📈

Ekonomija
porijeklo riječi kako je postala samostalna ekonomski subjekti
znanost?
oikos (kuća, kućanstvo) + građani
nomos (zakon, pravilo) - 1776, škotski filozof i
poslovni subjekti
upravljanje kućanstvom ekonomist Adam Smith -
Bogatstvo naroda država
oikonomia - upravljanje
gospodarstvom (dotad izučavana u sklopu države sudionice međ.
filozofije) trgovine

ekonomija vs gospodarstvo podjela ekonomije s obzirom na PODRUČJE

PROUČAVANJA
EKONOMIJA GOSPODARSTVO
mikroekonomija (djelovanje i učinkovitost
dio cjelovitog društvenog
znanost pojedinih poslovnih subjekata)
sustava

kako ljudi i zajednice ponašanje kućanstva, cijene pojedinih

donose odluke s ciljem proizvodnja, raspodjela, proizvoda, pojedinačna tržišta (pr. Hotel Lav
maksimalnog učinka iz razmjena i potrošnja dobara povisi cijenu)
resursa
makroekonomija (djelovanje i učinkovitost
način na koji se resursi
gospodarstva u cijelini)
upotrebljavaju i dobra CILJ: teži općoj ravnoteži
distribuiraju ukupan rast prizivodnje, ukupan izvoz, ukupnu
nezaposlenost

(pr. vladine mjere potpore roma)

što je potreba i o čemu ovisi?

čovjekov osjećaj da mu nešto nedostaje koji rezultira željama (NEOGRANIČENE)

Ekonomija 1
 potrebe ovise o

1. prirodnom okruženju

2. biološko-psih. osobinama pojedinca

3. navike i težnje poj. i društva

4. stupanj, društv-ekon. razvoja

5. moda i ukus

6. komunikacija i ljudski kontakti

dinamička kategorija - mijenjaju se sadržajem, stupnjem i načinom zadovoljavanja

ne ulaze sve ljudske potrebe u područje gospodarskog djelovanja - nisu ekonomske prirode jer se ne
zadovoljavaju ograničenom robom (pr. disanje)

podjela potreba s podjela potreba s obizirom na GLAVNA OBILJEŽJA potreba

obizirom na NOSITELJA VAŽNOST
neograničenost
pojedinačne primarne (ključne za fizički život)
podmirljivost
skupne sekundarne (daljnje potrebe,
učestalost
intelekt. život)
javne
subjektivnost

varijabilnost
Maslow - piramida potreba

fiziološke potrebe

sigurnost

jubav i pripadanje

poštovanje

samoaktualizacija

što je oskudnost?
ograničena mogućnost zadovoljenja svih želja (pojedinaca, skupina ili država)
zakon ograničenosti - ljudi žele potrošiti mnogo više nego što gospodarstvo može proizvesti, odabir između
alternativa

glavni problem svakog gospodarstva - povezivanje neograničenih potreba i želja s ograničenim resursima →
izbor

kako se rješava problem odabira? OPORTUNITETNI TROŠAK

optimiziranje (usporedba koristi i troška izbora) vrijednost najbolje alternativne mogućnosti koju
smo mogli odabrati
ekonomiziranje ( minimalni trošak &
maksimalno zadovoljstvo) ono od čega smo odustali (umjesto kolača uzeli
sladoled)

Ekonomija 2
 dobro vs roba dobra prema DOSTUPNOSTI

sredstvo kojim zadovoljavamo potrebu je dobro sve slobodna (prirodna, neograničena)

dok se njim ne trguje (nešto proizvedeš i iskoristiš
ekonomska (tržišna, ograničena)
sam )

da bi se smatralo ekonomskim mora imati obilježja: oblik (prozivodi, usluge)

ograničenost vrste s obzirom na namjenu potrošnje ( potršna,

proizvodna, kapitalna)
korisnost
dobro može biti i potrošno i kapitalno (osobni i
dostupnost
poslovni automobil)

komplementarna ( auto i benzin) i supstitutna

(maslac i margarin)

što je privređivanje?

svjesna djelatnost

s ciljem stvoriti od proizvodnih čimbenika (inputa) → proizvode (outpute)

ekonomski proces (spoj aktivnosti prozivodnje, razmjene, raspodjele, i potrošnje)

1. PROIZVODNJA (djelatnost stvaranja proizvoda)

od čimbenika (prirodni resursi, rad, kapital, poduzetništvo (jedini aktivni) )

reprodukcija - proces prozivodnje koji se stalno obnavlja

načela (dobro upravljati, povećati učink. i proizvodnju)

2. RAZMJENA (novac se pretvara u konkretne proizvode)

3. RASPODJELA (zajedničkin rezultat proizvodnje se raspodjeljuje)

sudionicima u poslovnim procesima (zaposleni, dobavljači..)

inaktivnim građanima (djeca, bolesni, umirovljeni..)

načela (dobro upravljati, podjeliti podnednako, povećati prevednost)

4. POTROŠNJA (trošenje u proizvodnji stvorenih vrijendosti)

model kružnog toka novca - prikaz posredovanja razmjene proizv. i potrošnje

novac - općeprihvatno sredtvo razmjene i plačanje

- posredovanje u razmjeni robe

funkcije (sredtvo razmjene, obračunska jedinica, sredstvo očuv. vrijedn., svjetski novac)

razmjena dobara (naturalna razmjena/trampa i novčana razmjena)

EKONOMSKA ZNANOST (proučava koncept i funkcioniranje ek. sustava)

ek. sustav - poredak, čini ga skup pravila, ciljeva koji upravljaju ek. odnosima u drušvu

temelja gospodarska pitanja - ŠTO, KAKO i ZA KOGA proizvoditi?

osnovni oblici ek. sustava (GOSPODARSTAVA )

Ekonomija 3
 OBIČAJNO KOMANDNO (PLANSKO) TRŽIŠNO MJEŠOVITO

- plan za gospodarstvo načelo “laissez-faire”, stvari - prevladavajući sustav, tržišni

- prizvodnja za vlastite
donosi se na najvišoj se na tržištu događaju same i mehanizam unutar institucionalnogh
potrebe
državnoj razini svojim tokom okvira
- stočarstvo,
- državno vlasništvo i - privatno vlasništvo, država - država ispravlja neuspijeh tržišta,
poljoprivreda i jak
poduzetvištvo ima malu ulogu, sloboda intervencionizam
utjecaj tradicije
- industrijski manje
- centralizacija odlučivanja
razvijeno

ETIOPIJA;
KINA; KUBA; SSSR … HRVATSKA; svijet…
BANGLADEŠ…

SUVREMENO GOSPODARSTVO NAČELA SUVR. GOSP.

mješoviti ekonomski sustavi društveno odgovorno poslovanje

utemeljeni na tržišnim + utjecaj države tržišno djelovanje

+ obilježja tradicije i običaja nekog kraja uloga države

( slobodno tržište se samoregulira uz minimalnu intervenciju države koja usmjerava ekonomiju )

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE (DOP)

poslovni subjekt dobrovoljno odlučuje integrirati brigu o društvu i okolišu u poslovanje

pridonosi razvijanju građanske svijesti

pozitivni utjecaj ima na: gospodarstvo, prirodni okoliš, društvo

TRŽIŠNO DJELOVANJE U SUVR. GOSP.

tržište - ukupnost odnosa ponude i potražnje i mehanizam određivanja cijene i količ.

cijena - vrijednost dobra u novč. jedinici, tržišna cijena - cijena u danim uvjetima tržišta

potražnja - uk. količ. koju su potrošaći spremni ponuda - uk. količ. koju su proizvođači spremni
kupiti po nekoj cijeni proizvesti po nekoj cijeni

(tržišna cijena - potražnja) → krivulja potražnje (tržišna cijena - ponuda) → krivulja ponude

ZAKON POTRAŽNJE - potražnja obrnuto ZAKON PONUDE - ponuđena ponuda

proporcionalna cijeni proporcionalna cijeni

tržišna ravnoteža - sjecište krivulja, usklađenost postignuta potpuna konkurencija → cijene nisu
odluka kupaca i prodavača pod pritiskom

ograničena konkurencija

MONOPOLISTIČKO tržište (pr. SSSR) OLIGOPOLISTIČKO tržište

monopol (jedan prodavatelj → mnogo potenc. oligopol (dva ili nekoliko prodavatelja →
kupaca) mnogo potenc. kupaca)

Ekonomija 4
 monopson (jedan kupac ← veći broj oligopson (dva ili nekoliko kupaca ← veći broj
prodavatelja) prodavatelja)

nema mogućnosti izbora nema mogućnosti izbora

podjela tržišta funkcije tržišta

prostorni obuhvat selektivna

predmet razmjene alokacijska

distribucijska

informacijska

razvojna
ULOGA DRŽAVE (opća regulativna i
ekonomska)

makroekonomski ciljevi suvremenog

mikroekonomski ciljevi suvremenog
gospodarstva
gospodarstva
gospodarski rast
ekonomska učinkovitost
puna zaposlenost
pravedna raspodjela
stabilnost cijena
ekonomska sloboda

Ekonomska stabilnost uspostavlja se MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

fiskalnim politikama (porezi, takse, doprinosi) razina nezaposlenosti

monetarnim politikama (krediti, kamatne stope) stopa inflacija

stopa rasta nacion. proizvoda - BDP (bruto domaći

prizvod)

Ekonomija 5