Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite u zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D.

Ogrin 2009 zimski semestar

Sadraj po temama
Openito o teoriji, znaenje i pojmovi Ploha u krajobraznoj grai Sastojine Volumen i linearni elementi u krajobrazu Boja Tekstura Oblik Oblici reda, ritam Kontrast Mimesis u oblikovanju krajobraza Hipoteze, mogunosti, stvarnost Apstrakcija - tvorba izraajnih sredstava u krajobraznoj arhitekturi Ralamba Generiranje krajobraznog oblika Simbolizam u oblikovanom krajobrazu Morfoloki odnos krajobraz - arhitektura Land Art i oblikovanje krajobraza Pojmovi koji opredjeljuju oblikovanje Sastojine su u tom kontekstu elementi koji sastavljaju odreenu cjelinu. Mogu opstati samostalno, svaka sama za sebe, kao npr. ploha ili volumen. Opisuju ih pojedinane znaajke: boja, oblik, tonska vrijednost ili tekstura. Zato su sastojine ponekad dosta kompleksne prostorne pojave koje lako obiljeava vrsta znaajki. Znaajke su pojedinana obiljeja elemenata odnosno sastojina. Ne moraju postojati samostalno, ve su u pravilu vezane za odreeni element i pojedinana su pojava. Znaajke ne moraju biti sastavljene, kao to su elementi, odnosno jo ee krajobrazne sastojine. Navedene teme su u pravilu pojedinana predavanja u trajanju od 2 sata. Predavanje dopunjuje jedan sat seminara, na kojem se raspravlja o programima, koje sluatelji pripreme iz odreene teme. Predaja programa iz materije seminara je obavezna uvijet za dobivanje potpisa i izlaska na ispit. Ispiti - u ljetnom semestru mogue je polagati dio ispita iz zimskog semestra. Ispitni rokovi su mogui svaki mjesec, i tijekom ljetnih mjeseci.
1

Znaajke

Prostorna organizacija

Sintaktini vidici Posebne teme

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite u zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin 2009 zimski semestar

Uvod
Pojmovi, ontoloki i epistemoloki vidici Krajobrazna arhitektura - oblikovanje krajobraza - krajobrazno planiranje Nacrt - plan (planum): prognoza, predvianje, anticipacija Nartovanje kao skupni pojam Oblikovanje projektno, objektno planiranje Planiranje - generalno planiranje Teorija - pojam teorije Teorija kao skup temeljnih spoznaja, na kojima se zasniva odreena djelatnost Teorija kao interpretacija, objanjava odreeno stvaralatvo (relevantno prije svega u povijesti likovnih umjetnosti, glazbe, literature). Teorija kao skup usmjeravajuih postavki i normi (heuristino porijeklo teorije, u pravilu kanoniziranje umjetnikih ostvarenja) Znaaj i mogua uloga teorije u oblikovanju krajobraza Nastajanje teorije 1. a posteriori, induktivnim putem, odabirom iz materijaliziranog stvaralatva, preuzimanjem iz mnotva pojedinanih spoznaja u ope prihvaena naela ili pravila 2. unaprijed, apriorno postavljena naela, na podlozi kojih bi kasnije djelovala odreena likovna disciplina (primjer: manifesti odreenih autora ili skupina istomiljnika, Der blaue Reiter, De Stijl, CIAM i dr.); pokuaji takve vrste esto ostanu bez odjeka i zato ne mogu pridobiti status teorije. Neki autori (Kruff) smatraju, da su za teoriju prvenstveno, od kljunog znaaja razni tekstovi u vremenu nastajanja obraivanog stvaralatva. Teze i oekivanja Teorija je imanentna svakoj disciplini oblikovanja koja bez nje ne moe opstati, ne vezano za to da li je formulirana ili ne, ona je implicitna u ostvarenom stvaralatvu Teorija objanjava kako disciplina djeluje, kojim putem nastaju njezini artefakti Teorija pojanjava nastanak oblika i njihovu meusobnu povezanost Teorija rasvjetljava odnos izmeu umjetnike produkcije i drutvenih odnosa u vremenu njena nastajanja Prikazuje izraajna sredstva, radni materijal i nain kako ga odreena disciplina oblikuje u konani produkt Opredjeljuje i opisuje kompozicijsku tehniku U teoriju pripada takoer prouavanje rijenika i sintakse, jezika oblikovanja

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009

Ploha u krajobraznoj grai

Pojam plohe Opa pojava plohe u stvarnom svijetu Univerzalna pojava plohe Apstraktan i pojednostavljen znaaj plohe Tipologija plonih pojava u krajobrazu Udjel i znaaj plohe u otvorenom krajobrazu Ralamba plohe Oblikovna organizacija plohe na temelju organskih i pravilnih oblika Dinamika plohe udubljenost - ispupenost Ploha u vodoravnim i okomitim ravninama Ploha kao nosioc praznine i svijetlog u krajobraznoj grai Ploha u likovnoj umjetnosti i glazbi Vizualne znaajke plohe: oblikovne, plastine - teksturne, koloristike, tonske Plohe po materijalu: vodene, kamene, pjeskovite, graene, vegetacijske (travnate, pokrovne - niske do visoke trajnice, nisko do srednje visoko grmlje) Znaaj i mogunosti plohe u mrenim formalnim sistemima Neotuivost plohe iz krajobrazne grae Statinost plohe same za sebe Ovisnost njezinog prostornog djelovanja od vodoravnog ralanjenja volumena Ploha kao odreena, konana i otvorena,
3

neopredjeljiva veliina Prostor - entitet plonog i trodimenzionalnog, ambivalentnost toga odnosa Koncept plohe u pojedinanim povijesnim stilnim razdobljima i u kulturnom krajobrazu Fenomenologija plohe u drugim umjetnostima
Slikarstvo: Mondrian, Malevi, Albers Kiparstvo: Grka antika, Michelangelo, Rodin, Henry Moore Arhitektura: Loos, Mies van de Rohe, Corbusier, Aalto, Eisenman Glazba: Brahms I. simfonija, 4.stavak Bruckner 7. simfonija, 2.stavak Mahler 4. simfonija, 3.stavak Mahler, 2. simfonija, 5.stavak, DIONICA zborovska partija Beethoven, Gudaki kvartet br.16/Op.135, 3.stavak, poetak Beethoven, Sonata za klavir br.32/Op. 111, 3.stavak, zavrni dio Adagio

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009

Volumne i linearne sastojine krajobraza

Trodimenzionalan ustroj volumena Tipologija krajobraznih volumena - tokasti - grupacije - linearni Prevladavajue vegetacijsko porijeklo krajobraznih volumena Topografske i druge volumenske pojave Prostorno dinamiki znaaj volumenskih elemenata Kompaktnost i povrinske znaajke povrine volumena Volumeni - nosioci tamnih tonskih vrijednosti u krajobrazu Monokromija Udio u plastinom oblikovanju prostora Pojam tektonike na temelju udjela volumena u kompozicji Uloga u ralambi krajobraznih struktura, volumen - temeljni imbenik tektonike Vanost volumena za kompozicijsku grau krajobraza Strukturiranje u formiranju organskoga i geometrijskoga reda Odnos volumen - ploha u krajobrazu, postojea ovisnost volumena od plohe Poimanje i upotreba volumena u razliitim stilskim razdobljima krajobrazno arhitekturnog stvaralatva Znaaj i djelovanje volumena u otvorenom krajobrazu, prirodnom i agrarnom Linearni elementi - vegetacijski (potezi uz vodu, vjetrozatitini pojasevi, drvoredi), vodni (obalni
5

potezi, vodotoci), reljefni (terase), potezi u poploenju, parterni uzorci Volumeni i linije u drugim umjetnostima
Primjeri u glazbi: Volumeni: ajkovski, 1. Koncert za klavir, poetak 1. Stavka Rahmaninov, 2. Koncert za klavir, 1. Stavak, poetak Linije: Berlioz, Fantastina simfonija, 3. Stavak Na zemlji (poetak: dijalog oboa - oboa d'amore) Tarrega, Recuerdos de la Alahambra

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009

Boja u vizualnoj grai i oblikovanju krajobraza

Visoki nivo informativnosti boje Glavni izvori boje u krajobrazu Boja - nijansa - tonska vrijednost Izvornost boje i njena ovisnost o prevladavajuem materijalu Posebnost razumijevanja monokromije i polikromije u krajobrazu Biljne boje prirodnog i selekcijskog porijekla Posebnosti pojavljivanja boje na bilju: cvjetovi, lie, kora i plodovi Trajnost i privremenost boje, sezonska, prolazna priroda njezine pojave Plona vanost boja na bilju i na izlobama biljnog materijala; njezin odnos do trodimenzionalne grae krajobraza i atektonsko djelovanje Odnos boja - graa u cvjetnim biljnim sastojinama Promjenjivo ponaanje boje u ovisnosti o mjerilu i udaljenosti Mo isticanja boje u krajobraznim strukturama Boja kao mono sredstvo oblikovne ralambe Nosioc uzorka u oblikovnim strukturama Boja kao samostalni entitet u krajobraznoj kompoziciji; dometi i ogranienja, suodvisnost s oblikom Posebnost upotrebe boje u geometrijsko - rasterskim i organsko - prirodnim osnovama (ogranienja mjerila) Univerzalna primjenjivost boja u biljnom svijetu i slian odnos u krajobraznom oblikovanju za razliku od relativizacije vrijednosti boja i njihovog spajanja, kako se to prakticira u drugim podrujima upotrebe boja

Skromna do nikakva vanost boje u povijesnim razdobljima oblikovanja Simbolizam boje i njeno ogranieno djelovanje u biljnom svijetu Stranputice i zablude u ocjeni kompozicijskih mogunosti boje u krajobrazno - oblikovnom profesionalnom radu i amaterstvu Boja u otvorenom krajobrazu Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009

Druge vizualne znaajke Tekstura

Tekstura je povrinska znaajka elemenata, plonih ili volumenskih, bilo na materijalu ili oblikovanim strukturama Vrste tekstura: glatka zrnata - sitno - srednje - grubo igliasta/ linearna Porijeklo teksture biljno: sitno, srednje i irokolisne pokrovne biljke trave mineralne: pjeane, ljuncane, Habitus - oblik kronje drvea, prirodni ili umjetni/ pravilni habitus Modulacija grana u bezlisnom stanju

Oblik
Osnovni, arhetipski, u pravilu geometrijski oblici Stvarni ili izvedeni oblici Pojam prirodnih / organskih i pravilnih / geometrijskih oblika Statini i dinamini oblici

Mjerilo
7

Promjena veliine elemenata kao odrednica mjerila ovjek kao ishodite za odreivanje mjerila (u antikoj Grkoj, Corbusierov Modulor) Apsolutno i relativno mjerilo Krajobrazno mjerilo, izvedeno iz meuodnosa trodimenzionalnih (gorje, ponor, padina ) i plonih (doline, povrinske vode, visoravni) elemenata prostora Vodoravno i vertikalno mjerilo Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009

Oblici prostornog reda

Red - prepoznatljiv, itljiv odnos meu lanovima u odreenom prostornom sistemu Slijed - niz prostornih lanova u skladu s odreenom prepoznatljivom pravilnou Ponavljanje - ritmiki pravilna sukcesija, uglavnom jednakih ili srodnih lanova, koji pobuuju jednaki stupanj interesa i razmjeteni su po naelu A - A, rjee A -B - A - B, itd. Progresija - razmjetaj lanova u odreenom smjeru Stupnjevanje - lanovi otkrivaju porast interesa u jednom smjeru Klimaks - usmjeren slijed, kod kojega poslijednji lan iskazuje najvei interes
Primjeri u glazbi: Stupnjevanje: J.S.Bach: Passacaglia za orgulje u c-molu, poetni dio; Beethoven: 5. koncert za klavir, kraj 2. stavka; 5. simfonija, uvodni taktovi prvog stavka; Wagner: Lohengrin, uvertira; Stupnjevanje i klimaks: Preeren: Pijetlu Beethoven: Waldsteinopva sonata 2. stavak, zavrni/zakljuni dio; Sonata Les Adieux, 2. stavak, zavrni dio; Ravel: Bolero

Naglasak - nastaje zbog odreene istupajue diferencijalne znaajke pojedinanog lana: - veliine - duine - boje ili nijanse - teksture - oblika /prirodan, geometrijski/ Dominanca - lan isijava trajno zanimanje Simetrija - ravnomjeran razmjetaj elemenata du osi Zrcalna simetrija Asimetrinost
8

Imanentnost nekih oblika reda odreenom slogovnom vrstom krajobraznog oblikovanja (npr. simetrija u baroku) Oblici reda u utilitarnom krajobrazu Perspektiva - linearna i zrana Ritam. Pojam ritma, postojanje ritma u strukturiranom prostoru Ritam u krajobraznoj grai kao posljedica - razliitosti sastavnih lanova odnosno stupnja ralanjenosti cjeline - oblika prostornog reda Vanost ritma u krajobraznoj grai Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009

Kontrast kao oblik prostornog reda

Pojam kontrasta Njegova opa nazonost u prostoru Tvorbene sastojine u kontrastnom odnosu Uvjet za nastajanje kontrasta su strukturne ili pozicijske znaajke: - razliitost u fizikalnosti: priroda materijala, boja, tekstura, oblik - razliitost razmjetaja Ponaanje sastojina u kontrastnom odnosu Kontrast meu istovrsnim materijalima (bilje ili graevni materijal) i meu raznovrsnim materijalima Tipologija pojave kontrasta u krajobrazu a. na temelju veliine lanova veliko - malo iroko - usko debelo - tanko dugo - kratko b. na temelju brojnosti: puno - malo c. po gustoi distrbucije gusto - rijetko d. iz oblikovnih znaajki geometrijsko - organsko jednostavno - sastavljeno ureeno - neureeno e. na tonskim vrijednostima svijetlo tamno f. po vrijednostima boje hladne - tople boje g. po teksturnim znaajkama glatko - naborano, zrnato grubo - fino h. na temelju plastinih znaajki ploha - volumen i. u odnosu na poloaj uspravno - leee Istovremeno pojavljivanje vie vrsta u istom 9

kontrastnom odnosu (na osnovu razlika u materijalu, tonskim vrijednostima, veliini idr.) Kontrast kao jedan od temelja u krajobraznom oblikovanju, koji unosi potrebnu napetost u kompoziciju J. Appletonovo objanjenje vizualne vrijednosti krajobraza na osnovi koncepta prospect - refuge se djelomino zasniva na kontrastu (svjetlo - tamno kao atavistini ostatak prvotnog prebivalita u pilji ili umi Paralele u literaturi, arhitekturi, slikarstvu, kiparstvu, filmu, glazbi "Sunce, mjesec na nebu ili u beskonanom krajobrazu"(Leopardi, Zibaldone di pensieri) U glazbi kontrasti u dinamici, tempu, zvunim bojama, meu zvunim plohama i akordima ili melodijskim linijama (Beethoven, 4. i 5. Koncert za klavir, u oba prelaz iz 2. U 3. Stavak; Sonata br. 26 Les Adieux, zavrni dio 2. Stavka

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008

Mimesis - teorija oponaanja

Hipoteze, mogunosti, stvarnost

Animizam - slavljenje/ uzdizanje prirodnih elemenata, sunca neba; naturizam - pretpostavke o boravljenju nadnaravnih sila u stvarnom svijetu kao osnova za slavljenje prirode Naturalizam - filozofsko razmiljanje, po kojem je priroda temelj svega ivoga, van nje nema niega, povezuje ovjeka s prirodom i zanemaruje njegovu povijesnu sutinu kao neto specifino Naturalistini panteizam - poistovjeivanje boanstva s prirodom Natura naturans - ostvarena priroda, priroda kao djelatno naelo Natura naturata - ostvarena priroda, svijet ostvarenoga Rousseau i doktrina o prirodi kao svijetu neopozivo pozitivnoga Mimesis - umjetnost na temelju imitacije stvarnosti, prevladavajui koncept zapadnoevropske umjetnosti od antike do poetka 20. St. Platon i Aristotel - zaetnici teorije imitacije Seneca: "Omnis ars imitatio est naturae" Coomaraswamy:" Ars imitatur naturam in sua operatione" Sline teze imao i Leonardo da Vinci (Rasprava o slikarstvu)
Joseph Adison:" artificial Works receive a greater Advantage from their Resemblance of such as are natural " "If we we consider the Works of Nature and Art .. we shall find the last very defective" Earl of Shaftesbury: O GLORIOUS Nature! Your Genious, the Genius of the Place, and the GREAT GENIUS have at last prevail'd. William Wordsworth: "Let nature be your teacher" Alexander Pope: To buid, to plant, whatever you intend, To rear the Column, or the Arch to bend, To swell the Terrace, or to sink the Grot; In all, let never Nature be forgot. (An Epistle to Lord Burlington) C.C.L. Hirschfeld: "Alles scheint Natur, so Glcklich ist die Kunst versteckt" (Geschichte der Gartenkunst) J.G. Sulzer: "Gartenkunst stamnt unmittelbar von der Natur ab, die selbst die

10

volkommemndste Grtnerin ist" Emmanuel Kant: " kad je rije o parkovima . Treba to vie izbjegavati one pravilnosti, koje osijeamo kao prisilu; odtuda engleski okus u vrtovima" "Kaemo, da je umjetnost lijepa samo tada, kada smo svijesni, da je umjetnost, a da nam izgleda kao da je priroda" (Kritika mo rasuivanja) W.F. Robinson: "the work of artist is always marked by its fidelity to Nature" H.-M. Herzog: Wenn man Natur folgt, findet man alles (Ako sljedimo prirodu, nai emo sve, Rodinov citat). Parnass (1985)3-4:70-71 Dan Kiley: Nature, source of all design (Landscape Architecture 1963) Rose: "the ideal mimesis would make a work of art more valuable as it comes closer to its model" Ludwig Wittgenstein: "Lass Dich nicht von dem Beispiel Anderer fhren, sondern von der Natur" (Vermischte Bemerkungen) "Tautologie. Ist sinnlos" (tractatus Logico - Philosophicus) Schopenhauer: "Die Baukunst hat von den bildenden Knsten und der Poesie das Unterscheidende, dass sie nicht ein Nachbild, sondern die Sache selbst giebt: nicht wiederholt sie. Die Welt als Wille und Vorstellung. I. str.295. Zrich 1988 George Santayana: "Imitation can not, of course, result in a literal repetition of the object that suggests it. The copy is secondary; it does not iterate the model by creating the object on the same plane of the reality, but reproduces the form i na new medium" (Reason in Art) Nelson Goldman: "The copy theory of representation is stopped at the start by inability to specify what is to be copied" (Languages of Art) Jurij Mihajlovi Lotman: " im je vea slinost meu prikazanim i stvarnou, time su vanije razlike" (Predavanja iz strukturalne poetike) Theodor Adorno: "Umjetnost je, umjesto oponaanja prirode, oponaanje prirodno ljepoga" (Estetska teorija) Herbert Read: "All art is primarly abstract" (The Meaning of Art, str.42. London 1955) Paul Ricoeur: "izvorni grijeh aristotelovske estetike, moda greke estetike openito." (iva metafora, str. 46. Zagreb 1981) Bruce Allsopp: "Design is not mere repetition. Design involves origination" (A Modern Theory of Architecture, str. 81. Boston 1977

Tautologija kao fenomen kia (Abraham Moles) Mimoilaenja u objanjenima mimesisa i prakse oblikovanja u krajobraznoj arhitekturi. Fenomenoloka obrada kao metoda za pogodno tumaenje, prije svega za razumijevanje razilaenja meu deklariranim naelima projektanata i teoretiara na jednoj i stvarne prakse na drugoj strani. Osobitost poloaja u oblikovanju krajobraza zbog upotrebe prirodnih materijala i grae prirode. Teze: - oponaanje neibjeno vodi u ponavljanje ve poznate stvarnosti - ponavljanje, tautologija, iskljuuje oblikovanje - oblikovanje je heuristina djelatnost, ars inveniendi, i nespojivo je s oponaanjem - mogunosti mimetine prakse u krajobraznom oblikovanju su ograniene zbog izbora predmeta oponaanja (to oponaati) zbog nedovoljnog poznavanja prirode, koju bi oponaali jer se priroda s jedne strane i krajobrazni artefakti s druge trane strukturiraju na bitno drugaiji nain, kao to je vidljivo iz sljedee preglednice: PRIRODA - tenja raznolikosti sistema - tenja velikom broju subjekata - to vea tvorba biomase - vertikalna raslojenost vegetacije 11

- razmjetaj bilja po prirodnim zakonima - ne rjeava drutvene/ ovjekove probleme - teleoloka razlika: nastaje spontano - le radno predvidljivo strukturno stanje - niski stupanj individualne prepoznatljivosti OBLIKOVAN KRAJOBRAZ - redukcija, ponekad u samo jednu vrstu - esto ogranienje na minimalan broj

- nije mjerodavno - manji broj, ili samo jedan sloj (tratina, pokrovno bilje) - razmjetanje preteno po naelima oblikovanja - proizlazi iz rjeavanja odreenog problema - namjetena na odreen cilj, koji proizlazi iz problema - unaprijed programirano strukturno stanje - visoki stupanj individualne ili tipoloke prepoznatljivosti

Drugi izvori: Grassi, E.: Umjetnost kao prikazivanje ljudskog djelovanja/ u: Kunst und Mythos Moles, A.: Le Kitsch. L'Art de Bonheur Musabegovi, S.: Mimesis I konstrukcija Ogrin, D.: Ist Gartenkunst tatschlich Kunst? Ontologische Betrachtungen ber das Thema. Jahrbuch der Bayer. Akademie d. Schnen Knste Str 535 - 566. Munchen 1995 Schopenhauer, A.: Die Welt als Wille und Vorstellung. Zrich 1988 Tomberg, F.: Mimeza prakse I apstraktna umetnost. Beograd 1979

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2006

Apstrakcija - postupak za oblikovanje izraajnih sredstava

Potreba za specifinim izraajnim sredstvima u krajobraznom oblikovanju Funkcionalni i simboliki razlozi za oblikovanjem vlastitog izraajnog jezika Krajobrazni artefakt moe nositi poruku samo na temelju specifinih oblikovnih sredstava i njegovih vlastitih sintaktikih postupaka Mogunost prenoenja poruka - diferencialna znaajka u odnosu na prirodu U slikartsvu nema niega izmeu zamisli i njenog ostvarenja - slike U krajobraznoj arhitekturi se materijal oblikovanju suprostavlja vlastitim, odreenim oblikom, vlastitom prirodnom skladnou, s prirodno lijepim Savladavanje oblikovanja, pripremanje krajobraznog materijala je zato sredinje pitanje u krajobraznoj kompoziciji Asimilacija materijala njegovom preobrazbom ili sintaktinim postupcima Odmak od prirodnog stanja - znaajka svih manipulacija krajobraznim materijalom U prirodi tih postupaka je apstrakcija (lat. abstrahere), oduzimanje, odstranjivanje suvinih ili izostavljanje i naglaavanje eljenih plastinih znaajki u materijalu Izluivanje posebnoga, konkretnog i prenos u pojednostavljeno, apstrakciju Francis Bacon:"The Garden is best to be Square"(Essays 1625) Piet Mondrian:"art should not represent relations with the natural aspect of things, the law of denaturalization of matter is of fundamental importance" (Plastic Art and Pure Plastic Art)
12

Michel Seuphor: "Apstraktna umjetnost nije protuprirodna, ona je druga priroda"(L'artabstrait) Omnis ars ex homine articulato (Engelhardt: Kunst und Kultur 6. Str.25, 1919) Charles Lalo: "Umjetnost je ovjekovo preoblikovanje prirodnog materijala" (Osnove estetike) Susan Langer:"The architect deals with a created space, a virtual entity: the primary illusion for plastic art effected by a basic abstraction peculiar to architecture." (Feeling and Form p.94) Ontoloke razlike tri podruja oblikovanja Slikarstvo upotrebljava stvarnost s materijalom bez oblika Arhitektura stvara novu stvarnost iz materijala, koji u pravilu nema vlastiti oblik (pijesak, kamen, drvo) Krajobrazna arhitektura stvara novu stvarnost iz materijala, koji preteno ima vlastiti oblik; moe kao samostalan vizualni organizam biti predmet estetskog doivljavanja (kamen, raslinje, zemlja, voda). Gornju shemu takoer potvruje spomenuta Schopenhaurova teza: "Die Baukunst hat von den bildenden Knsten und der Poesie das Unterscheidende, dass sie nicht ein Nachbild, sondern die Sache selbst giebt: nich wiederholt sie" Die Welt als Wille und Vorstellung. I.str.295. Zrich 1988 Temeljne kategorije apstrakcije nastaju sljedeim postupcima: - prostorni razmjetaj, postava pravilan razmjetaj sloenost /aglomeracija preobrazba prostornog u plono atektoninost izolacija projekcija na otuenu pozadinu - preoblikovanje materijala po odreenoj zamisli - tematska redukcija - kromatsko ogranienje ili redukcija, u pravilu u monokromiju -sinhronizacija razliitih mjerila - otuenje tal - uokvirivanje - simbolika supstitucija Stupnjevi pojednostavljenja, generalzacija - primjer (Shema se ita od dole prema gore) Najvii pojam Tip ivog bia Via skupina ivo bie raslinje cvjetnica
13

Via skupina Via skupina Tipoloka oznaka Via skupina Skupina Porodica Rod Red Vrsta Sorta

dvosupnica drvenasto bilje (drvee + grmlje) drvo bjelogorica cvjetajue drvo rue / Rosaceae Prunus cvatue trenje (vers. Vazdazelene, vone idr.) Prunus serrulata Prunus serrulata 'Kanzan'

Izvori: Langer,S.: Problems of Art. Poglavlje Imitation and transformation in the arts, str. 90-107.N.Y.1957 Ogrin,D.: Structural THeory of Urban Landscape. Between the mimetic naturalism and cultural concepts. 1988 " Vrtna umetnost sveta. Uvod, str. 15-20. Ljubljana 1993 Alsop: A Modern Theory of Architecture, apstrakcija str. 16

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2006

Ralamba
Pojam ralanjenosti i ralambe Ralamba u pravilu oznaava postupak i zato pokazuje dinaminost Ralanjenost je strukturna znaajka i stoga statian pojam Ralanjenost je uvijet sastavljenosti, kompleksnosti Spontana ralanjenost kao nastavak prirodnih procesa Ralanjenost kao rezultat svijesnog procesa oblikovanja Naglaen znaaj ralanjenosti u preteno plonim krajobraznim strukturama Materijali kao djelatnici ralanjenosti Boja i tekstura kao sredstva ralambe Oblik kao sredstvo ralambe Djelatna uloga geometrijskih uzoraka u ralanjenosti
14

Ograniene mogunosti ralambe organskih oblika Ralamba vodoravnih i vertikalnih ploha Uloga kontrasta katalizatora ralambe Tektonska ralamba i meuodnos volumenskih i plonih elemenata Vrste ralambe: - ralamba u kontekstu jednak materijal - razliiti oblici - ralamba u kontekstu jednaki oblici - razliiti materijal - vieslojna ralamba: raznovrstan materijal - raznovrsni oblici Svojevrstna uloga biljnog materijala u ralambi, prije svega u vie sastavljenoj (kompleksnijoj) krajobraznoj grai Udio pojedinanih oblika prostornog reda u ralambi Logian razvoj ralambe u oblikovanju Kljuna mjesta ralambe (topografski preskok, promjena oblika, funkcije)

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2006

Generiranje krajobraznog oblika

Pojam oblika. Prirodni i umjetni krajobraz Nastanak umjetnog krajobraza, krajobraznih artefakata, na osnovi dvije temeljne motivacije: - krajobraz kao gospodarska, proizvodna struktura - krajobraz nastao iz duhovnih potreba Proizvodni krajobraz se ralanjuje u skladu s prirodnim znaajkama (tlo, reljef, podneblje) i po proizvodnim odnosno gospodarskim mjerilima Eshedick: Form is what things are and what they are doing Oblikovani kraobraz je strukturno stanje, u kojem su elementi, promijenjeni ili u izvornoj grai, rasporeeni u prostoru tako da: - zadovoljavaju svojevsne drutvene potrebe svoga vremena - kodificiraju odreene drutvene poruke Stvaranje krajobraznog oblika je: sintaktini postupak razmijetanja, ponekad i promjene, elemenata na osnovu odreenih pravila Duhovni krajobrazi nastaju na razliite naine: - aprioristinim izborom, nerijetko temeljem arhetipskih oblika - izvoenjem iz poznatih oblika - heuristinim putem kao pojava neega potpuno novoga
15

Dekompozicija kao nain stvaranja oblika. Picasso: slikati znai unitavati B. Zevi:..dekompozicija ostaje osnovna konstanta suvremenog izraza (The Modern Language of Architecture, str.32.N.Y. 1981) Krajobrazna graa iz metafizikih pokreta - kultni krajobrazi Funkcija kao djelatnik nastajanja krajobrazne grae (rastavljanje, nepridobitan uzgoj bilja, igra, pokapanje, port). Sullivanov slogan kao sutina funkcionalizma: Form follows function. Blakova antiteza: Form follows fiasco Prirodna topografija kao izvor oblika (fizoioplastni krajobrazi) Uzorak gradske grae (urbani kontekst) kao odrednica krajobraznog oblika Kontrastni oblikovni odnos arhitektura - krajobraz kao ishodite oblika Poimanje otvorenog prostora kao antiteze, negiranja gradskog krajobraza (Aillaud) Oblikovani krajobraz kao alegorija prirode (Halprin) Zamisao o gradskom krajobrazu kao nastavku prirodne sukcesije (ekoloki koncepti) Neuspjeh post - modernizma u inovativnom oblikovanju krajobraza
Seminraski radovi: - pregled vlastitih I nekoliko poznatih projektnih radova i njihova analiza ovisno na nain generiranja oblika - usporedna analiza krajobraznog oblika u razliitim kulturama - izrada seminarskih projekata u razliitim izvedbama, organski, geomterijski, kombinirani itd.

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008

Simbolizam u oblikovanom krajobrazu

Pojam simbola Univerzalnost upotrebe simbola ovjek kao animal symbolicum (po Cassireru) Simbolizacija - temeljna potreba i sposobnost ovjeka Apstakcija kao glavni nain tvorbe simbola Neki rad ima znaaj umjetnikoga tada, "kada je oito u kontekstu simbolikog djelovanja" (Goodman) Znaaj simbola je, da se u istom obliku ponavljaju u razliitim funkcijama za razliku od umjetnikih djela, koja su posve individualizirana, jednokratna. Djelovanje simbola uvijek se temelji na osnovi drutvenih konvencija, kako kod prirodnih pojava kojima se pripisuje odreeno znaenje, tako i kod artefakata koji su nastali s odreenom namjenom etiri osnovne teme u fenomenologiji simbolizma koje se pojavljuju u oblikovanom krajobrazu: - vertikalnost
16

ukljuuje motive, koji prikazuju kozmiko brdo/ gore, i to u dvije kategorije, mitske gore i otoci - centralnost kao strukturna organizacija, koja upotrebljava veliinu i mo tijela zemaljskih ili nezemaljskih, nebeskih odnosno podzemnih sila (simetrinost osnove) - pravilan raspored (linearan, kruni, mreni) s razliitim simbolinim djelovanjem - plohe terestine ili vodene, koje predstavljaju istou ili veliinu i ponekad imaju filozofske konotacije Fenomenologija simbolizma u oblikovanom krajobrazu koja se ostvarila u povijesnim tradicijama Dalekog istoka na jednoj i zapadnog svijeta na drugoj strani Odabrana literatura: Arnheim, R. The Dynamics of the Architectural Form. Berkeley 1977 Cassirer, E. Die Philosophie der symbolischen Formen. Berlin 1923-29. (I u engleskom prijevodu) Giedeon, S. The Eternal Present, The Beginnings of Art. N.Y. 1962 Eliade,M. The Sacred and the Profane. The Nature of Religion. N.Y. 1987 Goodman, N. Ways of Worldmaking. Indianapolis 1985 Kubler, G. The Shape of Time. Remarks on the History of Things. New Haven 1962 Langer, S. Philosophy in a new key. I u prevodu, Beograd 1967 Ogrin, D. Symbolism in man - made landscapes. U: The Landscape of Symbols. 66-99, Wageningen 2002 Pochat, G. Der Symbolbegriff in der sthetic und Kunstwissenschaft. Kln 1983 Renfrew - Zubrow The ancient mind. Elements of cognitive archaeology. Cambridge 1944 I. Teorija oblikovanja krajobraza Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008

Land Art i oblikovanje krajobraza

Pojam Land Arta (Earth Art, Environmental Art) Porijeklo i poeci Kiparstvo u primitivnim kulturama: totemi, sakralna skulptura Antika: grka i rimska; arhitektonska upotreba kipova u rimskoj antici (Villa Hadriana) Kipovi u otvorenom prostoru rensanse (Michelangelov David na Piazza della Signoria u Firenci), uvoenje skulpture u opi prostorni koncept (Villa Caprarola) Naglaena upotreba skulpture u baroku (Versailles), takoer uestala samostalna upotreba s alegorijskim znaenjem (Wilhemshhe, Belveder u Beu) Skulptura zahtijeva uvijek neutralnu projekcijsku pozadinu (nebo, zid, ianu ivicu, kulisu od drvea, tratinu) Nefigurativna umjetnost oslobaa skulpturu vezanosti na odreen prostorni okvir, sada moe istupiti iz svakoga sadrajnog konteksta i pojavljuje se u
17

proizvoljnom okoliu (Calderov Spider: Chicago i La Defense u Parizu) Apstraktni znaaj skulpture je ishodite za Land Art, koji znai jo vei odmak od tradicionalnog reprezentativnog kiparstva Cjelovite ope prihvaene definicije za Land Art nema, zajedniki nazivnik bi moglo biti samo opredjeljenje, da je drugaiji od svega ostalog kiparstva, pojavljuje se u razliitim materijalima, razliitim poloajima i u neobino promijenjivim likovnim osnovama U pravilu se odnosi na produkcije koje su poloene neposredno na tlo ili usidrene u njemu, esto izvedene modeliranjem terena Land Art ostaje unutar konteksta svog krajobraznog okolia, to je neizbjeno, jer jedino tako moe ouvati autonomnost kiparskog djela i osobne umjetnike poruke; s takvom njegovom prirodom naravno da ne moe rjeavati drutvene probleme, koji zahtijevaju zadovoljenje funkcionalnih, ekolokih i drugih potreba. Krajobrazno oblikovanje s druge strane proizlazi iz drutvenog problema, za koji mora ponuditi funkcionalno smisleno, ekoloki zadovoljavajue i krajobrazo estetski prihvatljivo rjeenje unutar odreenoga financijskog okvira Pregled poznatijih djela Land Arta: Robert Smithson, Richard Long, Michael Heizer, Richard Fleischner, Christo, Walter de Maria, Alan Sonfist, Nancy Holt, James Turrel
Beardsley, J.: Earthworks and Beyond. N. Y. 1984 Land Art. natuknica u: Grove's Dictionary of Arts. London 1996 Lippard. L.: Overlay. N.Y. 1983 Ogrin, D.: Landscape Architecture - Land Art - Architecture. Relationships, convergence and divergencies. U: Art and Landscape. 23-24. Athens 2001 Sonfist, A. Art in the Land. N.Y. 1983 Weilacher, U.: Between Art and Landscape Architecture. Bassel 1999

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008

Morfoloki meuodnos krajobraza I graenih artefakata

Margaret Yourcenar: To build is to collaborate with earth, to put a human mark upon a landscape modifying it forever therby (Memoirs of Hadrian) Postojanje dvije, u temelju razliitih cjelina Teleoloke razlike, na kojima se temelje strukturno - oblikovne razlike Spontanost prirode i arhitektura koja proizlazi iz drutvenih problema Kompleksnost i zapletenost nastajanja arhitektonske osnove (funkcionalni, konstrukcijski, geomehaniki, klimatski, ekonomski, kompozicijski i drugi zahtjevi Apstraktno znaenje arhitekture kao uvjet za njezinu simbolnu ulogu u prostoru i posljedino njeno otuenje od prirode Regionalna arhitektura kao odraz lokalnih uvjeta: priroda - materijali - drutveni odnosi 18

tradicija? Univerzalnost arhitektonskog izraza, prvenstveno se oblikuje po drutvenim determinacijama (antika grka i rimska arhitektura, romanika, gotika i drugi veliki smjerovi u Europi, izjednaenost islamske arhitekture u irokom rasponu krajnje razliitih zemljopisno - prirodnih situacija) Rapoport (House Form and Culture): prirodni odnosi nemaju prvenstvenu ulogu u oblikovanju osnove kue, ve iskljuivo utjeu na nju Povijesni kontinuitet sindroma "prilagoavanja" arhitekture okoliu, prirodi, krajobrazu i njegova aktualizacija danas Manifestacija odnosa arhitektura - krajobraz na nakim vanim povijesnim primjerima (Palladio, neopaladonizam, barok, Frank Loyd Wright, Corbusier, Mies van der Rohe, Aillaud, Pietil) Pokuaji pribliavanja prirodi organskom arhitekturom (F.L. Wright: Volio bih kada bi svaka moja kua dala utisak kao da ne moe postojati nigdje drugdje nego na mjestu na kojem je. Strukturne znaajke arhitekture koje vode u oblikovno krianje sa krajobrazom: gabariti, materijali, boje, osnova Antiteza: dobra arhitektura moe opstati u praktino svakom okoliu. Sljedea tvrdnja proizlazi iz toga: problem odnosa arhitektura - krajobraz se moe rijeiti kvalitetom arhitektonske osnove Integracija prirodnog materijala u osnovu kue kao instrument povezivanja s krajobrazom Dekonstruktivistiki pristup Reima Pietil s "naturalistikom arhitekturom" Ukopana i "ekoarhitektura" Ogranienja prilagoavanju arhitekture krajobrazu Velike mogunosti krajobrazno - arhitektonske osnove za oblikovno povezivanje s arhitekturom Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008

Glavni pojmovi u oblikovanju

Pojam evolucije u nastajanju krajobrazne osnove, ralanjenost, kompleksnost, dinamika, ritam Monumentalnost - dominanca - klasini atributi prikazivanja drutvene vrijednosti, sintaktino i po materijalu Epski - lirski znaaj osnove - Tektonika Konzistentnost - Koherenca - Kohezija, sloenost, slitost, sljepljenost Kompleksnost (potencijalna osnova za redundancu) Promjena, iznenaenje, cenzura. Racionalno - intuitivno Fenomenologija - znanost o pojavama koja prouava, otkriva razlike meu vienjem pojava i njihovim stvarnim stanjem, izmeu prieljkivanja i stvarnosti Redundanca: sposobnost sistema, da nosi obavijest, poruku s vie znakova nego je prijeko potrebno, otuda i grijeenje, viak odreenog broja znakova (npr. obrada izabranog projekta s izdvajanjem redundantnoga) 19

Izraajna sredstva - govor, jezik - govor: konkretno djelovanje, nastajanje rijei, ureenih na poseban nain i izraenih glasovima - jezik: misaona kategorija, ovisnost o glasovima, znaenju i sintaksi, postoji u razumu, ukljuuje takoer i semantine vidike. Slovo - glas - morfem (glav - no) - rije Nivo obrade: - rijeima / slovima ) izraajna sredstva - sintaktina / idiomatska - jezina / gramatina (sistematino sakupljeno znanje o jeziku, kodeks) Mogunosti i granice u usporeivanju naina izraavanja u razliitim umjetnostima (glas - zvuk - boja - crta - rije - akord - lik) Likovno izraavanje u krajobraznoj arhitekturi. Pojam osnovne jedinice - morfemski / rijeni nivo (najmanja nedjeljiva cjelina, koju prizvoljno sastavlja. Prirodne i umjetne osnovne jedinice, fenimenoloka posebnost prirodnih materijala (kamen, bilje) Sintaktini nivo - sadrajno i likovno skladno slaganje u smiselene cjeline
Dopunska literatura: Achleitner,F., ber das Verhltnis von Bauen und Landschaft. 61-82. U: Die Ware Landschaft. Salzburg 1978 Ackerman, J.S., The Villa. Form and Ideology of Country Houses. 304p. Princeton 1990 Adorno, Th., Estetika teorija. Nolt. Novi Sad 1970 Alexander, Ch., Language Pattern. 1171 s. oxfore Univ. Press. NY 1977 Architecture et Nature. 183s., 260 sl. Pariz 1980. 208 s. Pariz 1996 Bentmann. R. - Mller, M., Die Villa als Herrschaftsarchitektur. 238 p. Frankfurt a. M. 1981 Birksted, J., Ed., Relating Architecture to Landscape. 294 s. Routledge. NY 1999 Blaser, W., Architektur und Natur. Das Werk von Alfred Caldwell. 159 s. Basel 1984 Chip, B.H., Theories of Modern Art. 664 s. University of California Press. Berkeley 1968 Read, H., The Meaning of Art, London 1955 Crowe,N., Nature and the Idea of a Man - made World. An Investigation into the Evolutionary Roots of Form and Order in the Built Environment. 270 s. MIT Cambridge, Ma. 1995 Eisenman, P., The End of the Classical: the End of the Beginning, The End of the End. 524-538 s. U: Architecture Theory since 1968. The MIT Press. Cambridge, Ma. 1998 Jencks, Ch., The Architecture of the Jumping Universe. 192 s. Academy Editions. London 1997 Kandinsky, W., Punkt und Linie zu Flche. 208 s. Bentelli Verlag. Bern. 1969 Kant, I., Kritik der Urteilskraft. Suhrkamp Verlag. Frankfurt 1974 Klee,P., Das Bildnerische Denken. Schwabe. Basel 1956 Kruft, H.W., Geschichte der Architekturtheorie. 734 s. Mnchen 1986 Lang, J., Creating Architectural Theory. 278 s. Van Nostrand. NY 1987 LeRoy, A., Natur ausschalten - Natur einschalten. 219 s. Klett-Cotta. Stuttgart 1983 Lynch, K., Is a General Normative Theory Possible? U: Good City Form. MIT Press. Cambridge, Ma. 1981 Ogrin, D., The Origin of Form in the Modern Landscape Design. 57-76. U: Aesthetic and Functional Values in Landscape Design. Athens 1990 Rapoport, A., House Form and Culture. 150 s. Engelwood Cliffs 1969 Schtz, P., Der Mythos vom verlorenen Paradies. Zum Verhltnis von Architektur und Landschaft. U: Bauen in der Landschaft. 3-8 s. Arch. Wettbewerbe Scully, V. Architecture. The Natural and the Man Made. 388 s. NY 1991 Tafuri, M., Theories and History of Architecture. 324 s. NY 1980 Thompson, G.E. - Steiner, F., Ecological Design and Planning. 348 s. J. Wiley. NY 1997

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveuilite zagrebu Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008 Opis predmeta Opseg predmeta: 60 sati predavanja i 30 sati vjebi Nastavni cilj: Dati teoretske osnove oblikovanja krajobraza s naglaskom na poglavlja koji ontoloko opredjeljuju i objanjavaju oblikovanje krajobraza. Kod studenata razviti sposobnost produbljene studije krajobraznih artefakata i istovrmeno i svojih radova iz oblikovanja. Upoznati svjetsku
20

batinu oblikovanja krajobraza kao preteu vlastite struke i njenu povijesnu ulogu u humanizaciji ovjeka. Predavanja: I Teorija Predmet teorije: krajobraz kao artefakt. Tri temeljne kategorije krajobraza; strukturne i teleoloke razlike. Pojmovi, ontoloki i epistemoloki vidici. Teorija kao skup temeljnih spoznaja na kojima se zasniva neka djelatnost. Teorija kao interpretacija, objanjenje odreene stvarnosti, kodifikacija ili kao pisano praenje povijesnog stvaralatva. teorija kao skup usmjeravajuih postavki i normi. Strukturne znaajke krajobraza: volumen, ploha, boja, tekstura i njihovo plastino ponaanje. Oblici prostornog reda u krajobraznoj kompoziciji: slijed, stupnjevanje, klimaks, ponavljanje, akcent, dominanca, simetrija, kontrast. Mimezis, teorija oponaanja prirode. Hipoteze i povijesne zablude. Heuristina priroda krajobraznog oblikovanja. Apstrakcija kao temeljni proces u razvoju krajobrazno oblikovnih izraajnih sredstava. Glavni oblici apstrakcije: prostorna organizacija (pravilan razmjetaj, aglomeracija, preobrazba trodimenzionalnoga u plono, izdvajanje, projekcija, atektonika), preoblikovanje prirodnog materijala, tematska ogranienja, redukcija boje, sinhronizacija razliitih mjerila. Artikulacija u krajobraznom oblikovanju kao strukturna oznaka i stvaralaki proces. Generiranje krajobraznog oblika funkcionalnou, na osnovi aprioristinog opredjeljenja, iz postojee prostorne grae ili iz konteksta gradske grae, oblik kao metafora. Prirodni i oblikovani krajobraz kao simbol. Pojam identiteta. Morfoloki meuodnos krajobraza i graenih artefakata. Neostvarivost ideje o prilagoavanju arhitekture krajobrazu. II. Razvoj oblikovanja krajobraza Povijesni pregled. Zaetci u prethistorijsko doba kod kulturnog krajobraza. Drutvena opredijeljenost oblikovnih djelatnosti i posebno krajobrazne arhitekture. Egipat i antika. Svijet islama. Prirodno - simbolina stvarnost Kine i Japana. Krajobrazan pokret u Engleskoj 18. St. Geomterijski slog zapadne civilizacije, srednji vijek, renesansa, barok. Eklekticizam 19. St. Pokret moderne, post-modernizam, sadanji tokovi, Land Art. Posebnosti razvoja u Sloveniji. Seminarski zadaci: Interpretacija stvaralatva po pojedinanim teoretskim poglavljima. Upotreba teoretskih spoznaja u manjim zadacima oblikovanja. Izvori: Sinopsis predavanja iz teorije oblikovanja krajobraza Ogrin, D., Vrtna umetnost sveta, Ljubljana 1993 Jelicoe, G., Studies in Landscape Desugn. I-III. 1960-1970

21