Univerzitet u Beogradu-Graevinski fakultet

Studijski program: GREVINARSTVO

Godina/semstar: Prva/prvi

Nayiv predmeta (xifra predmeta): MATEMATIQKA ANALIZA 2 (B2O2A2)

Nastavnik: ALEKSANDRA ERI

Naslov predavanja: FUNKCIONALNI REDOVI- STEPENI REDOVI

Datum: 7.10.2020.

Beograd, 2020.

Sva autorska prava autora prezentacije i/ili video snimaka su zaxtiena. Snimak ili
prezentacija se mogu koristiti samo za nastavu na daljinu studenta Graevinskog fakulteta
Univerziteta u Beogradu u xkolskoj 2020/2021 i ne mogu se koristiti za druge svrhe bez
pismene saglasnosti autora materijala.

1
2
Glava 1

Funkcionalni redovi

1.1 Teorija
Definicija 1. Niz funkcija {fn (x)} , fn : E → R, n ∈ N ,E ⊂ R, prosto, odnosno
taqka po taqka, konvergira ka funkciji f : E → R, akko za svako fiksirano
x0 ∈ E, brojni niz {fn (x0 )} konvergira ka broju f (x0 ), a za skup E kaemo da
je interval konvergencije. Oznaka za prostu, taqka po taqka, konvergenciju
je fn (x) → f (x), x ∈ E.

Definicija 2. Niz funkcija {fn (x)} , fn : E → R, n ∈ N , ravnomerno, odnosno

uniformno, konvergira ka funkciji f : E → R, na skupu E akko vai
(∀ε > 0) (∃n0 = n0 (ε)) (∀n > n0 ∧ ∀x ∈ E ⇒ |fn (x) − f (x)| < ε). Oznaka za ravno-
mernu, uniformnu, konvergenciju je fn (x) ⇒ f (x), x ∈ E.

Definicija 3. Funkcionalni red ∞

P
n=1 fn (x) = f1 (x) + f2 (x) + · · · + fn (x) + · · · , gde
fn : E → R, E ⊆ R, prosto, odnosno taqka po taqka, konvergira svojoj sumi
S(x), akko niz parcijalnih suma Sn (x) prosto konvergira ka S(x).
(Prostije reqeno: P Funkcionalni red konvergira u taqki x0 ∈ E, ako brojni
red konvergira ∞ n=1 fn (x0 ).)
P∞
Definicija 4. Funkcionalni red n=1 fn (x) = f1 (x) + f2 (x) + · · · + fn (x) + · · · ,
gde fn : E → R, E ⊆ R, ravnomerno konvergira svojoj sumi S(x), akko niz
parcijalnih suma Sn (x) ravnomerno konvergira na E ka S(x).
P∞
Definicija 5. Funkcionalni red P∞+ · · · + fn (x) + · · · ,
n=1 fn (x) = f1 (x) + f2 (x)
gde fn : E → R, E ⊆ R, apsolutno konvergira ako red n=1 |fn (x)| = |f1 (x)| +
|f2 (x)| + · · · + |fn (x)| + · · · , prosto konvergira.
(Prostije reqeno: Funkcionalni red apsolutno P∞ konvergira na intervalu
D, akko za svako x0 ∈ D vai da brojni red n=1 |fn (x0 )| konvergira.)

3
1.1. TEORIJA GLAVA 1. FUNKCIONALNI REDOVI

Primer 1:
P∞ nn
Koxi n=1 (1+x2 )n
q
nn n
l = limn→∞ n
(1+x2 )n
= (1+x2
= ∞ za ∀x ∈ R. Pa je interval konvergencije
(−∞, +∞).

Primer 2:
P∞ n−1
Dalamber n=1 (−1) nenx

n+1 x
l = limn→∞ n
e = ex

- kada je l = ex < 1 ⇔ x ∈ (−∞, 0) red konvergira

- kada je x ≥ 0 red divergira.

Kriterijumi ravnomerne konvergencije funkcionalnih redova:

P∞
Vajerxtrasov stav: Ako je dat funkcionalni red n=1 fn (x) = f1 (x) + f2 (x) +
· · · + fn (x) + · · · , fn : E → R, E ⊆ R, i za
P∞ svako f n (x), postoji fn ∈ R, tako da vai
|fn (x)| < fn , ∀x ∈ E, i ako brojni red n=1 fn konvergira onda funkcionalni red
ravnomerno konvergira za x ∈ E.
dokaz: P
Neka je P ∞ n=1 fn (x) = S(x), a parcijalne sume funkcionalnog reda oznaqimo sa
Sn (x) = nk=1 fk (x), a sa sn (x) = ∞
P
f
k=1 k parcijalne sume brojnog reda. A dokaz
teoreme direktno sledi iz qinjenice da vai
supx∈E |S(x)−Sn (x)| < supx∈E (|fn+1 (x)| + |fn+2 (x)| + · · · ) = supx∈E |fn+1 (x)|+supx∈E |fn+2 (x)|+
· · · < fn+1 + fn+2 + · · · = s − sn .

Primer 3:

Ispitati ravnomernu konvergenciju i interval konvergencije funkcionalnog

reda ∞ cos nx
P
n=1 n2 .
Uoqimo da vai | cosn2nx | ≤ n12 , ∀x ∈ R, a kako red ∞ 1
P
n=1 n2 konvergira, to zakljuqu-
jemo da i funkcionalni red konvergira za x ∈ R.

4
GLAVA 1. FUNKCIONALNI REDOVI 1.1. TEORIJA

Osobine ravnomerno konvergentnih funkcionalnih redova:

P∞
Teorema 1: Ako funkcionalni red n=1 fn (x) ravnomerno konvergira na seg-
mentuP∞[a, b] i funkcija g(x) je ograniqena na segmentu [a, b], onda funkcionalni
red n=1 fn (x)g(x) ravnomerno konvergira na segmentu [a, b].
dokaz:
P∞
n=1 fn (x) ⇒ S(x) na [a, b] i |g(x)| ≤ M, ∀x ∈ [a, b] onda vai (∀ε > 0)(∃n0 ∈ N )(∀n ∈
N )|S(x) − Sn (x)| < Mε i |S(x)g(x) − Sn (x)g(x)| = |g(x)||S(x) − Sn (x)| < M Mε = ε.

na [a, b], i ∞
P
Teorema 2: Funkcije fn (x) su neprekidne P∞ n=1 fn (x) ravnomerno kon-
vergira na segmentu [a, b] onda je n=1 fn (x) = S(x) takoe neprekidna funkcija
P∞ [a, b].
na segmentu
ε
dokaz: n=1 fn (x) ⇒ S(x)(∀ε > 0)(∃n0 ∈ N )(∀n ∈ N )|S(x) − Sn (x)| < 3 , pa tako-
ε
e za neko h > 0 vai |S(x + h) − Sn (x + h)| < 3 . Zbog neprekidnosti funk-
cija fn (x) imamo da je i parcijalna suma Sn0 neprekidna funkcija kao konac-
han zbir neprekidnih funkcija, pa vai |Sn0 (x + h) − Sn0 (x)| < 3ε . Tada vai
|S(x + h) − S(x)| = |S(x + h) − Sn0 (x + h) + Sn0 (x + h) − Sn0 (x) + Sn0 (x) − S(x)| <
|S(x + h) − Sn0 (x + h)| + |Sn0 (x + h) − Sn0 (x)| + |Sn0 (x) − S(x)| = 3ε + 3ε + 3ε = ε.
P∞ n
Primer: n=1 xn−1 (1−x) = (1−x)+x(1−x)+x2 (1−x)+· · · , Sn (x) = (1−x) 1−x
1−x
= 1−xn
 
1, x ∈ [0, 1) 1, x ∈ [0, 1)
lim Sn (x) = S(x) =
n→∞ 0, x = 1 0, x = 1

S(x) P
nije neprekidna funkcija na segmentu [0, 1], a funkcije fn (x) jesu, ali ni
red ∞ n=1 x
n−1
(1 − x) nije ravnomerno konvergentan jer |S(x) − Sn (x)| ≤ xn < ε za
ln ε
n > n0 gde je xn < ε, za n > logx ε = ln x
pa imamo n0 = n0 (x).
P∞
Teorema 3: Neka red n=1 fn (x) = S(x) ravnomerno konvergira na segmentu
[a, b] i neka su fn (x) neprekidne funkcije na istom segmentu. Onda vai

∞
! ∞ Z
Z x X X x
fn (t) dt = fn (t)dt, x, x0 ∈ [a, b].
x0 n=1 n=1 x0

P∞ ε
Dokaz: Kako red n=1 fn (x) = S(x) ravnomerno konvregira to za b−a
postoji
ε
n0 ∈ N tako da za svako n > n0 vai |S(x) − Sn (x)| < b−a .
Z x Z x Z x Z x
ε ε ε
| S(t)dt− Sn (t)dt| = | (S(t)−Sn (t))dt| ≤ dt = |x−x0 | < (b−a) = ε.
x0 x0 x0 x0 b−a b−a b−a

5
1.2. STEPENI REDOVI GLAVA 1. FUNKCIONALNI REDOVI

Dakle imamo:
Z x Z x Z x n
X n Z
X x ∞ Z
X x
S(t)dt = lim Sn (t)dt = lim fk (t)dt = lim fk (t)dt = fk (x).
x0 n→∞ x0 n→∞ x0 k=1 n→∞ x0 x0
k=1 k=1

Teorema 4: Neka redP ∞

P
n=1 fn (x) konvergira i nake funkcije fn (x) imaju nepre-
∞
kidne izvode, a red n=1 fn0 (x) ravnomerno konvergira na segmentu [a, b]. Onda
za svako x ∈ [a, b] vai !0
∞
X ∞
X
fn (x) = fn0 (x).
n=1 n=1
P∞ P∞ Rx
Dokaz: n=1 = S(x), n=1 fn0 (x) = σ(x), za neko x, x0
fn (x) ∈ [a, b] vai x0 σ(t)dt =
R x P∞ 0 P∞ R x 0 P∞ P∞
fn (x)− ∞
P
x0
( n=1 fn (t)) dt = n=1 x0 fn (t)dt = n=1 (fn (x)−fn (x0 )) =
n=1 n=1 fn (x0 ) =
Rx
S(x)−S(x0 ), prema Teoremi 2 σ(x) je neprekidna funkcija. x0 σ(t)dt = S(x)−S(x0 )
R 
x
ako sada diferenciramo levu i desnu stranu dobijamo x0
σ(t)dt = S 0 (x) tj.
0
σ(x) = S 0 (x) odnosno ∞
P 0
P∞
n=1 fn (x) = ( n=1 fn (x)) .

1.2 Stepeni redovi

1.2.1 Uopxteno o stepenim redovima
Stepeni redovi su funkcionalni redovi oblika
∞
X
an x n = a0 + a1 x + a2 x 2 + · · ·
n=0

ili redovi oblika

∞
X
an (x − x0 )n = a0 + a1 (x − x0 ) + a2 (x − x0 )2 + · · · ,
n=0

gde je ai ∈ R i nazivaju se koeficijenti reda.

Abelova teorema: P
(1) Ako stepeni red ∞ n
n=0 an x konvergira za x = x1 6= 0 onda apsolutno konver-

P∞ tako nda vai |x| < |x1 |.

gira za svaku vrednosti
(2) Ako stepeni red n=0 an x divergira za x = x2 onda divergira za svako x
tako da |x| > |x2 |.

6
GLAVA 1. FUNKCIONALNI REDOVI 1.2. STEPENI REDOVI

P∞ n
P∞ n
Dokaz: (1) Ako red n=0 an x konvergira za x = x1 onda n=0 an x1 konver-
gira pa limn→∞ an xn1 = 0, pa postoji M >P0 tako da vai |an xn1 | < M za svako
∞ n
n poqev od nekog n0 . Posmatrajmo red n=0 |a
Pn x | ngde je |x| < |x1 | i uoqimo
n n x n n x
|an x | = |an x1 || x1 | ≤ M q gde je q = |P x1
| < 1. Red M q je geometrijski i konver-
n
gira. Po poredbenom kriterijumu an x konvergira za |x| < |x1 |.
Sliqno se dokazuje i za (2).
P∞
Teorama Postoji jedinstveno R > 0 za svaki stepeni red n=0 an xn tako da
red apsolutno konvergira za |x| < R i divergira za |x| > R.
P∞
Definicija: Interval konvergencije stepenog reda n=0 an xn je (−R, R), a R
nazivamo polupreqnik konvergencije.

Red apsolutno konvergira na (−R, R), dok u krajevima intervala konvergen-

cije
P∞ moe da konvergira ili da divergira. Isto vai i za stepeni red oblika
n
n=0 an (x − x0 ) , ali tada interval konvergencije izgleda (x0 − R, x0 + R).
Ako je l = limn→∞ | an+1 an
|, gde je 0 < l < ∞, onda je R = 1l . Ako posmatramo red apso-
∞
lutnih vrednosti n=0 |an xn |, prema Dalamberovom kriterijumu konvergencije
P
xn+1
imamo limn→∞ | an+1 an xn
| = |x| limn→∞ |a|an+1
n|
|
= |x|l, l|x| < 1 red konvergira. Pa imamo
1
|x| < l = R. Pa zakljuqujemo da je kao posledica Dalamberovog kriterijuma
an
konvergencije R = limn→∞ | |, sliqno moemo da zakljuqimo da iz Koxijevog
an+1
1
kriterijuma konvergencije sledi R = limn→∞ √ .
| an |
n

(−1)n−1
Primer 1: Odrediti oblast konvergencije stepenog reda ∞ (x + 2)n .
P
n=1 n2n
1
n2n 2(n+1)
R = limn→∞ | 1 | = limn→∞ n
= 2.
(n+1)2n+1
Dakle, stepeni red apsolutno konvergira za |x + 2| < 2, dok za |x + 2| > 2 stepeni
red divergira.
P∞ (−1)n−1
Ako je x + 2 = 2 tada funkcionalni red postaje brojevni red n=1 n
koji
ne konvergira apsolutno, ali konvergira uslovno po Lajbnicovom kriterijumu
konvergencije, dok ako je x+2 = −2, red se transformixe u brojevni red ∞ −1
P
n=1 n
koji divergira. Oblast konvergencije ovog reda je (−4, 0].
(−1)n
Primer 2: Odrediti oblast konvergencije stepenog reda ∞ (x − 2)n .
P
√ n=1 nn
R = limn→∞ n nn = n = ∞ pa oblast konvergencije ovog stepenog reda (−∞, +∞).

Primer 3: Odrediti oblast konvergencije stepenog reda ∞ n

P
n=1 n!x .
n! 1
R = limn→∞ (n+1)! = limn→∞ n+1 = 0, pa zakljuqujemo da red konvergiga samo za

7
1.2. STEPENI REDOVI GLAVA 1. FUNKCIONALNI REDOVI

x = 0.

1.2.2 Osobine stepenih redova

P∞ n
Teorema 1: Stepeni red n=0 an x apsolutno i ravnomerno konvergira na
svakom segmentu [−a, a] ⊂ (−R, R), a > 0.

svako |x| ≤ a, vai |an xn | ≤ |an an | i kako

Dokaz: Za neko a, 0 < a < R, kako za P
po Vajerxtrasovom kriterijumu red ∞ n
n=0 |an a | konvergira to zakljuqujemo da
poqetni red konvergira apsolutno i ravnomerno na [−a, a].
P∞
Teorema 2: Suma S(x) = n=0 an xn je neprekidna na intervalu konvergencije
(−R, R).

Dokaz: Neka je x ∈ (−R, R), tada sigurno

P∞ postoji neko a < R, tako da x ∈ [−a, a].
n n
an x su neprekidne funkcije, a red n=0 an x ravnomerno konvergira na [−a, a],
pa je S(x) = ∞ n
P
a
n=0 n x neprekidna funkcija.
P∞ n
Teorema 3: Suma S(x) = n=0 an x je neprekidna sleva u x = R ako je red
konvergentan u toj taqki. ( S(x) je neprekidna zdesna u x = −R ako je red kon-
vergentan u toj taqki.)

Integraljenje stepenih redova

Teorema 4: Stepeni red ∞ n

P
n=0 an x moe integraliti qlan po qlan na inter-
valu konvergencije (−R, R) i polupreqnik konvergencije tako dobijenog reda je
isti kao polupreqnik konvergencije poqetnog reda.

∞
! ∞
Z x X
n
X an n+1
an t dt = x , x ∈ (−R, R).
0 n=0 n=0
n+1

P∞ Nekanje x ∈ (−R, R), tada sigurno postoji neko aR<

Dokaz: R, tako da x ∈ [−a,
x P∞ P∞ a].R x
Red n=0 an x ravnomerno konvergira na [−a, a], pa vai 0 ( n=0 an t ) dt = n=0 0 an tn dt =
n
an
P∞ an n+1 0 | n+1 | an
n=0 n+1 x , x ∈ (−R, R). R = limn→∞ |
an+1 = limn→∞ |
| an+1
| = R.
n+2

8
GLAVA 1. FUNKCIONALNI REDOVI 1.2. STEPENI REDOVI

Diferenciranje stepenih redova

Teorema 5: Stepeni red ∞ n
P
n=0 an x se moe diferencirati qlan po qlan na
intervalu konvergencije (−R, R) i polupreqnik konvergencije tako dobijenog
reda je isti kao polupreqnik konvergencije poqetnog reda.
∞
!0 ∞
X X
0 n
S (x) = an x = nan xn−1 .
n=0 n=1

Dokaz: Neka P je x ∈n (−R, R), tada sigurno postoji neko a < R, P tako da x ∈
n 0
[−a, a]. Red ∞ n=0 na x ravnomerno konvergira na [−a, a], pa vai ( ∞
n=0 an x ) =
P∞ n 0
P∞ nan
n=0 (an x ) = n=1 nan x
n−1
, x ∈ (−R, R). R0 = limn→∞ | | = R.
(n + 1)an+1

Tejlorov red
Definicija: Funkcija f (x) se moe predstaviti kao stepeni red ∞ n
P
n=0 an x
na (−R, R), ako red na tom intervalu konvergencije konvergira funkciji f (x).
∞
X
f (x) = an x n
n=0

Teorema 5: Ako se funkcija f (x) moe predstaviti kao stepeni red na (−R, R),
onda je to predstavljanje jedinstveno, tj. koeficijenti stepenog reda an su je-
dinstveni.
P∞
Dokaz: f (x) = n=0 an x n

f 0 (0) = a1 , f 00 (0) = 2!a2 , ..., f (n) (0) = n!an

f (n) (0)
an =
n!
P∞ f (n) (0) n 0 f 00 (x0 )
Definicija: n=0 n!
(x − x 0 ) = f (x 0 ) + f (x 0 )(x − x 0 ) + 2!
(x − x0 )2 + · · · je
Tejlorov red funkcije f (x) u okolini taqke x0 . Kada je tacka x0 = 0 Tejlorov
razvoj nazivamo Maklorenov red.

Teorema 6: Potreban i dovoljan uslov da bi se funkcija imala razvoj u stepeni

red na nekom intervalu konvergencije jeste da ta funkcija ima izvode n−tog
reda na tom intervalu.

Maklorenov red elementarnih funkcija:

9
1.2. STEPENI REDOVI GLAVA 1. FUNKCIONALNI REDOVI

1. f (x) = ex , f (n) (x) = ex , f (n) (0) = 1 pa je razvoj funkcije u stepeni red

∞
x
X xn x2 x3
e = =1+x+ + + ··· ,R = ∞
n=0
n! 2! 3!


(n) 0, n = 2k, k ∈ Z
2. f (x) = sin x, , f (0) =
(−1)k , n = 2k + 1, k ∈ Z
∞
X (−1)n 2n+1 x3 x5 x7
sin x = x =x− + − + ··· ,R = ∞
n=0
(2n + 1)! 3! 5! 7!


(−1)k , n = 2k, k ∈ Z
3. f (x) = cos x, , f (n) (0) =
0, n = 2k + 1, k ∈ Z
∞
X (−1)n x2 x4 x8
cos x = x2n = 1 − + − + ··· ,R = ∞
n=0
(2n)! 2! 4! 8!

4. f (x) = (1 + x)α , x > −1, α ∈ R

∞      
X
α α n α 2 α
(1 + x) = x = 1 + αx + x + x3 + · · ·
n 2 3
n=0
α(α−1)···(α−n+1)
n+1
R = limn→∞ | n!
α(α−1)···(α−n) | = limn→∞ | α−n | = 1, x ∈ (−1, 1)
(n+1)!

1 1
5. f1 (x) = 1−x
, f2 (x) = 1+x
,x ∈ (−1, 1)
∞
1 X
= xn = 1 + x + x2 + x3 + · · ·
1 − x n=0
∞
1 X
= (−1)n xn = 1 − x + x2 − x3 + · · ·
1 + x n=0

6. f (x) = ln(1 +
R xx), x >R−1
dt x x2 x3 x4
ln(1 + x) = 0 1+t = 0 (1 − t + t2 − t3 + · · · )dt = x − 2
+ 3
− 4
+ ···
∞
X xn x 2 x3 x4
ln(1 + x) = (−1)n−1 =x− + − + · · · , (−1, 1]
n=1
n 2 3 4

10
GLAVA 1. FUNKCIONALNI REDOVI 1.2. STEPENI REDOVI

1
Primer 1: Razviti funkciju f (x) = 4−x
u stepeni red oko x0 = 2.

Poxto je
P potrebno funkciju razviti u okolini dvojke, stepeni red mora biti
oblika ∞ a
n=1 n (x − 2)n
.
∞ n ∞
(x − 2)n x − 2

1 1 1 1 1X x−2 X
= = = = ,| | < 1.
4−x 2 − (x − 2) 2 1 − x−2
2
2 n=0 2 n=0
2n+1 2

1
Primer 2: Razviti funkciju f (x) = x2 −3x+2
u stepeni red oko x0 = 0.

∞ ∞ ∞  
1 1 1 1 1 1 1 X  x n X n X 1
f (x) = 2 = − =− + =− + x = 1 − n+1 xn .
x − 3x + 2 x−2 x−1 2 1 − x2 1 − x 2 n=0 2 n=0 n=0
2
Primer 3: Razviti funkciju f (x) = arcsin x u stepeni red oko x0 = 0.

∞ ∞ 
!
x x
− 12 − 21
  Z Z 
0 1 1
X X
f (x) = √ = (1−x2 )− 2 = (−x ) ; 2 n 0
f (t)dt = n 2n
(−1) t dt;
1 − x2 n 0 0 n
n=0 n=0
∞ 
− 12 x2n+1
X 
arcsin x = (−1)n , | − x2 | < 1.
n 2n + 1
n=0

11