1. Vlasnici tri piramide u Gizi su faraoni Keops, Kefren i Mikerin.

2. Najveći osvajač Starog Egipta je Tutmozis III.

3. Najduže je vladao Pepi II. (5. dinastija), čak 90 godina.
4. Najzaslužniji za izgradnju Egipta u Novom kraljevstvu je Ramzes II.
5. Grčki povjesniĉar i putopisac Herodot (484.- 424. prije Krista) jednostavno je objasnio:
“Egipat je dar Nila“.
6. Riječ kemet označavala je crnu plodnu zemlju, a riječ dešeret crvenu ili neplodnu
zemlju.
7. Simbol dviju država su bogovi Horus i Set koji ujedno predstavljaju ujedinjenje u jedno
kraljevstvo.
8. U četvrtoj dinastiji glavni bog je Sunce pa se faraoni nazivaju sinovima boga Sunca Ra.
9. Vjerovalo se i u zagrobni život, čiji je bog bio Anubis.
10. Egiptologija se bavi proučavanjem egipatske kulture, religije i hijeroglifskog pisma.
11. Prvi koji je dešifrirao hijeroglife je Jean Françoisu Champollionu tako što je 1822.
dešifrirao natpis iz Rosette.
12. U djelu Aegiptica egipatski svečenik Maneton sastavlja Kraljevsku listu u kojoj navodi
faraone do 31. dinastije.
13. Palermski kamen sadrži imena arhajskih vladara o kojima nema nikakvih podataka.
14. Papirus Torinski kanon, iz doba Ramzesa II. (1290 – 1224. pr. Krista). Njegova važnost je
u tome što sadrži popis faraona iz mitskih dinastija pa do 18. dinastije.
15. Njemaĉki egiptolog Edvard Mayer odredio je vijek staroegipatskog kraljevstva na 3100.
godina.
16. Egiptolog, Carl Richard Lepsius, uveo je podjelu na Staro, Srednje i Novo kraljevstvo.
17. Podjela na razdoblja:
Doba ujedinjenja - oko 3000. pr. Krista
arhajsko razdoblje (1. i 2. dinastija) – 2955 – 2635. pr. Krista
Staro kraljevstvo (3 - . dinastija) – 2635 – 2155. pr. Krista
prvo međurazdoblje (7 - 10. dinastija) – 2155 – 2040. pr. Krista
Srednje kraljevstvo (11. i 12. dinastija) – 2040 – 1785. pr. Krista
drugo međurazdoblje (13 - 17. dinastija) – 1785 – 1552. pr. Krista
Novo kraljevstvo (18 - 20. dinastija) – 1552 – 1070. pr. Krista
treće međurazdoblje (21 - 31. dinastija) – 1070 – 332. pr. Krista
ptolomejsko razdoblje – 332 – 30. pr. Krista
rimsko razdoblje – 30. pr. Krista – 395.7
18. Pisma: klinasto, hijeroglifsko, hijeratsko i demotsko pismo.
19. Osnivač treće (III.) dinastije je Đoser (Torinski kanon) koji je također izgrdio prvu
kamenu piramidu.
20. Prvi vladar četvrte (IV.) dinastije je Snofru koji daje izgraditi dvije piramide na lokalitetu
Dahšuru, a jednu kod Meiduma.
21. Za vrijeme pete (V.) dinastije javljaju se Tekstovi piramida.
22. Vladari šeste (VI.) dinastije počinju graditi grobnice i piramide u Sakkari.
23. Raskoš gradnje opada potkraj Starog Kraljevstva.
24. Pepi II. vladar tokom šeste dinastije vlada oko 90 godina.
25. Prvu stepenastu piramidu (60m) daje izgraditi faraon Đoser u Sakari, a arhitekt je bio
Imphotep. U tom kompleksu kod piramide je pronađena statua faraona Đosera.
26. Najznačajniji graditelji piramida su faraoni četvrte dinastije: Snofru, Khufu, Khafra i
Menkaura.
27. Snofru je prvi vladar četvrte dinastije i daje izgraditi tri piramide-grobnice. Najstarija
stepenasta piramida (92m) na lokalitetu Meidum, zatim na lokalitetu Dahšuru daje
izgraditi još dvije piramide „Nagnutu piramidu“ i „Crvenu piramidu“.
28. Snofruovi nasljednici Khufu (146,5m), Khafra (143,5m) i Menkaura grade piramide u
Gizi.
29. Snofruov sin Đedefra prvi je faraon koji se nazivao „sinom boga Ra“.
30. Khafra je dao izgraditi uz piramidu i veliku Sfingu u Gizi.
31. Menkaura nasljeđuje Khafru koji gradi također piramidu u Gizi (65m).
32. Tokom četvrte dinastije na području Donjeg Egipta živjelo je 550 000 ljudi, a na
području Gornjeg Egipta živjelo je 1 040 000 ljudi.
33. Najvažnijim vladarima pete (V.) dinastije smatraju se Userkaf, Sahura, Đedkara i
Unas.
34. Userkaf je dao izgraditi piramidu u Sakari, a njegovi nasljednici grade u
novoosnovanoj nekropoli Abusir.
35. U Unas-ovoj piramidi kod Sakare braća Brugsch pronašli su religijske Tekstove
piramida.
36. Krajem pete dinastije faraonska vlast znatno slabi, a kriza se nastavlja i tokom šeste
dinastije, lokalni močnici jačaju.
37. 90-godišnja vladavina Pepija II. tijekom šeste dinastije dodatno jača moć lokalnih
nomarha.
38. Kraljica Nitikret posljednja vladarica šeste dinastije, te „najljepša žena svog vremena“
prema Manetonu.
39. Tokom sedme (VII.) dinastije vlada oko 70 faraona, faraon Ibi uspjeva igradi malenu
piramidu (21m) u Sakari.
40. Nakon sedme dinastije počinje prvo međurazdoblje što označava krizni period Egipta
– traje sve do 10. dinastije.
41. Razlozi velike krize u prvom međurazdoblju:
- slabljenje središnje vlasti faraona
- decentralizacija vlasti
- moguća invazija azijskih plemena
- suša uzrokovana klimatskim promjenama na Sredozemlju
42. Jadikovke Ipu-Ura – književno djelo iz prvog međurazdoblja.
43. Napušta se vjerovanje u faraona kao boga.
44. Kheti I. osniva devetu (IX.) dinastiju.
45. Središte desete (X.) dinastije u Herakleopolu.
46. Središte jedanaeste (XI.) dinastije u Tebi.
47. Tijekom vladavine Menthutepa II. (X. din) ponovno ujedinjenje zemlje.
48. Tijekom Merikara, posljednjeg vladara desete (X.) dinastije rekonstrukcija vlasti.
(Učenja za faraona Merikara, knjiž.)
49. Početak jedanaeste (XI.) dinastije u Tebi smatra se krajem prvog međurazdoblja te
početak Srednjeg Kraljevstva. (ratovi između Tebe i Herakleopla)
50. Menthutep II. ponovno ujedinjuje zemlju.
51. Područje Asyuta u grobnici princa Mesehtija otkriveni modeli marširajućih nubijskih
strijelaca i egipatskih kopljonoša.
52. Tokom XI. dinastije novi običaj gradnje grobnica, u stijeni.
53. Menthotep II. – pohodi u Nubiju, Palestinu i Siriju.
54. Faraoni grade brojne obrambene utvrde.
55. Dvanaesta (XII.) dinastija – stazama stare slave.
 56. Osnivač 12. dinastije Amenemhat I. prebacuje središte iz Tebe u neotkriveni grad Iti-
taui.
57. Amenemhat I. Reorganizira državnu upravu, osniva kraljevsku riznicu i kraljevsku
stražu, gradi obrambene „Zidove vladara“ na Istoku i Zapadu.
58. Amenemhat I. na prostoru Lišta daje izgraditi piramidu (55m), biva ubijen u uroti.
59. Senusret I. vodi nenasilnu vanjsku politiku te daje podići u Heliopolu hram boga Ra.
60. Senusret I. daje izgraditi na prostoru Lišta piramidu okruženu sa još 9 manjih
piramida, te se grade prvi obelisci.
61. Amenemhat II. daje igraditi „Bijelu piramidu“ u Dahšuru.
62. Senusret II. gradi piramidu od sušene opeke u novoosnovanom Kahunu.
63. Tijekom vladavine Sinusreta III. Srednje kraljevstvo doseže vrhunac, ukida funkciju
nomarha te ih zamjenjuje činovnicima – dodatno učvršćava svoju moć.
64. Senusret III. kreće u osvajačke pohode u Nubiju i Palestinu.
65. Senusret III. vladar XII. dinastije daje izgraditi piramidu (78m) u Dahšuru.
66. Tijekom vladavine Amenemhata III. koji vodi miroljubivu politiku Srednje Kraljevstvo
doseže svoj konačni vrhunac, on obnavlja hramove i otvara nove rudnike bakra u
Sinaju.
67. Nasljednici Amenemhata III. ne uspjevaju održati vlast te uskoro počinje novo krizno
međurazdoblje.
68. Nakon smrti kraljice Sobekneferu završava XII. dinastija te počinje novo krizno
međurazdoblje.
69. Drugo krizno međurazdoblje traje od 13. do 17. dinastije.
70. Na vlasti se nalaze dvije paralelne dinastije trinaesta (XIII.) i četrnaesta (XIV.) dinastija.
71. Središte 13- XIII. dinastije je u Tebi.
72. Razdoblje koje povezujemo sa biblijskim Josipom.
73. Napadi vanjskih osvajača Hiksa.
74. Tijekom drugog međurazdoblja uskoro se na vlasti nalaze čak četiri dinastije XV. u
Donjem Egiptu, 16. i 17. u Gornjem Egiptu, te dinastija iz Nubije.
75. Vladavina „Velikih Hiksa“ označena je kao vladavina 15. dinastije – uvoze konja, bojna
kola, strijele sa šiljcima od bronce i poznati azijski luk.
76. Upadom Hiksa gase se 13. i 14. dinastija.
77. 16. i 17. dinastija vode opoziciju i rat protiv Hiksa za oslobođenjem zemlje.
78. Vladari 17. dinastije Taa II., Sekenenra i Kamose kreću u odlučujući rat protiv Hiksa.
79. Kamosev mlađi brat konačno uspjeva poraziti Hikse kod Avarisa i protjerati ih iz Egipta.

Kulture Donjeg Egipta: Fajum i Maadi

Kulture Gornjeg Egipta: Badari, Nagada I. (Amratian), Nagada II. (Gerzean)
Kultura ujedinjenog Egipta: Nagada III. – 0. dinastija

0. dinastija
- Škorpion
- Narmer – Menes
1. dinastija
- Aha
- Đer
- Đet
- Den
- kraljica Merneith
 - Semerkhet
-Kaa
2. dinastija
3. dinastija – Staro Kraljevstvo
- Đoser

4. dinastija
- Snofru
- Khufu
- Đedefra
- Khafra
- Menkaura
- Šepseskaf
5. dinastija
- Userkaf
- Đedkara
- Unas
6. dinastija
- Teti
- Userkara
- Pepi I.
- Pepi II.
- kraljica Nitikret
7. dinastija – Početak međurazdoblja
8. dinastija
9. dinastija
10. dinastija
11. dinsatija – Početak Srednjeg kraljevstva
- Mentuhotep I.
- Mentuhotep II.
- Mentuhotep III.
- Mentuhotep IV.
12. dinastija
- Amenemhat I.
- Senusret I.
- Amenemhat II.
- Senusret II.
- Senusret III.
- Amenemhat III.
- Amenemhat IV.
- kraljica Sobekneferu
13. dinastija
14. dinastija
15. dinastija – „Veliki Hiksi“ – Drugo međurazdoblje
16. dinastija
17. dinastija
- Taa II.
 - Sekenenra
- Kamose
18. dinastija – Srednje Kraljevstvo
- Amozis
- Amenhotep I.
- Tutmozis I.
- Tutmozis II.
- Tutmozis III.
- kraljica Hatšepsut
- Amenhotep II.
- Tutmozis IV.
- Amenhotep III.
- Amenhotep IV.
- Smenkhkara
- Tutankhamun
- Aj
- Horemheb
19. dinastija
- Ramzes I.
- Seti I.
- Ramzes II.
- Merenptah
- Amenmesu
- Seti II.
- Siptah
- kraljica Tausret
20. dinastija
- Sethnakht
- Ramzes III.
- Ramzes IV.
- Ramzes V.
- Ramzes VI.
- Ramzes VII.
- Ramzes VIII.
- Ramzes IX.
- Ramzes X.
- Ramzes XI.
21. dinastija (Tanis) – Treće međurazdoblje
- Smendes
- Psusenes I.
- Siamun
(Teba) – svećenici boga Amuna
- Pinđem I.
22. dinastija (Bubastis) – libijska dinastija
- Šešonk I.
- Osorkon I.
- Šešonk III.
23. dinastija (Tanis i Bubastis) – potpuni slom egipatske moći
- Pimaj
- Šešonk V.
- Osorkon IV.
24. dinastija
- Teftnakht
- Bakenrenef
25. dinastija (Napata)
- Pij
- Šabatak
- Taharka
- Tanutamani
26. dinastija (Sais i Memfis)) – Kasno razdoblje
- Neko I.
- Psametik I.
- Neko II.
- Psametik II.
- Aprije
- Amozis II.
- Psametik III.
27. dinastija – Perzijska dinastija
- Kambiz
- Darije I.
- Kserkso
- Artakserks II.
28. dinastija (područje delte) – kratkotrajna obnova samostalnosti
- Amirtej
29. dinastija (Mendes) – saveznici Sparte protiv Perzije
30. dinastija (Sebenit)
- Nektanebo I.
- Teo
- Nektanebo II.
31. dinastija – druga Perzijska vladavina
- Artakserks III.
- Darije III. Kodoman
32. dinastija – Makednska dinastija
- Aleksandar III. Veliki
- Filip III. Arhidej
- Aleksandar IV.
33. dinastija Ptolomejevića – posljednji uspon samostalnog egipatskog kraljevstva

80. Nakon poraza Hiksa i njihovog izganstva iz zemlje počinje doba Novog Kraljevstva.
81. Faraon Amozis obnavlja vlast na prostoru cijelog Egipta te utemeljuje 18. dinastiju.
82. Glavni grad je Teba.
83. Sljedeći je njegov sin Amenhotep I.
84. Sve je utjecaniji kult štovanja tebanskog boga Amuna koji se polako sjedinjuje s
kultom boga Sunca, Ra u novi kult „Amun-Ra“. Amun je štovan kao gospodar pobjede
i ljubitelj moći.
85. Treći po redu je faraon Tutmozis I. koji pokreće nove vojne pohode u smislu širenja
zemlje (Kuš) te započinje tradiciju gradnje grobnica u Dolini kraljeva.
86. Nasljeđuje ga faraon Tutmozis II. koji je oženio svoju sestru Hatšepsut i Iset.
87. Zatim ga nasljeđuje Tutmozis III. koji je sin kraljice Iset, ali budući da je bio maloljetan
da vlada zamjenila ga je njegova teta, kraljica Hatšepsut.
88. Nakon nje dolazi njen sin Tutmozis III. koji je volio ratovati i bio je poštovan od strane
Babilona, Asirije, Hetita i Retjuna. Donio je mnoge reforme u upravi i vojsci te u
organizaciji osvojenih područja.
89. Pozanti general za vrijeme vladavine Tutmozisa III. bio je „nadglednik vojske“ Đehuti.
90. Za njegovo dova pojavljuju se „vrhovni svećenici“ kulta Ozirisa i Amuna.
91. Potom dolazi na vlast Amenhotep II. koji je zapamćen kao vladar „sportaš“.
92. Amenhotep IV. i njegova kraljica Nefertiti.
93. Vjerovanje u više bogova zamjenio je vjerovanjem u jednoga boga Atona – Sunčev
disk – što nije prihvaćeno u narodu i od strane svećenstva.
94. Amenhotep IV. mijenja svoje ime u Ekhnaton.
95. Sljedeći vladari su Neferneferuaton Smenkhakare i Tutankamun, Aj i Horemheb.
96. Sljedeća je 19. dinastija koja je početak razdoblja Ramzesida.
97. Njavažniji vladar 19. din. je Ramzes II. koji ratuje sa Hetitima (pisar Pentaur). U bitci kod
Kadeša sukobio se s Muvatalijem II. – 1:1 = mirovni sporazum
98. hramovi Ramesej i Abu Simbel
99. Imao je dvije važne supruge(7), Nefertari i Isetnefret. Neferteri je nosila titulu „velike
kraljeve supruge“.
100. Prijestolnica je Piramesa.
101. Nasljeđuje ga sin Merenptah koji mora ratovati na istoku da očuva posjede i na
zapadu protiv upada Libijaca.
102. Za njegove vladavine javlja se stela Izrael.
103. Seti II i kraljica Tausret.
104. Osnivač 20.din je Sethnakht, svi ostali od Ramzesa III. do Ramzesa XI. su Ramzesi.
105. Ramzes III. je veliki osvajač
106. Ratuju s Nardima s mora
107. Papyrus Harris
108. Gube teritorije Palestinu i Siriju – poslije se formiraju tu Filistejci
109. decentralizacija moći – svećenstvo drži 1/3 posjeda
110. svećenik kulta Amuna-Ra iz Tebe vodeća ličnost u zemlji
111. hramske četvrti izgrañene su u Karnaku, Luksoru i Hatšepsutin hram u Deir el
Bahriju.
112. Ramzes III. izgradio je posljednji monumentalni hramski kopleks Novog kraljevstva -
hram Medinet Habu.
113. iz Sirije i Palestine dolazi šivena haljina kalasiris
114. kraljice Teja i Nefertiti
115. Knjige Mrtvih od sada i na papirusu!
116. Priča o dva brata i brojni mudrosni spisi od kojih je najpoznatiji Razgovor umornog
od života sa svojom dušom.
117. Sunčev pjev koju je Ehnaton posvetio bogu Atonu.
118. Nakon 20. dinastije dolazi treće krizno međurazdoblje
119. prvi puta nakon istjerivanja Hiksa na prijestolju se nalaze strane dinastije, Libijci i
Etiopljani
120. Obilježeno:
•unutrašnjim rasulom,
•borbama za vlast,
•gospodarskim propadanjem i
•pasivnom vanjskom politikom.
121. Osnivač 21. dinastije je Smendes
122. Na vlasti se paralelno nalaze faraoni u Tanisu i svećenici kulta Amuna u Tebi
123. Ističu se faraoni Smendes, Psusenes I. i Siamun
124. Uz faraona Smendesa vlada vrhovni svećenik kulta Amuna u Tebi, Herihor
125. Osnivač 22. dinastije je libijski knez Šešonk I.
126. rezidencija u Bubastisu
127. Ujedinjuje zemlju, osvaja ponovno Palestinu, spominje se Izrael i pljačkanje
Jeruzalema
128. Osorkon II.
129. Šešonk III.
130. Nakon smrti Šešonka III. zemlja se potpuno raspada na niz manjih kraljevstava.
131. 23. dinastija ne vlada cijelom zemljom već samo jugom
132. Kraljica Karomama, 22. dinastija. Teba
133. Teftnakht – pokušava vratiti red u zemlji, osniva 24. dinastiju
134. 25. dinastija – etiopska dinastija
135. Taftnakht i Bekerenef gube sjever države od strane etiopskog kralja Pija
136. Pija nasljeđuje Taharka
137. Egipćani u konstantnom sukobu sa Asirijom krajem 8. st.
138. Asirijski vladar Asarhadon prvi put napada Egipat 674.g.p.n.e., no zbog kuge se
povlaći
139. U drugom pohodu osvaja Deltu i Memfis te Taharka mora pobjeći u Nubiju
140. Taharka zatim oslobađa Egipat, ali asirski vladar Asusrbanipal ponovno zauzima
deltu i Memfis
141. pobune protiv Asirbanipala, krvavo gušenje ustanka
142. knjiž. Borba za Amunovo prijestolje, – Borba za Inarosov oklop i – Pohod u Aziju
Petukona,Inarosova saveznika.
143. Neko I. osniva novu 26. dinastiju
144. Slijedi oporavak države i uvod u Kasno razdoblje
145. Neko I. pomilovan od strane Asurbanipala, moćnik grada Saisa
146. Biva ubijen u borbi protiv Taharke, nasljeđuje ga sin psametik I.
147. uskoro Egipat biva ujedinjen i steće potpunu samostalnost od Asirije
148. plačenička vojska
149. grčki trgovci u Naukritiju
150. Psametik I. ulazi u sukob sa Skitima, osvaja Palestinu
151. Nasljeđuje ga Neko II. koji u savezu sa Asirijom ratuje protiv Babilonije
152. Egipat i Asirija bivaju poraženi u bitci kod Karkemiša od strane babilonskog kralja
Nabukadnzara II.
153. Kasnije sklapaju mir, Egipat gubi teritorije u Aziji
154. Fenička flota plovi za Nekoa II. oko Afričkog kontinenta
155. Neko II. daje izgraditi kanal koji spaja Crveno more sa Nilom
156. Psametik II. i Aprije
157. Aprije zaratio sa Nabukadnezarom koji osvaja Judu, spaljuje Jeruzalem i odvodi židove
u babilonsko ropstvo
158. Nakon poraza Aprija počinju unutrašnji nemiri u zemlji, Aprije gubi život
159. Zamjenjuje ga Ahmoze II. koji skalapa mir sa Nabukadnezarom II., Naukritija drži
monopol u trgovini
160. Kir II. ruši Babiloniju, židovi se vraćaju iz sužanjstva
161. Perzijski vladar i nasljednik Kira II. ratuje sa Psametikom III.
162. Egipat biva osvojen od Perzije
163. 27. dinastija – perzijska dinastija:
Kambiz
Darije I. Veliki
Kserkso
Artakserkso I.
Darije II.
Artakserkso II.
164. Na čelu Egipta je satrap koji upravlja iz Memfisa
165. Osim Darija I. Velikog, svi ostai vladari tiranini
166. Amirtej osniva 28.dinastiju i samostalno vlada nakon pobune
167. nakon bitke kod Kunakse prestaje perzijska vladavina u Egiptu
168. uskoro na jugu dolazi 29. dinastija iz Mendesa u savezu sa Spartom protiv Perzije
169. uskoro dolazi na vlast 30 dinastija iz Sebenita u delti
170. osnivač Nektanebo I.
171. Teo i Nektanebo II. ponovno izazivaju sukobe sa Perzijom
172. Usokor Artakserkso osvaja ponvno Egipat
173. Aleksandar III. Makedonski nasljeđuje svoga oca Filipa II.
174. Osvaja Perziju i ulazi u Egipat, dočekan kao oslobodioc
175. HELENIZAM 332.-30. p.n.e.
176. izmjenjuju se dvije dinastije: makedonska i ptolemejska
177. 32. dinastija – makedonska
Aleksandar III. Veliki – umire u Babilonu
Filip III. Arhidej
Aleksandar IV.
178. izgradnja Aleksandrije
179. 33.dinastija – Ptolemejevići
180. nakon smrti Aleksandra III. Velikog vlast se dijeli dijadohu
181. ratovi između dijadoha u kojima je ubijen Aleksandrov sin
182. Ptolemej I. 322. preuzima vlast
183. Ptolomej I. Soter proglašen faraonom – mnoge reforme
184. zemlja jača i uskoro postaje najjača sila na istočnom Sredozemlju
185. No uskoro počinje propadati – Ptolemej IV. Filopator
186. unutrašnji nemiri – borbe za vlast
187. u vrijeme Ptolemeja VII. i Kleopatre VII. Egipat samo sjena
188. veze sa sve jačom Rimskom Republikom
189. nakon smrti Ptolemeja VII. počinju posljednji unutrašnji sukobi Ptolemeja VIII. sa
Kleopatrom VII.