se pridjevi dijele s obzirom na značenje? Navedi primjere!

Podjela – s obzirom na značenje:
opisni (kvalitativni) crvena (haljina)
odnosni (relacijski) prisvojni (posesivni) – mamina (haljina),gradivni (materijalni) – drvena
(kašika), vremenski (temporalni) – današnji (susret), mjesni (lokalni) – zadnja/gornja (polica)

37.Koji pridjevi imaju oba vida, a koji samo oblike određenog vida?
Samo oblike određenog vida imaju pridjevi na: -ijī, -skī, -čkī, -ćkī, -škī, -njī, -nī, -kī
Oba vida imaju: opisni i gradivni pridjevi (ne svi, npr. svatovski običaji)

38.Dekliniraj sljedeće sintagme (npr. star čovjek /neodr. vid/, stari

čovjek /određeni vid/)!

39.Definiraj poredbene stepene koji čine sistem komparacije pridjeva?

Osnovni oblik pridjeva – pozitiv
viši stepen zastupljenosti neke osobine – komparativ
najviši stepen zastupljenosti neke osobine – superlativ

40.Koji se pridjevi mogu porediti (imaju komparaciju)?

opisni pridjevi, ne svi, npr.: živ (bos/mrtav) čovjek
gradivni u prenesenom smislu: zlatna djeca, zlatnija djeca, najzlatnija djeca
41.Kako se tvori komparativ, a kako superlativ pridjeva? Navedi primjere!
Komparativ se tvori sufiksima: -ši, -ji, -iji
-ši – samo tri pridjeva: lakši, mekši, ljepši
-ji – mnogi jednosložni pridjevi: jači, brži, gušći, tiši...
-iji – neki jednosložni pridjevi, kao i dvosložni i višesložni: čistiji, tužniji, oštroumniji...
Pridjevi na -ak, -ok, -ek, -el tvore komparativ od okrnjene osnove i sufiksa -ji: plitak (plit-ji >
plići)
Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj- na oblik komparativa npr. najiskreniji

42.U sljedećim primjerima odredi gramatičke kategorije pridjeva

(padež, broj, rod, vid, komparacija)! (Npr.: Najboljoj
prijateljici sam kupila najljepši poklon)
najboljoj-dativ, jednina, ženski, odredjeni, superlativ

GLAGOLI
43.Šta su glagoli?
Riječi koje označavaju radnju, stanje ili zbivanje.

44.Kakav može biti glagolski vid i kako ga određujemo? Odredi glagolski vid sljedećih
glagola (npr. učiti, naučiti i sl.)!
Glagoli svršenog (perfektivnog) vida označavaju radnju ogranićenog trajanja
Glagoli nesvršenog (imperfektnog) vida označavaju radnju neograničenog trajanja. Dijele se
na:
trajne-radnja traje bez prekida i učestale radnja se odvija u prekidima, u vremenskim
razmacima.

45.Objasni prelazne, neprelazne (i povratne) glagole?

Prelaznost jeste gramatička kategorija koja označava da li glagolska radnja prelazi sa subjekta
na objekat ili ne.
Prijelazni zahtjevaju navođenje bližeg objekta tj. Objekta u akuzativu bez prijedloga
(pisati/knjigu) ili rjeđe, u genitivu bez prijedloga (piti/soka)
Neprelazni ne zahtjevaju navođenje bližeg objekta (priča/djeci, pomaže/ženi)
Povratni glagoli, čine posebnu grupu, kod njih radnja ne prelazi na objekat nego se vraća na
subjekat (oblačiti se, umivati se) to su glagoli uz koje stoji povratna zamjenica se, koja se
može zamijeniti oblikom sebe.

46.Kakvo može biti glagolsko stanje i šta znači svako od njih? Navedi primjer!
Aktivno, radno stanje- označava da subjekat vrši radnju (Doktor pregleda pacijenta.)
Pasivno, trpno stanje- označava da subjekat trpi radnju (Pacijent je pregledan.)

47.Objasni šta predstavlja (na koga se odnosi) prvo, drugo i treće glagolsko lice?
Prvo lice predstavlja govornika (čitam, jedem...)
Drugo lice predstavlja sagovornika (čitaš, jedeš...)
Treče lice predstavlja onoga o kome se govori (čita, jede...)

48.Kakvo može biti gl. vrijeme i na šta se odnosi svako od njih? Navedi primjer!
Može biti sadašnje vrijeme odnosi se na radnju koja se podudara s trenutkom govora (Radim
na računaru.)
Prošlo vrijeme odnosi se na radnju koja se desila do trenutka govora (Radila sam na
računaru.)
Buduće vrijeme odnosi se na radnju koja slijedi poslije trenutka govora (Radit ću na
računaru.)

49.Nabroj glagolske oblike (glagolska vremena, načine, pridjeve, priloge)!

GLAGOLSKI OBLICI
Glagolska vremena prezent, aorist, imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt, futur I i futur II
Glagolski načini imperativ, kondicional I, kondicional II
Glagolski pridjevi glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni
Glagolski prilozi glagolski prilog sadašnji, glagolski prilog prošli
Infinitiv

50.Koji se gl. oblici ubrajaju u jednostavne, a koji u složene?

jednostavni glagolski oblici: prezent, aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjevi, glagolski
prilozi i infinitiv
složeni glagolski oblici perfekt, pluskvamperfekt, futur I i II, kondicional I i II

51.Koji se gl. oblici ubrajaju u lične, a koji u bezlične?

bezlične (infinitne, nelične) glagolski pridjevi, glagolski prilozi i infinitiv
lične (finitne) ostali glagolski oblici

52.Kakva može biti gl. osnova i kako ih određujemo? Navedi primjer!

infinitivno-aoristna odbijanjem nastavka -ti u infinitivu i dodavanjem nastavka -h ili -oh u
aoristu (pročita-h, skoči-h)
prezentska odbijanjem nastavka u 3. l. mn. prezenta (čita-ju, skač-u)

53.Odredi prezentsku i infinitivnu osnovu glagola (npr. učiti)!

54.Koje imamo vrste promjene glagola i koje nastavke ima svaka vrsta?
Tri vrste promjene glagola (na osnovu nastavaka u prezentu):
vrsta a ima nastavke: -m, -š, -ø, -mo, -te, -ju (npr. čitam)
vrsta e ima nastavke: -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u (npr. jedem)
vrsta i ima nastavke: -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e (npr. učim)

55.Nabroj pomoćne glagole i koje gl. oblike ima svaki od njih?

56.Navedi značenje i tvorbu glagolskog oblika (npr. prezenta, aorista, imperfekta...) i navedi
primjer!

57.Navedi primjere historijskog/pripovjedačkog, futurskog, poslovičnog/gnomskog prezenta!

58.Navedi primjere historijskog/pripovjedačkog, poslovičnog/gnomskog aorista/imperativa!

59.Napiši glagol (npr. učiti) u određenom licu (jednostavnih ili složenih gl. oblika ili u
bezličnim gl. oblicima) i napiši nazive navedenih gl. oblika!