INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

FAKULTET POLITEHNIČKIH NAUKA

GRAĐEVINARSTVO

DRVO KAO KONSTRUKCIJSKI MATERIJAL

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA DRVENE KONSTRUKCIJE

Studentica Mentor

Travnik, decembar 2021.

Sadržaj

Uvod.......................................................................................................................................................3
1. Drvo...............................................................................................................................................4
2. Zastupljenost gradnje drvetom.......................................................................................................6
2.1. Odabir konstrukcije....................................................................................................................7
2.2. Oblasti primjene drvenih konstrukcija u savremenom zgradarstvu.............................................8
3. Materijali i proizvodi za izradu drvenih konstrukcija........................................................................11
3.1. Monolitno drvo..........................................................................................................................11
3.2. Lamelirano lepljeno drvo...........................................................................................................13
3.3. Pločasti proizvodi na bazi drveta...................................................................................................14
3.4. Elementi od metala....................................................................................................................15
3.5. Lekpkovi za izradu veza (spojeva) konstrukcijskih elemenata..................................................16
4. Klase kvaliteta..............................................................................................................................17
Zaključak..............................................................................................................................................22
Literatura..............................................................................................................................................23
Popis slika............................................................................................................................................23
Uvod

Arheološki nalazi govore o raznovrsnoj i razprostranjenoj upotrebi drveta još u davnim

vremenima, a razloge za to treba tražiti u činjenici da se drvo relativno lako obrađuje i
najprimitivnijim oruđima, da je dovoljno lako i oduvijek veoma dostupno čovjeku.

Ono diše, propusno je, osigurava prikladnu vlažnost i toplinu, dok je temperatura drvenih
elemenata u unutrašnjosti objekta uvijek jednaka temperaturi zraka u prostorijama. Sinonim
za drvenu kuću znači kisikom obogaćen, zdrav i prirodno vlažan prostor, izvrstan za
svakodnevno stanovanje. Sam miris drva povoljno utječe na čovjekovu psihičku ravnotežu, a
dugogodišnje istraživanje instituta u Seibersdorfu u Austriji pokazalo je kako i boja drva
djeluje umirujuće na psihu.
 1. Drvo

Drvo je uz kamen najstariji građevinski materijal i spada u obnovljive materijale. Drvo se

svrstava u najljepše građevinske materijale, a ako se stručno ugradi, ispravno zaštiti od
utjecaja okoliša i štetočina te se redovito održava, može biti vrlo dugotrajno (uz vrlo malo
njege). Drvo nastaje u „tvornici“ prirode u kojoj se uvjeti rada mijenjaju iz dana u dan s
obzirom na varijable iz okoliša. Toplinska i zvučna izolacija drvenih građevina nije u
zaostatku za izolacijskim svojstvima ostalih objekata. Elektrostatičke osobine drva
neutraliziraju pojavu statičkog elektriciteta i kretanje prašine po prostorijama. Drvo i drvni
dijelovi su difuzni. Mehanizmi spajanja i relativno lagana konstrukcija osiguravaju
pouzdanost i pri najjačim potresima ili pomicanjima tla.

Drvo je u pogledu protupožarnih osobina vrlo otporno na požar pa predstavlja gotovo najbolji
vatrootporni građevinski konstrukcijski materijal. Primjera radi, drvo prilikom gorenja stvara
zaštitni pougljenjeni sloj koji ima vrlo nizak koeficijent vodljivosti topline i tako štiti samo
sebe. Ispravnom upotrebom zaštitnih kemijskih sredstava zapaljivost drva može se uvelike
smanjiti ili posve spriječiti, tako da se može postići zahtijevano vrijeme u kojem konstrukcija
mora pružati otpornost na požar (30- 60 i više minuta).

Nedostatak drva kao građevinskog materijala očituje se u skupljanju i bubrenju. Kuće od drva
zimi se lako griju, a ljeti su ugodne za boravak. Laka obrada i elastičnost te prirodne osobine
omogućuju gradnju drvetom u svako doba godine. Gradnja drvom odvija se brzo i relativno je
jednostavna. Već pri planiranju, odnosno projektiranju stambenih objekata treba istodobno
imati na umu konstruktivne i vizualne vrijednosti drva. Drugim riječima, treba iskoristiti i
estetske kvalitete konstruktivnih elemenata.

Još od najstarijih vremena poznata je, pored kamena, primjena drva kao građevinskog
materijala. Progres gradnje čelikom i betonom pomalo je potisnuo drvo u suvremenom
građevinarstvu, no drvene konstrukcije još uvijek imaju svoje mjesto - ako ne kao osnovni
imaju ga kao pomoćni materijal za građenje (oplate, skele i sl.). Ipak, u posljednje vrijeme
drvo ima sve veću primjenu u izgradnji modernih objekata, posebice objekata sa svim
značajkama suvremene arhitekture (vrlo česta primjena lijepljenog lameliranog drva).1

1
https://hrcak.srce.hr/file/161418 (pristupljeno 12.2021. god)
Mnogobrojne su prednosti drva koje ga postavljaju kao ravnopravnog s ostalim materijalima:

 mala težina elemenata,

 laka obrada nezavisna od vremenskih uvjeta,
 velika čvrstoća paralelno s vlaknima,
 mogućnost izvedbe najrazličitijih statičkih sustava,
 mala osjetljivost na temperaturne promjene,
 velike mogućnosti oblikovanja i sloboda u izboru dužine elemenata,
 dobre mogućnosti montaže i transporta konstrukcijskih elemenata,
 te korištenje kako u stalnim tako i u privremenim konstrukcijama.

Naravno, drvo ima i svoje nedostatke:

 greške u drvetu,
 truljenje,
 utjecaj insekata i gljiva,
 anizotropija,
 ovisnost mehaničkih osobina o sadržaju vode u drvetu,
 skupljanje i bubrenje,
 zapaljivost.
Savremena tehnologija građenja omogućuje upotrebu učinkovitih kemijskih sredstava i
odstranjivanje oštećenih dijelova drveta tako da o spomenutim nedostacima ne treba posebno
brinuti. U suvremenim drvenim konstrukcijama moguće je kontrolirati svojstva drva te tako
održavati zahtjeve dane u fazi konstruiranja. Suvremeni trendovi gradnje sve više teže novim
arhitektonskim formama uz što veću ekonomičnost. Ovako postavljenim zahtjevima potpuno
odgovaraju drvene konstrukcije .

Klase stabla prema visini:

1.klasa – stabla visoka 30-40m

 Smreka, bor, hrast, jela, bukva
2. klasa – stabla visoka 20-30m
 omorika, crni bor, kesten, hrast
3. klasa – stabla visoka 10-20m
 Hrast medunac, jabuka, kruška, klen
4. klasa – stabla visoka 5-10m
4. Borovica, crni jasen.

Stabla do 5 m nemaju tehničku vrijednost. Debljina stabla mjeri se na 130 cm od tla.2

2
http://www.rudarska.hr/wp-content/uploads/2018/02/1-1.drvo-u-graditelj.-osobine-i-karakteristike-1.pdf
(pristupljeno 12.2021. god)
 2. Zastupljenost gradnje drvetom

Sve veća ekološka osviještenost nalaže smanjenje emisije stakleničkih plinova u industriji i
potrebu da se gospodarstvo (građevinarstvo) preusmjeri na prirodne materijale kakvi su drvo i
kamen. Za postizanje trajnoga razvoja trebat će više pozornosti pridati uravnoteženoj
proizvodnji, te energetskoj i sirovinskoj potrošnji. Danas postoje vrlo jaki razlozi za gradnju
drvenih građevina jer su ekološke i racionalne konstrukcije: građevno-fizikalna svojstva,
ekološki materijali, brzina gradnje, znatno manja potrošnja energije već kod pripreme
materijala za ugradnju, veća korisna površina pri jednakim vanjskim gabaritima građevine,
trajnost, potresna i požarna sigurnost. Nekada su se u Hrvatskoj najviše gradile drvene kuće
od hrasta, koji uz pravilnu obradu može potrajati i do 500 godina, i bukve koja pripada
najtvrđim vrstama drva u svijetu. Zbog dostupnosti materijala, tradicionalna gradnja hrastom i
bukvom bila je uobičajena (poznate su "pokupske" drvene kuće od hrasta uz rijeku Kupu).
Postoji podatak kako je prva drvena kuća u ovom dijelu Europe izgrađena upravo u Zagrebu.
Prema određenim procjenama, drvene montažne kuće na prostoru Hrvatske trenutačno
sačinjavaju do 5% ukupne stambene izgradnje, odnosno ukupno se godišnje izgradi 200-300
drvenih montažnih kuća. Najviše takvih stambenih montažnih objekata niknuo je u Istri i
okolici Zagreba, mada se sve veće zanimanje pokazuje u Slavoniji i Gorskom kotaru [1]. Radi
usporedbe, udio u izgradnji montažnih drvenih kuća u Sloveniji je 10-15%. U Austriji drvena
gradnja danas predstavlja 36-38% ukupne gradnje obiteljskih kuća. Potrošnja drva po
stanovniku u 2005. bila je 0,6 m³. Glavni razlozi za prednost klasične gradnje nad drvenom
gradnjom običaji i tradicija, te nepoznavanje gradnje potonjim materijalom. Sigurno samo
neki poznaju njene bitne prednosti kao što su: brzina gradnje, povoljne građevno-fizikalne
karakteristike, manja potrošnja energije kod pripreme materijala za ugradnju, požarna i
potresna sigurnost, trajnost itd. Istraživanje je pokazalo da je glavni uzrok niskom postotku
drvne gradnje slabo poznavanje karakteristika gradnje drvom.3

3
https://hrcak.srce.hr/file/161418 (pristupljeno 12.2021. god)
 2.1. Odabir konstrukcije

Bez obzira radi li se sa tradicionalnim ili modernim industrijski prefabriciranim elementima, u

gradnji drvom prevladavaju od davnina poznati sistemi. Najzastupljenije su četiri vrste
gradnje: blok-sistem, panel-sistem, sustav okvira i lijepljenje (lamelirane) konstrukcije. Blok-
sistem je najstariji način i bazira se na spajanju gredica (slika 1.). Panel-sistem najčešće se
može pronaći kod industrijski proizvedenih montažnih kuća. Kod takvih sustava velika
pozornost se posvećuje toplinskoj izolaciji, zvučnoj izolaciji, zaštiti od kondenzacije i
vanjskog prodiranja vlage, te
površinskoj zaštiti [2]. Prema [5]
uspoređene su: drvena monolitna
konstrukcija, drvena okvirna,
betonska, čelična i konstrukcija
od opeke. Korištena je metoda
analitičkog hijerarhijskog procesa
(AHP) koja je pokazala kako je
za stambenu izgradnju

Slika 1 1 Okvirni drveni sistem najprihvatljivija drvena okvirna konstrukcija. Pri tome
su najznačajniji kriteriji odlučivanja bili: nosivost,
energetska učinkovitost, požarna otpornost, kvaliteta stanovanja i estetika. Primjer drvenih
okvira prikazan je na slici .

Lijepljeno (lamelirano) drvo patentirao je Otto Hetzer 1906. godine. Neovisno o prirodnim
dimenzijama, moguće je lijepljenjem dobiti zahtijevanu veličinu i oblik načinjenu od više
manjih elemenata (lamela) koji se spajaju međusobno paralelno kemikalijama pod pritiskom.
Maksimalna debljina lamela zavisi od vrste i klase drveta, pa tako najveća debljina lamele za
upotrebne klase 1 i 2 iznosi 45 mm. Daske treba sušiti do vlažnosti 15±3%. Takve
konstrukcije se najčešće susreću kod većih gradnji kao što su industrijski i sportski objekti .4

4
https://hrcak.srce.hr/file/161418 (pristupljeno 12.2021. god)
 2.2. Oblasti primjene drvenih konstrukcija u savremenom
zgradarstvu

U oblasti zgradarstva, drvo i materijali na bazi drveta danas se primjenjuju u nizu različitih
konstrukcija i objekata. To su:

a) Krovovi (jednovodni ili viševodni) na stambenim, javnim administrativnim i drugim

zgradama, pri čemu se drvene krovne konstrukcije u ovakvim slučajevima, po pravilu,
izvode izad konstrukcija od nekih drugih materijala, na primjer, iznad zidanih zidova i
stubova ili iznad armiranobetonskih elemenata-zidova, stubova, greda i dr.U pogledu
vrte, krovne konstrukcije o kojima je riječ mogu da pripadaju tipu klasičnih krovova
(prostih krovova, krovova sa raspinjačama, krovova sa stolicama, krovova sa
vješaljkama, mansardnih krovova, složenih krovova i dr), a također i nekim drugim
vrstama,kao što su, na primjer, rešetkasti krovovi, krovne konstrukcije u obliku nosača
od lameliranog ljepljenog drveta i
dr.
Slika 1 2 Krovne konstrukcije za veće raspone

Ovdje se napominje da drvene krovne konstrukcije u kombinaciji sa konstrukcijama

od drugih materijala (zidane konstrukcije, konstrukcije od betona, konstrukcije od
čelika) mogu da budu primjenjene i na industrijskim, poljoprivrednim, sportskim i
drugim objektima koji su najčešće većih raspona, pri čemu se u takvim slučajevima
obično koriste drveni rešetkasti nosači, gredni ili lučni nosači od lameliranog lepljenog
drveta i određeni tipovi prostornih drvenih konstrukcija. 5

b) Međuspratne konstrukcije i stepeništa, koji se najčešće sreću u stambenim, a naročito

u individualnim zidanim zgradama. Ovi konstrukcijski elementi obično se izrađuju od
monolitnog drveta, a u novije vrijeme – naročito stepeništa- i od lamerilanog lepljenog
drveta.

5
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
 Slika 1 3 Primjer stepeništa od monolitnog drveta

c) Konstrukcije hala i drugih sličnih objekata koje su u cjelin od drveta, odnosno od

materijala na bazi drveta. Radi se o industrijskim, poljoprivredim, sportskim,
magacinskim i drugim sličnim objektima, kao i o nastrešicama, peronskim
konstrukcijama i dr., koje se danas najčešće izvode sa rešetkastim konstrukcijskim
elementima (sa rešetkastim vezačima, a često i sa rešetkastim stubovima), ili u obliku
konstrukcijskih sistema koji su u cjelini izvode od lameliranog lepljenog drveta. 6

d) Stambene i druge jednoetažne i višeetažne zgrade sa kompletnom drvenom

konstrukcijom: ovi objekti se izvode ili kao več historijske kuće – brvnare različitih
namjena ili u klasičnom bondruk-selektnom sistemu ili u nekom savremenom
prefabrikovanom sistemu – panelnom ili tzv. „kontejner“ sistemu. U slučaju bondruk-
skeletnim sistema zidovi objekata se najčešće formiraju tako što se drveni skelet

6
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
 ispunjava zidnom masom, tj. zidanjem uz upotrebu određenih elemenata za zidanje
(najčešće opeka i različitih blokova), a u nekim slučajevima i „zatvaranjem“ skeleta
oblogama od dasaka, odgovarajućih ploča na bazi drveta (najčešće furnirskih ploča),
kao i ploča od gipsa, plastičnih masa i dr., pri ovome se u okviru tako dobijenih zidova
primjenjuju i slojevi materijala neophodnih sa aspekta građevinske fizike
(termoizolacija, parna brana, zvučna zaštita).

U slučaju panelnih prefabrikovanih sistema zgrade se dobijaju montažom različitih

panela putem kojih se formiraju spoljašnji i unutrašnji zidovi, od kojih neki, osim
funkcije pregrada, predstavljaju i elemente za nošenje krovne, odnosno međuspratne
konstrukcije (kod višespratnih objekata). U okviru ovakvih panela, čije se širine kreću
od cca 1 m do blizu 10 m, logično, rješavaju se pitanja otvora u zidovima – vrata i
prozora, a također i pitanja građevinske fizike, što se ostvaruje izradom panela u formi
višeslojnih sendvič-elemenata.

Što se tiče „kontener“ – sistema, tu se najčešće radi o manjim objektima drvene

konstrukcije koji se kao potpuno finalizirani u fabrikama postavljaju na unaprijed
pripremljene oslonačke elemente- u najvećem broju slučajeva na podloge u vidu
betonskih ploča. 7

3. Materijali i proizvodi za izradu drvenih konstrukcija

3.1. Monolitno drvo

U monolitno drve koje se koristi za izradu drvenih konstrukcija spadaju sljedeći drveni
elementi:

Obla građa – pod kojom se podrazumjeva deblo, odnosno stablo drveta (trupac) bez
grana i kore. Debljina oblog drveta mjeri se unakrsno na polovini dužine, a njegov
minimalni prečnik, ukoliko se ono koristi kao materijal za izradu drvenih konstrukcija,

7
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
 treba da iznosi ≥ 16 cm. Promjena prečnika kod oblog drveta ne smije da bude veća
od 2 cm/m.

Slika 1 5 Vrste monolitnog drveta i testera za rezanje građe

Poluobla građa – predstavlja oblu građu prerezanu na pola po dužini

Četvrtače – predstavljaju poluoblu građu prerezanu na pola po dužini

Tesana građa-dobija se iz drvenih trupaca tesanjem, tj. upotrebom odgovarajućih

ručnih alata; ova vrsta građe u prošlosti je imala veoma široku primjenu, a danas se
koristi izuzetno – uglavnom samo u sklopu enterijera. 8

Rezana (oštroivična) građa – najmasovnije se koristi u konstrukcijama od drveta,

pravougaonog je ili kvadratnog poprečnog presjeka i dobija se iz trupaca struganjem
(rezanjem) u pilanama. Ova građa, s obzirom na dimenzije poprečnog presjeka, dijeli
se na:

- tanke daske, sa debljinama 9-13 mm,

- daske, sa debljinama 14-48 mm,
- planke, sa debljinama 49-100 mm,
- letve, imaju debljinu dasaka i odnos strana poprečnog presjeka do cca 1:2,
(maksimalna veličina poprečnog presjeka letvi e 28/48 mm),

8
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
 - gredice, imaju debljinu planki i presjek sa odnosom strana 1:1 do 1:2,
- grede, imaju dimenzije poprečnog presjeka veće od 10x10 cm.

Poprečni presjeci dasaka su pravougaonici čije su širine 5 do 10 puta veće od debljina „d“ –
visina poprečnih presjeka.

Širine i visine gredica i greda izražavaju se u centimetrima, u vidu odnosa b (širina) / h

(visina), pri čemu su b i h redovno parni brojevi. 9

3.2. Lamelirano lepljeno drvo

Lepljeni lamelirani elementi proizvode se u industrijskim pogonima putem lepljenja lamela u

vidu kvalitetnih, specijalno obrađenih dasaka od četinarskog drveta, a ređe od bukve i hrasta.
Maksimalna debljina lamela je 32 mm i od njih se najčešće izrađuju elementi pravougaonog
presjeka. Širine ovakvih elemenata iznose 8-20 cm, dok se njihove visine kreću i preko 200
cm. Međutim, pored pravougaonih, postoji mogućnost da se proizvode i elementi drugih
poprečnih presjeka,
pri čemu u okviru
takvih presjeka mogu
da budu primjenjene
i furnirske ploče.

Slika 1 6 Tpovi poprečnih presjeka lameliranih lepljenih elemenata

9
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
Za lepljenje lamela u sklopu lameliranih lepljenih elemenata koriste se odgovarajući
vodootporni lepkovi, pri čemu se u završnoj fazi proizvodnje elemenata na lamele, odnosno
na upotrebljeni lepak u spojnicama, djeluje pritiskom veličine 50-80 N/cm². Debljina sloja
lepka između lamela najčešće je do 0,2 mm.

Potrebne dužine lameliranih konstrukcijskih elemenata dobijaju se primjenom postupka

prikazanog na sl., tj. preklapanjem pojedinih lamela i izvođenjem njihovih podužnih
nastavaka putem pravih sučeljaka, vezom na list, a najčešće primjenom tzv. zupčastih
nastavaka. Logično, na ovaj način se mogu dobiti lamelirani lepljeni elementi i vrlo velikih
dužina, međutim, dužina ovako dobijenih elemenata ograničena je uslovima transporta i
montaže i ona iznosi najviše do 40 m .Osim pravih elemenata, od lameliranog lepljenog
drveta mogu se proizvoditi i nosači sa određenom zakrivljenošću ose. Geometrijske
karakteristike ovakvih nosača u praksi su iz transportnih razloga ograničene pravougaonikom
dimenzija 4x40 m; ukoliko postoji potreba za većim dimenzijama, takve konstrukcije se
izvode sa montažnim nastavcima. 10

3.3. Pločasti proizvodi na bazi drveta

Pločasti proizvodi na bazi drveta su proizvodi koji se dobijaju posebnim tehnološkim

postupcima. Od ovakvih proizvoda u građevinarstvu se najviše koriste furnirske ploče, ploče
vlaknatice i ploče iverice, pri čemu jedino furnirske ili tzv. šper-ploče predstavljaju materijal
za konstrukcijske namjene.

Furnirske ploče (tzv. „ukočeno drvo“) izrađuje se od neparnog broja listova furnira koji su
međusobno slepljeni tako da vlakna susjednih listova u konstrukciji ploče međusobno
zaklapaju prave uglove. Ovakve ploče imaju debljine 6-30 mm, širine 1220-1800 mm i dužine
2000-3000 mm, a izrađuju se ili kao obične ili kao vodootporne.

Ploče vlaknatice ili lesonit-ploče dobijaju se od drvenih vlakana primjenom različitih

tehnoloških postupaka, a njihove debljine se kreću od 2 do 30 mm. Računske zapreminske
mase ovih ploča su do 800 kg/m³ - za tzv. „meke“ – ili preko 800 kg/m³ - za tzv. „tvrde“
lesonit ploče. Koriste se samo u zatvorenim prostorima sa niskim procentom vlage.
10
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
Ploče iverice dobijaju se od iverja drveta, također primjenom naročitih tehnoloških postupaka.
Proizvode se kao pune i šuplje, sa debljinama do 10 do 120 mm. 11

3.4. Elementi od metala

U oblasti drvenih konstrukcija primjenjuju se i različiti elementi, odnosno proizvodi od

metala, u prvom redu od čelika. Koriste se:

o čelične šipke kružnog poprečnog presjeka – za izradu različitih spregova i ukrućenja,

kao i zategnutih elemenata (zatega) u okviru određenih konstrukcijskih sistema (luk sa
zategom, zategnuti štapovi rešetkastih nosača, konstrukcije sistema „armiranih greda“
i dr.
o čeličn limovi – za izradu nastavaka zategnutih štapova, veza u okviru čvorova
rešetkastih i drugih konstrukcija (čvorni limovi, obujmice i sl.), za izradu različitih
oslonačkih detalja i dr.
o čelični valjani i
hladnooblikovani
profili- kao
zategnuti elementi
u okviru
11
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
 pojedinih konstrukcijskih sistema, kao elementi za ojačanje drvenih konstrukcija, kao
elementi u okviru različitih oslonačkih i drugih detalja i dr.
o čelična i gvozdena spojna sredstva – ekseri, zavrtnji, trnovi i dr; 12

Slika 1 7 Primjeri primjene čeličnih limova u vezama i osloncima drvenih konstrukcija

3.5. Ljepila za izradu veza (spojeva) konstrukcijskih elemenata

U oblasti drvenih konstrukcija ljepila se koriste prvenstveno za izradu lameliranih lepljenih

elemenata, a također i u proizvodnji praktično svih pločastih proizvoda na bazi drveta. Na
ovim područjima, a posebno u oblasti lameliranih lepljenih konstrukcija, gdje se od ljepila
zahtjevaju visoke mehaničke karakteristike, postojanost u vlažnim sredinama, otpornost na
temperature požara, kao, i generalno, visok nivo trajnosti, danas se koriste različita sintetička
ljepila: rezoreinski, fenol-formaldehidni, melamin-formaldehidni, ureaformaldehidni,
epoksidni i dr.

Pored toga, ljepila se također, koriste i za ostvarivanje pojedinih veza i nastavaka drvenih
konstrukcijskih elemenata, kao i za sprezanje drveta sa drugim materijalima ( na primjer, sa
betonom i čelikom). U takvim slučajevima najširu primjenu u praksi danas imaju epoksidna
ljepila, ali isto tako, zavisno od mjesta primjene, i neke druge vrste ljepila: karbamidni,
glutinski, polivinilacetatni i dr. U svakom slučaju, u oblasti drvenih konstrukcija mogu
načelno da se koriste sva ona ljepila koja se kroz vrijeme ne degradiraju, koja imaju dovoljne
visoke mehaničke karakteristike i koji će biti postojani u sredini u kojoj se primjenjuju. 13

4. Klase kvaliteta

12
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
13
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
U oblasti drvenih konstrukcija danas se najviše koriste monolitno drvo i lamelirano lepljeno
drvo, a u manjoj mjeri i furnirske ploče. U vezi sa dobijanjem i primjenom ovih materijala,
važeća tehnička regulativa svu drvenu građu, generalno, dijeli na četinare i lišćare, pri čemu
se lišćari razvrstavaju na tvrde i meke.

Domaći standardi u opštem slučaju razvrstavaju drvenu građu i na tri klase kvaliteta, pri čemu
se te klase u prvom redu definišu u zavisnosti od parametara relevantnih za primjenu drveta
kao konstrukcijskog materijala, odnosno definišu sa aspekta nosivosti u odnosu na naprezanja
kojima će biti izloženo.

I klasa predstavlja građu visoke nosivosti; ova građa se u prvom redu koristi u proizvodnji
lameliranih lepljenih konstrukcija, dok se kod klasičnih drvenih konstrukcija koristi u
izuzetnim slučajevima – na mjestima koja su izložena visokim naprezanjima;

II klasa predstavlja građu normalne nosivosti; ova građa se uglavnom upotrebljava za sve
klasične drvene konstrukcije, kao i za izradu manje opterećenih elemenata i dijelova
lameliranih lepljenih konstrukcija.

III klasa predstavlja građu male nosivosti; ova građa se upotrebljava za izvođenje klasičnih,
manje opterećenih drvenih konstrukcija, tj. za izvođenje takvih elemenata kod kojih upotreba
ove građe ne može da dovede do neželjenih posljedica (pomoćne i privremene konstrukcije
kod kojih je primjena takvog materijala tehnički i ekonomski opravdano).

Pri razvrstavanju drvene građe na klase I, II i III u obzir se uzimaju sljedeći faktori:

 trulež oštećenja od insekata,

 zakrivljenost ose drveta,
 lisičavost,
 vlažnost,
 prisustvo čvorova,
 širina godova,
 zakošenje vlakana,
 prisustvo pukotina i raspuklina.

Pri upotrebi monolitnog drveta mora se voditi računa o sljedećim činiocima:

 botanička vrsta drveta.

  način obrade drveta,
 karakteristike rasta drveta,
 nepravilnost i oštećenja drveta,
 vlažnost drveta,
 zapreminska masa drveta,
 skupljanje i bubrenje,
 za rezanu građu i zona rezanja (zona beljike i zona srčike),
 mehanička svojstva drveta,
 dimenzije drveta,
 eventualna upotreba zaštitnih sredstava. 14

Za lameliranje lepljene konstrukcije može da se koristi samo rezana građa minimalne klase II,
pri čemu se pri primjeni predmetne građe mora voditi računa uglavnom o istim faktorima kao
kod monolitnog drveta; međutim, naročita pažnja treba da bude posvećena eventualnim
greškama građe – greške se ili potpuno isključuju (trulež, insekti, pukotine, raspukline i dr.),
ili dopuštaju u minimalnom obimu. .

U vezi sa upotrebom pločastih materijala, što se u prvom redu odnosi na furnirske ploče koje
se vrlo široko koriste kao konstrukcijski materijal, mora se voditi računa o sljedećim
činiocima:

 vrsta ploče,
 vrsta osnovne sirovine,
 vrsta vezivnog sredstva,
 klasa kvaliteta,
 odstupanje od dimenzija i pravouglost,
 tačnost obrade,
 fizičko-mehanička svojstva,
 mehanička i druga oštećenja, kao i promjene,
 eventualna upotreba površinske i druge zaštite.

Potrebne tehničke karakteristike drveta i proizvoda na bazi drveta, odnosno zahtjevana klasa
kvaliteta drvene građe, uvijek mora da bude jasno naznačena u tehničkoj dokumentaciji za
izvođenje određene konstrukcije. Pored toga, prije početka građenja, tokom građenja i po
završetku građenja obavezno treba vršiti određene kontrole kvaliteta upotrebljenih materijala,
što također treba da bude precizirano u tehničkoj dokumentaciji. 15
14
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
15
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
 5. Savjeti za izgradnju sigurnijih i otpornijih drvenih objekata

Arhitekti moraju biti iskreni prema sebi: oni nisu stručnjaci za sve, niti moraju biti. Iz tog
razloga važno je sarađivati s profesionalcima i tehničarima u drugim područjima, posebno
kada je riječ o složenim građevinskim rješenjima. Da biste postigli ovaj cilj, preporučujemo
da uvijek imate na umu sljedeće:

1. Konstrukcije izgrađene pomoću spojnica jače su od onih građenih samo čavlima ili
vijcima, jer tako omogućuju veću sigurnost i izdržljivost

Konstrukcijske spojnice dostupne su u širokom rasponu oblika i veličina i izrađeni su od

čelika i dizajnirani su za spajanje različitih elemenata konstrukcije, te pomažu u sprečavanju
štete uzrokovane zemljotresima, jakim vjetrovima i drugim prijetnjama

Spojni sistemi u poređenju sa čavlima, ne samo da pružaju veću otpornost konstrukcije, već i
poboljšavaju njenu plastičnost. Na primjer, pri velikim bočnim opterećenjima (npr. jakom
olujnom vjetrz) vjerojatno će čavli imati dosta manju učinkovitost od spojnica, jer neće
ravnomjerno prenositi sile s jednog elementa na drugi. Metalne spojnice najsigurniji su i
najučinkovitiji način da se čitava naprezanja konstrukcije prenosu na temelje.

2. Sastavni dijelovi spojnih sistema moraju zajedno raditi na postizanju boljih

konstrukcijskih svojstava

12.2021. god)
Zajednički sistem mora biti integrisano rješenje; Jednom kada su dizajnirani drveni elementi i
njihova spojna mjesta, moraju se uzeti u obzir konstrukcijski spojevi. Uzimajući u obzir
kontinuitet putanja opterećenja građevine u cjelini (grede, stubovi, rešetke itd.), sva
opterećenja koja se javljaju u konstrukciji moraju se što je brže moguće prenijeti na temelje.
Ako se izgubi jedan od spojnih elemenata, može doći do djelomičnog ili čak potpunog
kolapsa konstrukcije.16

Pored vlastite težine konstrukcije (stalnog opterećenja), potrebno je uzeti u obzir različite
vrste pokretnog opterećenja. Učinci potresa prvo se očituju u temeljima, pa se prenose na
ostatak konstrukcije, a zatim se ponovno vraćaju u temelj. Suprotno tome, vjetrovita ili
snježna opterećenja javljaju se na najvišem dijelu građevine i moraju se brzo spustiti.

3. Loše odabrani spojni sistemi mogu pretrpiti oštećenja od korozije, što u potpunosti
utječe na stabilnost konstrukcije

Prvi elementi koji padaju pod utjecaj korozije jesu spojna sredstva. Tada počinju
kontaminirati drvo i ulaze u ciklus izuzetno štetan za konstrukciju. Prevelik stepen korozije
može čak prerezati čeličnu spojnicu ili značajno oslabiti čvrstoću drvenog elementa, te
izgubiti konstrukcijsku povezanost, a time i kontinuitet puta opterećenja.

Vrlo je važno osigurati kompatibilnost spojnica i njegovih učvršćenja, kao i vrstu zaštite od
korozije, u zavisnosti od upotrebe. Bitno je razmisliti o ispravnom odabiru sistema veze,
zavisno od stepena kojem će biti izložen.

4. Izmjene izvornog projekta na terenu se ne mogu improvizirati: konstrukcijski

elementi ne smiju se mijenjati bez razmatranja izmjena u dizajnu
Obično se na gradilištu naprave osnovne greške koje mogu utjecati na učinkovitost cijele
građevine. Na primjer, kad se instaliraki postrojenja za cjevovode, buše se neki komadi drveta
kako bi cijevi mogle proći. To može ozbiljno utjecati na kontinuitet putanje opterećenja.

16
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
Iako se konstrukcija možda neće srušiti kad se suoči sa stalnim opterećenjem, ipak prekid
uzrokuje preraspodjelu napona, pa ih drugi element mora primiti, a koji nije prvobitno bio
dizajniran da ispuni tu funkciju. To može imati velike posljedice prilikom bočnih opterećenja,
kao što su potresi ili jak vjetar.17

5. Sistem spojnih elemenata određuje se prema kvaliteti drveta i njegovim dimenzijama

Prvo treba odabrati drvo, a tek onda se mogu razmotriti najprikladnije spojnice za drvo i za
karakteristike konstrukcije. Postoje priključci koji ispravno rade za različite vrste drveta i
drugi koji se preporučuju za samo određene tipove drvenih elemenata.

U slučaju izloženih drvenih konstrukcija – na primjer, onih sastavljenih od komada lijepljenog

lameliranog drveta (LLD-a) obično se koriste skriveni spojni elementi, koji ostavljaju čistu
drvenu konstrukciju, ili ako to nije moguće, spojnice s atraktivnijimm dizajnom i u skladu s
ostatkom projekta. Dijelovi drveta, koji zavise od opterećenja koje će primiti svaka tačka
konstrukcije, također će uticati na odabir spojnica.

6. Postoji softver koji može pomoći u ovom procesu

S ciljem saradnje s stručnjacima ovog područja, postoji softver koji olakšava proces i
omogućava jasniju predodžbu o konstrukcijskom rješenju koje najviše odgovara određenoj
aplikaciji. CG Visions, primjera radi, štedi troškove i poboljšava učinkovitost konstrukcije i
pomaže arhitektama u procjeni, odabiru i implementaciji tehnoloških rješenja u ranim fazama
projekta.18

17
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
18
https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-%20Zidane%20i
%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno
12.2021. god)
Zaključak

Drvo je materijal koji se lako obrađuje, omogućava profesionalnim i amaterskim graditeljima

da izrade jednostavne predmete i građevine bez većih problema. Međutim, kad razmišljate o
većim objektima, važno je preduzeti određene mjere opreza koje osiguravaju dobru kvalitetu i
dobro građenje. U tu je svrhu najvažnije procijeniti svaki projekat i analizirati koji sistem
spojnica najbolje odgovara njegovim konstrukcijskim i estetskim potrebama.
Literatura

https://hrcak.srce.hr/file/161418 (pristupljeno 12.2021. god)

https://m-kvadrat.ba/kako-pravilno-spajati-drvene-elemente/ (pristupljeno 12.2021. god)

https://iut-files.s3.eu-central- 1.amazonaws.com/files/literature/Mihailo%20Muravljov%20-
%20Zidane%20i%20drvene%20konstrukcije%20zgrada%20-%202%20dio
%20knjige_20190426T131355.pdf (pristupljeno 12.2021. god)

https://iut-files.s3.eu-central-1.amazonaws.com/files/2019-20/materials/drvene
%20konstrukcije_100822.pdf (pristupljeno 12.2021. god)

http://www.rudarska.hr/wp-content/uploads/2018/02/1-1.drvo-u-graditelj.-osobine-i-
karakteristike-1.pdf (pristupljeno 12.2021. god)

Popis slika

Slika 1 1 Okvirni drveni sistem..............................................................................................................7

Slika 1 2 Krovne konstrukcije za veće raspone......................................................................................8
Slika 1 3 Primjer stepeništa od monolitnog drveta.................................................................................9
Slika 1 4 Crkva brvnara i bondruk- skeletni sistem..............................................................................10
Slika 1 5 Vrste monolitnog drveta i testera za rezanje građe................................................................11
Slika 1 6 Tpovi poprečnih presjeka lameliranih lepljenih elemenata....................................................13
Slika 1 7 Primjeri primjene čeličnih limova u vezama i osloncima drvenih konstrukcija.....................15