Francisco José de Goya y Lucientes

O UMJETNIKU

Dana 30. ožujka 1746. rođen je Francisco Goya, znameniti španjolski slikar, rodio
se
u gradiću Fuendetodosu na području Aragona u sjevernoj Španjolskoj.

Do kraja 18. stoljeća postao je Goya već dvorskim slikarom u Španjolskoj u vrijeme
vladavine Karla III i na tom položaju naslikao je velik broj kraljevskih
i aristokratskih portreta te je imao znatna primanja.

Usto je slikao sakralne kompozicije, prizore iz svakodnevnog života i tapiserije s

prizorima godišnjih doba, događanja s ulice itd.

Godine 1793. oglušio je od posljedica neke bolesti pa je postao povučen i počeo

mijenjati i stil
njegovog slikarstva, u smjeru mračnih i zastrašujućih tema poput vještica, ludosti,
umobolnica, korupcije,
fantastičnih bića i sl.

Preživio je Napoleonske ratove i francusku okupaciju Španjolske, a preminuo je

1828.
u Bordeauxu.

Danas ga se smatra revolucionarnim i osebujnim umjetnikom koji nije imao izravne

nasljednike, ali
njegov stil anticipirao je vodeće europske stilove u drugoj polovici 19. stoljeća
poput romantizma,
realizma i impresionizma.

/ https://povijest.hr/nadanasnjidan/francisco-goya-genijalni-spanjolski-umjetnik-
1746/

U ovom eseju cu se osvrnuti na stvaralastvo njegovih grafika onda kad je oglusio

i poceo imati mentalne posljedice Spanskog rata.

GRAFIKE

Njegove grafike se dijele na 4 ciklusa / Los Caprichos / Desastres de la Guerra /

Tauromaquia / Disparates u kojima
opisuje korupciju, nemarstinu, zlobu, nasilnost koja je vladala drustvom u to
vrijeme. Njegova djela daju
realistican i kriticni pogled na socijalna i politicka desavanja u Spaniji za to
vrijeme ratovanja sa Francuskom.
Rat, glad, nasilje, socijalna nepravda i nedostatak morala je Goya prikazao na
ironicni, bizarni i osudjivaocki
nacin.
https://www.kuenstlerhaus-muc.de/archiv/goya/en/exhibition/

Los Caprichos

Los Caprichos je rezultat Goyinih umjetnina u njegovim zrelim godinama. Ovaj ciklus
se sastoji od 80 grafika koje
sadrze vise o 400 figura koji je izasao 1799. godine. Svaki ciklus njegovih grafika
su same po sebi bile
akvatintne i bakropisne, svaka se razlikovala od druge ali zajednicko im je to sto
su sve imale isti mracni
osjecaj.Njegova najpoznatija grafika iz ovog ciklusa je /San o razlogu napravi
cudoviste/
Na slici mozemo vidjeti covjeka u haljini i pantalonama koji lezi preko stola sa
glavom u prekrstenim rukama.
On je oslikan u ocaju, iako mu njegova tamna kosa sakriva izgled lica. Iz naslova
slike se moze shvatiti da bi
ovaj covjek trebao spavati, ali ovo ne izgleda kao ugodni i zadovoljavajuci
san.Njegova pozicija je neugona i
ukocena. To nije iznenadjujuce sa obzirom da su iza njega razne zvijeri i ptice sa
ogromnim ocima koji izgledaju
opasno. Oni koji su najblizi covjeku su osvijetljeni ali kako zalaze u sjene
stvaraju prijetecu pozadinu.
Covjek na ovoj grafici je vjerovatno sam Goya koji se sakriva od demona u svom
vlastitom umu. Kada njegov razlog
spava, iracionalnsost prevlada kao zivotinja, ili tamniji aspekt duse. Ovaj dio
njegovog zivota je bio ispunjen
tamom i zbunjenoscu tako da nije nepoznato zasto se Goya mucio sa prijetecim
idejama. To je znak velikog umjetnika
da moze naci tako kompleksan, neugodan subjekt i pretvoriti ga u grafiku.
Vjerovatno je Goyi bilo lakse sve svoje
nevolje na papir kako bi se smirio. Postoji jos jedan sloj znacenja ako se bolje
posmatra ova slika. Iako
nedostata razloga moze stvoriti cudoviste, ono takodjer stvori umjetnost. Ovaj
horor koji je Goyu morio mu je
davao motivaciju da stvori nesto lijepo i znacajno. Goya je ovo razumio i
motivisalo ga je da nastavi stvarati
iako mu je zivot bio tezak i bolan.
https://www.thehistoryofart.org/francisco-de-goya/los-caprichos/

Desastres de la guerra

Goya je krenuo raditi na Uzasima rata 1810. godine. tada je imao 62 godine i patio
je zbog loseg zdravlja i
oglusenja, ali je eventualno zavrsio grafike ovog opusa 1820. godine. Grafike su
objavljene 1863. godine, 35
godina nakon Goyine smrti. Smatra se da Goya nije htio da budu objavljene prije
nego sto slike koje su bile
direktan napad na politiku su se mogle predstaviti bez cenzure.U ovom opusu Goya je
napustio tradicionalne,
slikarske kompozicije i fokusirao se na pricu. Koristio je realisticne izraze,
odjecu i atmosferu da prikaze
trenutke mucenja, tragedije i patnje. Ove 82. grafike mogu se podijeliti u tri
grupe rat, glad i politicka
alegorija.
U prvih 47 grafika fokus je na posljedicama smrtonosnih konflikta izmedju francuza
i spanaca. Goya bez pardona
prikazuje svoje stvaralastvo ispunjeno osakacenim tijelima, mucenih zarobljenika i
nasilja ratnika nad narodom.
Neki od naslova ovog opusa pokazuju na to da je on sam prisustvovao tim
desavanjima, primjer grafike zvane
Vidio sam to.
Narednih 18 grafika predstavljaju glad koji je harao Spanijom zavrsetkom vladavine
Francuske. Fokusira se na
tragedije koje su se desile u Madridu, pokazivajuci mrtva i skoro mrtva tijela i
ljudi koji nose mrtvace.
Zadnjih 17 grafika prikazuju demoralizaciju spanskog naroda, shvacajuci da su se
borili da bi unsitili monarhiju
samo da se na kraju nista od toga ne promijeni. Ove grafike predstavljaju kritike
poslijeratne politike kao i
skepticizam prema religijskjim idolopoklonstvima.
https://www.parkwestgallery.com/francisco-goya-disasters-of-war/

Tauromaquia
Goya izbacuje svoj treci veliki opus grafika, Tauromahija 1816te. Borba bikova
predstavlja kontroverzni simbol
Spanskog nacionalnog identiteta. Goya je fan korida
od malih nogu i borba bikova se poboljsala nakon rata i Goya nije propustio sansu
da dobije novca, ali ovaj opus se nije prodavao koliko je on mislio. U ovim
grafikama
osvrnuo se na razlicite nacine borbe bikova, momente pobjeda vjestih,
i gubitke i nevolje koje se dese tokom borbe. Napeta dramaticna kvaliteta
postignuta kroz veliku tehnicku razlicitost se moze vidjeti kroz cijeli opus, ali
ljudi nisu
mogli cijeniti kvalitetu i umjetnicku vrijednost Tauromahije. Ovaj ciklus pokazuje
Goyinu kompliciranu, ponekad ambivalentnu vezu sa ovim sportom.
Nekada prezentovan kao velicanstven i heroicni prikaz covjekove moci da osvoji
zestokog neprijatelja, Goyina Tauromahija koristi borbu bikova kao kulturnu
konekciju koja povezuje spansku turbulentnu iberijsku, muslimansku i katolicku
proslost. Iako, Bikovi Bordeauxa prezentiraju mracniju stranu borbe bikova u kojem
gledaoci i toreadori su bili nehumani i necasni prema zarobljenom biku,

https://museogoya.fundacionibercaja.es/en/la-tauromaquia.php

https://www.worcesterart.org/exhibitions/past/goya_bullfight.html

Disparates
Zadnji veliki opus umjetnika Francesca Goye je Disparates /gluposti/ koji se na
pocetku zvao Proverbios /poslovice/. Poceo je raditi na ovom opusu 1816., ali ga je
ostavio nedovrsenim kada se otisao u Francusku 1824. Zato ovaj opus nije izbacen
tokom njegovog zivota vec 1864. godine. Enigmaticke slike Disparatesa su teske za
interpretirati i citav ciklus nema neko sjedinjenje o prici ili logici. Samo 13
naslova grafika ovog opusa je poznato i sve pocinju sa rijecju Disparate. One
grafike
koje izgledaju razigrano, vedro i karnevalski imaju jezivu i zlobnu atmosferu zbog
dramaticnih kvaliteta nocnog osvjetljenja. Velicina subjekata u Disparates su vec
spomenuti u Caprichosu, ali ih je sada doradio an dramatican i groteski nacin. Ovaj
opus se interpretira kao iracionalan. Strah od nepoznatog, ismjavanje prisiljenog
braka, manifestacije erotike i ljubavnih veza kao prozdrljive, fantazije o letenju,
ismijavanje onih koji se nalaze u sredini Kralja Ferdinanda VII i onih koji se
hvale da su vjerni zbog vlastitog interesa ili licemjera, dobro opisuju Goyin
Disparates. Goya je vrlo pesimistican u ovim grafikama i izgleda da je izgubio
pouzdanje
u ljude.

https://museogoya.fundacionibercaja.es/en/los-disparates.php