JAVNA USTANOVA TEHNIČKA ŠKOLA

BRČKO DISTRIKT
BOSNE I HERCEGOVINE

ŠKOLSKA 2014/2015. GODINA

RAZRED: III-5

PODRUČJE RADA: Mašinstvo i obrada metala

ZANIMANJE: Instalater

ZAVRŠNI RAD

TEMA: Hidranti i ugradnja hidranata

1. Teorija

2. Zadatak: Ugradnja protivpožarnog hidranta

3. Potreban alat

4. Kalkulacija

5. Literatura

____________________________________ ______________________
MENTOR: Slavenko Vranješ, dipl.maš.ing. UČENIK: Senahid Avdić

BRČKO:__April 2015. GODINE

ZADATAK:

1. _____________________________________________________________________
2. _____________________________________________________________________
3. _____________________________________________________________________
4. _____________________________________________________________________

IZRADITI / PRORAČUNATI / NACRTATI:

1. Vodovodna mreža
2. Hidranti
3. Protivpožarni hidrant
4. Ugradnja protivpožarnog hidranta
5. Način rada
6. Javni zdenci

MIŠLJENJE KOMISIJE O PISANOM DIJELU ZAVRŠNOG RADA:

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

PITANJA ZA USMENU ODBRANU PISANOG ZAVRŠNOG RADA:

1. _____________________________________________________________________
2. _____________________________________________________________________
3. _____________________________________________________________________

OCJENA USMENE ODBRANE PISANOG ZAVRŠNOG RADA: __________________

ZAKLJUČNA OCJENA ZAVRŠNOG RADA: ___________________

IZDVOJENO MIŠLJENJE KOMISIJE:

__________________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________________
_____________________________________________

KOMISIJA:

1. PREDSJEDNIK: ________________________
2. ISPITIVAČ: ____________________________
3. STALNI ČLAN: _________________________
 Sadržaj

1. Uvod................................................................................................................1
2. Vodovodna mreža...........................................................................................2
3. Hidranti...........................................................................................................5
3.1. Baštenski hidranti.....................................................................................5
3.2. Podzemni veliki hidrant............................................................................6
3.3. Protivpožarni hidrant................................................................................7
4. Ugradnja protivpožarnog hidranta..................................................................8
4.1. Način ugradnje zidnog hidranta................................................................9
5. Način rada.....................................................................................................10
6. Javni zdenci...................................................................................................11
7. Potreban alat..................................................................................................12
8. Zaključak.......................................................................................................13
9. Kalkulacija posla...........................................................................................14
10. Literatura....................................................................................................15
 1. Uvod

Vodovodna mreža je jedan od osnovnih elemenata sistema za

snadbijevanjem vodom. Nerazdvojivo je povezana sa dovodnicima, pumpnim
stanicama koje dopremaju vodu, a takođe sa regulacionim zapreminama
(rezervoarima i vodotornjevima). Vodovodnu mrežu čine sistem glavnog i
razdjelnog cjevovoda sa pripadajućim oblikovanim vodovodnim komadima i
vodovodnim armaturama međusobno spojenih u funkcionalnu cjelinu
neposredno ili posredno preko pojedinih objekata vodovodnog sistema radi
dovođenja i distribuiranja vode potrošačima.
 2. Vodovodna mreža

Vodovodnu mrežu čine:

- Cjevovodi, kojima se voda dovodi i distribuira unutar vodovodne mreže

do potrošača
- Oblikovani komadi, koji služe za usmjeravanje toka vode, promjenu
protjecajnih površina cjevovoda i izvedbu različite vrste spojeva
- Vodovodne armature, koje služe za ispravno funkcionisanje, upravljanje i
održavanje vodovodne mreže.

Cjevovod je sistem povezanih cijevi i uređaja koji služe za provođenje,

raspodjelu odnosno distribuciju vode.

Oblikovani komadi koriste se u izvedbi vodovodne mreže kada je potreno

savladati česte promjene pravca, profila i vrste spojeva te izvođenje granjanja
cijevnih vodova.

Vodovodne armature u vodovodoj mreži služe za pravilno funkcionisanje,

upravljanje i održavanje vodovodne mreže. Izvode se od lijevanog željeza i
čelika, istih nazivnih promjera i pritisaka kao vodovodne cijevi.

Postoje tri vrste armatura:

- armatura za zatvaranje i regulaciju

- armatura za uzimanje vode
- zaštitne armature

Armature za zatvaranje i regulaciju predstavljaju zasuni, koji se obavezno

postavljaju na svim vodoopskrbnim ograncima i ravnim potezima na udaljenosti
od 300 do 500 m. Najrasprostranjenija je primjena zasuna su:

- klinasti zasuni
- prstenasti zasuni
- leptirasti zasuni

1
 Slika 1. Prstenasti zasun

Radi ublaženja vodenog udara u mreži, zasuni se moraju postepeno otvarati i

zatvarati.

Armature za uzimanje vode su:

- hidranti (nadzemni i podzemni)

- javni zdenci

Zaštitne armature su:

- odzračni ventili
- nepovratni ventili
- usisne košare

Odzračni ventili ugrađuju se na najvišim tačkama mreže radi automatskog

ispuštanja zraka koji se skuplja u vodovodnoj mreži.

Nepovratni ventili osiguravaju strujanje vode u cjevovodu samo u željenom

smijeru

Usisne košare sprečavaju ulaženje stranih tijela u usisne cijevi.

Žablji poklopci služe za sprečavanja povratnog strujanja i ulaženja stranih tijela

u cjevovod.

2
Muljni ispusti se koriste za ispuštanje vode i mulja na najnižim tačkama
vodovodne mreže.

Slika 2. Zaštitne armature

(a) Odzračni ventil, (b) povratni ventil, (c) usisna košara, (c) žablji poklopac

Radi omogućavanja pristupa i zaštite, u pravilu se sve vodovodne armature sa

pripadajućim fazonskim komadima smiještaju unutar vodovodnih okana.

3
 3. Hidranti

Hidranti igraju važnu ulogu kako u vanjskom razvodu vode tako i u

unutrašnjem razvodu većih zgrada. Hidrant se postavlja na cjevovod radi
oduzimanja vode i koristi se u razne svrhe. Izgradnjom projektne dokumentacije
moraju biti propisom određena mjesta za njihovo postavljanje. Oni moraju biti
propisno postavljeni i moraju pružati u datom trenutku potrebne količine vode
čija svrha može biti: zalijevanje bašta, pranje ulica, nadopuna cisterni požarnih
vozila i izravno gašenje požara u dvorištima i unutar objekata. Hidranti se
sastoje od kućišta, ventila i priključka za odvodnu cijev. Prema namjeni i mjestu
postavljanja hidranti mogu biti:

- baštenski hidrant
- podzemni veliki hidrant
- protivpožarni hidrant

3.1. Baštenski hidranti

Baštenski hidranti služe za polivanje dvorišta i travnjaka, a sastoji se od

ovalne livene kućice (kape) sa poklopcem i jedne holender slavine sa lulom pod
π/2 rad okrenutom naviše. Hidrant je ukopan u zemlju i oslanja se na podlogu od
opeke. Od njega je vidni dio samo gornji poklopac. Za kućne potrebe dovoljne
su veličine prečnika 1,27·10-2 do 1,96·10-2 (1/2" do 3/4"), a inače izrađuju se u
veličinama i od 2.54·10-2 do 5,08·10-2 (1" do 2").

Slika 3. Baštenski hidrant

4
 3.2. Podzemni veliki hidrant

Podzemni veliki hidrant dolazi u obzir kod kućne mreže gdje ima velikih
dvorišta, kod velikih kompleksa zgrada jedne ustanove (npr. kod bolnica i
sličnih socijalnih ustanova), koje imaju unutrašnje ulice sa vodovodnom
mrežom.

Slika 4. Podzemni hidrant

Hidrant se sastoji iz podzemne i nadzemne armature. Podzemni dio ima u dnu

liveni luk od π/2 radijana sa nožicom, zatim liveni cijevni omotač za prolaz vode
u kome je smješten zatvarač i točeći dio hidranta koji se završava sa gornje
strane livenom kapom. Nadzemni dio je pokretan i sastoji se iz gumenog crijeva
razne dužine sa mesinganom mlaznicom. Po prestanku točenja vode, višak vode
koji zaostane u dovodnom omotaču ističe polako u teren kroz male ispusne
otvore u dnu točećeg dijela, te je isključeno zamrzavanje vode zimi. Izrađuje se
u veličinama unutrašnjeg prečnika 5·10-2 do 8·10-2 (0,050 do 0,080) m.

5
 3.3. Protivpožarni hidrant

Požarni hidranti služe za lokalizaciju požara u zgradama. Sastoji se od

mesingane holender slavine veličine 3,18·10-2 do 5,08·10-2 (5/4" do 2") sa
kosom lulom pod uglom od π/4 rad i 20 m platnenog uvoštanjenog crijeva i
mesingane mlaznice.

Slika 5. Protivpožarni hidrant

Sijeli sistem je ugrađen u zid u jedan drveni ili metalni ormarić sa vraticama
zastakljenim mutnim staklom. Vratica su snadbjevena patent ključem, a u
slučaju hitne potrebe može se slomiti staklo radi pristupa hidrantu u komcilju se
i stavlja zastakljena vratanca. Hidrant mora biti lako pristupačan i uočljiv, pa se
postavlja na odmorištima glavnih stepeništa kod stambenih zgrada ili u
bolnicama, školama i u hodnicima upravnih i društvenih zgrada. Hidranti se
predviđaju za stambene zgrade koje imaju više od osam spratova i za zgrade
javnog karaktera bez obzira na broj spratova.

6
 4. Ugradnja protivpožarnog hidranta

U većim objektima predviđa se ugradnja protivpožarnih zidnih hidranata u

limenom ormariću, s opremom i rasporedom po zakonu, a na prednjoj strani
ormarića je oznaka hidranta. U ormarićima se nalazi sva potrebna oprema u
skladu sa zakonom:

- platneno uvošteno crijevo dužine 15 m promjera Ø 52 mm sa spojnicama

- univerzalna mlaznica
- hidrantski ventil NO 50.

Cjevovod unutar hidrantske mreže predviđa se od čeličnih pocinčanih navojnih

vodovodnih cijevi međusobno spajanih pocinčanim navojnim fitinzima od
temper lijeva brtvljenih teflon trakom. Hidrantska mreža se predviđa kao mokra,
tj. stalno je napunjena sa vodom i pod pritiskom, tako da je u svakom momentu
spremna za upotrebu.

Slika 6. Zidni protivpožarni hidrant sa opremom

7
 4.1. Način ugradnje zidnog hidranta

Cjevovod unutar hidrantske mreže predviđa se od čeličnih pocinčanih

navojnih vodovodnih cijevi međusobno spajanih pocinčanim navojnim fitinzima
od temper lijeva brtvljenih teflon trakom. Hidrantska mreža se predviđa kao
mokra, tj. stalno je napunjena sa vodom i pod pritiskom, tako da je u svakom
momentu spremna za upotrebu. Kad smo već doveli cijevi za vodu do mjesta
gdje trebamo ugraditi zidni hidrant, koristeći metar izmjerimo potrebnu mjeru
zidnog hidrantskog otmarića. Olovkom obilježimo izmjerenu vrijednost, a zatim
brusilicom usiječemo i tako označimo prostor hidrantskog ormarića. Hilt
mašinom oštemamo taj označeni prostor i čekićem poravnjamo rubove kako bi
ormarić pravilno ulegao na zid.

Slika 7. Dimenzije ormarića zidnog hidranta

Poslije ugradnje ormarića prelazimo na spajanje hidrantskog kutnog ventila

Ms2" sa stabilnom spojnicom Ø 52. Za taj spoj koristimo šrafove, ključeve i
papagajke. Zatim spajamo platneno uvošteno crijevo na okretni nastavak Ms2"
sa mlaznicom Ø 52 sa zasunom.

8
 5. Način rada
Hidrant se zatvara ručno okretanjem ključa (kape) na glavi hidranta udesno
(u smijeru kretanja kazaljke na satu). Tada glavni zaptivni element, zatvarač
naliježe sa donje strane na gumeno sjedište. U tom položaju zatvarača drenažni
otvor je otvoren i time zaostala voda ističe u drenažu čime je onemogućeno
smrzavanje. Za eliminaciju potpritiska koji se javlja prilikom isticanja vode u
drenažu na glavi hidranta je ugrađen vazdušni ventil koji otvara i omogućava i
ulazak atmosferskog vazduha u kućište (kontroliše unutrašnji pritisak).
Otvaranje hidranta se vrši okretanjem ključa na suprotnu staranu. Drenažni otvor
zatvara gumena manžetna koji se nalazi na klipu za vođenje zatvarača i sprečava
curenje vode u drenažu. Poslije pet okretaja ključa hidrant je u uslovima
maksimalnog protoka. Konstrukcijom zatvarača i unutrašnjih elemenata hidranta
obezbijeđena je kavitaciona sigurnost, odsustvo vodenih udara i vrtloga uz
najveći protočni kapacitet. U uslovima otvaranja hidranta plovak vazdušnog
ventila je u položaju zatvoren. Prilikom otvaranja ili zatvaranja hidranta koristiti
standardne ključeve propisane JUS-om. Neupotrebljavati poluge ili slično kako
ne bi došlo do oštećenja zaptivnih elemenata hidranta pri povećanju momenta
delovanja.

9
 6. Javni zdenci
Ventilski javni zdenac služi za uzimanje pitke vode iz vodovodne mreže .
ugrađuje se na ulicama, željezničkim (autobuskim) stanicama, sportskim
terenima, fabrikama, školama, naseljima itd. Osiguran je protiv smrzavanja i
zagađivanja, jednostavan je za rukovanje. Priključak na vodovodnu mrežu
izveden je sa G 1/2.

Slika 8. Ventilski javni zdenac

10
 7. Potreban alat
Za ugradnju protivpožarnog hidranta postreban nam je sljedeci alat i oprema:

- Metar

- Olovka

- Papgajke

- Hilti

- Brusilica

- Čekić

- Burgije

- Šrafovi

- Tiplovi

- Šrafciger

- Ključ

- Platneno uvošteno crijevo

- Hidrantski ventil

- Zidni ormarić

11
 8. Zaključak
Vodovodna mreža je jedan od osnovnih elemenata sistema za
snadbijevanjem vodom. Sastoji se od vodovodnih cijevi, oblikovanih komada i
vodovodnih armatura. Na vodovodnu mrežu ugrađuju se vodeni zdenci i hidranti
koji imaju široku primjenu (npr. za zalivanje bašta, za pranje ulica i za gašenje
požara). Vodeni zdenci se koriste za snadbijevanje pitke vode na ulicama,
sportiskim terenima, željezničkim stanicama, fabrikama i naseljima.

12
 9. Kalkulacija posla

NAZIV ARTIKLA KOLIČINA JED.MJERE CIJENA

ZIDNI ORMARIĆ 1 Kom. 50 KM

CRIJEVO ZA HIDRANT 1 Kom. 60 KM

SPOLJNI VENTIL 1 Kom. 30 KM

MLAZNICA ZA CRIJEVO 1 Kom. 30 KM

UTROŠEN ALAT

METAR 1 Kom. 1 KM

BURGIJE 1 Kom. 15 KM

ŠRAFOVI 4 Kom. 4 KM

TIPLOVI 4 Kom. 2 KM

ŠRAFCIGER 1 Kom. 4 KM

KLJUČ 1 Kom. 4 KM

UTROŠENA SNAGA

RUKE 60 KM

PDV 17% 44 KM

UKUPNO 304 KM

13
 10. Literatura

1. Tehnologija materijala za 3. razred mašinske škole,

dr. Mirko Grčić
2. Tehnologija obrazovnog profila – instalater
Mr. Boban Milošević
3. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara, Sveučilište u
Zagrebu, Zagreb, 2010

14