FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Programski zadaci iz kolegija

Uvod u čvrstoću konstrukcija
Prof. Dr.sc. Jurica Sorić
Dr.sc. Ivica Skozrit

Petar Bulat
0035181750 Zagreb, 2013/2014
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Sadržaj:
Popis slika: ................................................................................................................................. 2

Popis oznaka:.............................................................................................................................. 3

1. Zadatak ................................................................................................................................ 5

2. Zadatak ................................................................................................................................ 9

3. Zadatak .............................................................................................................................. 14

Literatura: ................................................................................................................................. 25

Petar Bulat 1
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Popis slika:
Slika 1 Visine pojedinih površina .............................................................................................. 5
Slika 2 Tok posmičnih sila ......................................................................................................... 7
Slika 3 Posmična naprezanja po presjeku štapa ......................................................................... 8
Slika 4 Smjerovi sila i momenata ............................................................................................. 14
Slika 5 Radijalni pomak duž meridijana cilindrične ljuske ...................................................... 19
Slika 6 Kut zakreta duž meridijana cilindrične ljuske.............................................................. 20
Slika 7 Cirkularna sila duž meridijana cilindrične ljuske......................................................... 20
Slika 8 Moment savijanja duž meridijana cilindrične ljuske ................................................... 21
Slika 9 Poprečna sila duž meridijna cilindrične ljuske............................................................. 21
Slika 10 Radijalni pomak duž izvodnice sferne ljuske............................................................. 22
Slika 11 Kut zakreta duž izvodnice sferne ljuske .................................................................... 23
Slika 12 Moment savijanja duž izvodnice sferne ljuske .......................................................... 23
Slika 13 Poprečna sila duž izvodnice sferne ljuske.................................................................. 24

Petar Bulat 2
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Popis oznaka:

E modul elastičnosti
Mt moment torzije
t debljina stjenke
ν Poissonov koeficijent
A površina
p tlak
h1, h2, h3 visina fiktivnih membrana
N uzdužna sila
It torzijski moment tromosti
V0 volumen ispod fiktivne membrane
G modul smicanja
q tok posmičnih sila
τ tangencijalno naprezanje
a, b dimenzije ploče
h debljina ploče
q0 maksimalno opterećenje
ν Poissonov koeficijent
E modul elastičnosti
q opterećenje
w progib
D fleksijska krutost
qjk Furierov koeficijent za opterećenje
wjk Furierov koeficijent za progib
A točka
a,b dimenzije ploče, prstena
Ai površina
G modul smicanja
h visina ploče, debljina stjenke ljuske
hi "visina" pločice u membransko-torzijskoj analogiji
It torzijski moment tromosti
j,k brojači
l duljina ljuske
lmin najmanja dimenzija ploče u njenoj ravnini
Mi moment savijanja
Mt moment uvijanja, reducirani moment
Mx moment savijanja
My moment savijanja

Petar Bulat 3
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Nx membranska sila
Qi poprečna sila
qzi opterećenje ploče u smjeru osi z
R polumjer ljuske
r1 glavni meridijanski polumjer zakrivljenosti ljuske
r2 glavni cirkularni polumjer zakrivljenosti ljuske
r2min min. glavni cirkularni polumjer zakrivljenosti ljuske
rsr srednji polumjer prstena
t debljina stijenke
ur radijalni pomak
V0 volumen
w radijalni pomak
wA progib ploče u točki A
wi progib ploče
wmax maksimalni progib ploče
x, y, z pravokutne koordinate
α kut zakreta
β geometrijsko-materijalna karakteristika
ϑ relativni kut uvijanja, kut konusa
ϑgr granični kut konusne ljuske

Petar Bulat 4
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

1. Zadatak

Slika 1 Visine pojedinih površina

Suma svih sila u smjeru osi x (∑Fx=0) za svaku pločicu posebno:

ℎ1 ℎ1 ℎ1 (ℎ2 − ℎ1 )
𝑝 ∙ 𝐴1 = 𝑁 ∙ (60𝑡 ∙ + 30𝑡 ∙ + 30𝑡 ∙ − 60𝑡 ∙ )
2𝑡 2𝑡 𝑡 𝑡

(ℎ2 − ℎ1 ) ℎ2 ℎ2 ℎ2 (ℎ3 − ℎ2 )
𝑝 ∙ 𝐴2 = 𝑁 ∙ (60𝑡 ∙ + 30𝑡 ∙ + 30𝑡 ∙ + 30𝑡 ∙ − 30𝑡 ∙ )
𝑡 2𝑡 𝑡 2𝑡 2𝑡

(ℎ3 − ℎ2 ) ℎ3 ℎ3 ℎ3
𝑝 ∙ 𝐴3 = 𝑁 ∙ (30𝑡 ∙ + 60𝑡 ∙ + 60𝑡 ∙ + 30𝑡 ∙ )
2𝑡 2𝑡 2𝑡 2𝑡

Površine pločica:

𝐴1 = 60𝑡 ∙ 30𝑡 = 1800𝑡 2

𝐴2 = 60𝑡 ∙ 30𝑡 = 1800𝑡 2

𝐴3 = 60𝑡 ∙ 30𝑡 = 1800𝑡 2

Petar Bulat 5
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Membransko – torzijska analogija kaže:

𝑝
=2
𝑁
Uvrštavanjem gornjeg izraza i sređivanjem jednadžbi ravnoteže dobivamo:

3600𝑡 2 = 135ℎ1 − 60ℎ2

3600𝑡 2 = −60ℎ1 + 135ℎ2 − 15ℎ3

3600𝑡 2 = −15ℎ2 + 90ℎ3

Rješavanjem gornjih jednadžbi u nekom od matematičkih paketa dobivamo :

ℎ1 = 51.024𝑡 2 = 204.096 mm2

ℎ2 = 54.803𝑡 2 = 219.212 mm2

ℎ3 = 49.134𝑡 2 = 196.536 mm2

Torzijski moment tromosti It jednak je dvostrukom volumenu kojeg zatvara membrane tj. :

𝑉0 = ℎ1 ∙ 𝐴1 + ℎ2 ∙ 𝐴2 + ℎ3 ∙ 𝐴3

𝑉0 = 51.024𝑡 2 ∙ 1800𝑡 2 + 54.803𝑡 2 ∙ 1800𝑡 2 + 49.134𝑡 2 ∙ 1800𝑡 2 = 4.462862 ∙ 106 mm4

𝐼t = 2 ∙ 𝑉0

𝐼t = 8.925725 ∙ 106 mm4

Iznos modula smičnosti prema izrazu jednak je:

𝐸 200 N
𝐺= = = 76.923 GPa = 76923
2(1 + 𝜈) 2(1 + 𝜈) mm2

Relativni kut uvijanja iznosi:

𝑀t 20000 rad
𝜃= = 6
= 2.9129 ∙ 10−8
𝐺 ∙ 𝐼t 76923 × 8.925725 × 10 mm

Petar Bulat 6
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Tok posmičnih sila računa se prema sljedećim izrazima:

N
𝑞1 = ℎ1 𝐺𝜃 = 0.457316
mm
N
𝑞2 = ℎ2 𝐺𝜃 = 0.491194
mm
N
𝑞3 = ℎ3 𝐺𝜃 = 0.440376
mm
N
𝑞4 = 𝑞2 − 𝑞1 = 0.033877
mm
𝑵
𝒒𝟓 = 𝒒𝟐 − 𝒒𝟑 = 𝟎. 𝟎𝟓𝟎𝟖𝟏𝟓
𝐦𝐦

Slika 2 Tok posmičnih sila

Maksimalno posmično naprezanje τmax se nalazi na mjestu gdje je hmax = h2 i tmin = t:

ℎ2 N
𝜏max = 𝐺𝜃 = 0.245597
𝑡 mm

Posmična naprezanja ostatka presjeka računa se prema sljedećim izrazima:

ℎ1 N
𝜏1 = 𝐺𝜃 = 0.114329
2𝑡 mm2
ℎ1 N
𝜏2 = 𝐺𝜃 = 0.228658
𝑡 mm2

Petar Bulat 7
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

ℎ2 N
𝜏3 = 𝐺𝜃 = 0.122798
2𝑡 mm2
ℎ3 N
𝜏4 = 𝐺𝜃 = 0.110095
2𝑡 mm2
ℎ2 N
𝜏5 = 𝐺𝜃 = 0.245597
𝑡 mm2
ℎ2 − ℎ3 N
𝜏6 = 𝐺𝜃 = 0.012704
2𝑡 mm2
ℎ2 − ℎ1 N
𝜏7 = 𝐺𝜃 = 0.016939
𝑡 mm2

Slika 3 Posmična naprezanja po presjeku štapa

Petar Bulat 8
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

2. Zadatak
Rayleigh-Ritzova metoda temelji se na principu minimuma ukupne potencijalne energije.
Izraz za ukupnu potencijalnu energiju glasi:

𝛱 = 𝛱i + 𝛱e
Izraz za energiju deformiranja:
𝑎 𝑏 2
𝐷 𝜕 2𝑤 𝜕 2𝑤 𝜕 2𝑤 𝜕 2𝑤 𝜕 2𝑤
𝛱i = ∫ ∫ {( 2 + ) − 2(1 − ν) [ 2 −( ) ]} dydx
2 𝜕𝑥 𝜕𝑦 2 𝜕𝑥 𝜕𝑦 2 𝜕𝑥𝜕𝑦
0 0
Zbog jednostavnijeg pisanja izraz za energiju deformiranja ćemo rastaviti na dva izraza kako
slijedi:

𝛱i = 𝛱i1 − 𝛱i2

Nakon rastavljanja dobijemo:

𝑎 𝑏
𝐷 𝜕 2𝑤 𝜕 2𝑤
𝛱i1 = ∫ ∫ {( 2 + )} dydx
2 𝜕𝑥 𝜕𝑦 2
0 0

𝑎 𝑏 2
𝜕 2𝑤 𝜕 2𝑤 𝜕 2𝑤
𝛱i2 = 𝐷(1 − 𝜈) ∫ ∫ [ 2 − ( ) ] dydx
𝜕𝑥 𝜕𝑦 2 𝜕𝑥𝜕𝑦
0 0

Izraz za energiju vanjskih sila:

𝑎 𝑏

𝛱e = − ∫ ∫ 𝑞𝑧 𝑤(𝑥, 𝑦)dydx
0 0

Za slobodno oslonjenu i kontinuirano opterećenu pravokutnu ploču koja je zadana u zadatku

pomak se prikazuje u obliku:

∞ ∞
𝑥 𝑦
𝑤(𝑥, 𝑦) = ∑ ∑ 𝑤 𝑗𝑘 sin (𝑗π ) sin (𝑘π )
𝑎 𝑏
𝑗=1 𝑘=1

Petar Bulat 9
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Za uvrštavanje u izraz za ukupnu potencijalnu energiju potrebno je izračunati navedene druge

parcijalne derivacije.
Parcijalne derivacije po x:
∞ ∞
∂𝑤(𝑥, 𝑦) 𝑥 𝑗π 𝑦
= ∑ ∑ 𝑤 𝑗𝑘 (cos (𝑗π )) sin (𝑘π )
𝜕𝑥 𝑎 𝑎 𝑏
𝑗=1 𝑘=1

∞ ∞
∂2 𝑤(𝑥, 𝑦) 𝑗𝑘
𝑥 𝑗π 2 𝑦
2
= ∑ ∑ 𝑤 (−sin (𝑗π )) ( ) sin (𝑘π )
𝜕𝑥 𝑎 𝑎 𝑏
𝑗=1 𝑘=1

Parcijalne derivacije po y:
∞ ∞
∂𝑤(𝑥, 𝑦) 𝑥 𝑦 𝑘π
= ∑ ∑ 𝑤 𝑗𝑘 (sin (𝑗π )) cos (𝑘π )
𝜕𝑦 𝑎 𝑏 𝑏
𝑗=1 𝑘=1

∞ ∞
∂2 𝑤(𝑥, 𝑦) 𝑗𝑘
𝑥 𝑦 𝑘π 2
= ∑ ∑ 𝑤 (sin (𝑗π )) (−sin (𝑘π )) ( )
𝜕𝑦 2 𝑎 𝑏 𝑏
𝑗=1 𝑘=1

Mješovita parcijalna derivacija prva po x i prva po y:

∞ ∞
∂𝑤(𝑥, 𝑦) 𝑥 𝑗π 𝑦 𝑘π
= ∑ ∑ 𝑤 𝑗𝑘 (cos (𝑗π )) cos (𝑘π )
𝜕𝑥𝜕𝑦 𝑎 𝑎 𝑏 𝑏
𝑗=1 𝑘=1

Izrazi u zagradama za energiju deformiranja iznose:

2 ∞ ∞ 2
𝜕 2𝑤 𝜕 2𝑤 𝑗𝑘 2 2
𝑥 2
𝑦 𝑗π 2 𝑘π 2
( 2+ ) = ∑ ∑(𝑤 ) sin (𝑗π ) sin (𝑘π ) [( ) + ( ) ]
𝜕𝑥 𝜕𝑦 2 𝑎 𝑏 𝑎 𝑏
𝑗=1 𝑘=1

2 ∞ ∞
𝜕 2𝑤 𝜕 2𝑤 𝜕 2𝑤 𝑗𝑘 2
𝑗π 2 𝑘π 2
[ 2 −( ) ] = ∑ ∑(𝑤 ) ( ) ( )
𝜕𝑥 𝜕𝑦 2 𝜕𝑥𝜕𝑦 𝑎 𝑏
𝑗=1 𝑘=1

𝑥 𝑦 𝑥 𝑦
(sin2 (𝑗π ) sin2 (𝑘π ) − cos 2 (𝑗π ) cos2 (𝑘π ))
𝑎 𝑏 𝑎 𝑏

Petar Bulat 10
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Nadalje, prvi i drugi dio energije deformiranja iznose:

𝑎 𝑏 ∞ ∞ 2
𝐷 𝑗𝑘 2 2
𝑥 2
𝑦 𝑗π 2 𝑘π 2
𝛱i1 = ∫ ∫ {∑ ∑(𝑤 ) sin (𝑗π ) sin (𝑘π ) [( ) + ( ) ] } dydx
2 𝑎 𝑏 𝑎 𝑏
0 0 𝑗=1 𝑘=1

𝑎 𝑏 ∞ ∞
𝑗π 2 𝑘π 2 𝑥
𝑗𝑘 2
𝑦
𝛱i2 = 𝐷(1 − 𝜈) ∫ ∫ [∑ ∑(𝑤 ) ( ) ( ) (sin2 (𝑗π ) sin2 (𝑘π )
𝑎 𝑏 𝑎 𝑏
0 0 𝑗=1 𝑘=1

𝑥 𝑦
− cos2 (𝑗π ) cos 2 (𝑘π ))] dydx
𝑎 𝑏

Poznate su nam relacije:

𝑎 𝑎
𝑥 𝑥 𝑎
∫ sin2 (𝑗π ) dx = ∫ cos 2 (𝑗π ) dx =
𝑎 𝑎 2
0 0

𝑏 𝑏
𝑦 𝑦 𝑏
∫ sin2 (𝑘π ) dy = ∫ cos 2 (𝑘π ) dy =
𝑏 𝑏 2
0 0

Izraz za prvi dio energije deformiranja:

∞ ∞ 2
𝜋 4 𝑎𝑏𝐷 2 𝑗 2 𝑘 2
𝛱i1 = ∑ ∑(𝑤 𝑗𝑘 ) [( ) + ( ) ]
8 𝑎 𝑏
j=1 k=1

Izraz za drugi dio energije deformiranja:

𝛱i2 = 0

Izraz za energiju vanjskih sila:

𝑎 𝑏 ∞ ∞
𝑥 𝑦
𝛱e = − ∫ ∫ 𝑞𝑧 ∑ ∑ 𝑤 𝑗𝑘 sin (𝑗π ) sin (𝑘π ) dydx
𝑎 𝑏
0 0 𝑗=1 𝑘=1

U zadatku imamo 2 područja integracije:

𝑥
𝑞𝑧1 = 2𝑞0 ∙
𝑎
𝑥
𝑞𝑧2 = 2𝑞0 − 2𝑞0 ∙
𝑎

Petar Bulat 11
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

𝑎
2 𝑏 ∞ ∞
𝑥 𝑥 𝑦
𝛱e = − ∫ ∫ (2𝑞0 ∙ ) ∑ ∑ 𝑤 𝑗𝑘 sin (𝑗π ) sin (𝑘π ) dydx
𝑎 𝑎 𝑏
0 0 𝑗=1 𝑘=1
[
𝑎 𝑏 ∞ ∞
𝑥 𝑥 𝑦
+ ∫ ∫ (2𝑞0 − 2𝑞0 ∙ ) ∑ ∑ 𝑤 𝑗𝑘 sin (𝑗π ) sin (𝑘π ) dydx
𝑎 𝑎 𝑏
𝑎 0 𝑗=1 𝑘=1
2 ]

∞ ∞
𝑤 𝑗𝑘 𝑗π 𝑗π 3 𝑘π 2
𝛱e = −32𝑞0 𝑎𝑏 ∑ ∑ 2 3 cos [ ] sin [ ] sin [ ]
𝑗 𝑘𝜋 4 4 2
𝑗=1 𝑘=1

Ako je j i k paran iz prethodnog izraza slijedi:

𝛱e = 0

Ako je j i k neparan iz prethodnog izraza slijedi:

∞ ∞
32𝑞0 𝑎𝑏 𝑤 𝑗𝑘
𝛱e = − ∑ ∑ 2
𝜋3 𝑗 𝑘
𝑗=1,3,… 𝑘=1,3,…

Nakon kompletnog uvrštavanja dobijamo izraz za ukupnu potencijalnu energiju:

∞ ∞ 2 ∞ ∞
𝜋 4 𝑎𝑏𝐷 2 𝑗 2 𝑘 2 32𝑞0 𝑎𝑏 𝑤 𝑗𝑘
Π= ∑ ∑(𝑤 𝑗𝑘 ) [( ) + ( ) ] − ∑ ∑
8 𝑎 𝑏 𝜋3 𝑗 2𝑘
j=1 k=1 𝑗=1,3,… 𝑘=1,3,…

Poznato je da se Rayleigh – Ritzova metoda temelji na principu minimuma ukupne

potencijalne enrgije:

𝛿𝛱 = 0
U ovom slučaju potrebno je naći:
𝜕𝛱
=0
𝜕𝑤 𝑗𝑘
Parcijalna derivacija:
∞ ∞ 2 ∞ ∞
𝜋 4 𝑎𝑏𝐷 𝑗𝑘
𝑗 2 𝑘 2 32𝑞0 𝑎𝑏 1
∑ ∑ 2𝑤 [( ) + ( ) ] − ∑ ∑ =0
8 𝑎 𝑏 𝜋3 𝑗2𝑘
j=1 k=1 𝑗=1,3,… 𝑘=1,3,…

Petar Bulat 12
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Fourierov koeficjent pomaka:

128𝑞0
𝑤 𝑗𝑘
= 𝜋7D
2
𝑗 2
𝑘 2
∑∞ ∞ 2
j=1 ∑k=1 𝑗 𝑘 [(𝑎 ) +( ) ]
𝑏

Izraz za pomak potom glasi:

∞ ∞ 𝑥 𝑦
128𝑞0 sin (𝑗π 𝑎) sin (𝑘π )
𝑤(𝑥, 𝑦) = 7 ∑ ∑ 𝑏
𝜋 D 2 2 2
𝑗=1 𝑘=1 2 𝑗 𝑘
𝑗 𝑘 [(𝑎) + ( ) ]
𝑏

Za potrebe pomaka dovoljno nam je uzimati j = 1 i k = 1, time gornji izraz postaje:

𝑥 𝑦
128𝑞0 sin (π 𝑎) sin (π 𝑏 )
𝑤(𝑥, 𝑦) = 7
𝜋 D 1 1
2 + 2
𝑎 𝑏
Nakon uvrštavanja svega zadanog i vrijednosti koordinata dobijamo vrijednost pomaka:
1 3
𝑤 ( 𝑎, 𝑏) = 0.036155 mm
4 4
Kao provjeru usporediti ćemo s rješenjem iz priručnika.
Omjer stranica ploče je:
𝑎
=1
𝑏
Izraz:
𝑤 0.036155
= = 0.00289
𝑞0 ∙ 𝑎4 0.1 ∙ 2004
𝐸 ∙ ℎ3 200000 ∙ 43

Iz tablice omjer iznosi: 0.0443 (Tablični prikaz, Uvod u čvrstoću konstrukcija, vježbe)
Uspoređujući iz priručnika za danu ploču dobijam grešku od 6.5% i time zaključujem da je
rezultat ispravan.

Petar Bulat 13
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

3. Zadatak
Na mjestu spoja cilindrične ljuske i prstena vrijedi:
p
𝑤Ac = 𝑢rB
p
𝛼Ac = 𝛼B

Na mjestu spoja prstena i sferne ljuske vrijedi:

p
𝑢rC = 𝑤Ds
p
𝛼C = 𝛼Ds
Uvjeti kompatibilnosti: (prema slici)

Slika 4 Smjerovi sila i momenata

Petar Bulat 14
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

𝒘𝐜𝐀 = +𝜶𝐜𝟏𝟏 𝑸𝟏 + 𝜶𝐜𝟏𝟐 𝑴𝟏 + 𝒘𝐜𝐩

𝐜 𝐜 𝐜
𝒅𝒘𝐜𝐩
𝜶𝐀 = +𝜶𝟐𝟏 𝑸𝟏 + 𝜶𝟐𝟐 𝑴𝟏 +
𝒅𝒙
𝒘𝐬𝐃 = −𝜶𝐬𝟏𝟏 𝑸𝟎 + 𝜶𝐬𝟏𝟐 𝑴𝟎 + 𝒘𝐬𝐩
𝐬 𝐬 𝐬
𝒅𝒘𝐬𝐩
𝜶𝐃 = +𝜶𝟐𝟏 𝑸𝟎 − 𝜶𝟐𝟐 𝑴𝟎 +
𝒅𝒙

CILINDRIČNA LJUSKA

Uvjet ravnoteže u smjeru koordinatne osi x za cilindričnu ljusku:

∑𝐹𝑥 = 0; 𝑁𝑥c ∙ 2 ∙ 3𝑅 ∙ 𝜋 − 𝑝 ∙ (3𝑅)2 ∙ 𝜋 = 0

Iz prethodnog izraza dobijemo meridijansku silu:
3 3 N
𝑁𝑥c = ∙ 𝑝 ∙ 𝑅 = ∙ (0.05 ∙ 1250) = 93.75
2 2 mm
Fleksijska krutost cilindrične ljuske:

c
𝐸 ∙ ℎ3
𝐷 = = 4.94505 ∙ 105 Nmm
12(1 − 𝜈 2 )
Geometrijsko – materijalna značajka cilindrične ljuske:

c
3(1 − 𝜈 2 )
4 1
𝛽 = √ = 0.01212
(3𝑅)2 ∙ ℎ2 mm

Uplivni koeficjenti za cilindričnu ljusku:

c
1 mm2
𝛼11 = = 0.56808
2 ∙ 𝐷𝑐 ∙ 𝛽𝑐 3 N

c c
1 mm
𝛼12 = 𝛼21 = = 0.0068845
2∙ 𝐷𝑐 ∙ 𝛽𝑐 2 N

c
1 1
𝛼22 = = 0.00016686
𝐷𝑐 ∙ 𝛽𝑐 N
Općenito partikularno rješenje diferencijalne jednadžbe kod savijanja ljuske za radijalni
pomak odgovara membranskom radijalnom pomaku:
3𝑅 c
𝑤pc = (𝑁 − 𝜈𝑁𝑥c )
𝐸ℎ 𝜑
Cirkularna sila u cilindričnoj ljuski:
N
𝑁𝜑c = 𝑝 ∙ 3𝑅 = 187.5
mm

Petar Bulat 15
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Partikularno rješenje diferencijalne jednadžbe za savijanje cilindrične ljuske tj. membranski pomak:

3𝑅 𝑝 ∙ 3𝑅
𝑤pc = (𝑝 ∙ 3𝑅 − 𝜈 ∙ ) = 0.99609 mm
𝐸ℎ 2
Ako prethodni izraz deriviramo po x dobijemo membranski zakret cilindrične ljuske:
𝑑𝑤pc
=0
𝑑𝑥
Nakon uvrštavanja svega poznatog dobijemo radijalni pomak i zakret cilindrične ljuske na mjestu
spoja x = 0:

𝑤Ac = 0.99609 + 0.56808 ∙ 𝑄1 + 0.0068845 ∙ 𝑀1

𝛼Ac = 0.0068845 ∙ 𝑄1 + 0.00016686 ∙ 𝑀1

PRSTEN

Geometrijske karakteristike pravokutnog poprečnog presjeka prstena:

𝒉
𝟑𝑹 + 𝒂 + 𝟐
𝑱𝟏 = 𝒃 ∙ 𝐥𝐧 ( ) = 𝟕. 𝟖𝟓𝟎𝟗𝟏 𝐦𝐦
𝟑𝑹

𝐽2 = 0

ℎ
𝑏3 3𝑅 + 𝑎 + 2
𝐽3 = ln ( ) = 14720.5 mm3
12 3𝑅

Redukcijom vanjskog opterećenja na radijalnu silu 𝐹r i moment uvijanja 𝑀t , vrijede sljedeći

izrazi:
p p
𝐹r = 𝑄1 − 𝑄0 + 𝑏 ∙ 𝑝
p 𝑏 p 𝑏 p p
𝑀t = −𝑄1 ∙ − 𝑄0 ∙ + 𝑀1 − 𝑀0
2 2
Normalna sila N prstena:
p p
𝑁 = 𝐹r ∙ 3𝑅 = 3750 ∙ 𝑄1 − 3750 ∙ 𝑄0 + 28125

Moment savijanja M prstena:

p p p p
𝑀 = −𝑀t ∙ 3𝑅 = 281250 ∙ 𝑄1 + 281250 ∙ 𝑄0 − 3750 ∙ 𝑀1 + 3750 ∙ 𝑀0

p p
Radijalni pomaci 𝑢rB , 𝑢rC i kut zakreta 𝛼 p :

Petar Bulat 16
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

p 𝑀(−0.5 ∙ 𝑏) 𝑁
𝑢rB = − +
𝐸 ∙ 𝐽3 𝐸 ∙ 𝐽1

p 𝑀(0.5 ∙ 𝑏) 𝑁
𝑢rC = − +
𝐸 ∙ 𝐽3 𝐸 ∙ 𝐽1
𝑀
𝛼p = −
𝐸 ∙ 𝐽3

Nakon uvrštavanja dobijemo izraze:

p
𝑢rB = 0.0095530 𝑄1 + 0.0047765 𝑄0 − 0.000095530 𝑀1 + 0.000095530 𝑀0 + 0.017912
p
𝑢rC = −0.0047765 𝑄1 − 0.0095530 𝑄0 + 0.000095530 𝑀1 − 0.000095530 𝑀1 + 0.017912

𝛼 p = −0.000095530 𝑄1 − 0.000095530 𝑄0 + 0.0000012737 𝑀1 − 0.0000012737 𝑀0

SFERNA LJUSKA
Iz jednadžbe ravnoteže u uzdužnom smjeru ljuske dobijemo izraz za silu u meridijanskom
smjeru koji glasi:

∑𝐹𝑥 = 0; 𝑁𝜃 ∙ 2 ∙ 3𝑅 ∙ 𝜋 − 𝑝 ∙ (3𝑅)2 ∙ 𝜋 = 0
3 3 N
𝑁𝜃 = ∙ 𝑝 ∙ 𝑅 = ∙ (0.05 ∙ 1250) = 93.75
2 2 mm
Iz jednadžbe ravnoteže ljuske dobijemo izraz za silu u cirkularnom smjeru koji glasi:
3 3 N
𝑁𝜑s = 𝑝 ∙ 3𝑅 − 𝑝 ∙ 3𝑅 = 𝑝 ∙ 𝑅 = 93.75
2 2 mm
Uplivni koeficjenti za sferu:
3
s
2𝑘 3𝑅 2 mm2
𝛼11 = ( ) = 0.56808
𝐸 ℎ N

s s
2𝑘 2 ∙ 3𝑅 mm
𝛼12 = 𝛼21 = = 0.0068845
𝐸ℎ2 N
1
s
4𝑘 3 3𝑅 2 1
𝛼22 = 2
( ) = 0.00016686
𝐸ℎ ℎ N
gdje je:
4
𝑘 = √3(1 − 𝜈 2 ) = 1.28541

Petar Bulat 17
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Partikularno rješenje diferencijalne jednadžbe kod savijanja ljuske za radijalni pomak

odgovara membranskom radijalnom pomaku:
3𝑅 s
𝑤ps = (𝑁 − 𝜈𝑁𝜃 ) = 0.41016 mm
𝐸ℎ 𝜑
Ako prethodni izraz deriviramo po x dobijemo membranski zakret sferne ljuske:
𝑑𝑤ps
=0
𝑑𝑥
Nakon uvrštavanja svega poznatog dobijemo radijalni pomak i zakret sferne ljuske na mjestu
spoja x = 0:

𝑤Ds = −0.56808 𝑄0 + 0.0068845 𝑀0 + 0.41016

𝛼Ds = +0.0068845 𝑄0 − 0.00016686 𝑀0

Konačno, vraćamo dobivene vrijednosti u relacije za rubne uvjete, dobijamo četiri jednadžbe
s četiri nepoznanice. Rješavanjem četiriju jednadžbi u nekom od alata za računalnu
matematiku dobijemo:
N
𝑄0 = 1.28
mm
N
𝑄1 = −3.63
mm
Nmm
𝑀0 = 50.58
mm
Nmm
𝑀1 = 151.88
mm
Za provjeru uvrstiti ćemo vrijednosti na mjestu spojeva (x = 0) :

𝑤Ac = 0.99609 + 0.56808 ∙ 𝑄1 + 0.0068845 ∙ 𝑀1 = −0.02034005 mm

𝛼Ac = 0.0068845 ∙ 𝑄1 + 0.00016686 ∙ 𝑀1 = 0.0003537602 mm

p
𝑢rB = 0.0095530 𝑄1 + 0.0047765 𝑄0 − 0.000095530 𝑀1 + 0.000095530 𝑀0 + 0.017912
= −0.02034005 mm
p
𝑢rC = −0.0047765 𝑄1 − 0.0095530 𝑄0 + 0.000095530 𝑀1 − 0.000095530 𝑀1 + 0.017912
= 0.03272398 mm

𝛼 p = −0.000095530 𝑄1 − 0.000095530 𝑄0 + 0.0000012737 𝑀1 − 0.0000012737 𝑀0

= 0.0003537602 mm
𝑤Ds = −0.56808 𝑄0 + 0.0068845 𝑀0 + 0.41016 = 0.03272404 mm

𝛼Ds = +0.0068845 𝑄0 − 0.00016686 𝑀0 = 0.0003537594 mm

Iz čega vidimo da jednadžbe zadovoljavaju relacije postavljene na početku zadatka.

Petar Bulat 18
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Dobivene vrijednosti vrijede samo za x = 0, vrijednosti duž cijelog cilindričnog spremnika

dobijamo korištenjem relacija:
𝑀0 𝑄0
𝑤 c (𝑥) = 𝑓 (𝛽 c 𝑥) + 𝑓4 (𝛽 c
𝑥) + 𝑤pc
2𝐷𝑐 ∙𝛽 c2 3 2𝐷𝑐 ∙ 𝛽c 3

𝑀0 𝑄0 𝑑𝑤pc
𝛼 c (𝑥) = − 𝑓 (𝛽 c
𝑥) − 𝑓 (𝛽 c
𝑥) +
𝐷𝑐 ∙ 𝛽c 4 2𝐷c ∙ 𝛽 c 2
1
𝑑𝑥

𝑄0
𝑀𝑥c (𝑥) = 𝑀0 ∙ 𝑓1 (𝛽 c 𝑥) + ∙ 𝑓 (𝛽 c 𝑥)
𝛽 2

𝑄 𝑐 (𝑥) = −2𝑀0 𝛽 c ∙ 𝑓2 (𝛽 c 𝑥) + 𝑄0 ∙ 𝑓3 (𝛽 c 𝑥)

𝑄0
𝑁𝜑c (𝑥) = 2 ∙ 3𝑅 ∙ 𝛽 c 2 [𝑀0 ∙ 𝑓3 (𝛽 c 𝑥) + 𝑓 (𝛽 c 𝑥)] + 𝑝 ∙ 3𝑅
𝛽c 4

Gdje je uvedena supstitucija:

𝑐 ∙𝑥
𝑓1 (𝛽 c 𝑥) = 𝑒 −𝛽 (cos(𝛽 c ∙ 𝑥) + sin(𝛽 c ∙ 𝑥))
𝑐 ∙𝑥
𝑓2 (𝛽 c 𝑥) = 𝑒 −𝛽 ∙ sin(𝛽 c ∙ 𝑥)
𝑐 ∙𝑥
𝑓3 (𝛽 c 𝑥) = 𝑒 −𝛽 (cos(𝛽 c ∙ 𝑥) − sin(𝛽 c ∙ 𝑥))
𝑐 ∙𝑥
𝑓4 (𝛽 c 𝑥) = 𝑒 −𝛽 ∙ cos(𝛽 c ∙ 𝑥)
Iz gornjih relacija dobijamo dijagrame za cijeli cilindar:

Slika 5 Radijalni pomak duž meridijana cilindrične ljuske

Petar Bulat 19
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Slika 6 Kut zakreta duž meridijana cilindrične ljuske

Slika 7 Cirkularna sila duž meridijana cilindrične ljuske

Petar Bulat 20
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Slika 8 Moment savijanja duž meridijana cilindrične ljuske

Slika 9 Poprečna sila duž meridijna cilindrične ljuske

Petar Bulat 21
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Vrijednosti duž sfernog spremnika dobivamo korištenjem relacija:

𝑄0 𝑀0
𝑢𝑠 (𝑠) = 𝑓 (𝜉) + 𝑓3 (𝜉)
2𝐷𝑐 𝛽 𝑠3 4 2𝐷𝑐 𝛽 𝑠 2
−𝑄0 𝑀0
𝛼𝑠 (𝑠) = 𝑓 (𝜉) − 𝑓4 (𝜉)
2𝐷 𝛽 𝑐 𝑠2 1 𝐷𝑐 𝛽𝑠

𝑄0
𝑀𝜃 (𝑠) = 𝑓 (𝜉) + 𝑀0 𝑓1 (𝜉)
𝛽𝑠 2

𝑄𝑠 (𝑠) = 𝑄0 𝑓3 (𝜉) − 2𝛽 𝑠 𝑀0 𝑓2 (𝜉)

Gdje je uvedena supstitucija:

𝑓1 (𝜉) = 𝑒 −𝜉 (cos 𝜉 + sin 𝜉)

𝑓2 (𝜉) = 𝑒 −𝜉 ∙ sin 𝜉

𝑓3 (𝜉) = 𝑒 −𝜉 (cos 𝜉 − sin 𝜉)

𝑓4 (𝜉) = 𝑒 −𝜉 ∙ cos 𝜉
Sa znanim vrijednostima:
4
𝑠 √3(1 − 𝜈 2 )
𝛽 = = 0.01212
√3 ∙ 𝑅 ∙ ℎ
𝑠

𝜉 = ∫ 𝛽 𝑠 𝑑s
0

Iz gornjih relacija dobijamo dijagrame za cijelu sferu:

Slika 10 Radijalni pomak duž izvodnice sferne ljuske

Petar Bulat 22
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Slika 11 Kut zakreta duž izvodnice sferne ljuske

Slika 12 Moment savijanja duž izvodnice sferne ljuske

Petar Bulat 23
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Slika 13 Poprečna sila duž izvodnice sferne ljuske

Slika 14 Deformirani oblik posude

Petar Bulat 24
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Literatura:
Alfirević, Ivo; Linearna analiza konstrukcija
Skozrit, Ivica; Uvod u čvrstoću konstrukcija - vježbe, Zagreb, 2011
Mathematica 9
MathcadPrime 3.0
WolframAlpha
SolidWorks

Petar Bulat 25