PISMENA PRIPREMA ZA ČAS

ŠKOLSKA GODINA: 2019/2020

RAZRED: IV-6
ŠKOLA: JU Srednja medicinska škola-Jezero Sarajevo
PREDAVAČ: dr Dzenita Jahić-Kaljević
MJESTO IZVOĐENJA ČASA: Učionica
NASTAVNI PREDMET: Psihijatrija
NASTAVNO PODRUČJE/TEMA: Dijagnostika duševnih poremećaja
NASTAVNA JEDINICA: Klasifikacije duševnih poremećaja
TIP NASTAVNOG ČASA: Usvajanje znanja, obrada novog gradiva
NASTAVNE METODE RADA: Monološko-dijaloška metoda
OBLICI NASTAVNOG RADA: Frontalni oblik, individualni oblik
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, sveska, tabla, kreda
CILJ ČASA: Definisati pojam MKB-10, DSM
ZADACI ČASA:
a) OBRAZOVNI ZADACI:
 Upoznati učenike sa osnovama o klasifikacijama duševnih oboljenja , vrstama klasifikacija,
MKB-10 i DSM-5
 Sticanje i primjena znanja, kao i proširivanje znanja o klasifikacijama duševnih oboljenja,
vrstama klasifikacija, MKB-10, DSM-5
b) FUNKCIONALNI ZADACI:
 Razvijanje sposobnosti primjene stečenih znanja za spoznaju novih,
 Podsticanje i osposobljavanje učenika da uočavaju, prepoznaju, zaključuju,
 Razvijanje komunikativnih sposobnosti i praktične sposobnosti u primjeni naučenog u njezi
pacijenata,
 Bogaćenje vokabulara stručnim terminima za sticanje vještina i kompentencija pri obavljanju
svog budućeg zanimanja,
 Razvijanje odgovornosti.

c) ODGOJNI ZADACI:
 Podizanje nivoa zdravlja,
 Razvijanje svijesti o značaju blagovremenog prepoznavanja problema,
 Uvažavanje drugačijih i smanjenih sposobnosti za rad,
 Podsticanje radoznalosti i ispoljavanje kreativnosti,
  Njegovanje moralnih, estetskih i radnih sposobnosti
LITERATURA:
Moravek D. , ‘’ Psihijatrija: Udžbenik za srednje škole,, Medicinska naklada, Zagreb, 2000.

Uvodni dio časa ( 5-8 min. )

Pozdraviti učenike i upisati čas. Ponavljanje gradiva s prethodnih časova. Postavljanjem određenih
pitanja povezujem prethodno gradivo sa onim što slijedi. Ocjeniti aktivne učenike.

1. Sta je fuga?
2. Šta su konfabulacije?
3. Sta je amnezija?
4. Sta spada u poremecaje intaligencije?
5. Sta su poremecaji afekta?

Glavni dio casa ( 30-35min. )

Klasifikacija i dijagnoza duševnih bolesti

Mentalno/duševno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja. Ono predstavlja važan resurs za pojedinca,
obitelji i nacije. Problemi i poremećaji mentalnog/duševnog zdravlja, zbog relativno visoke
prevalencije i često kroničnog tijeka, kao i početka u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi, predstavljaju
jedan od prioritetnih javno-zdravstvenih problema u Hrvatskoj. Osobe s mentalnim/duševnim
zdravstvenim problemima imaju povećani morbiditet i mortalitet od tjelesnih bolesti. Broj izvršenih
samoubojstava, koji su pokazatelj ugroženosti mentalnog zdravlja, viši je od broja poginulih u
prometnim nesrećama. Mentalni/duševni poremećaji stigmatiziraju, izazivaju veliku subjektivnu patnju
bolesnika i uvelike smanjuju kvalitetu života oboljelih, kao i njihove okoline. Njihovo zbrinjavanje
dovodi do direktnog ekonomskog opterećenja društva, a podjednako je, ako ne i veće, indirektno
ekonomsko opterećenje zbog smanjene produktivnosti, bolovanja i invalidnosti oboljelih.
Mentalni/duševni poremećaji definiraju se prema postojanju skupova simptoma, a kriteriji za dijagnozu
ispunjeni su kada su skupovi simptoma relativno teški, dugotrajni i popraćeni smanjenjem funkcionalne
sposobnosti ili invaliditetom. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih
problema, X revizija, Svjetske zdravstvene organizacije (MKB-10), u skupinu mentalnih/duševnih
poremećaja i poremećaja ponašanja (F00-F99) spadaju slijedeće podskupine:
● Organski i simptomatski duševni poremećaji (F00-F09)
● Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari (F10-
F19) Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji (F20-F29)
● Afektivni poremećaji (F30-F39)
● Neurotski, vezani uz stres i somatoformni poremećaji (F40-F48)
● Bihejvioralni sindromi vezani uz fiziološke poremećaje i fizičke čimbenike (F50-F59)
● Poremećaji ličnosti i ponašanja odraslih (F60-F69)
● Duševna zaostalost (F70-F79)
● Poremećaji psihološkog razvoja (F80-F89)
● Poremećaji u ponašanju i osjećajima koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji (F90-F98)
● Nespecificiran mentalni poremećaj (F99)

Klasifikacija se bolesti u području medicine stalno mijenja kako se mijenja znanje. Slično i u
psihijatriji, znanje o tome kako funkcionira mozak i kako na njega utječe okoliš i ostali čimbenici
neprestano postaje sve profinjenije. Unatoč napretku, znanje o zamršenim mehanizmima uključenima u
funkcioniranje mozga još je u svojoj dječjoj dobi. Međutim, kako je mnogo istraživanja pokazalo da se
duševne bolesti može međusobno razlikovati s visokim stupnjem pouzdanosti, standardizirani pristup
dijagnozi sve se više usavršava.

Godine 1952. Američko psihijatrijsko udruženje prvi je put objavilo Dijagnostički i statistički priručnik
o duševnim bolestima (DSM1). Taj priručnik propisuje klasifikacijski sustav koji pokušava odvojiti
duševne bolesti u dijagnostičke kategorije na temelju opisa simptoma—što kažu i čine bolesnici kao
odraz svog mišljenja i osjećanja—te na temelju tijeka bolesti.

Peto izdanje DSM objavljeno je 2013. g. u Sjedinjenim Američkim Državama, a 2014. u Hrvatskoj,
poremećaji su reorganizirani u novu organizacijsku strukturu koja je u skladu s MKB-11, koji je
objavljena u 2015. godini. Peto izdanje uključuje mnoštvo promjena koje su osmislili vodeći svjetski
stručnjaci u području duševnih poremećaja, a koje su potkrijepljene mišljenjem neovisnih stručnih
recenzenata. Neke od njih su ujedinjenje autističnog poremećaja, Aspergerova poremećaja i pervazivog
razvojnog poremećaja u poremećaj iz spektra autizma, reorganizirana klasifikacija bipolarnih i
depresivnih poremećaja, izmjena poremećaja uzimanja psihoaktivnih tvari, povećana specifičnost
velikog i blagog neurokognitivnog poremećaja, promjena shvaćanja poremećaja ličnosti .

Učinjen je napredak u dijagnostičkim metodama. Dostupno je nekoliko novih slikovnih tehnika

ispitivanja mozga, uključujući kompjutoriziranu tomografiju (CT) i magnetsku rezonanciju (MRI) te
pozitronsku emisijsku tomografiju (PET), vrsta slikovnog prikaza koji mjeri krvni protok u pojedina
područja mozga. Te se slikovne tehnike rabe da se ucrta moždana struktura i funkcija ljudi s normalnim
i nenormalnim ponašanjem pružajući znanstvenicima veće razumijevanje kako funkcionira mozak u
ljudi s duševnom bolesti i u ljudi bez nje. Istraživanja koji su učinila razliku jednog psihijatrijskog
poremećaja od drugog dovela su do veće dijagnostičke točnosti.

Zavrsni dio casa (5-10 min.)

Kroz razgovor ponoviti sa učenicima pređeno gradivo, pojasniti eventualne nejasnoće i
odgovarati na pitanja.