Da li je moguće prezervirati genetičku sliku čovjeka?

Genetičku sliku bi mogli najuspješnije definisati kao reprezentaciju genoma nekog

organizma, odnosno cjelokupni genetski materijal istog. Glavno pitanje koje ovaj sastav treba
odgovoriti je da li je moguće sačuvati genetičku sliku čovjeka od promjena. Moj lični stav je da
je to moguće, te želim to prikazati sa validnim argumentima.
Kada govorimo o prezervaciji genetičke slike, potrebno je prvenstveno objasniti od čega
je potrebno prezervirati istu. Podbacivanje sistema za preslikavanje DNK, kao i određeni vanjski
uvjeti, mogu dovesti do greške u genetskom kodu. To se zovu mutacije, te se mogu desiti u bilo
kojoj fazi života. Određene mutacije mogu uzrokovati teške zdravstvene probleme. Mutacije u
osnovi dijelimo po zahvaćenom području, i to na genske, hromosomske i genomske. Mada
mutacije uvijek mijenja sekvencu DNK, nije nužno da imaju ozbiljan efekat na organizam, ako
se ne desi promjena pri izgradnji proteina. Postoje nasljedne mutacije, ali one nas ne interesuju u
ovom slučaju jer ako to čovjek nasljedi već je kasno za prezervaciju, tako da treba da se
fokusiramo na somatske mutacije, odnosno one koje se pojavljuju uz pomoć vanjskih uslova.
Postoji velik broj mogućih uzroka mutacija, krenuti ćemo od sunčeve svjetlosti. UV zrake
kreiraju alternativu timina, te je relativno lahko da tu dođe do mutacije spajanjem novonastalog
timina na postojeći. Sljedeći glavni uzročnik mutaciju su rendgenske zrake, naime, rendgensko
zračenje ima veoma visok nivo energije koji kreira molekule koje se zove 'slobodni radikali'. Te
molekule se pokušavaju stabilizovati, te se može desiti da kroz taj proces uzmu elektrone iz
DNK. Također značajan uzročnik kojeg ljudi često zanemaruju su cigare. U duhanskom dimu 1-
2% hemikalija su poznate kao karcinogene, odnosno kao potencijalni izazivači mutacija odnosno
raka. Karcinogeni funkcionišu tako što štete način na koji ćelija popravlja DNK, te se onda
mutirana ćelija množi šireći mutaciju. Za kraj, jedan često zanemaren izvor mutacija su nitriti,
koji se nalaze u mnogim procesiranim mesima poput salama, kobasica, viršli itd. Nitriti se
kombinuju sa proteinima u mesu kreirajući nove spojeve, koji mogu biti mutageni ili čak
kancerogeni.
Zaključak na koji sam došao kroz istraživanje je to da je definitivno moguće zaštititi se
od većine mutacija tako što se svjesno štitimo od izvora istih. Jedini veći iznimak su nasljedne
mutacije nad kojima nemamo kontrole, kao i određeni broj oskudno definisanih izvora koje ne
možemo svjesno izbaciti, ali osim toga je zasigurno moguća prezervacija genetičke slike
pojedinca.

Amar Bukva, I3

[1] Ackerman S. , Horton W. „Efekti okolišnih faktora na DNK“. Green Chem, 2018.

[2] Ruiz B. , Hernandez S. „Ishrana i rak: rizični faktori i epidemiološki dokazi“. Maturitas, 2014.