DIONICE I

VREDNOVANJE
 Dionice
 Prodajom dionica emitent pribavlja vlastit kapital, trajni
izvor financiranja
 Prva prodaja emitiranih dionica obavlja se na primarnom
tržištu.
 Ako se dionice prodaju po cijeni većoj od nominalne
emitent formira kapital u visini nominalne vrijednosti
dionica + emisijska (premija) dobit
 Emisijska premija (dobit) razlika izmeĎu cijene prodaje i
nominalne vrijednosti.
 Emisijska premija zove se ažio ili kapitalni dobitak
 Dionica ima tri vrijednosti:
 Nominalnu
 Knjigovodstvenu
 Tržišnu
 Emisija dionica može se obaviti kao:
 Javna emisija (otvorena) putem investicijske
banke:
 tradicionalno potpisivanje – potpuno preuzimanje
rizika
 neosigurana emisija – investicijska banka ne
preuzima rizik neprodaje dionica
 polica registracije – kompanija registrira
vrijednosne papire koje želi prodati tijekom
sljedeće dvije godine i oni se prodaju u
komadićima
 Zatvorena prodaja – jedan institucionalni
investitor ili manja grupa investitora
 Privilegirani upis – pravo prvokupa
dioničarima omogućuje kupnju nove emisije
dionica i zadržavanje vlasničkog udjela
 Nominalna vrijednost je naznačena na dionici i
ujedno predstavlja emisijsku vrijednost
 Bilančna vrijednost dionice predstavlja odnos
dioničarskog kapitala + kapitalnog dobitka +
akumuliranih dobitaka + rezervi – gubitak / broja
prodanih dionica
 Tržišna vrijednost dionice je cijena po kojoj se
trguje na sekundarnom tržištu vrijednosnih
papira
 Dionica je vlasničkih vrijednosni papir
 Kupovinom dionice investitor postaje suvlasnik
emitenta
 Dionica može da glasi na:
 ime
 donositelja
 Dionica ima dva dijela:
 plašt
dionice
 kuponski arak.
 Plašt dionice sadrži informacije o:
 oznaku dionice
 oznaku vrste dionice
 tvrtku naziv i sjedište
 naziv i sjedište vlasnika
 nominalnu vrijednost na koju glasi
 rokovi isplate dividende
 mjesto i datum izdavanja
 serijski broj dionice i sl.
 Kuponski arak dionice sastoji se od kupona
temeljem kojih se ostvaruje naplata dividende
 Dionicama poduzeće organizirano kao d.d.
prikuplja dodatna sredstva potrebna za
financiranje svog poslovanja i ekspanzije
(korporacijska definicija)
 Prikupljeni permanentni kapital potreban za
financiranje obrtnih i osnovnih sredstava
podijeljen u jednake zaokružene manje iznose
predstavljaju dionice
 Dionice su izvori vlastitog financiranja
 Dionice nose varijabilan prinos ovisan o
poslovnom rezultatu i volji uprave da izglasa –
dividendu
 Dionice se koriste kao alternativni oblik
samofinanciranju izlaženje u javnost “going
public”
 Privremene dionice su potvrde o unesenom kapitalu koje će
biti zamjenjene za emitiranu dionicu kada one bude
emitirane.
 Uz pomoć dionica jednostavno se izvode poslovne
kombinacije kao što su fuzije i akvizicije
 Sa aspekta investitora dionice su prenosivi vrijednosni
papiri, motivi njihove kupnje se ogledaju u:
 očekivanoj budućoj dividendi i očekivanim porastom tržišne
vrijednosti dionica, očekivani kapitalni dobitak
 Postoje:
 obične,
 povlaštene
 užitničke dionice
 Dividende dionice – isplata dividende u dionicama
 Djelidbene dionice – dijeljenje postojećih dionica
 Okrupnjavanje dionica – smanjenje broja dionica povećava
se tržišna vrijednost, negativan signal za investitore
 Trezorske dionice - dionice koje poduzeće otkupljuje s tržišta
i unosi u trezor; dva načina samostalna ponuda i kupovina
na tržištu
Obične dionice
 Obična dionica vlasnički vrijednosni papir koja vlasniku
ne jamči dividendu.
 Dividenda na običnu dionicu bit će isplaćena ako
poduzeće ostvari neto dobitak
 Iz ostvarenog neto dobitka prvo se izdvaja fiksna
dividenda na preferencijalne dionice, zatim se donosi
odluka o zadržanoj dobiti i stvaranju rezervi iz neto
dobitka, a koliko će biti isplaćeno vlasnicima običnih
dionica
 Prijedlog raspodjele dobiti daje uprava poduzeća, a
usvaja skupština dioničara
 Ako je financijski položaj poduzeća takav da se
dividenda ne može isplatiti može se donijeti odluka o
isplati dividendi u dionicama, tzv. dividende dionice
 Dividendnim dionicama se povećava kapital dioničara
 Vlasnici dionica putem skupštine dioničara
sudjeluju u donošenju odluka, pravo
upravljanja:
 Usvaja bilancu poduzeća i izvještaje uprave
poduzeća
 Bira upravni odbor
 Odobrava fuziju poduzeća i druge statusne promjene
 Bira revizora
 Donosi i mijenja statut poduzeća
 OdreĎuje visinu plaća menadžerima
 Odlučuje o novoj emisiji dionica
 Vlasnik obične dionice nosi rizik ostvarenja neto
dobitka, a i rizik gubitka. Gubitak poduzeće vodi
u likvidaciju. U procesu likvidacije prvo se
naplaćuju vjerovnici, vlasnici povlaštenih dionica
pa tek potom vlasnici običnih dionica razmjerno
broj dionica.
 Statutom poduzeća se utvrĎuje koliko običnih
dionica ima glasova u skupštini. U malim
poduzećima jedna dionica nosi jedan glas, kod
velikih poduzeća za jedan glas potrebno je imati
nekoliko stotina dionica
 Većina malih dioničara (sitnih) ne ostvaruje
svoje glasačko pravo, dva razloga:
 Prostornaudaljenost
 Nedostatak glasačke snage
 U skupštini odlučuju vlasnici velikih paketa
(kontrolnog paketa) 51% i više
 Tržišna vrijednost dionice moguće je izračunati
kada bi bila poznata dividenda i očekivana
vrijednost dionice
 Očekivana cijena i dividenda dionice trebala bi
se diskontirati na sadašnju vrijednost
 UtvrĎena sadašnja vrijednost je tržišna cijena
Preferencijalne (povlaštene, pririotetne)
dionice
 Predstavljaju vlasnički vrijednosni papir s fiksnom
dividendom utvrĎenom u postotku od nominalne
vrijednosti, bez prava upravljanja u skupštini dioničara
 Pravo upravljanja se isključuje zbog postojanja fiksne
dividende, nesnošenja rizika ostvarenja neto dobiti i
prednosti u naplati u likvidacijskoj masi
 Povlaštena dionica ima obilježja obične dionice i
obveznice (fiksna naknada) pa je to čini hibridnim
vrijednosnim papirom
 Iako preferencijalna obveznica ima veće
troškove izdanja u odnosu na obveznice ipak se
koristi iz sljedećih razloga:
 ako je struktura kapitala nepovoljna
 izbjegavanje širenja kruga dioničara
 Povlaštene dionice mogu da budu:
 Kumulativne – mogućnost kumuliranja dividendi za
isplatu kada poduzeće financijski bude u mogućnosti,
a spriječeno je zbog nelikvidnosti, gubitka i sl.;
 dividenda se isplaćuje prije dividende na obične dionice
 ako se dividenda ne isplaćuje dulje razdoblje vlasnici
preferencijalnih dionica se uključuju u upravljanje poduzećem
i izjednačavaju s vlasnicima običnih dionica
 Participativne – sudjelovanje raspodjeli dobiti, pa nosi
fiksnu dividendu i dio varijabilne
 Konvertibilne – vlasnik preferencijalne dionice može
istu zamijeniti u običnu po utvrĎenom odnosu i danom
roku u obične dionice, konverzija može biti privlačna
iz dva razloga:
 ukida se fiksna dividenda pa se troškovi financiranja
smanjuju
 ukidanjem fiksne dividende dividenda na obične dionice
može porasti, čime raste njihova tržišna vrijednost i rejting
poduzeća
 Karakteristika preferencijalnih dionica je njihova
opozivost
 pri izdanju preferencijalnih dionica poduzeće može
zadržati pravo opoziva, točnije otkupa po nominalnoj
vrijednosti uvećanoj za premiju otkupa, obično oko
10%
 otkup se realizira kada poduzeće ima za to financijske
mogućnosti kada mu dopušta financijski položaj
 otkup je posebice interesantan kada je fiksni iznos
dividende veći od kamatne stope na posuĎeni
dugoročni kapital (kamate na dugoročne obveznice)
 kako kamata ne ulazi u poreznu osnovicu poduzeće
će platiti manje poreza, smanjuje se porez na dobitak,
samo pod uvjetom da poduzeće ostvaruje pozitivan
financijski rezultat
 Užitničke dionice
 Rijetko se izdaju
 Kada poduzeće želi smanjiti kapital, sporazumno od
vlasnika običnih dionica otkupljuje dionice, a
vlasnicima za razliku izmeĎu tržišne i nominalne
cijene dionice izdaje užitničku dionicu
 Poduzeće nije obvezno isplatiti dividendu na užitničku
dionicu
 U likvidaciji užitničke dionice se isplaćuju posljednje
 Politika dividendi
 Dividenda označava bilo kakvu distribuciju
vrijednosti koju dioničarsko poduzeće vrši svojim
dioničarima
 Dividenda se kao vrijednost distribuira najčešće
u novcu (novčane dividende), iznimno u
materijalnim vrijednostima, u dionicama
(dioničkim dividendama)
 Izvori dividendi jesu ostvarene tekuće ili
akumulirane protekle zarade dioničarskog
društva
 Isplata dividendi na teret kapitala – likvidacijskim
dividendama
 Neto dobit predstavlja iznos dobiti koji u cijelosti
pripada dioničarima
 No poduzeće raste od akumulacije
 Politiku dividendi treba promatrati sa stajališta:
 raspodjele dobiti
 problematike samofinanciranja i financiranja
poduzeća
 politikom investiranja i optimalizacije strukture
kapitala
 temeljnog cilja poduzeća koja kotiraju na burzi –
maksimiziranju bogatstva dioničara
 Glavne politike dividendi
 Teorije dividendi:
 teorija irelevantnosti dividendi
 teorija “ptica u ruci”
 teorije porezne diferencije
 Teorija irelevntnosti dividendi (Modigliani-Miller)
– politika dividendi ne utječe niti na cijenu niti na
troškove kapitala na temelju pet pretpostavki:
 dohodak pojedinaca i dobit tvrtke se ne oporezuje
 nema troškova emisije i prometa dionica
 politika dividendi ne utječe na troškove vlasničke
glavnice tvrtke
 investicijska politike tvrtke neovisna je od politike
dividendi
 ulagatelji i uprava raspolažu istim informacijama o
budućim investicijskim oportunitetima
 Teorija “ptica u ruci” uvažavajuću odreĎeni stupanj
indiferencije dioničara na politiku dividendi jasno je da
oni ili barem jedan dio imaju potrebu za tekućim
novčanim dohotkom kojim bi financirali svoje tekuće
potrebe
 Teorija porezne diferencije temelji se na razlici u
poreznom tretmanu tekućeg priljeva od dividendi i
kapitalnog dobitka
 Činitelji politike dividende:
 prosperitetna profitabilnost – zadržavanje dobiti u profitabilne
investicije, isplata dijela koji se ne može profitabilno investirati –
marginalni pristup zadržane dobiti ili rezidualni pristup
dividendama
 porezi - efekti klijentele
 potreba za tekućim novčanim dohotkom i veći stupanj izvjesnosti
prihoda od dividendi
 troškovi prometa dionicama
 indikator financijske snage – informacijski efekt za investitore
 solventnost poduzeća, zakonska i ugovorna ograničenja
 Standardne politike dividendi:
 politika konstantnih odnosa u raspodjeli
 politika stabilnih dividendi po dionici
 politika isplate manjih redovnih dividendi plus ekstra
dividende na kraju godine
 Bonusna dionica označava emisiju dionica
korporacije svoji postojećim dioničarima tako da
u tom procesu dioničarsko poduzeće ne prima
nikakav novac od svojih dioničara – interna
emisija:
 dividende dionice – isplate dividendi u dionici
 dijeljenje (cijepanje) dionica povećanje broja glavnih
dionica poduzeća – smanjenje nominalne vrijednosti
dionica, smanjenje knjigovodstvene vrijednosti
dionica
 Faktori koji utječu na politiku dividendi:
 Zakonska pravila – pravilo smanjenja kapitala – ako dividende
smanjuju kapital u svrhu zaštite vjerovnika
 Pravilo insolventnosti – zabrana isplate dividende ako je
poduzeće insolventno
 Pravilo o višku zadržane dobiti – kako bi se sprječila isplata
plaćanja poreza
 Sredstva potrebna poduzeću – potrebe za financiranjem
projekata
 Likvidnost – dividenda i likvidnost poduzeća
 Sposobnost zaduženja – poduzeće sposobno se zadužiti na
kratki a time i isplatiti dividende
 Vrijednost dionica
 Cijenu dionice moguće je utvrditi:
 Fundamentalnom analizom
 Diskontiranjem dividende
 Matematičkom projekcijom cijene dionica na burzi
 Nominalna vrijednost dionice
 Model kontinuiranog rasta dividendi
 vrijednostdionice odreĎena je sadašnjom vrijednošću
očekivanih budućih vrijednosti prinosa na dionice

P0   Dt (1  k ) t
t 1

 Po-sadašnja vrijednost obične dionice

 Dt-dividenda u ratdoblju t
 k- jedinična tržišna kapitalizacija
 Dt
P0 
k
 Uvjet za opstanak poduzeća je stalan rast istog,
odnosno, rast dividendi na obične dionice
Dt  D0 (1  g ) t

 Dt-veličina dividendi u vremenu t Dt

 Do-veličina dividende u baznom vremenu P0 
 g - stopa rast dividendi kg
 g=0 Model konstantne dividende
 g= model jediničnog (konstantne) stope rasta
 Model s promjenjivom stopom rasta

 Model kontinuiranog rasta dividendi – Gordonov

model
 P/E – odnos cijene i zarade, mjera koja pokazuje
koliko je tržište spremno platiti za jednu novčanu
jedinicu zarade – dobiti neke kompanije
 Visok P/E omjer može označavati očekivanja
tržišta u pogledu rasta zarade u budućnosti, što
bi vratilo P/E na normalnu vrijednost
 Visok P/E može ozačavati osjećaj tržišta kako su
zarade niskog rizika pa je spremno za njih platiti
odreĎenu premiju
 Koristi se za odreĎivanje vrijednosti dionice
odreĎene kompanije
Fundamentalna analiza
 Fundamentalna analiza favorizira financijske
indikatore kako bi se otkrile precijenjene i
podcijenjene dionice
 Podloga za fundamentalnu analizu su
financijska izvješća – bilanca stanja, bilanca
uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima
 Fundamentalna analiza korištenjem pozicija
bilance, njihovom sintezom i stavljanjem u
odnos došlo do odreĎenih pokazatelja koji bi
poslužili kao osnova za donošenja investicijskih
odluka
Zadatak 1.
 Dionica X ima očekivanu dividendu 1 KM, kupljena je po
vrijednosti 10 KM, a očekivana cijena na kraju razdoblja
15 KM. Izračunajte očekivani prinos za dionicu X?

E ( D1 )  ( E ( P1  P0 )
E ( P) 
P0

1  (15  10)
E ( P)   0.60  60%
10
Zadatak 2.
 Koliko bi investitor bio spreman platiti dionicu čija je
očekivana dividnda na kraju godine 2 KM, na kraju
druge godine 3KM, na kraju treće 4 KM, ako investitor
očekuje da će dionicu moći prodati nakon treće godine
za 20 KM i ako je zahtjevana stopa prinosa na
investiciju 10%?

D1 D2 D3 P3
P0    
1  k (1  k ) 2
(1  k ) 3
(1  k )3

2 3 4 20
P0      22 .32
1  0.10 (1  0.10 ) 2
(1  0.10 ) (1  0.10 )
3 3
Zadatak 3.
 Koliko bi investitor bio spreman platiti za dionicu za koju se
očekuje isplata dividendi za dvije godine, ako je dividenda na kraju
druge godine 7 KM, i ako se očekuje da svaka naredna dividenda
raste stopom od 10% pri zahtjevanoj stopi prinosa na investiciju
10%?, ako investitor očekuje da će prodati dionicu nakon 4 godine
za 32 KM?
D – dividena, k – zahtjevana stopa povrata, Po – sadašnja vrijednost
D2 D3 D4 P4
P0    
(1  k ) 2
(1  k ) 3
(1  k ) 4
(1  k ) 4

D2 D3  D2 (1  g ) D4  D2 (1  g ) 2 P4
P0    
(1  k ) 2 (1  k ) 3 (1  k ) 4 (1  k ) 4

7 7(1  0.10 ) 7(1  0.10 ) 2 32

P0      39 .3
(1  0.10 ) 2
(1  0.10 ) 3
(1  0.10 ) 4
(1  0.10 ) 4
Zadatak 4.
 Kolika je vrijednost dionice A emitenta kako je dividenda u
istom vremenskom razdoblju 10 KM, te ako se pretpostavlja
da će dividende konstantno rasti po stopi 5% uz diskontnu
stopu 10%?
D1 D0 (1  g )

D0 (1  g ) D1
P0  P0 
kg kg

D1 10 (1  0.05)  10 .5

10.5
P0   210
0.10  0.05
Zadatak 5.
 Dionice emitenta A ima vrijednost 10 KM, neočekuje se rast
dividende, ako je zahtjevana stopa prinosa 10% kolika je
vrijednost dionice?
g – stopa rasta dividende
D
P0 
kg

D
P0 
k
10
P0   100
0.10
 Dionice emitenta A ima vrijednost 40 KM, očekuje
se rast dividende 9%, i za čije se dividende
očekuje da će slijedeće godine biti 2.40?
g – stopa rasta dividende

D1 2,40
kd  g  0.09  0,06  0.09  0,15  15 %
P0 40
Zadatak 6.
 Koliko vrijedi dionica emitenta A za koju se očekuje da
počne isplata konstantnih dividendi na kraju treće godine od
10 KM, ako je zahtjevana stopa prinosa 10%.
D3 1
P0  x
k (1  k ) 2

10 1
P0  x  82 .65
0.10 (1  0.10 ) 2
 D3 1
P0  x
k (1  k ) 2

Zadatak 7.
 Koliko vrijedi dionica emitenta A za koju u proteklom
razdoblju stopa zadržanja iznos 10%, očekivana zarada po
dionici 10 KM, ROE 10%, a diskontna stopa 12%.
b – stopa zadržavanja, d – stopa isplate dividnde
D1  EPS1 xd
ND
EPS 
n
g  ROExb

D1 EPS1 xd 10 x0.90 9
P0      81 .82
k  g k  ROE1 xb 0.12  0,10 x0.10 0.11
 D3 1
P0  x
k (1  k ) 2

Zadatak 8.
 Koliko vrijedi dionica emitenta A koja ima tekuću dividendu
od 5 KM, složeni rast dividendi od 10% u prve tri godine, a
nakon toga konstantni rast od 6%, zahtjevana stopa prinosa
10%.
D0=5, ga – iznad prosječni rast dividende, gn – konstantni rast
dividende

D1 D2 D3 D3 x(1  g n ) 1
P0     x
1  k (1  k ) (1  k )
2 3
k  gn (1  k )3

5 x1.10 5 x1.10 2 5 x1.10 3 5 x1.10 3 x(1  0.06 ) 1

P0     x  147
1  0.10 (1  0.10 ) (1  0.10 )
2 3
0.10  0.06 (1  0.10 ) 3
 D3 1
P0  x
k (1  k ) 2

Zadatak 8.
 Koliko vrijedi dionica emitenta A koja ima očekivanu dividendu od 5
KM, složeni rast dividendi od 10% u prve tri godine, potom dvije
godine od 6%, a nakon toga konstantni rast od 5%, zahtjevana
stopa prinosa 10%.
D1 – očekivana dividenda, ga – iznad prosječni rast dividende razdoblja a,
gb – iznad prosječni rast dividende razdoblja b, gn – konstantni rast
dividende

5 5 x1.10 5 x1.102 5 x1.102 x1.06 5 x1.102 x1.062

P0      
1.10 (1  0.10) (1  0.10)
2 3
(1  0.10) 4
(1  0.10) 5

5 x1.102 x1.062 x1.05 1

x  110.38
(0.10  0.05) 1.10 5
 CAPM
 Rizik vrijednosnog papira ima dvije komponente:
 dio rizika koji se može diverzificirati – nesistemski rizik (poslovni rizi, rizik
likvidnosti, rizik neispunjavanja obveza) rizik koji se kontrolira
diverzifikacijom ulaganja
 dio rizika koji se ne može diverzificirati – sistemski rizik, rizik dolazi iz
okruženja vrijednosnog papira i nije vezan za samo jedan vrijednosni
papir (rizik kamatne stope, tržišni rizik
 Dio rizika koji se ne može diverzificirati mjeri se beta koeficijentom
 Model za odreĎivanje cijene CAPM povezuje rizik mjeren beta koeficijentom
s razinom tražene ili očekivane stope povrata od ulaganja u vrijednosni papir
 Model se naziva i tržišna linija vrijednosog papira (SML)
rj  rf   (rm  rf )
 rj –očekivani povrat od ulaganja u v. papir j
 rf – vrijednosni papir bez rizika
 rm – očekivani povrat u tržišnom portfelju
 β – beta, indeks rizika koji se ne može diverzificirati
 β = 1 nadprosječni prinos od pojedinog vrijednosnog
papira kreće proporcionalno sa nadprosječnim prinosom
tržišnog portfelja – isti sistemski rizik kao portfelj
 β >1 nadprosječni prinos od pojedinog vrijednosnog
papira kate brže više od prinosa nadprosječnim
prinosom tržišnog portfelja – agresivna dionica
 β < 1 nadprosječni prinos od pojedinog vrijednosnog
papira raste isto proporcionalno sa nadprosječnim
prinosom tržišnog portfelja – defanzivna dionica
Zadatak 9.
 Akcije poduzeća “A”, čija je nominalna vrijednost 50 KM prodaju se
na burzi efekata. Cijena kapitala se formira po CAPM metodi na
osnovu sljedećih podataka:
 Ako je kamatna stopa na državne obveznice 10%, prosječna stopa
dividende prvoklasnih korporacija 20,2%, a dividenda po jednoj akciji
poduzeća “A” 40 KM, kolika je cijena dionice poduzeća “A”?

T Stopa dividende Stopa dividende grupe

poduzeća A prvoklasnih korporacija
1 0,15 0,20
2 0,18 0,22
3 0,12 0,18
4 0,13 0,19
5 0,20 0,21
Izračunavanje kovarijance
(promatrana stopa dividende (promatrana stopa dividende
poduzeća – grupe korporacije –
x
prosječna stopa dividende prosječna stopa dividende
poduzeća) grupe korporacije)

T Stopa dividende Stopa dividende grupe prvoklasnih

poduzeća A korporacija
1 0,15 0,20
2 0,18 0,22
3 0,12 0,18
4 0,13 0,19
5 0,20 0,21
Zbroj 0,78 1
Prosjek 0,16 0,20
1. (0,15-0,16)x(0,20-0,20)=(-0,01)x0=0
2. (0,18-0,16)x(0,22-0,20)=0,02x0,02=0,0004
3. (0,12-0,16)x(0,18-0,20)=(-0,04)x(-0,02)=0,0008
4. (0,13-0,16)x(0,19-0,20)=(-0,03)x(-0,01)=0,0003
5. (0,20-0,16)x(0,21-0,20)=0,04x0,01=0,0004

T Stopa dividende Stopa dividende Izračunata

poduzeća A grupe prvoklasnih kovarijansa
korporacija
1 0,15 0,20 0

2 0,18 0,22 0,0004

3 0,12 0,18 0,0008

4 0,13 0,19 0,0003

5 0,20 0,21 0,0004

Zbroj 0,78 1 0,0019

Prosjek 0,16 0,20 0,00038

Izračunavanje varijanse
(promatrana stopa dividende grupe korporacije –

prosječna stopa dividende grupe korporacije)²

1. (0,20-0,20)²=0
2. (0,22-0,20)²=0,02²=0,0004
3. (0,18-0,20)²=(-0,02)²=0,0004
4. (0,19-0,20)²=(-0,01)²=0,0001
5. (0,21-0,20)²=0,01²=0,0001
 T Stopa dividende Stopa dividende Izračunata Izračunata
poduzeća A grupe kovarijansa varijansa
prvoklasnih
korporacija
1 0,15 0,20 0 0

2 0,18 0,22 0,0004 0,0004

3 0,12 0,18 0,0008 0,0004

4 0,13 0,19 0,0003 0,0001

5 0,20 0,21 0,0004 0,0001

Zbroj 0,78 1 0,0019 0,001

Prosjek 0,16 0,20 0,00038 0,0002

 faktor β = kovarijanca/varijancu
faktor β =0,00038/0,0002=1,9

Ako je kamatna stopa na državne obveznice 10%,

prosječna stopa dividende prvoklasnih korporacija 20,2%,
cijena kapitala za poduzeće je

K= 10+1,9(20,2-10)=10+19,38=29,38%

Dividenda po jednoj akciji poduzeća “A” 40 KM,

kolika je cijena dionice poduzeća “A”?

40
 136 ,05 KM
0,294
Zadatak 10.
 Dionice kompanije Beta imaju betu 1,20. Bezrizična
stopa je 8%, a očekivani prinos na tržišni portfelj je
15%. Kompanija trenutno plaća dividendu od 5 KM po
dionici i investitori očekuju rast dividendi od 10%
godišnje u narednim godinama. Potrebno je izračunati
prinos po dionici i vrijednost dionice?
Rj = Rf + (Rm – Rf) x j

Rj = 8% + (15% – 8%) x 1,20 = 16,40%

P0 = D1 / (k – g)
P0 = 5 KM x 1,10 / (0,1640 – 0,10) = 85,94 KM
Derivati
 Derivati (izvedeni) vrijednosni papiri
predstavljaju ugovore o kupnji ili prodaji roba i
financijske imovine u neko buduće vrijeme,
postoje sljedeće vrste:
 Forward nestandardizirani terminski ugovor bez
sekundarnog tržišta
 Futures standardizirani terminski ugovor, u trgovanje
uključeni hedgeri, špekulanti i obračunski kuća, robni i
financijski ugovori
 Swapovi ugovori o zamjeni budućih novčanih tijekova
izmeĎu dva sudionika
 Opcije pravo ali ne obveza vlasnika da kupi ili proda
neku vrstu imovine po unaprijed dogovorenoj cijeni –
opcija kupnje - call opcija, opcija prodaje –put opcija
 Warranti – pravo kupovine dionica