Kalendar razvoja komunikacije, jezika i govora

djeteta od rođenja do 7. godine

Neka nas u odnosu spram djece vode riječi pjesme :

Nitko drugi nije kao ti.

Ti si svojevrstan, jedinstven, posve originalan i neponovljiv.
Ne vjeruješ to, ali nitko drugi nije kao ti -
odvjeka dovijeka.
I svaki čovjek kojeg voliš nije običan čovjek.
Iz njega zrači neobična privlačna snaga.
I ti po njemu postaješ na neki način drugačiji.
Možeš mu čak reći:
Što se mene tiče, ne moraš biti nepogrešiv, bez greške
i savršen, jer: ja te jednostavno volim.
(Phil Bosmans)
 Kalendar razvoja komunikacije, jezika i govora djeteta
od rođenja do 7. godine

Svjesni smo značenja jezično-govorne komunikacije u svakodnevnom životu i činjenice da ona

prožima sve aspekte razvoja djeteta. Jezično-govorna komunikacija ima neprocjenjivu ulogu u
odgoju i obrazovanju, a kasnije u profesionalnom djelovanju. Uvriježeno je u svakodnevnim
situacijama koristiti izraz govor, ali mi stručnjaci razlikujemo pojmove komunikaciju, jezik i govor.
Komunikacija je temelj usvajanja jezika i govora, a istovremeno jezično-govorna sposobnost nastaje
kad dijete spozna kako svojom porukom može utjecati na druge osobe – a upravo to je osnova
komunikacije.
Znamo da čovjek može na različite načine komunicirati i uspostavljati potrebne odnose i veze s
drugim ljudima. Znamo da je govorno-jezična samo jedan od oblika komunikacije. Čovjek može
komunicirati mimikom, gestama, glazbom, plesom, slikanjem, znakovnim jezikom. Komunicira i
putem čitanja i pisanja, ali to su tek podvrste jezično-govorne komunikacije. Svi navedeni načini
komunikacije u usporedbi s jezično-govornom komunikacijom nepotpuni su i primjenjivi samo u
određenim situacijama.
Govor je složen proces uvjetovan anatomsko-organskim, osjetilno-perceptivnim, semantičko-
kognitivnim i okolinskim čimbenicima. To znači da određenja odstupanja u psiho-fizičkom razvoju
djeteta mogu izazvati poteškoće u usvajanju komunikacije, jezika i govora, npr. različiti rizični
faktori kao prijevremeno rođenje, niska porođajna težina, moždana krvarenja, određen stupanja
motoričke slabosti djeteta ako je zahvaćena i struktura artikulatora (usta, jezik, grlo...), određeni
stupanj gubitka sluha, zatim poteškoće u kognitivnom razvoju djeteta, zanemarivanje djeteta itd.
No, to ne znači da djeca s određenim teškoćama u razvoju ne mogu usvojiti govor. Oni također
usvajaju govor, ali s određenim specifičnostima i kašnjenjem. Sva djeca u usvajanju govora i jezika
prolaze iste faze, samo kod djece s poteškoćama određene faze traju duže.
Dakle, možemo reći da su preduvjeti za uredan razvoj komunikacije, jezika i govora: dobro zdravlje
tj. uredan psihofizički razvoj djeteta, uredno razvijeni govorni organi, sluh, kognitivni razvoj te
poticajno okruženje.
Najintenzivniji razvoj komunikacije, jezika i govora događa se u prve tri godine života kada dijete
prolazi faze od prvog krika, glasanja do sudjelovanja u razgovoru u kojem govorom može izraziti
svoje potrebe, osjećaje, stavove, boriti se za sebe, utjecati na druge. Taj se razvoj odvija po
predvidivim etapama.
Da bi okolina mogla primjereno odgovoriti na potrebe djetetove komunikacije, jezika i govora
potrebno je poznavati njihove faze razvoja i usvajanja.
Prikazom kalendara razvoja komunikacije, jezika i govora sa simptomima odstupanja cilj je olakšati
razumijevanje razvoja i prepoznavanje prvih znakova odstupanja u svrhu pravovremenog poticanja
i pružanja moguće potrebne stručne pomoći djetetu, roditeljima i odgojiteljima.
Dob Uredan komunikacijski i jezično-govorni razvoj Simptomi usporenog razvoja

• Reagira na prisutnost odrasle osobe • Ne reagira na prisutnost

0-3 mj. • Pokazuje veće zanimanje za ljude, nego za druge osobe
predmete • Ne reagira na jake
• Plače da privuče pažnju zvukove (ne trza se na
• Utihne kad čuje poznati glas jake zvukove)
• Reagira na glas kretanjem, pokazuje da je
svjesno govornika
• Traži ostvarivanje kontakta očima s odraslom
osobom
• Razlikuje ljutite i srdačne glasove
• Plačom proizvodi fiziološke zvukove
• Plače da privuče pažnju
• Glasa se na smiješak i govor roditelja
• Glasa se kad je gladno
• Glasom izražava zadovoljstvo
• Proizvodi zvukove iz stražnjeg dijela grla

Dob Uredan komunikacijski i jezično-govorni razvoj Simptomi usporenog razvoja

3-6 mj. • Glasa se na različite načine, iz različitih razloga • Nema socijalnog smijeha
• Guguče • Ne smije se glasno
• Glasanjem reagira na glasanje • Ne okreće se prema
• Zadržava kontakt očima izvoru zvuka
• Oponaša izraze lica
• Igra se govornim organima (plazi jezik)
• Javlja se prvi socijalni osmjeh
• Okreće glavu prema glasu
• Reagira i na druge zvukove osim glasova
• Prestaje plakati kada mu se netko obrati
• Razlikuje poznate od nepoznatih glasova
• Razlikuje prijeteće i srdačne glasove
• Plače kad čuje ljutiti glas
• Glasanje je određeno stupnjem razvoja djeteta
(npr. čujuće nasuprot djeteta s oštećenjem sluha)
• Glasanjem reagira na pjevanje
• Glasanjem izražava negodovanje
• Brblja
• Prestaje s brbljanjem kada se oglasi druga osoba
• Prekida glasanje druge osobe svojim glasanjem
Dob Uredan komunikacijski i jezično-govorni razvoj Simptomi usporenog razvoja

6-9 mj. • Odgovara gestom na poticaj odraslog • Ne brblja ili je brbljanje

• Koristi gestikulaciju i glasanje da se pobuni siromašno
• Viče ili se glasa da privuče pažnju • Izostaje reakcija na
• Javljaju se prvi jezični elementi: ritam i intonacija poznati glas
materinjeg govora
• Ne pokazuje zanimanje
• Intonacijom glasa pokazuje osjećaje
za zvučne igračke
• Brblja
• Ne imitira glasove
• Zadržava pažnju na govorniku
odraslih
• Reagira kada ga se zazove po imenu
• Sluša glazbu ili pjevanje
• Na verbalni zahtjev pruža predmete
• Imitira glasove odraslih
• Izgovara četiri različita sloga
• Izgovara kombinaciju dvaju slogova
• Glasanjem reagira na predmete koji se miču
• Ponavlja udvojene slogove npr. mamama
• Glasa se za vrijeme igranja
• Reagira na poznatu pjesmu
• Viče ili se glasa da privuče pažnju na sebe (kada
ga se ne gleda)

Dob Uredan komunikacijski i jezično-govorni razvoj Simptomi usporenog razvoja

• Glasa se da dozove druge
9-15 • Glasa se kada ga netko zove • Ne odaziva se na svoje
mj. • Razvijena združena pažnja: ime
- slijedi tuđi pogled • Ne prepoznaje
- slijedi pogledom pokaznu gestu druge osobe raspoloženje u glasu
- koristi pokaznu gestu da usmjeri pažnju druge odraslih
osobe prema željenim predmetima/aktivnostima • Ne uspostavlja kontakt
- uzima i podiže predmete da bi ga pokazalo drugima očima sa sugovornikom
• Prati/razumije nove riječi • Ne javlja se prva riječ sa
• Na verbalni zahtjev pruža predmete značenjem
• Gleda u osobu koja govori njegovo ime
• Sudjeluje u jednostavnim govornim igrama
• Imitira nove zvukove i radnje
• Ponavlja negovorne zvukove
• Odmahuje glavom u značenju „ne“
• Ponavlja kombinacije konsonanata i vokala
• Javlja se prva riječ sa značenjem
• Spontano proizvodi jednu do dvije riječi
• Koristi riječi „mama“ ili „tata“ s pravim značenjem
• Maše pa-pa
• Pokazuje 1-2 dijela tijela
Dob Uredan komunikacijski i jezično-govorni razvoj Simptomi usporenog razvoja

15-24 • Uz riječi rabi geste da bi bolje komuniciralo

mj. zahtjeve i potrebe, npr. Pokazuje prstom, • Ne razumije pa-pa
odmahuje glavom • Ne govori
• Oponaša zvukove iz okoline, članova obitelji, • Ne razumije geste i ne
glasanje životinja ... koristi ih (npr.
• Intonacija brbljanja sliči intonaciji rečenice pokazivanje rukom što
• Donosi stvari da ih pokaže drugima želi)
• Pokazuje dva ili više predmeta na slikama • Ne razumije jednostavne
• Sposobno je pokazati 5 dijelova tijela na sebi i na upute
lutki • Ne razumije jednostavna
• Do 18. mjeseca govori oko 20 riječi, riječi su pitanja
uglavnom imenice • Ne imitira riječi i radnje
• Ponavlja nazive poznatih predmeta odraslih
• Koristi se riječju da dozove osobu • Ne pokazuje dijelove
• U dobi od 24. mjeseca govori oko 50 tijela na upit
prepoznatljivih riječi • Ne spaja dvije riječi u
• Počinje spajati dvije riječi u rečenicu rečenicu
npr. Mama pava. = Mama spava.
• Izgovara imenice i glagole – to su ustvari
višeznačne rečenice (označavaju djetetov odnos
spram bića i predmeta i opisuju njegovu potrebu) • Nema početaka
• Sebe naziva imenom funkcionalne igre
• O sebi govori u 3. licu (stavljanje dva predmeta
• Služi se više riječju nego gestom u međusoban odnos npr.
• Razumije verbalne naloge „Daj..“, „Dođi..“, bebu u kolica i sl.)……….
„Donesi..“
• Koristi negaciju u govoru: ne, neće
• Počinje koristiti pitanja od 1-2 riječi: di (gdje)
mama?
• Odgovara riječju na pitanje: gdje je _____? Npr.
Tamo, tu
• U dobi od 24. mjeseca pokazuje dijelove tijela na
sebi i na lutki
• Do kraja druge godine dijete ispravno izgovara
sve samoglasnike i neke suglasnike
Dob Uredan komunikacijski i jezično-govorni razvoj Simptomi usporenog razvoja

2-3 • Pita kako se što zove, postavlja pitanja: Tko je?, • Ne odgovara na
god. Što je?, Gdje je? jednostavna pitanja
• Odgovara na pitanja i vodi jednostavne • Ne postavlja pitanja
razgovore • Govor je nerazumljiv
• Sluša kratke priče i pjesmice te ako mu se ukućanima i bližim
sviđaju, traži ponavljanje. osobama,
• U izražavanju svojih potreba sve više geste odgojiteljicama
zamjenjuje riječima • Ne koristi jednostavne
• S dvije godine prisutne telegrafske rečenice rečenice
(imenica + glagol) • Ne voli slušati priče,
• Razumije dvostruke naloge pjesmice
• Brzina usvajanja riječi se povećava (25 novih
riječi svaki mjesec)
• Lista slikovnice i imenuje slike
• Ima usvojene rutine dnevnih aktivnosti npr. • Nema početaka
priprema i odlazak na spavanje simboličke igre (igra
• Razumije i koristi priloge : u, na, ispod, gore, pretvaranje tj. zamjena
dolje simbola npr. štap je
• Razumije razlike u značenju: veliko-malo, gore- telefon i sl.)
dolje, unutra-vani, idi-stani
• Počinje pravilno koristiti množinu imenica i • Dijete se često osamljuje,
glagola povlači
• Postavlja pitanja: Što? i Gdje?
• Na pitanja odgovara sa: da i ne
• Pravilno koristi zamjenice: Ja i Ti
• Koristi u govoru imenice, glagole, pridjeve,
zamjenice, priloge mjesta
• Počinje koristiti prošlo i buduće vrijeme
• Riječi su jednostavne strukture (konsonant-
vokal)
• Izražava se rečenicom koja sadrži 2-3 riječi
• Govor je razumljiv poznatom krugu slušatelja
• Krajem druge godine javlja se početak
gramatičnosti jezika
• Do kraja treće godine dijete ispravno izgovara
sve samoglasnike i 10-15 suglasnika:
P/B/M/N/J/T/D/K/G/V/H/L/F/C
Dob Uredan komunikacijski i jezično-govorni razvoj Simptomi usporenog razvoja

3-4 • S djetetom se može voditi razgovor o • Rječnik je siromašan

god. neprisutnim osobama, stvarima i/ili događajima • Ne izgovara većinu
• Odgovara na Postavlja pitanja : Tko?, Što?, Gdje? glasova
• Priča kraće priče, pjesmice, brojalice • Okolina ga ne razumije
• Odgovara na uputu koja uključuje tri radnje (npr. • Ne razumije dvostruke i
idi u sobi, nađi loptu i donesi je) trostruke naloge
• Imenuje akciju na slici • Ne koristi govor za
• Pitanja sve više imaju svrhu da dijete nešto rješavanje problema
dozna • Nema interakcije s
• Govor je razumljiv i nepoznatom slušatelju okolinom, drugom
• Prilagođava svoj govor kada razgovara s mlađima djecom
od sebe
• „Čita“ slikovnice
• Zna igrati ulogu druge osobe u igri
• S 4 godine pozna osnovne boje
• Zna reći svoje ime, godine i spol
• Izražava se rečenicom koja sadrži 3-4 pa i više
riječi
• Temeljna gramatika materinskog jezika usvojena
• Dijete se izražava gramatički pravilno
(primjereno slaže riječi u rodu, broju i padežu)
• Imenuje priloge i prijedloge: u-na, gore-dolje,
unutra-vani
• Govor je razumljiv široj javnosti
• Objašnjava kada ga sugovornik ne razumije
• U govoru mogu biti prisutne nesustavne
pogreške izgovora u vidu: izostavlja glas/slog,
mijenja mjesta glasova/slogova ili pak dodavanja
u riječima tzv. leksičke dislalije npr.
Zagreb=Zabreg, patka =pakata i sl.
• Stapa slogove u riječi
• Glasovi S/Z/C mogu biti umekšani (tolerira se do
4,5 god.)
• Glas R mijenja s glasom L (do 4. god.)
• Glas NJ mijenja s glasom N (do 4. god.)
• Glas LJ mijenja s glasom J (do 4. god.)
• Glasove Š/Ž/Č/Ć mijenja glasovima S/Z/C
Dob Uredan komunikacijski i jezično-govorni razvoj Simptomi usporenog razvoja

4-5 • Priča duže priče u kojima isprepliće stvarnost i • Ima mali fond riječi koje
god. maštu koristi
• Traži da mu se objasni značenje riječi • Rečenica je jednostavne
• Početkom 4. god. spontano počinje postavljati strukture
pitanja: Zašto? , Kada?, Kako? • Prisutne su česte
• Govor poprima ulogu planiranja gramatičke pogreške
• Razumije duže i složene rečenice te može • Izostavlja glasove
predvidjeti npr. „što će se zatim dogoditi?“ • Ne razumije značenje
• Razumije redoslijed događanja, npr. Prvo ćemo... riječi
a onda ćemo...“ • Ne pamti priče i pjesmice
• Može voditi dužu konverzaciju s djecom i • Ne razumije i ne koristi
odraslima prijedloge koji
• Voli pitalice i zagonetke označavaju prostorne
• Traži informacije o nečemu, sam daje informacije odnose
i izražava svoje mišljenje te govori o svojim • Ne stapa slogova u kraće
potrebama i osjećajima riječi, ne raščlanjuje iste
• Mehanički broji do 10, s pokazivanjem do 5 na slogove
• Imenuje krug i trokut • Ne poznaje boje
• Rečenica je potpuna, zastupljene su sve vrste • Siromašna interakcija s
riječi okolinom
• Povremeno griješi pri slaganju subjekta i
predikata, kao i nekih glagolskih vremena
• Dužinu rečenice povećava korištenjem veznika,
najčešće veznika „i“
• Govori o uzročnosti koristeći se veznikom „jer“
• U govoru koristi sve vrste riječi (imenice, glagole,
zamjenice, pridjeve, priloge i prijedloge)
• Govor je gramatički potpuno korektan
• Imenuje prijedloge ispred-iza
• Izražava se rečenicom koja sadrži 4-6 i više riječi
• Stapa slogove u riječi i raščlanjuje riječi na
slogove
• Pamti rimu
• U govoru više nema nesustavnih pogrešaka
izgovora u vidu: izostavljanja glasa/sloga,
mijenjanja mjesta glasova/slogova ili pak
dodavanja u riječima
• Sposobno je ispričati kraći događaj, priču
• Glasovi S/Z/C mogu biti blago umekšani (do 4,5
god.)
• Glas R nedovoljno vibrantan (do 4,5 god.)
• Glasovi Š/Ž/Č/Ć/Đ/DŽ su umekšani
Dob Uredan komunikacijski i jezično-govorni razvoj Simptomi usporenog razvoja

5-6 • Govor djeteta još uvijek vezan uz njegove • Rječnik je siromašan

god. potrebe i aktivnosti • Teško pamti pjesmice i
• Dominira situacijski govor, ali dijete počinje priče
upotrebljavati i kontekstni • Prisutne su greške u
• Ne govori samo o onome što neposredno izgovoru glasova
zapaža, radi ili želi, već i o budućem i prošlom • Prisutne su gramatičke
• Izražava se sintaktički složenim rečenicama pogreške
• Dužinu rečenica povećava korištenjem veznika • Ima teškoća u
• Rabi riječi za apstraktne pojmove, mada još u razumijevanju i uporabi
potpunosti ne razumije njihovo značenje pojedinih kategorija riječi
• Pravilno primjenjuje nepravilne oblike glagola i kao npr. prijedloga
imenica (iznad, ispod, pored…),
• Razumije komparaciju pridjeva riječi sa suprotnim
• Pokazuje pojačan interes za slikovnice, slova i značenjem (široko-usko,
brojke visoko-nisko ….); u
• Uviđa odnose, uzroke i posljedice komparaciji pridjeva:
• Pamti i prepoznaje rimu u riječima velik-veći-najveći i sl.
• Uočava prvi glas u riječima • Ne prepoznaje rimu u
• Dijete pravilno izgovara sve glasove hrvatskog riječima
jezika • Ima teškoća u stapanju
• Izgovor glasova Š/Ž/Č/Ć/Đ/DŽ može biti umekšan slogova u riječi i
do 5,5 god. raščlanjivanju riječi na
slogove
• Ne izdvaja prvi glas u
riječima
• Ne pokazuje interes za
slova i brojke
• Ne sjeća se važnih
događaja i ne može ih
prepričati
 Dob Uredan komunikacijski i jezično-govorni razvoj Simptomi usporenog razvoja

6-7 • Bez poteškoća može priopćiti svoje misli, • Rečenične strukture su

god. potrebe i osjećaje jednostavne
• Izlaže iskustva i prepričava jednostavne događaje • Ne reproducira pjesmice
ili priču logičnim tj. kronološkim slijedom i priče
• Uspješno se dogovara s drugima, planira uloge • Ne razumije apstraktne
• Inicira i održava komunikaciju, vodi duge pojmove
razgovore • Ne stvara rimu na zadanu
• Dogovorom rješava manje konflikte riječ
• Izvršava višestruke naloge • Nije usvojena glasovna
• Razumije i složeniji govor, apstraktne pojmove svjesnost (ne stapa
(oko sokolovo) glasova u riječi i ne
• Govor prilagođava socijalnom kontekstu raščlanjuje riječi na
• Rečenice su duže s više veznika glasove)
• Koristi sve vrste rečenica, kao i odrasli • Ne razlikuje slova i brojke
• Imenuje dane u tjednu
• Pokazuje zanimanje za pisanu riječ- za čitanje te
pisanje slova i brojki
• Prepoznaje i samostalno stvara rimu
• Nema poteškoća u glasovnoj svjesnosti tj. u
stapanju glasova u riječi i raščlambi riječi na
glasove
• Uspostavlja se veza slovo-glas
• Prepoznaje i imenuje slova i brojke
• Počinje čitati
• Zna napisati svoje ime i prezime velikim tiskanim
slovima
• Izgovor svih glasova je primjeren, ali zbog
ispadanja prednjih zubi moguće su blaža
odstupanja u izgovoru glasova
S/Z/C/Š/Ž/Č/Ć/Đ/DŽ

Pripremila logopetkinja:
Danica Andrešić, prof., stručni suradnik savjetnik
Zagreb, siječanj 2023.
Korištena literatura

- Andrešić, D., Benc Štuka, N. i sur.: Kako dijete govori

- Apel K., Masterson J.: Jezik i govor od rođenja do 6. godine
- Bolfan Stošić N., Šimunjak B., Bonettti A.: O poremećajima glasa, učestalosti i pravilima čuvanja
glasa
- Brookes G.: Dispraksija
- Brozović B., Pribanić Lj. i sur.: Priručnika za rad s osobama s komunikacijskim teškoćama u
redovnom odgojno-obrazovnom sustavu
- Bujas Petković Z., Frey Škrinjar J. i sur.: Poremećaji autističnog spektra
- Dembitz, A.: Glas i njegove promjene, izlaganje na znanstveno-stručnom simpoziju Logopedija:
jučer, danas, sutra
- Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje DSM-5 (Američka psihijatrijska udruga)
- Galić Jušić, I.: Što učiniti s mucanjem
- Herljević, I. i Posokhova, I.: Govor, ritam, pokret
- Kelić M.,: Ovladavanje čitanjem
- Kuvač Kraljević, J.: Priručnik za prepoznavanje i obrazovanje djece s jezičnim teškoćama
- Portal Logoped.hr https://logoped.hr/poremecaji-i-teskoce
- Portal Martininblog.hr http://martininblog.hr
- Portal ružičasti oblak https://ruzicastioblak.hr/
- Posokhova, I.: Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece
- Rade, R.: Poticanje ranog govorno-jezičnog razvoja
- Rade, R.: Mala djeca s komunikacijskim teškoćama
- Starc B. i sur.: Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi
- Škarić, I.: Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje
- Vuletić, D.: Govorni poremećaji – izgovor