Hrvatska u doba napoleonskih ratova

-habsburško-francuski odnosi povijesno rivalski, no Marija Antoaneta na francuskom prijestolju

normalizira odnose
- bitno reći kako je habsburški neprijatelj nakon Revolucije građanski sustav, ne nužno
Bourboni kao takvi
-u razjedinjenim hrvatskim zemljama građansko društvo nerazvijeno te do puka dopiru vijesti o
tome kako u Francuskoj vlada teror i kaos – pokazatelj kako svećenstvo zapravo dominira
društvom
-ipak postoje skupine koje podržavaju Revoluciju – okupljene oko primjerice franjevca Ignjata
Martinovića
- vodio tajnu skupinu s ciljem da se od ugarskih zemalja napravi federativna republika
- 1794. na Uskrs primjerice na današnjem trgu Stjepana Radića uz kip Bogorodice osvanuo
zavezan jedan simbol Revolucije, drvo slobode s frigijskom kapom i njemačkim
natpisom Živjela sloboda i bratstvo!
- Martinović ubrzo osuđen za stvaranje zavjere i smaknut 1795.
-za hrvatske zemlje ključna tri napoleonska mira:
- mir u Campoformiju – Napoleon potpisuje mir s Austrijom bez dozvole Direktorija, a
Istra i Dalmacija te Boka kotorska (područja južno od Dubrovnika znana i kao Mletačka
Albanija) pripadaju pod vlast Austrijskog carstva
- slavenska populacija oduševljena mirom, nada se ujedinjenju s maticom, tj.
ostatkom hrvatskih zemalja pod Habsburgovcima
- Habsburgovci odbijaju takve prijedloge jer bi se ujedinjevanjem Istra i Dalmacija
predala ugarskoj polovici carstva, a njihovo jačanje nije u interesima bečkog
dvora
- mir u Požunu – Istra, Dalmacija i Boka kotorska idu pod upravu kraljevstva Italije
- mir u Schönbrunnu – uspostavljaju se Ilirske provincije
-francuska vlast u hrvatskim zemljama
- Dalmacija i Istra zauzete pred sam kraj 1805., Dubrovnik zauzet tek 1808., a hrvatske
zemlje južno od Save 1809. pripale pod novoosnovane Ilirske pokrajine 1
- Ilirske pokrajine nastale nakon mira u Schönbrunnu, trajale do 1813. kada austrijska
vojska upada u njih, a 1815. su Bečkim kongresom službeno vraćene Austrijskom carstvu
- od sjevera u Korušci do juga na Boki kotorskoj pokrajine dugačke čak 1750km
- direktno pripojene Francuskom carstvu iako nisu teritorijalno povezane s njime
- kontrolirali ih ministri, a bile su podijeljene u provincije
- ime potječe od pojave da su se Slaveni smatrali nasljednicima Ilira

1 Pri predaji Dubrovnika dogodila se utrka između Francuza i Rusa do Dubrovnika jer je mirom u Požunu južna
Dalmacija predana Rusima, a Francuzi su dakako željeli uspostaviti kontrolu nad područjem i spriječiti ruski utjecaj.
Francuzi su bili brži, ali su izjavili kako će okupirati Dubrovnik sve dok se ruska vojska koja se stacionirala na
Korčuli, Braču i okolnim područjima ne povuče. Mirom u Tilsitu Rusi su se povukli nakon što su priznali poraz te se
tek u siječnju 1808. završava okupacija Dubrovnika i on se tada službeno ukida.
1
 - obuhvaćena područja/provincije: Koruška, Kranjska, Istra i Dalmacija (+ Dubrovnik i
Boka kotorska), civilna Hrvatska i vojna Hrvatska (koja se sastojala od hrvatske Vojne
krajine i Banske krajine)
- nakon 1811. Dubrovnik postaje dio zasebne cjeline
- središte pokrajina u Ljubljani, a namjesnik je bio francuski maršal Auguste Marmont
-mjere francuske uprave
- političke mjere: donesen Code Civile, uspostava modernije uprave i sudstva, ukidanje
autonomije komuna u Istri i Dalmaciji
- društvene mjere: također donešenje Code Civile, plemstvo i Crkva gube utjecaj
- ekonomske mjere: uspostava osnova kapitalističke privrede, razbijanje feudalnih odnosa
(primjerice mnoštva carina)
- razvoj trgovine, osnivanje sajmova u većim gradovima
- infrastrukturni projekti (Lujzijana) za bolju trgovinu, ali i pokretnost vojske
- kulturne mjere: osnivanje škola, gimnazija, liceja (više škole) u Zadru, početak izdavanja
novina na narodnom jeziku, izdavanje prvih gramatika na ilirskom jeziku, poticanje
stvaranja narodnog jezika
- Kraljski Dalmatin – prve novine koje se izadaju i na hrvatskom i na talijanskom
jeziku 1806. do 1810.
- ipak, konstantno novačenje i rat su posljedice koje su negativno utjecale na lokalno
stanovništvo
Model stvaranja nacije – dopreporodno razdoblje (1790. – 1830.)
-u Francuskoj nacija se stvarala modelom građanske nacije koja nastaje Revolucijom koja
počinje prelaziti granice države, no u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi takav model stvaranja
nemoguć jer mnogi narodi (uključujući hrvatski) nemaju svoju državu
-izjava buđenje nacionalne svijesti koja se upotrebljava za hrvatsku ili bilo čiju drugu nacionalnu
svijest netočna
- ona implicira da je nacionalna svijest postojala u nekom trenutku prije => postavlja se
pitanje je li prije onda postojala svijest te što onda obilježava narod; promotrimo na
hrvatskom primjeru
- mogli bismo reći kako je to jezik koji je osnova nac. svijesti; no hrvatski jezik
ni u kojem trenutku u srednjem vijeku kao standardiziran jezik ne postoji
- možda je to teritorij koji obilježava Hrvate od drugih naroda, no on tijekom
srednjeg vijeka uopće nije konstantan ili kasnije ujedinjen
- možda postoji nekakva kultura koja odjeljuje Hrvate od ostalih naroda, ali
kulturu zapravo konzumira samo 1% plemića i klera, a ne narod koji bi iz nje
formirao nekakav identitet
- možda je religija ono što je posebno za Hrvate, ali postoji cijeli niz drugih
grupacija, kasnije naroda koje su bile katoličke vjeroispovijesti itd.
- zaključak: Hrvati ili bilo koji drugi narod kao takvi ne mogu pričati o
buđenju nacionalne svijesti jer ona kao takva ni u kojem trenutku prije
ovog razdoblja nije postojala

2
-hrvatski narodni preporod – uobičajena pojava tj. pristup u to doba
- cilj: povezivanje hrvatskih regija i uspostava neovisne (ili bar autonomne u sklopu
Austrijskog carstva) jedinice tako da dođe do priključivanja banskoj Hrvatskoj za
koju se smatralo kako je nositeljica kulture Hrvata; drugim riječima, stvaranje
jedinestvene kraljevine DHS (Dalmacije, Hrvatske, Slavonije)
-nakon napoleonskih ratova Dalmacija i Istra nalaze se pod habsburškom vlašću, dolazi do
postavljanja pitanja je li ujedinjenje moguće
-problem: Habsburgovci Dalmaciju uspostavili kao zasebnu kraljevinu nad kojom žele
imati što veću kontrolu
- nisu htjeli primjerice, ukinuti Ilirske pokrajine koje su upravno dobro funkcionirale te
na tom području do 1848. ostaje funkcionirati kraljevina Ilirija unutar carstva te time
Istra ostaje pod njihovom kontrolom
- zbog opetovanog žaljenja hrvatskog i ugarskog plemstva 1822. Civilna Hrvatska
napoleonskih Ilirskih pokrajina vraća se u sastav banske Hrvatske
-Hrvatska između Pešte i Beča; zapravo se između čekića i nakovnja pokušava izboriti za sebe
-hrvatski narodni preporod – vremenska podjela
1835. - 1848.
1830. - 1835. -preporodna faza
- ispuna programa
1790. - 1830. -neposredna
pripremna faza, -netočno reći kako je
-pripremna faza preporod trajao samo u
nastaje kulturni i
politički program ovom razdoblju jer je
ključno vidjeti genezu
(stvaranje) pokreta

-Maksimilijan Vrhovac, biskup zagrebačke nadbiskupije od 1787. – 1827.

- začetnik narodnog preporoda
- katolička Crkva 19. stoljeća djeluje drukčije nego danas – progresivna je čak i za
današnje pojmove
- primjerice, katolička je Crkva tada zagovarala ideje jugoslavenstva
- podržava prosvjetiteljske ideje, došao na vlast za vrijeme jozefinizma2
- također slijedi ideje Josipa II., podržava francusku revoluciju
- u jednom trenutku bio u sukobu s Ignjatom Martinovićem, ali se uništavajući
dokaze protiv sebe izvukao
- biskup tada politička figura, zamjenik bana, a u jednom razdoblju čak i banski
namjesnik
- djelovao na političkoj, gospodarskoj, kulturnoj djelatnosti

2jozefinizam se, u užem smislu riječi, osim kao razdoblje vladavine Josipa II. može definirati i kao razdoblje
potiskivanja Crkve, što je značenje u kojem se kontekstu koristi riječ jozefinizam ovdje

3
 - gospodarstvo: želio povezati sjever i jug hrvatskih zemalja, predložio
daljnju regulaciju Kupe, no prijedlog je bio odbijen
- 1803. započeo izgradnju nove ceste koju će dovršiti Francuzi => Lujzijana
- kultura: smatrao da je problem loše obrazovanje i nedostatak države
- svjestan da je narodu potreban jezik te ga razvija
- otkupljuje tiskaru u Zagrebu te omogućuje tiskanje, daje svoju
knjižnicu građanima
- siromašnim đacima dao dom, odnosno sjemenište
- 1813. poslao okružnicu (pismo svim svećenicima biskupije) koja se u hrvatskom
kraljevstvu pisala na latinskom jeziku u kojem je svećenike pozvao da prikupljaju
narodno blago – sve na narodnom jeziku (knjige, fraze, čak i pojedinačne riječi,
pjesme…)3
- otvorio novi park (kasnije poznat kao Maksimir) koji je bio završen kasnije, za
vrijeme biskupa Haulika
-hrvatske zemlje između mađarskog hegemonizma i franciscejskog (ili von Metternichovog)
apsolutizma
-za vrijeme napoleonskih ratova Beč u izvanrednom stanju potiskuje prava plemstva
- tvrdi kako ne postoji plemićki konstitucionalizam – ustavnost vladavine plemstva,
odnosno prvog i drugog staleža
- plemstvo 1813. želi obnovu političkog stanja
-Sabor i županijske skupštine ključne institucije plemstva
- plemstvo zapravo politički narod
- za vrijeme Metternichovog apsolutizma se ne sazivaju jer se Beč osjeća udobno;
odnosi s Prusijom u Rusijom su dobri pa oni uvijek mogu pomoći ukoliko se
plemstvo počne buniti
- no 1825. ruski car Aleksandar I. umire, postavlja se pitanje hoće li se savez (sveta
alijansa) raspasti, nakon njegove smrti Sabori se ponovno počinju sazivati

-germanizacija kao ključni gospodarski, politički i kulturni proces

3 činjenica da su se prikupljale doslovno pojedine riječi pokazuje kritično stanje u kojem se hrvatski jezik tada
nalazio; inače, latinski je jezik bio služben u Hrvatskoj, talijanski u Dalmaciji i Istri, a njemački u vojnoj Krajini;
takva jezična razjedinjenost sigurno nije pomogla ujedinjavanju hrvatskih zemalja ili standardizaciji hrvatskog
4
 gospodarski politički kulturni

•većina gospodarskog •Metternich slao njemačke •plemstvo priča njemački,

života obavlja se činovnike na područja ne pričaju međusobno
njemačkim jezikom zbog unutar Carstva narodnim jezikom, tzv.
povezanosti s Austrijom, jezikom sluga, iako ga
građanstvo priča njime znaju

-Mađari Josipu II. stvaraju probleme

doživio potpuno
uveo njemački jezik drukčiji ishod jer su počinje se javljati
kao službeni zbog sve zajednice nacionalna svijest
centralizacije Carstva to doživjele
kao napad na sebe

reakcija - od nastaje mađarska pogotovo kod

područja oko nacionalna reakcija Mađara koji su
Karpata do Jadrana na njemačko najbrojniji te
žele uspostaviti potiskivanje kulturno i jezično
veliku Mađarsku najviše drukčiji

(premda su manjina dakle, poanta Slaveni oko njih;

u velikom dijelu pretvoriti Ugarsku u njih strah od
područja) veliku Mađarsku utapanja u
slavenskom moru

mađarizacija

-Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKV) podređeno Ugarskom namjesničkom vijeću (UNV)

-Josip II. (1780. – 1790.) u ratu s Osmanskim carstvom trebao novac, no trebao Sabor da odobri
poreze; morao poništiti skoro sve reforme kako bi dobio novac
-Sabor se sastaje 1790., HKV se još uvijek jako boji Beča => potpuno podređivanje UNV dok se
ne oslobodimo Mletaka i Turaka => realna unija hrvatskog kraljevstva i Ugara => prvi se put
hrvatske zemlje podređuju Ugarskoj

5
-Hrvati zadržavaju latinski kao službeni jezik jer hrvatski ne postoji, a mađarski se jezik uvodi u
škole kao izborni predmet
-1825. – 1827. saziv Sabora – Mađari žele mađarski kao službeni jezik, Vrhovac ne dopušta, on
umire 1827. i dolazi do popuštanja
-mađarski uveden kao obvezan predmet u škole, hrvatsko plemstvo primjećuje da je to problem
-notar Josip Kušević 1830. donosi Iura municipalia Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae
- popis municipalnih prava – popis svih pravila, zakona, propisa, službenih i
običajnih propisa kojima se definira uređenje DHS i odnos sa Ugarskom
- ključno dokazati primjerice Pactu conventu, hrvatsku pragmatičnu sankciju ili
Cetingradski sabor kako bi se dokazalo postojanje hrvatske autonomije
- hrvatsko plemtsvo tvrdi da su Hrvatska i Ugarska regne socia (“udružene
kraljevine”)
- ugarsko plemstvo tvrdi da je Hrvatska partes subjectae (“podložni
dijelovi”)
- državna prava se počinju vezati uz teritorij, ne više uz plemstvo ili pojedince =>
temelj hrvatskog državnog prava i hrvatskog naroda
-u periodu prije preporoda problem što ne postoji standardni jezik (3 izgovora, 3 narječja) –
mnogo neuspješnih pokušaja standardizacije
-npr. Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, Ljudevit Gaj 1830.
- htio kajkavsko narječje prikazati kao ono koje bi trebalo biti standardno,
želio uvesti tilde(~) u hrvatski jezik
- kasnije ipak uvodi znakove poput č, š, ć, lj, nj te uviđa kako je štokavsko
narječje najrasprostranjenije među narodom (čakavsko narječje nije
dolazilo u obzir jer čak nije imalo ni aktivno pjesništvo već neko vrijeme)
- označio početak ortografske reforme
Hrvatski narodni preporod – Ilirski pokret
-Mazrek Dabrowskiego – borio se s Napoleonom u Italiji, osmislio poljsku himnu od koje je
nastala Još Hrvatska ni propala (iako je navodno bila originalno djelo); također iz himne nastala
npr. Hej Slovaci, slovačka himna u drugom svjetskom ratu
-takva vrsta pjesme poznata kao budnice – u njoj dolazi do ”buđenja” nacionalnih osjećaja
-hrvatski narodni preporod – pokret stvaranja hrvatske nacije
-Ilirski pokret – politički pokret istog cilja kao hrvatski narodni preporod, ali drukčijom
metodom ostvarivanja cilja nacija
- dominantan u prvoj polovici 19. stoljeću, iako nije jedini
- stvaranje nacije traje do 1930ih godina kada braća Radić dopiru do seljaka
i njih uključuju u proces stvaranja nacije
-Veliki muževi ilirske dobi

6
 - mladi (20-30god.) aktivisti građanskog sloja koji stasaju te će kasnije biti
nositelji ilirskog pokreta
- većina građani, dio progresivnijeg plemstva (npr. grof Janko Drašković
iako je on bio nešto stariji), svećenićka inteligencija (npr. Vrhovac) te neki
časnici (Ivan Kukuljević Sakcinski)
- grupa muškaraca, muškarac jednina od ljudstva, patrijarhalno društvo u
ovom trenutku ne obraća se puno na žene
-ipak, dvije žene na Dragojla Jarnević Sidonija Erdődy Rubido
slici
•prihvatila ilirsku ideju •prva hrvatska operna pjevačica
•svestrana žena; feministica, •prva koncertno otpjevala pjesmu
odgajateljica i književna na hrvatskom jeziku na jednom
djelatnica koncertu na kraju otpjevala Još
Hrvatska ni propala, kako je bila
aristokrat publika morala
pljeskati

-kao što je prije spomenuto, općenito razlikujemo dva tipa uspostave nacije
- (1) zapadnoeuropski model uspostave – građani su svi bez obzira na rasu, vjeru,
etničku pripadnost…; država kao nužna pretpostavka uspostave takve nacije
(država -> nacija)
- (2) srednjoeuropski model uspostave – problem to što državu ti narodi nemaju,
jezik postaje ključno obilježje za razlikovanje od ostalih i formiranje kulture pa
tek onda države (nacija -> država); nacija kao jezičnoetnička tvorevina u kojoj je
ključan kulturni identitet, a ne podrijetlo
- Ljudevit Gaj francusko-njemačkog podrijetla, Vatroslav Lisinski zapravo
Ignjat Fuks; dakle, ključni likovi hrvatskog narodnog preporoda uopće
nisu hrvatskog podrijetla
-štokavski i kajkavska narječja standardaziriana te oba mogu biti standardni jezik, ali kajkavsko
narječje u 18. stoljeće zaostalo u književnosti
- habsburški filolozi4 u suradnji analiziraju jezike i počinju definirati tko može, a tko neće
uspijeti formirati naciju
-govore kako se Hrvatska neće formirati jer nema standardnog jezika
- štokavski govornici će se integrirati sa Srbima, kajkavci sa Slovencima, a Hrvati
su samo govornici čakavskog koji će izmurijeti ili se asimilirati
- očito problem
- smatraju kako će se Slaveni formirati u četiri zajednice -Poljake, Čehe, Ruse i
južne Slavene (nema spomena da nema Hrvata u tom širokom pojmu)

4Filologija je znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičk ih tako i književnih. U užem
smislu: samo proučavanje gramatike.

7
-u hrvatskim zemljama su se zbog regionalne razjedinjenosti stvorili regionalni identiteti –
počinje se koristiti ime “Ilira” jer su Slaveni potomci Ilira
-Ljudevit Farkaš - političar, prirodoslovac
-objavio spis Ilirizam i kroatizam
- ilirizam – ideja objedinjenja svih južnih Slavena, ali u vidu kulture
(primjerice jezično), život naš duševni
- kroatizam – nacionalna integracija Hrvata u političkom okviru, život naš
politički
- promatra kroatizam kao pojavu unutar ilirizma, ilirizam je kišobran
spasenja južnih Slavena zbog ambicija i jačine Pešte i Beča
- ovakvim promatranjem se izbjegava izumiranje ili asimilacija Hrvata te će se
kasnije takav model primjenjivati u ideji jugoslavenstva
- 1830ih godina
dolazi do uspostave kulturni program politički program
kulturnog i političkog
programa
•formira ga Ivan Derkos u svom •grof Drašković, Disertacija
-nacionalna svijest djelu Genij domovine •spis s uputama hrvatskim
gradila se primjerice •ključ: formiranje poslanicima koji idu na Sabor u
standardiziranog jezika Požun za koje se ideje zalagati
tada vrlo popularnim tamo
novinama koje su bile •cilj Disertacije: Velika Ilirija u
ključan mehanizam okviru Monarhije koja obuhvaća
ostvarenja takvih DHS, Bosnu i Sloveniju sa
štokavskim narječjem koji je
ciljeva najzastupljeniji
•entitet bi imao zasebnu vladu

-Zora dalmatinska koja se izdaje u ijekavskom izgovoru nailazi na nisku čitanost jer ljudi u
Dalmaciji smatraju takav izgovor kao nametanje tuđeg jezika
- Ljudevit Gaj 1832. počinje proces, a 1835. dobija dozvolu za objavu novina
Novine horvatzke, uskoro uz njih počinje i izlaziti prilog Danicza horvatzka,
slavonzka y dalmatinzka na kajkavskom jeziku (narječju)5
- uskoro dolazi do promjene u sadržaju i naslovu novina jer novine nisu u skladu s
ilirskim načelima i ciljevima; novine postaju Ilirske narodne novine te se pišu na
štokavskom narječju pravopisom gajice, a kako novine nisu smjele promovirati
političke ideje onda je u novinama Danica ilirska bila mjesto gdje su se takve
ideje propagirale bez da bude problema sa zakonom
-kulturno stvaralaštvo u doba preporoda
- osniva se Matica ilirska (kasnije Matica hrvatska) koja se bavi izdavanjem
hrvatskih knjiga na ilirskom jeziku

5Proces i logistika potrebna za tiskanje i proces traženja dozvole od Beča za tiskanje je u to vrijeme bio izrazito
zahtjevan.

8
 - Gaj osnovao svoju tiskaru koja izdaje te knjige u sklopu Matice
- dolazi do prve hrvatske opere (Ljubav i zloba), prve zbirke poezije (Đulabije) i
časopisa (Kolo), prvi putopis (Put u Bosnu), prvi ep (Smrt Smail-age Čengića)…
-određuje se ilirska nošnja, ilirska kapa…
-grb i poluzvijzda kao znak Ilira + šahovnica kao hrvatsko obilježje
-otvaranje čitaonica gdje se vode rasprave, čitaju novine, promovira ilirizam..
- u streljanama se izvode djela jer nema kazališta, a u Zagrebu se u kazalištima
ionako sve izvodi na njemačkom
-osniva se HSGD (hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo) i PHŠ (prva hrvatska štedionica) –
zapravo gospodarske institucije
-sve navedeno vodi do uporabe standardnog jezika, Ivan Mažuranić i Vjekoslav Babukić poznati
jezikoslovci
-politički okvir razdoblja -von Metternichov sustav i staleški poredak kao dva čimbenika koja je
bitno uzeti u obzir
-Sabor i županijske skupštine realno jedina mjesta za izlaganje političkih ideja -> među plemstvo
prodrijele ilirske ideje
- formiraju se političke grupacije, zapravo stranke u pravom smislu riječi jer su oni
“strana društva”; dvije ključne stranke koje su međusobno polarno drukčije
- Horvatsko-vugerska stranka (mađaroni) – glavno obilježje politička težnja za
vezivanjem s Ugarskom protiv Beča
- -Narodna (ilirska) stranka6 (narodnjaci) – cilj ostvarenje ilirskih ciljeva
-imali uspjeh u županijskim saborima i počeli prevladavati
-sitno (turopoljsko) plemstvo imalo ključnu ulogu u politici
-u svojim općinama udruženi da bi bili jači
-visoko plemstvo ih često podržavalo jer ne žele građansko društvo
- žele kajkavski identitet da prevlada jer inače oni gube na važnosti
-na izborima za županijski Sabor Zagreba 1845. mađaroni zbog podrške turopoljskog brojnog
plemstva pobjeđuje
-> prosvjed na Markovom trgu zbog toga što narodnjaci misle da je to malverzacija
-vojska pozvana da brani grad -> sukob
- Mirko Bogović počeo sukob, iz neke kuće netko opalio metak, vojska to uzima kao znak
i puca po prosvjednicima, 13 ljudi umire, 27 ranjeno

6 Pojam Ilirski uskoro je bio zabranjem pa se stranka preimenovala u Narodna stranka

9
 -žrtve poznate kao Srpanjske žrtve, 29.srpnja 1845.
- postaju mit u hrvatskoj povijesti u drugoj polovici 19. stoljeća i prvoj
polovici 20. stoljeća
- Ljudevit Gaj okuplja oko sebe karizmatičnu inteligenciju
-rezultati Ilirskog pokreta 1830. – 1848.
- standardizacija hrvatskog jezika i odluka i uporabi hrvatskog kao službeni jezika
- listopad 1847. dolazi do zadnjeg staleškog zastupanja
- Juraj Rukavina 1832. (potpukovnik) i Sakcinski 1834. pioniri uporabe hrvatskog jezika
- dolazi do formacija ključnih institucija, a banska se Hrvatska profilira kao nositelj
tradicija
=> temelji za moderno oblikovanje nacija
Političke ideologije (prve polovice XIX. st)
-političke ideje kao takve konstantno se mijenjaju, dakle one u kojima će biti riječ u ovom
poglavlju ne moraju nužno biti identične istoimenim političkim idejama danas ili primjerice čak
u drugoj polovici 19. stoljeća
-ideologija – sustav ideja i vjerovanja koji usmjerava razumijevanja stvarnosti i društveno
djelovanje
- olakšava život, pruža leću gledanja svijeta
- pojednostavljuje svijet; mi zapravo grupiramo život u kategorije kako bi dobili ideju što
je svijet
- pruža osjećaj zajedništva iako se ne slažemo nužno s ostalim pripadnicima grupe (masa
smrdi, ali je u njoj toplo)

10
-u prvoj se polovici 19. stoljeću formiraju dvije ideologije iz kojih potječu razne ostale danas:
liberalizam i konzervativizam

liberalizam konzervativizam

• lat. liberalis - slobodarski • lat. con servare - očuvati

• ukratko - protiv nametnuga poretka
(ancien regimea, tj. apsolutne
monarhije)
• sloboda pojedinca kao temeljno
polazište ideologije - sloboda govora,
udruživanja, vjeroispovijesti...
• država je tu da štiti pojedinca
pojedinca od zlouporabe danih prava,
ona ga štiti i država se zapravo boji
pojedinca
• teorija ekonomskog liberalizma,
odnosno slobode gosp. djelatnosti
koju podržava srednje i sitno
građanstvo koje će uskoro postati
radnička klasa
• ukratko - ustrajanje uz postojeće,
tradicionalne oblike mišljenja, dakle
protivljenje dosezima francuske
revolucije
• sigurnost zajednice kao temeljno
polazište ideologije
• Revolucija je neprirodan, umjetan
proces koji umjetno mijenja pravila
funkcioniranja društva, dakle
potrebno je polako mijenjati svijet, a
tradicija je gruda snijega koja
prirodno nosi promjene
• religija i obitelj kao nositelji tradicije
te zapravo i stabilnosti
• suverena država s jakim autoritetom i
naglašenom hijerarhijom kako bi se
održao trenutni poredak i država
uopće => dakle, potrebno ograničiti
slobode pojedinca kako bi se
osigurala sigurnost
• feudalni slojevi, bogato građanstvo
(žirondinci) i crkvenih krugova

-ideologije se dijele na umjerene i radikalne

-konzervativci
o umjereni – potrebno je prihvatiti određene nove ideje Revolucije, ali postupno
raditi promjene
o radikalni – povijest potrebno vratiti na vrijeme prije 1789. (općenito poznato kao
reakcionistička politika)
- primjerice francusko plemstvo nakon 1815. koje se vraća u
Francusku i traže sve povlastice nazad
-liberali
- umjereni – ne smatraju kako svi trebaju imati politička prava već je potreban imovinski i
obrazovni cenzus

11
 - obrazovni cenzus – ako osoba nije obrazovana, onda je podložna političkim
manipulacijama i populistima pa je potrebno imati neku razinu brazovanja za
glasanje
- imovinski cenzus – kako bi se spriječila kupnja glasova, potrebno je da je osoba
ekonomski neovisna da bi mogla glasati
- radikalni – opće prava glasa, potrebno uspostaviti republiku
- -ubrzo u političkoj sferi dolazi do pitanja socijalnog položaja odnosno jednakosti
koja dijeli stranke
- potlačena radnička klasa u porastu traži svoja prava, ekonomska jednakost postaje ideja o
kojoj se raspravlja, nastaju dvije nove grane: socijalizam i nacionalizam
- nacionalisti primjerice 1821. u Napulju dižu ustanak protiv poretka, žele uspostaviti
talijansku naciju => dakle, nacionalizam zapravo liberalna ideologija u tom trenutku koja
kasnije mijenja tabor u prelazi u konzervativne ideologije kasnije (npr. Republikanci u
SAD-u)
-nacionalni pokreti i rani nacionalizam
- za vrijeme Napoleona već dolazi do uspostave tajnih organizacija širem područja utjecaja
Carstva s ciljem borbe protiv trenutnog političkog ili društvenog poretka
-na području Italije to su karbonari ili ugljenari
-naziv dobili jer su se sastajali van naselja gdje se palio ugljen
-prvo dizali ustanke na jugu, a zatim na sjeveru Italije, često bili ugušeni
-dakle, nastaju preteče nacionalnih udruženja
-Giuseppe Mazzini osnovao Mladu Italiju
-zalaže se za talijansko ujedinjenje
-1834. osnovao Mladu Europu, udruženje nacionalnih pokreta cijele Europe
-represivni aparat snažno djelovao na njih
-ideje Revolucije zapravo dovele do razvitka nacionalizma
- građansko društvo koje se počinje uspostavljati u skoro cijeloj Europi, brza modernizacija
društva i romantizam tog razdoblja kao ključne značajke
- romantizam dao boju i miris nacionalizmu, i danas vidljivo kako se
nacionalističke težnje predstavljaju kao iracionalne: nacije su poslane od samoga
Boga, svaka je posebna i samo njoj je podana neka misija te je za nju vezan
nekakav mit, ovdje je od stoljeća sedmog…
-dvije faze uspostave nacije: kulturni preporod (formiranje jezika) -> politička borba za
samostalnost
-u ovome trenutku nacionalni pokreti su ujedinjeni, kasnije formacijom nacija dolazi do
polarizacije jer nacionalni pokreti počinju tražiti teritorije koje i netko drugi želi

12
 - počinje prijelaz s lijevog na desni dio političkog spektra, poanta postaje ujediniti
radničke slojeve protiv nekog vanjskog neprijatelja
- nacija omogućuje homogenizaciju skupine, korisna buržoaziji
- danas primjerice se buržoazija proširila izvan granica država te im je
nacionalizam postao prepreka

Proljeće naroda – revolucija u Europi 1848./1849.

-francuska revolucija iz perspektive osobe u 1820. podbačaj; nije se ostvarila sloboda i jednakost
svih
-ipak, postavili su se temelji za ostvarenje tih ideja kasnije, Europa se ipak nastavlja mijenjati
nakon Bečkog kongresa
-20ih godina dolazi do ustanaka u mediteranskih zemljama, 30ih primjerice u Belgiji i
Francuskoj, ali 40ih u svim velikim zemljama dolazi do revolucija i nade naroda da se napokon
ostvare ideje prvotne Revolucije
-danas se još uvijek metaforički koristi pojam proljeće za pokrete potaknute idejama iz 1789. kao
referenca na proljeće naroda
-uzroci revolucija – nezadovoljstvo trenutnom sustavom, razlikuju se tri vrste pokreta i
pripadajućih zahtjeva
građansko-demokratski nacionalistički pokreti socijalni pokreti
pokreti
•traže donošenje Ustava •nacija i njena uspostava •smanjenje nejednakosti,
•demokracija povećanje plaća

-povod revolucije - bolest krumpira koja se ubrzo prenijela na industriju

-Rusija i Španjolska iznimke
-pobune prve u kraljevstvu Obiju Sicilija iako oni nisu pokrenuli iskru revolucije, Palermo
primjerice doživio ustanak u siječnju 1848.
-Francuska u financijskoj i političkoj krizi – premda tada vlada ustavna monarhija, vrlo mali
postotak ljudi ima prava glasa, vlada je korumpirana i nesposobna za nošenje s problemima
- ljudi se u gradovima počinju organizirati i javno kritizirati vlast na tzv. banketima
- 22. veljače 1848. vlasti zabranile jedan takav u Parizu -> sukob s vojskom i
demonstracije; dižu se barikade, a zbog uskih pariških ulica rulja lako može
preuzeti grad
-kralj Luj Filip abdicirao i odlazi u Austriju, dolazi do uspostave Druge Francuske Republike s
privremenom vladom
-proglašava se opće pravo glasa

13
 - novac iz proračuna se počinje nenamjenski trošiti => na izborima uskoro
radikalne demokratske opcije izgubile jer seljaštvo glasa za desnicu i ona
prevladava
- desnica se ne može između sebe dogovoriti koga će postaviti na vlast te
omogućavaju Napoleonovom nećaku povratak na vlast
- zanimljiva pojava u kojem i ljevica i desnica podržavaju nećaka; desnica
jer je monarhist, a ljevica jer je Napoleon bio vođa Revolucije, uskoro na
izborima upravo on, Luj Bonaparte, postaje predsjednik
-uspjeh pobune kratkoročan, Luj uskoro izvršava državni udar, ali ovaj put nema vojske koja
kreće širiti Revolucije
-događaju se ustanci u austrijskim, talijanskim i njemačkim zemljama
- u kraljevstvu Obiju Sicilija gladna rulja drži demonstracije te sjever Italije svjestan
činjenice da će im se dogoditi ista stvar donose Ustav (Toskana, Pipinske države,
Sardinija…)
- u Beču ustanak, u Veneciji pobuna protiv bečke vlasti, vojska se povlači zbog kaosa u
Beču, nakon konsolidacije prilika u Beču vojska ubrzo guši ustanke
- Giuseppe Garibaldi proveo uspostavu Rimske republike, francuska vlast
(reakcionističkim potezom) guši Republiku
- Pijemont se odlučio postaviti kao predvodnik talijanskog ujedinjenja, proglasio se
kraljem gornje Italije
- na sjeveru Italije nacionalni pokreti, siromašniji jug obilježen socijalnim pokretima, a
vlasti kao rješenje problema daju liberalne (građansko-demokratske) ustupke jer nemaju
novaca
- da bi postigli sve ekonomske i liberalne ciljeve smatraju kako je potrebno ujediniti se da
bi bili otporni na vanjske sile
-revolucije u njemačkim zemljama
- buknule demonstracije, vlasti pragmatično ukidaju cenzuru, uvode Ustav, sazivaju
parlament… kako bi unaprijed zadovoljili nezadovoljstvo

14
 - svaka njemačka zemlja pristala u Frankfurtu sastati se i održati rasprave o budućnosti,
dolazi do puno ideja o uređenje Rajnskog saveza; dvije se glavne ideje formiraju

ideja male Njemačke ideja velike Njemačke

•ova ideja prevladala, većina država •Austrijsko carstvo zalaže se za takvo

pristala na zajedničkog cara i parlament u rješenje jer 1/2 njihovog teritorija nije u
većini država konfederaciji i nije germanskog podrijetla
•dinastija Hohenzoller odbija titulu cara pa bi se tih teritorija po ideji male
koja im se nudi jer ne žele da ih Njemačke morali odreći
parlament postavlja i da su oni ovisni o
njemu, to im je ispod časti
•Prusija nema problem kao Austrijsko
carstvo jer ima homogenu državu pa joj
paše ova ideja jer bi izbacivanjem
Austrije mogla lagano dominirati novom
njemačkom državom, a također nebi bilo
problema s mađarskim ili talijanskim
nacionalističkim pretenzijama

-brzo nakon 1849. ipak dolazi do gušenja ustanaka => u većini Saveza zapravo došlo do
kozmetičkih promjena
- Austrijsko carstvo – 13. ožujka 1848. došlo do ustanka u Beču i reakcije vojske => nastaje kaos
-brzo dolazi do pobuna i u Veneciji, Budimpešti, Milanu..
-vlast nesposobna smiriti situaciju, Ferdinand Veliki nije mogao vladati, Metternich zapravo
donosi odluke
- također dolazi do simboličnih promjena – Metternich skinut s vlasti, proglašava se opće
pravo glasa, parlament se saziva, ukida se cenzura…ipak, premda se promjene čine
dobrima i konkretnima, ubrzo je konzervativna vlast ove promjene ostavila na papiru
nakon gušenja pobuna
-svaka zajednica unutar Carstva ima svoje zahtjeve

15
 Austrijanci •liberalne i socijalne promjene

Talijani i Česi •nacionalne promjene

Hrvati i Srbi •liberalne i nacionalne promjene, Srbi još autonomiju

Slovaci i Rumunji •ravnopravnost s Mađarima

Poljaci i Rusini/Ruteni •htjeli svoj narod

Slovenci •povezivanje svojih pokrajina

Mađari •pretendiraju na vlast u čitavoj Ugarskoj jer je Beč slab

-panslavizam – pokret koji teži ujedinjenju svih Slavena

-austroslavizam – pokret koji teži slavenskom federativnom uređenju u zajednici s Austrijom
-Sveslavenski kongres – kongres koji se održao u Pragu između 2. i 12. lipnja 1848. na kojem se
bez rezultata raspravljalo o panslavističkim idejama
-mađarska revolucija – imali niz zahtjeva, nazvali ih Zahtijevanja naroda
- liberalne promjene: žele ukidanje kmetstva, jednako oporezivanje
- građanske promjene: traže autonomiju Ugarske do razine da im je sa Austrijom
zajednički samo vladar
- zapravo htjeli uspostaviti veliku Mađarsku i prava za sebe, ali ne za Hrvate, Srbe,
Slovake, Rumunje..
- Beč se ubrzo oporavlja i kreće protiv Mađara u rat, Mađari nazivaju to ratom za
nacionalno oslobođenje, glavni zapovjednik je zanimljivo slovačkog podrijetla -
Lajos Kossuth
- ubrzo dolazi do radikalizacije mađarskih zahtjeva, traže nezavisnu državu
- tri ključne osobe za rat: Jozef Radetzky, Josip Jelačić i Alfred Windischgrätz
- prvi ugušio ustanke u Italiji, Jelačić lojalan Beču protiv Mađara, a treći
gušio ustanke po Češkoj
- Jelačić krenuo u Beč s vojskom gdje guši ustanke zajedno s
Windischgrätzom jer se dio Austrijanaca solidarizirao s Ugarima, uskoro
kreće i u Ugarsku gušiti ustanke
-na bečko prijestolje stiže Franjo Josip sa 17 godina, u pomoć zove Ruse koji interveniraju i
slamaju mađarsku pobunu 13.8.1849., Ugari se predaju kod Vilagosa
-revolucije u globalu neuspješne, promjene većinom kozmetičke
-ipak bitno jer građanstvo postaje ravnopravno s vladarima i samo je pitanje kad će prevagnuti
nad starim poretkom
Hrvatska tijekom revolucija 1848./1849.
-u ovom razdoblju prvi se put pojavljuje hrvatska poznata trobojnica

16
 - crveno-bijela kombinacija tradicionalne boje Hrvatske
- plavo-bijela kombinacija tradicionalne boje Slavonije
- crvena, bijela i plava također boje francuske revolucije pa je crveno-bijelo-plava
kombinacija bila vrlo logična
-na grbu grbovi DHS + Ilirski grb na crvenoj podlozi
-dva dana nakon Beča, u Pešti 15. ožujka 1848. buknula pobuna te 17. ožujka predstavnici
zagrebačke Gradske skupštine mijenjaju ime institucije u Narodnu skupštinu te donose
Zahtijevanja naroda po uzoru na mađarske zahtjeve i šalju ih kralju Ferdinandu I. 25. ožujka
- politički program u kojem se u 30 točaka iznosi kakva bi po Skupštini trebala biti
Hrvatska
- kratki sažetak zahtijevanja

1. poglavlje 2.poglavlje 3. poglavlje 4. poglavlje 5. poglavlje

• Jelačić na • sazivanje • ujedinjenje • narodna • Vlada

poziciji državnog DHS neovisnost odgovorna
bana i Sabora • nacionalna • nacionalna Saboru
Sabor • nacionalna težnja težnja • nacionalna
• nacionalna težnja težnja
težnja

6. poglavlje 7. poglavlje 9. poglavlje 12. poglavlje 14. poglavlje

• narodni • sveučilište • ukidanje • politička • ukidanje

jezik u u Zagrebu cenzure, jednakost staleškog
uporabi • socijalna slobodno vjere, društva
• nacionalna težnja tiskarstvo govora... • liberalna
težnja • liberalna • liberalna težnja
težnja ideja

-dakle, program većinom nacionalan

-izaslanstvo od 400 ljudi ide u Beč predstaviti zahtjeve kralju, no kralj ih odbija jer nisu
legitimno zakonodavno tijelo, to je samo Sabor
-1. zahtjev (Jelačić za bana) već ostvaren nekoliko dana prije izlaganja zahtjeva iako to nitko
u hrvatskim zemljama nije znao7
-Josip Jelačić – pukovnik u Glini, iz krajiške obitelji, rođen u Petrovaradinu, pohađao
plemićku školu terezijanum
- prihvatio prosvjetiteljske ideje

7 naime, u ovom je trenutku Beč očajno tražio protuuteg sve jačoj Budimpešti, tako da ovaj potez ipak ima smisla
iako se na prvi pogled čini kontraproduktivan bečkoj politici germanizacije i homogenizacije naroda

17
 - bio na službi svuda po carstvu, 1848. promoviran u bana i generala i dana mu vojna
zapovijed nad Vojnom krajinom
- nakon vrlo dugo vremena Jelačić prva osoba s vojnom i upravnom vlašću u
hrvatskim zemljama
- uskoro također postao upravitelj Rijeke i carski namjesnik Dalmacije
=> sjedinjenje hrvatskih zemalja
-hrvatske zemlje zapravo u vrsti personalne unije
-iznimke Istra, Baranja i Međimurje
-proglasio ukidanje kmetstva 25. travnja 1848.
- Mađari počeli jednoglasno donositi odluke za cijelu ugarsku polovicu
carstva, raskinuo sve veze u Ugarskom
- odlukama zapravo stvorio građansko društvo, ali samo formalno
- Sabor potvrđuje ukidanje kmetstva, ali dolazi do problema s tim da seljaci
nisu postali vlasnici zemlje, a plemstvo se moralo nekako obeštetiti =>
problem koji se nije dugo riješio
- uspostavio bansko vijeće s pet odsjeka (ministarstava)
- raspisao izbore za Sabor8 , pozvao i Dalmaciju da se priduži izborima ali se
nitko nije odazvao jer hrvatski identitet ne postoji u gradovima, samo na
selu
- u lipnju 1848. uspostava prvog građanskog Sabora, dakle Sabora čiji se
zastupnici biraju
- problem: nerazvijeno građanstvo i visoki izborni cenzus kojim pravo na
glasanje ima oko 2.5% ljudi, dio zastupnika u Saboru virilisti – osobe koje
bez izbora dolaze u Sabor, to je visoko plemstvo, crkveni dužnosici i
časnici vojske
-Sabor zapravo nekakav spoj starog i novog svijeta
-odluke Sabora
- potvrda Jelačićevih odluka
- traženo ponovno ujedinjenje hrvatskih zemalja, ali u okviru Monarhije zato što bi se mali
slavenski narodi neovisnošću stavili pod utjecaj velike Njemačke ili Mađarske
=> politika austroslavizma
- pojavljuje se i ideja jugoslavenstva, ujedinjenja južnih Slavena (Hrvati +
Srbi + Slovenci), dolazi do nesuglasica oko posjedovanja Srijema (je li
hrvatski ili srpski), no taj se problem u ime jedinstva zanemaruje

8 bečki dvor takvo što nije podržavao, ali Jelačić nije odviše mario

18
-Jelačića zapravo ustoličio pravoslavni patrijarh Josif Rajačić jer se pravoslavna vjeroispovijest
izjednačava s katoličanstvom, pogotovo jer zagrebački biskup Juraj Haulik nije taj dan bio
dostupan
-bečki dvor ga formalno skida s dužnosti zbog ugarskih zahtjeva, ali realno nije sišao s vlasti
-u lipnju i srpnju ide u kampanju po Slavoniju jer su se neke županije podredile Ugarskoj
-odnosi između Ugarske i hrvatskih zemalja pod Jelačićom naglo se pogoršavaju, premda je bilo
pregovora između dvije strane oni su neuspješni i dolazi do ratnog sukoba
- 11. rujna Jelačić prelazi Dravu, ulazi u Ugarsku i pripaja Međimurje Hrvatskoj
- javnost smatra kako će hrvatske snage pobijediti ugarske jer imaju odlično obučene
krajišnike, no većina krajišnika bila je u Italiji pa su s Jelačićem išli trećerazredni
nesposobni krajišnici (no Mađari to nisu znali)
- na Pakozdu blizu Budimpešte dolazi do sukoba 29. rujna 1848. te dolazi do postizanja
kratkotrajnog primirja nakon neuspjeha hrvatske i austrijske porcije vojske zbog
nedostatka primjerice topništva za potporu trupa – bitka remi; zapravo mađarska pobjeda
jer su svi očekivali njihov poraz
- pitanje tko je zapravo pobijedio, mađarski i hrvatski izvori često citiraju i pričaju
dvije različite priče o istom događaju
- uskoro zbog solidarizacije Beča s Ugarskoj u Beču izbija pobuna koju ide gušiti s
generalom Windischgrätzom, nakon gušenja te pobune ide nazad u Mađarsku gdje guši
dodatne pobune koje su se dogodile, 5. siječnja 1849. okupirali Budimpeštu
- nekoliko dana nakon bitke na Pakozdu Jelačić se povlači prema Beču te dolazi i do bitke
kod Schwechata gdje mađarska vojska pod neiskusnim vodstvom doživljava poraz
-Ferdinand I. abdicira, na tron dolazi Franjo Josip I. koji u ožujku 1849. donosi oktroirani ustav,
ustav koji je bio nasilan, odnosno nametnut bez suglasnosti
- uspostava apsolutizma, ukinuti dosezi francuske revolucije
- Hrvatskoj priznato odvajanje od Ugarske
- Jelačiću zabranjeno političko djelovanje, ipak on nastavlja djelovati na kulturnoj i
društvenoj sceni
-iz Mađarske i europske perspektive Jelačić kontrarevolucionar, iz hrvatske perspektive
revolucionar

19