Professional Documents
Culture Documents
Ispit Iz Književnosti Za Djecu
Ispit Iz Književnosti Za Djecu
Ispit Iz Književnosti Za Djecu
bajke „Carevo novo ruho“, „Djevojčica sa šibicama“, „Mala sirena“, „Ružno pače“
Hansa Kristijana Andersena – *od ponuđene četiri odabrati dvije
Djevojčica sa šibicama
- u nekoliko rečenica prepričati radnju (1 bod)
U posljednoj noći stare godine, dok drugi u svom toplom domu, uz bogatu trpezu i ukrašenu
jelku dočekuju Novu godinu jedna siromašna djevojčica je krenula na ulicu da prodaje šibice.
Čak, i dok je koračala izgubila je svoje papuče, koje su joj svakako bile velike. Jedna joj je
ostala u snijegu, a drugu joj je ukrao ulični deran. Nakon što niko nije kupio šibice od
djevojčice, djevojčica se spustila u zaklonjeni kutak između dvije kuće. Zbog hladnoće koju je
osjećala, odlučila je da zapali jednu šibicu da se ugrije.
Kada je zapalila prvu šibicu toplota je obuzela njeno promrzlo tijelo, osjećala je kao da se
nalazi ispred tople peči, druga šibica joj je donijela pečenu gusku, a treča kada je zapalila
donijela joj u mašti novogodišnju jelku. Kada je pogleda u nebo vidjela je kako je jedna
zvijezda pada i sjetila se bakinih riječi da kada jedna zvijezda padne neko umre. Kada je
zapalila četvrtu šibicu vidjela je svoju baku, od straha da joj baka ne iščezne kao peč, pečena
guska i novogodišnja jelka, djevojčica je palila šibicu za šibicom uživajuči u prisustvu bake.
Baka je djevojčicu uzela u naručje i podigla. Ujutro su su je našli prolaznici kako promrznuta
leži.
- odrediti temu (1 bod)
Čežnja siromašne djevojčice koja prodaje šibice na ulici za toplim domom i trpezom.
- karakterizirati likove (1 bod)
Djevojčica: siromašna djevojčica plave kose, bila je poštena jer kada je htjela zapaliti šibicu
osječala je strah da ne zafali jedna. Bila je tiha jer mogla je da se buni da kuca ljudima na
vrata ali nije sjela je u čošak i mrzla se.
Ulični deran: predstavljen kao loša uloga u ovoj priči jer je djevojčici ukrao papuču i prozivao
je jer je papuča velika.
Baka: imaginarna sreća djevojčice, utjeha djevojčice kada joj je bilo hladno i loše.
- odrediti ideju ili poruku i objasniti njen značaj (2 boda)
Nismo svjesni blagodati mnogih stvari koje imamo, poput toplog doma i hrane, a ni toga da
mnogi ljudi to nemaju.
Često u užurbanom životu zaboravljamo šta imamo i čeznemo za stvarima koje nemamo. Ne
vidimo kolike su blagodati topao dom i hrana i koliko ljudi to nema što mi imamo. Smatram
da svaki čovjek mora da posjećuje siromašne dijelove grada da uvidi koliko toga on ima i da
pomogne ljudima koji nemaju.
- navesti koje karakteristike bajke kao žanra ili kao književne forme prepoznajete u
odabranim bajkama, te, ukoliko je moguće, ukazati na mjesta u bajkama gdje su te
karakteristike primjetne (2 boda)
Čitajući mnoge bajke kao glavnu karakteristiku bajki pamtim njihov specifičan početak „Bio
jednom jedan“ i kraj koji govori o sretnom završetku da su likovi živjeli sretno do kraja
života. Međutim, ova bajka nije počela tako i nije se završila sretno, završila se jako tužno.
Karakteristika koju sam prepoznala kod ove bajke i ostalih je da likovi nemaju naznačena
vlastita imena pa tako se i u ovoj bajci spominje djevojčica, baka, a nijedan lik nije imao svoje
vlastitio ime.
U većini bajki zlo je to koje je poraženo, a dobro je pobijeđeno. U ovoj bajci to i nije tako jer
na kraju je zlo pobijedilo kada je djevojčica promrzla na ulici.
Zec i kornjača – ne treba se samo pouzdat u svoje vještine, i nikad ne treba podcjenit sebe
Opći znaćaj: često ljudi podcjenjuju druge ljude zbog njihovih nedostataka i misle da su bolji
od njih zato što nemaju nedostatak, ali sve se trudom i napornim radom može postiči. I to je
jako bitno da ljudi shvate da svojim trudom mogu postiči mnogo.
Pedagoški znaćaj: na osnovu ove bajke možemo djeci pokazati koliko je bitno da se trudimo i
da ne gledamo u druge već u svoj trud. Ovu basnu možemo zajedno sa djecom odglumiti da bi
boolje shvatili da ne treba odustajati već truditi se.
Lav i miš – ako mi pomognemo nekome danas, možda će nama trebat pomoć od njega sutra.
Pomažimo se
Opći znaćaj: trebamo imati na umu da se možemo naći u situaciji kada nam je potrebna
pomoć zato moramo pomagati drugima da bi oni nama pomogli kada se nađemo u teškoj
situaciji.
Pedagoški znaćaj: dok su djeca u ranom periodu razvoja trebamo ih učiti da se međusobno
pomažemo, a ova basna im je dobar primjer da se svako može naći u teškoj situaciji i da
pomažemo jedni drugima. Sve ono što naučimo djecu u ranom periodu razvoja ostat će im u
životu.
- prokomentarišite citat : „Kako li je sve to drukčije bilo nego na selu. Kod svoje kuće
neko se na jelo durio, drugi se svađao s braćom i sestrama, treći je gledao da zdipi veći
komad, a ovdje u logoru – ta svakog bi bilo sramota da tako nešto uradi. – A od koga
sramota? – pitao bi neko. – Možda najviše od Jovančeta, od Strica... – Ne, ne, ni od koga
pojedinačno! – priznao bi svaki dječak. – Mi se stidimo najviše od naše družine, od čete“
(6 bodova)
Ne znamo koliko nešto vrijedi dok to ne izgubimo, kada izgubimo ono bitno onda nam
postane sramota ono što nismo cijenili kad smo imali. Djeca kada su izgubila ono što su imala
shvatila su bitnost toga. Možemo navesti i primjer škole od koje su bježali u gaj u prvom
dijelu, a u drugom da bi sačuvali školi od Njemaca prebacili su je u gaj. Dakle, shvatili su
vrijednost škole mladi jer su morali brzo odrasti zbog rata. Ova djeca su morala da odrastu
brzo i da shvate prave vrijednosti života.
- interpretacija (20 bodova)
Ovaj roman podijeljen je u dva dijela. U prvi dio bezbrižnog djetinjstva i drugi dio brzog
odrastanja i prekidanja djetinjstva zbog rata. Roman počinje opisivanjem Prokinog gaja.
Radnja prvog dijela počinje dolaskom novog učitelja. Stric ga opisuje: „ih nos mu je kao
paprika“ po čemu je učitelj i dobio ime gospodin Paprika. U tom dijeli možemo da shvatimo
kakvo je drugarstvo bilo među ovom djecom i koliko su oni bili hrabri odnosno orlovi kako
naziv knjige kaže. Jovanče je preuzeo krivicu na sebe i dobio batine umjesto Strica. Jovanče i
Stric su počeli da bježe iz škole i prave svoju družinu.
Družina je rasla, a od straha da ih neko izda odlučili su se na zakletvu. Zrelost tadašnje djece
koja su pohađala četvrti razred mogla se uočiti i u njihovoj organizaciji i sređivanju logora.
Njihova tajna je trajala sve dok stari Lijan nije odlučio da uhodi dječake. Na kraju prvog
dijela govori se o ratu u Evropi, a već u drugom dijelu o ratu u njihovom selu. „Tog trenutka
prestalo je ono pravo djetinjstvo đačkog harambaše Jovančeta. Nastajalo je jedno drugo
djetinjstvo, oprljeno mrazom rata, dječaštvo mladog buntovnika, nekadašnjeg vođe iz Prokina
gaja.“ Ovim citatom potvrđujemo prebrzo odrastanje i sazrijevanje družine. Opet se skupila
stara družina da pomognu mještanima u vrijeme okupacije. I onda kada je škola bila
napadnuta oni su zrelo razmišljali i odlučili da stvari spreme jer će im trebati. Iz prvog i
drugog dijela možemo povezati koliko su djeca bila zrela od samog formiranja logora pa do
rata i organizacije u ratu, skrivanje oružja. Djeca su bila složna i u prvom i drugom dijelu
knjige prihvatali su svoje drugove onakvi kakvi jesu.
„Rat! To li je, dakle, ta strašna neljudska neman koja iz rodnoga kraja, iz gnijezda njihova
djetnjstva, istrgne voljenu i poznatu stvar i za sobom ostavi nešto ledeno i tuđe, bez trunke
života.“ Na ovim prostorima ne samo djetinjstvo ovih dječaka u ovom periodu već i
djetinjstvo mnoge djece i nakon Drugog svjetskog rata za vrijeme od 92 do 95 godine mnoga
djetinjstva su oduzeta i mnogi orlovi su rano poletjeli. I poletjet će mnogi drugi veoma rano.
To je ono što pogađa naša podneblja. Mislim da je veoma bitno zbog tog djeci čitati ovaj
roman i pokazivati im kako moraju biti hrabri i složni. Ova knjiga djeci je zanimljiva zbog
dogodovštine družbine, međutim kada je odrasli čitaju shvataju zbog čega je ona ustvari jedna
velika lekcija. Svi mi moramo biti složni poput ove družine i biti spremni na iskušenja koja će
nas promijniti i prisiliti da brzo odrastemo. To bi bila pouka ove knjige. Vidimo i koliko je
ova knjiga odgojno sredstvo za moralno ponašanje kod djece.
Prokin gaj je bio veoma bitan i u prvom dijelu, ali i u drugom dijelu knjige. Međutim, taj gaj
ne bi opstao bez sloge i dogovora družine. Rušenjem gaja od strane Njemaca nije bilo srušeno
prijateljstvo koje je nastalo zbog razumijevanja i zajedničke patnje zbog batina učitelja.
U prvom dijelu škola je predstavljala mjesto sa kojeg se bježalo, zbog toga je i nastao gaj, a u
drugom dijelu oni su školu prebacili u svoj gaj kako bi je sačuvali i bili su veoma tužni kada
su je napali Njemci. U samom prvom dijelu vidimo koliko su djeca bila avantustučkog duha i
koliko im je smetala ta nepravda učitelja Paprike. Vidimo koliko su djeca bila odgajana da
budu hrabra i da znaju ko su Hajduci. Što nam želi pisac reći koliko je bitno djecu učiti
pravim vrijednostima od njihovog ranog perioda. U prvom dijelu borili su se protiv nepravde
od učitelj, a u drugom dijelu protiv mnogo veće nepravde zvane rat. Vidimo da su sve one
osbine dječaka koje su pokazane na početku romana ustvari došle do izražaja u drugom dijelu
romana kada je počeo rat.
Čitajući sada kao zrelija osoba ovaj roman vidim da je motiv pisanja ovog romana ustvari
družina i bitnost složenosti i jedinstva unutar društva da bi se oduprijeli od sila koje
pokušavaju da sruše naš Prokin gaj odnosno dašu državu koju smo zajedno gradili.
5. „Vezeni most“ Nasiha Kapidžić Hadžić ili „Djeca su vojska najjača“ Velimir
Milošević – *odabrati jednu od navedenih zbirki pjesama
- po kojim karakterstikama odabrana zbirka pripada poezij za djecu? (4 boda)
Budući da motivi ovih pjesama u zbirci Vezeni most govore o prirodi to predstavlja jednu od
karakteristika poezije za djecu. Djecu privlači priroda i životinje ( pjesma Srećni vrabac)koje
se spominju u pjesmama Nasijhe Kapiđić.
U zbirci ima pjesma koja govori o djeci poznatim ličnostima, tj. Porodici djece što je također
karakteristika dječije pojezije. (pjesma Moja Baka)
Prisutne su i šaljive pjesme sa rimom koje su jednostavne djeci.
Pjesme su lahke i razumljive djeci što također čini karakteristiku dječije pojezije.
Dječija poezija također treba da bude emotivna baš kao što je Bajka o jezeru.
Sama uspavanka veže se za dječiju pojeziju a jedna od pjesama se zove Uspavanka pa i to je
karakteristika ove zbirke.
- iz odabrane zbirke navesti dvije pjesme koje tematiziraju prirodu, te odrediti ključne
motive i osjećanje koje dominira odabranim pjesmama (3 boda)
Zbirka Vezeni most u sebi ima pjesmu koja se zove Bajka o jezeru i ona govori o prirodi i
opisuje život životinja i biljaka u šumi te o jezeru koje je presušilo zbog jakog sunca.
Motivi:
šumu jezero krasi
Zec i vuk slušaju pjesmu u šumi
U jezeru su krivene školjke, a lopač ljepotom mami
Noć već pada na šumu
Jelen sa zvijezdom na čelu osvjetljva šumu
Srne dolaze piti vodu iz jezera
Čitav dan je Sunce sjalo i isušilo jezero
Srne i zečevi su tužni
Od gorkih suza šumskog roda opet zablistala voda
U ovoj pjesmi dominira osjećaj tuge zbog isušenja jezera. Pjesma Vezeni most opisuje most
kao jedan od najljepših prizora koje će vidjeti posjetioci.
Motivi:
Kad dođes u grad vidjet ćes most
Most je vezen žicom čije je ogledalo zelena rijeka
Vetar njiše čamce, a stitci se pale
Cvrčci su orkestar ispod mosta
Vrapci slave most pjesmom
Kada dođeš u grad preći ćeš vezeni most
Osjećaj koji preovladava u ovoj pjesmi je sreća i čežnja za vezenim mostom.
- kako biste djeci objasnili stih „Djeca su vojska najača“ (u slučaju da odaberete zbirku
„Djeca su vojska najjača“) ili kako biste djeci predstavili mjesec april na osnovu pjesme
„April“ iz zbirke „Vezeni most“ (u slučaju da odaberete zbirku „Vezeni most“) (3 boda)
Djeci bih prvo pročitala pjesmicu april zatim bi napravila vijenac kao što se govori u pjesmi u
4 stihu, kako bi imali simoliku i predstavili djeci i vizuelno ono što čuju. Od kartona bih
napravila kapljice kiše koje bi predstavljale proljetni pljusak. O proljetnom pljusku bih
prethodno razgovarala sa djecom (da li su ikada vidjeli proljetni pljusak) i to bi mi bio uvod u
prije čitanja pjesmice. Pripremila bih i fotografiju jednog gnijezda i crvene tulipane da djeca
mogu vidjeti ono što čuju u pjesmici. Nastojala bih i djecu izvesti u šetnju da sami prepoznaju
ono što se nalazi u pjesmi. Na taj način bi sa djecom kroz mjesečnu temu ili sedmičnu
govorila o svemu što se dešava u aprilu i šta se dešava u prirodi u mjesecu aprilu. Ova pjesma
bi mi bila odličan prikaz mjeseca aprila i pomagač u predstavljanju ovog mjeseca.