GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.

hr

GF

III. PRIKAZ MJERA ZATITE OD POARA

Projektant: Mr.sc. Olga Maga Izradio: eljko Stipkovi, dipl.ing.sig. Goran Stipkovi, dipl.ing.stroj.

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

16

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

III PRIKAZ MJERA ZATITE OD POARA

SADRAJ: Primijenjeni propisi 1. Osnovni podaci 2. Funkcija i namjena prostora 3. Lokacija i vatrogasni pristup 4. Otpornost na poar nosive konstrukcije 5. Graevinske mjere za sprijeavanje irenja vatre i dima u sluaju poara 6. Prodori kroz zidove na granici poarnih sektora 7. 8. Okna i vrata dizala Potrebne mjere zatite od poara u garanom prostoru

9. Mogunost evakuacije u sluaju poara 10. Mogunost gaenja poara 11. Prozraivanje i odimljavanje stubita 12. Ventilacijski i klimatizacijski sustavi i protupoarne zaklopke 13. Obloge cjevovoda i kanala 14. Elektrina instalacija jake struje Napajanje el.energijom Distribucija el. energije Iskljuenje napajanje el. energije Zatita od kratkog spoja Rezervni izvor napajanja Gromobranska instalacija 15. Elektrina instalacija slabe struje Telefonska mrea Sustav za detekciju i dojavu poara Protupanino osvjetljenje 16. Protupoarne zaklopke 17. Izrada procjene ugroenosti po numerikoj metodi za analizu poarne ugroenosti EUROALARM 18. Rokovi odravanja protupoarnih instalacija 19. Dokaz kvalitete

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

17

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

Primijenjeni propisi

1. Zakon o zatiti od poaraNN, 58/93, 33/2005 2. Zakon o gradnji ("NN" 175/03, 100/04) 3. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe NN, 35/94 i 55/94, 142/2003 4. Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara "NN" 08/06 5. Pravilnik o tehnikim normativima za ventilacijske i klimatizacijske sustave ("SL"38/89, preuzet "NN" 55/96) 6. Pravilnik o odravanju i izboru vatrogasnih aparata NN, 35/94. i 103/96. 7. Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima (preuzet SL, 13/68, NN55/96). 8. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona (preuzet SL, 53/88, 55/96). 9. Pravilnik o tehnikim normativima za ureaje za automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki otpornih prema poaru ( SL 35/80, NN 55/96) 10. Pravilnik o obaveznom atestiranju elemenata tipskih graevinskih konstrukcija na otpornost prema poaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije ovlatene za atestiranje tih proizvoda (SL, 24/90, Izmjene i dopune "NN" 47/97). 11. TRVB N 106/ izdanje 1990 (austrijske smjernice za srednje i velike garae) 12. Technische Richtlinien Vorbeugender Brandschutz TRVB 126 / 87 13. TRVB 130 ( kole) 14. Norme grupe HRN DIN 4102 15. Norme grupe HRN U.J1 16. Smjernice za primjenu graevinskih mjera zatite od poara kod projektiranja i izvedbe javnih objekata - zakljuak o donoenju Plana zatite od poara i tehnolokih eksplozija za grad Rijeku Sl. novine 15/97.

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

18

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

1. Osnovni podaci Projektnim je zadatkom predviena izgradnja graevine Graevinskog fakulteta u Rijeci. Prema DPU, parcela radne oznake D5-10 ima povrinu graevinske estice 6300 m2. Za prostor obuhvata plana pristup je organiziran iz Krautzekove ulice. Kako se radi o zajednikom prostornom kompleksu triju korisnika izvedeni su posebni ulazi u prostorno funkcionalne cijeline: ulaz u prostor Graevinskog fakulteta je ostvaren s kote donje ceste (Nova Dukieva ulica) na koti +145,0 m nad morem, te ulaz sa sjeverne strane s kote +153,0 -151.5 m nmv, gdje je ujedno i stranji ulaz u graevinu na koti 149,6 m. Ispod cjelokupnog prostornog sklopa nalaze sa dvije etae podzemne garae s poluetaama ukopanim u postojeem terenu, sa 68 odnosno 128 parkiralinih mjesta. Ulaz u garau se nalazi na koti +145.00 m nmv. Visina izgraenosti Graevinsklg fakulteta je S-2, S-1, P, P+3 visine vijenca kota +165,45 m nm , odnosno 15,68 m od vatrogasnog pristupa do poda zadnje etae. 2. Funkcija i namjena prostora Graevinu promatramo kao oobjekt odgojne namjene u kojem se okuplja vei broj ljudi tj. kao javni objekt. U nedostatku hrvatskih propisa u dijelu zatite od poara graevina je projketirana prema austrijskim propisima za garae TRVB 106 N, i smjernicama za edukacijske ustanove (kole) TRVB 130. i po tehnikim smjernicama za preventivnu zatitu od poara TVRB A 126, TRVB A 100 87, TRVB S 125 80. Sukladno TRVB 126 poarno optereenje za ovakav tip graevine je: za kolskii dio za garae za urede za knjinicu caffe bar fotokopiraona 300 MJ/m2, 200 MJ/m2 700 MJ/ m2 2.000 MJ/m2, 300 MJ/m2, 400 MJ/m2,

toplinska pod-stanica 200 MJ/m2, Prema normi HRN U.J1.030 navedena poarna optereenja pripadaju u skupinu niskog poarnog optereenje (manje od 1 GJ), a knjinica u skupinu visokih poarnih optereenja. 3. Lokacija i vatrogasni pristup Osnovni uvjeti za vatrogasne pristupe definirani su Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe, lankom 2. stavak 1. alineja 2. Pristup je osiguran s najmanje dvije strane graevine. Prema smjernicama za edukacijske ustanove (kole) TRVB 130 moraju imati pristup s najmanje dvije strane. Sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe za graevine namijenjene odgoju i obrazovanju, iste moraju imati pristup s najmanje dvije due strane na kojima se nalaze otvori. U stvarnosti je ostvaren pristup graevini sa sve etiri strane. Pristupi su irine od 7,0 m do minimalne irine 3,5 m. Prostor za vatrogasnu intervenciju odnosno za operativni rad u potpunosti su u skladu s l.7 i l.13 Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN. 35/94, 55/94 i 142/03). Udaljenost povrina od graevine manja je od 12 m, koliko se zahtjeva za graevine do 16 m visine, l. 14. citiranog Pravilnika, a kako je detaljno vidljivo na priloenom situacijskom nacrtu. Sve povrine za operativni rad vatrogasnih vozila oko predmetne graevine su u jednoj ravnini, kako je uvjetovano u l.17 Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe. Za intervenciju na graevini bit e nadlena javna profesionalna vatrogasna jedinica grada Rijeke, ispostava Veica. Lokacija je postrojbe udaljena 1,5 km. Nosivost prometnica, ije su povrine predviene za vatrogasni pristup, projektirana je na osovinski pritisak od 100 kN.

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

19

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

4. Otpornost na poar nosive konstrukcije Potrebni stupanj otpornosti na poar nosive konstrukcije graevine odreen je smjernicama za edukacijske ustanove (kole) TRVB 130, u skladu sa Smjernicama za primjenu graevinskih mjera zatite od poara kod projektiranja i izvedbe javnih objekata i u skladu sa spomenutim austrijskim smjernicama - prema toki 4.1.2 iznosi F 90. Pregradni su zidovi izvedeni u vatrootpornosti F 30, dok su zidovi uz putove za evakuaciju vatrootporni F 90. Sukladno toki 4.2.2. navedene smjernice, stropovi su vatrootporni F 90. Stubita su, sukladno toki 5.2.6., izvedena u vatrootpornosti F 90. Vatrootpornost instalacijskih okana je F 90. Otvori na granici poarnih sektora su zatvoreni vratima vatrootpornosti T 60. Na vanjskim zidovima izmeu otvora razliitih katova, a zasebnih poarnih sektora, izvedena je prekidna udaljenost od najmanje 1 m u istoj klasi vatrootpornosti kao i granica sektora, F 90. U nedostatku hrvatskih propisa vatrootpornost konstrukcije garae odreena je priznatim pravilom tehnike prakse, u ovom sluaju smjernicom TRVB 106. Prema toki 2.5. garaa se razvrstava u velike garae, povrine vee od 1.500 m2, a prema toki 2.7. garaa se svrstava u podzemne garae. Vatrootpornost konstrukcije je, sukladno toki 3.1, 90 minuta F 90. Kada se EE postrojenje visokog napona postavlja u posebno izgraen objekt, kao to je ovdje sluaj, ono mora zadovoljiti otpornost prema poaru u skladu s HRN U.J1.240. i HRN U.J1.030. ovisno o poarnom optereenju i to: nisko poarno optereenje do 1GJ/m2 - III. stupanjsrednja otpornost, odnosno 60 minuta. Prema Pravilniku o tehnikim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i odravanje plinskih kotlovnica (Sl 52/90), otpornost na poar prema lanku 10. i 11. mora biti najmanje F30. Konstrukcija zgrade budueg Graevinskog fakulteta je armirano betonska i init e ju armirano betonske meukatne ploe s gredama, kao i konstrukcije kolnika garae i konstrukcije ravnih krovova, oslonjene na armirano betonske stupove, zidove i temelje. Glavni konstruktivni elementi rasporeeni su u tlocrtu tako da formiraju okvire u dva glavna okomita smjera zgrade (popreno i poduno). Popreni nosivi smjer je definiran modularno kao viekratnik parkirnog mjesta od 2.40 m. Moduli se ponavljaju i po etaama zgrade sve do krova. U podunom smjeru razmaci konstruktivnih linija ovisni su o pozicijama stupova unutar prostora za parkiranje i irinom kolnih prostora, te pozicijama vanjskih zidova garae i gornjih etaa zgrade. Stropne su ploe etaa, ploe parkiralita, te krovne ploe debljine 15 cm za manji, a 20 cm za vei konstruktivni modul. Konstrukcija uz i nad centralnim zajednikim prostorom aule je elina elini stupovi i reetkasta konstrukcija ostakljenog krovita.

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

20

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

5. Graevinske mjere za sprijeavanje irenja vatre i dima u sluaju poara U cilju sprijeavanja irenja vatre i dima unutar graevine (lanak 8. Zakon o graenju) zgrada je podijeljena na vie poarnih sektora to je prikazano u donjoj tablici i grafikim prilozima. Kriteriji veliin epoarnih sektora podjele uzeti su iz TRVB 130 ( maksimalno 1600 m2 bez dodatnih mjera).

Po.sektor

Sadraj Suteren -2 Garaa Toplinska podstanica Stubite Stubite Stubite Predprostor stubita ST1 Predprostor stubita ST2 Predprostor stubita ST3 Dizalo Laboratorij za konst. i materijale Suteren -1 Garaa Toplinska podstanica Sprinkler stanica Cemtralna kontrola Ope gospodarsko spremite Stubite Stubite Stubite Stubite Predprostor stubita ST1 Predprostor stubita ST2 Predprostor stubita ST3 Predprostor stubita ST4 Dizalo Trafostanica Laboratorij Prostor GRP i agregata Prizemlje Stubite Stubite Stubite Stubite Stubite Stubite Gl. Ulaz, aula, vratarnica, toge, kafeteruja, nastavniki trakt Predavaonica, Uprava Uprava Laboratorij Dizalo I Kat 21

Povrina m2

Sprinkler

Dojava poara Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Da Da Da Ne Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Ne Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Da Da Da Da Da

PS G2 PS TP PS ST1 PS ST2 PS ST3 PS PP1 PS PP2 PS PP3 PS D PS L PS G1 PS TP PS SS PS K PS S PS ST1 PS ST2 PS ST3 PS ST4 PS PP1 PS PP2 PS PP3 PS PP4 PS D PS TS PS L PS AG+RP PS ST1 PS ST2 PS ST3 PS ST4 PS ST6 PS ST7 PS 1 PS 1 PS 2 PS 3 PS L PS D

1447,60 160,16 11,04 10,9 11,03 3,81 3,92 2,92 5,9 101,11 2799,83 9,43 9,84 52,04 11,04 10,9 11,03 12,44 3,81 3,92 2,92 2,78 5,9 21,14 273,19 33,6 17,13 33,00 40,36 13,11 13,34 21,08 790,77 337,12 702,74 893,4 149,7 3,78

Da Ne Ne Ne Ne N N N Ne Ne Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne N N N N Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Ne Ne Ne Ne Ne

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF
18,54 30,00 18,53 19,32 19,61 21,29 418,8 543,4 708,3 3,78 18,54 32,65 21,36 19,32 19,61 35,24 287,69 344,85 529,29 730,46 3,78 18,54 32,65 21,36 19,32 19,61 35,24 287,69 530,48 528,02 600,5 16,31 20,04 3,78 29,36 24,91 Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Da Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Da Da Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Da Da Da Ne Ne Da Ne Ne

PS ST1 PS ST2 PS ST3 PS ST4 PS ST6 PS ST7 PS 1 PS 2 PS 3 PS D PS ST1 PS ST2 PS ST3 PS ST4 PS ST6 PS ST7 PS 1 PS 1 PS 2 PS 3 PS D PS ST1 PS ST2 PS ST3 PS ST4 PS ST6 PS ST7 PS 1 PS 1 PS 2 PS 3 PS ST2 PS ST7 PS D PS TREB PS RT

Stubite Stubite Stubite Stubite Stubite Stubite Aula, Kabineti, praktikumi, predavaone Kabineti, praktikumi, predavaone Dizalo II Kat Stubite Stubite Stubite Stubite Stubite Stubite Aula, i okolni prostori Soba za sastanke, kabinet Kabineti, praktikumi, predavaone Kabineti, praktikumi, predavaone Dizalo III Kat Stubite Stubite Stubite Stubite Stubite Stubite Aula, soba za sastanke, kabinet Soba za sastanke, kabinet Kabineti, praktikumi, predavaone Kabineti, praktikumi, predavaone Krov Stubite Stubite Dizalo Kotlovnica Rashladni toranj

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

22

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

Objekt je podijeljen na vie poarnih sektora. Prema smjernicama za edukacijske ustanove (kole) TRVB 130 u toki 3.1. veliina poarnog sektora se ograniava na 1600 m2, s mogunou poveanja veliine poarnog sekora prema smjernicama TRVB 100 uz dodatne ureaje za zatitu od poara tienjem stabilnim sustavom za gaenje poara tipa sprinkler i vatrodojavom. U skladu s navedenim grevina se dijeli u tri osnovna poarna sektora, veliina oko 3000 m2 svaki, koji su zatieni sustavom za dojavu poara kao dodatnom mjerom. U centralnom se dijelu graevine nalazi aula, velika predavaonica i pratei prostori. Iz razloga povezivanja sve tri studentske i nastavnike etae u jednu cijelinu aula je natkrivena u nivou krovne konstrukcije. Konstrukcija nad centralnim zajednikim prostorom je elina elini stupovi i reetkasta konstrukcija ostakljenog krovita. Ovaj prostor i konstrukciju titimo sustavom za gaenje poara kao dodatnom mjerom. Poarni sektor 1 - aula, je vei od propisom dozvoljenih 1.600 m2 pa su predviene dodatne mjere zatite od poara; automatska vatrodojava i sustav za odimljavanje koji su vezani na vatrodojavni sustav. Povrina prozora za odimljavanje je 5 % tlocrtne povrine zranog prostora aule. U dijelu podzemnih garaa veliina je poarnih sektora od 1500 do 3000 m2 a ti su sektori sukladno toki 5.5. TRVB 106 dodatno tieni stabilnim sustavom za gaenje poara tipa sprinkler i vatrodojavom. Na granicama poarnih sektora predviena su vatrootporna i dimonepropusna vrata, a na evakuacijskim hodnicima dimonepropusna vrata sukladno zahtjevima TRVB 130. 6. Prodori kroz zidove na granici poarnih sektora Prodori kroz zidove i stropove na granici poarnog sektora (el. instalacije, plastini cjevovodi, i sl .) biti e brtvljeni s negorivim materijalima i elementima klase otpornosti na poar kao i konstrukcije kroz koje prolaze. Otpornost na poar tih prodora odredit e se sukladno normama HRN 4102 dio 9. 7. Okna i vrata dizala Okna su dizala, kao vertikalni prodori, projektirana kao zasebni poarni sektori sa zidovima F 90. Na vozno okno ugraditi e se posmina vrata pogodna za ugradnju u okna lifta vatrootpornosti F 90 (u nacrtima su oznaena kao T* 90), sukladno hrvatskoj normi HRN DIN 4102 dio 4, a u vezi norme DIN 18 091. Na vrhu voznog okna lifta izvest e se otvor za poarnu ventilaciju okna minimalne povrine 2,5% od tlocrtne povrine voznog okna, ali ne manje od 0, 1 m2, sukladno zahtjevima citirane norme. 8. Potrebne mjere zatite od poara u garanom prostoru Osnovni princip zatite podzemne garae temelji se na Austrijskim smjernicama za zatitu od poara u garaama srednje veliine i velikim garaama (Technische Richtlinien Vorbeugender Brandschutz) TRVB 106/90 i VdS propisa (Verband der Sachverisicherer e. V. Koln 1987), u nedostatku naih propisa. Garaa se dijeli na poarne sektore po etaama s odvojenim poarnim sektorom svakog prostora koji nije u funkciji parkiranja vozila (trafostanica, agregatska stanica, sprinkler stanica, poarna stubita i pred-prostori poarnih stubita). Garau promatramo kao podzemne zatvorene garae s dodatnom protupoarnom opremom u skladu sa tokom 5.4. TRVB 106 veliina poarnih sektora do 3000 m2. Poarni sektori PS G2 i PS G1 odvojeni su normalno otvorenim poarnim vratima. U garai je projektiran sustav za automatsko gaenje poara tipa sprinkler i sustav dojave poara. Spoj garae sa stubinim prostorom projektiran je i izveden preko pred-prostora (zapornica) koji su zasebni poarni sektori s mehanikim ureajima za odvod dima i dovod zraka. Projektirani broj izmjena zraka u sluaju poara je 20 na sat. Ventilacija se ukljuuje preko dimnog javljaa postavljenog ispred ulaza u pred-prostor sa strane garae, a spojenog na vatrodojavu. Takoer je predviena i mogunost runog ukljuivanja ventilatora (detalji u strojarskom i elektroprojektu).

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

23

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

Prozraivanje od poarnog dima za garauje rijeeno osiguranjem prirodnih otvora na najmanje dvije strane zidova koji ukoviruju garau, a prema poglavlju 10.1 TRVB-a 106. Garaa je rijeena s poprenim prozraivanjem, s otvorima na dva dulja proelja (pa je, na nivou suterena -1, otvorena). Na ulaznom je proelju rijeeno 14 otvora za ventilaciju veliine 400 x 90 cm, kolni ulaz vel. 700 x 335 i prolaz za pjeake vel. 120 x 335. Na razdjelnom su zidu predvieni otvori veliine 300 x 90 cm, ukupno njih 15. Donji je nivo garae, suteren -2, rijeen kao zaseban poarni sektor s bono zatvorenim rampama i protupoarnim rolo vratima na krajevima rampi. Ventilacija na stranjem ukopanom zidu rjeava se preko ventilacijskog kanala izmeu konstrukcije graevine i potpornog zida. Zbog osiguranja nesmetanog odvoda plinova i dima kanal je pregraen, a ventilacija osigurana naizmjeninim otvorima u gornjoj i donjoj etai. 9. Mogunost evakuacije u sluaju poara Evakuaija garae mogua je putem najmanje dva neovisna stubita (protupoarno, osigurana cijelina) postavljena dijagonalno, na meusobnoj udaljenosti tako da nijedna toka u garai nije udaljena vie od 40 m stvarne duine puta. Sve navedeno u skladu s tokama 6.1.1, 6.1.2, 6.2 i 6 TRVB 106. Kapacitet izlaza graevine u skladu s tokama 5-3.3.1 NFPA 101 i predvien je s minimalno 0.8 cm/osobi za izlaze stubita te 0.5 cm/osobi za horizontalne izlaze. Kako u garaama imamo 196 parkirnih mjesta moe se pretpostaviti zauzetost od 400 osoba. Evkuacija je mogua putem najmanje tri stubita (svako irine 1,1 m i kapaciteta 137 osoba) pa se zadovoljavaju potrebe za evakuacijom i po kapacitetu stubita. Zauzetost osoba na nivou prizemlja moe se prepostaviti po instaliranim kapacitetima. Glavana predavaonica ima kapacitet od 320 osoba s mogunou etiri neovisno i dijagonalno postavljena izlaza od kojih dva vode direktno na otvoreni prostor. Kapacitet glavnog ulaza/izlaza je za 50% posjetitelja. Evakuacija s nivoa prizemlja mogua je putem ulaza/izlaza direktno na otvoreni prostor. Svaka etaa graevine ima est poarnih stubita postavljenih u pravilu s vanjske strane graevine. Svako stubite ime kapacitet od 137 osoba. Kapacitet izlaza za objekte odgojne namjene u prizemlju je 100 osoba po jedinice irine (jedinice irine predviena je s minimalno 0.8 cm/osobi za horizontalne izlaze i 0,5 za stepenita). Centralno stubite ima irinu od 2,1 m i kapacitet od 265 osoba. Zauzetost osoba po etai iznosi 300 osoba (instalirani kapaciteti). Stubina okna odvojena su od unutarnjih prostora objekta zidovima otpornim prema poaru najmanje 90 minuta F 90 te vratima iste otpornosti T 90. Udaljenosti od izlaza na svim su etaama manje od 30 metara. Vrata, stubita, izlazi i izlazni putevi moraju se oznaiti standardnim sigurnosnim oznakama, koje su vidljive danju i nou. U tu svrhu treba upotrebljavati simbole iz ISO/DIS standarda 6309 od 05.08.1887. god. i HN Z.SO.005. Za planirani broj korisnika objekta, predvieni putevi evakuacije i izlazi iz objekta, omoguavat e brzu i uspjenu evakuaciju. 9. Mogunost gaenja poara Za gaenje poara predviene su slijedee instalacije: 1. - Vanjska hidrantska mrea, koju ine vanjski nadzemni hidranti, spojena je u prsten. Parametri tlaka i protok zadovoljavaju odrednice vaeeg pravilnika o hidrantskoj mrei za gaenje poara. Vanjska hidrantska mrea nije predmet ovoga projekta. 2. - Unutarnja hidrantska mrea izvest e se u graevini s meusobnim razmakom hidrantskih ormaria do 30 m. U hidrantskim ormariima postaviti e se vatrogasna cijev s mlaznicom. Ventili u hidrantskim ormariima postaviti e se na visini 1,50 m od poda, a ormarii e se oznaiti slovom H. Za unutranju hidrantsku mreu upotrijebit e se cijevi promjera 33 ili 52 mm (2) i hidrantski prikljuak tipa C (u zavisnosti od tlaka). Hidrantski ormar bit e snabdjeven pripadajuom opremom. Unutarnja hidrantska mrea mora imati minimalni tlak od 0,25 Mpa kod protoka vode od 30 l/min (za poarno optereenje do 400 MJ/m2 ), a sve prema poglavlju IVA, Pravilnika o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06).

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

24

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

3. - U graevini je sprinkler instalacija predviena u garai i to na etaama suteren -2 i suteren -1. Suhi stabilni sustav za gaenje poara bit e izraen sukladno VdS-u. U centralnom dijelu graevine u auli takoer se dodatno titi automatskim mokrim sprinkler sustavom. Koliine potrebne vode, kapacitet eventualnog spremnika i razvod sprinklerske instalacije dat je u posebnom projektu. Sprinkler ureaji moraju biti opremljen s najmanje jednim mehanikoakustikim alarmnim ureajem sa spojem na centralu za dojavu poara i elektrini ureaj za prijenos alarma do stalno zaposjednutog mjesta. Dodatno se mogu upotrebljavati i elektrina akustika alarmna sredstva. Mora biti osigurano da u svako doba osoblje moe uti alarm. Sprinkler je stanica, kao odvojeni poarni sektor zidovima i vratima vatrootpornosti F60, odvojena od ostalih prostora te smjetena na nivou suterena -1. Rad sprinklera osiguran je u trajanju od 90 minuta. 4. - Na temelju injenice da u predmetnoj poslovnoj graevini moe nastati poar klase A, B, E i da se radi o niskom poarnom optereenju (do 1 GJ/m2), a u skladu s l. 25. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o odravanju i izboru vatrogasnih aparata (NN. 103/96), odreuje se sljedei izbor vrste i koliine vatrogasnih aparata za gaenje poara: aparati za gaenje poara postavljaju se na lako uoljiva i trajno pristupana mjesta tako da ruka za noenje aparata ne smije biti na visini veoj od 1,5 m mjereno od poda, prema l. 37. Pravilnika o odravanju i izboru vatrogasnih aparata. Periodini pregled aparata za poetno gaenje poara mora se obavljati najmanje jednom u godinu dana od strane ovlatene pravne osobe, a u skladu s odredbama l. 8., 9., 10., i 11. Pravilnika o odravanju i izboru vatrogasnih aparata. Mjesta postavljanja vatrogasnih aparata potrebno je vidno oznaiti naljepnicom min. dimenzija 150150 mm, a u skladu s l. 19. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o odravanju i izboru vatrogasnih aparata (NN. 103/96). U skladu s tablicom 1. Pravilnika, odreena je najvea masa sredstva za gaenje od 6 kg te izabrani aparati za poetno gaenje tipa S6. Broj i raspored aparata dan je u garfici. 11. Prozraivanje i odimljavanje stubita Odimljavanje stubita je preko otvora na fasadi ili krova. Stubita e na najgornjoj etai imati prozor veliine 5 % tlocrtne povrine stubinog okna, ali ne manje od 0,5 m 2, koji se otvara s najnie etae, prizemlja, i sa zadnjeg podesta. Ostala stubita imaju na vrhu izveden otvor za odvoenje dima i topline veliine 5 % tlocrtne povrine okna stubita, ali ne manje od 1m 2. Otvor za odimljavanje se moe otvoriti s prostora prizemlja i s predzadnjeg podesta stubita. Ureaj je za otvaranje, tipkalo, spojen na autonomni izvor napajanja i na vatrodojavu. 12. Ventilacijski i klimatizacijski sustavi i protupoarne zaklopke Na kanalima ventilacijskih i klimatizacijskih ureaja izvest e se, na granici poarnih sektora, zaklopke otporne na poar u klasi otpornosti od 90 minuta. Mjesta ugradnje PPZ zaklopki prikazana su u projektu strojarskih instalacija. Sukladno lanku 63. Pravilnika o tehnikim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sisteme zatvaranje zaklopki bit e uvjetovano aktiviranjem sustava za dojavu poara. Klapne e se postaviti u sredinu debljine zida ili stropa, tako da se kuite klapne nalazi i u jednoj i u drugoj prostoriji dvaju susjednih poarnih sektora. Na mjestima gdje to nije mogue klapne e se postaviti izvan zida, ali tako da se dio kanala izmeu zida i klapne obloi zatitnom oblogom koja ima jednak stupanj otpornosti prema poaru kao i sam zid ili strop. Klapne e biti opremljene ureajima za automatsko zatvaranje u trenutku otkrivanja poara, a u isto vrijeme ventilatori e se automatski iskljuiti iz rada. Osim automatskog iskljuenja predvien je i taster za runo iskljuenje ventilatora, koji e se postaviti na pristupano mjesto. U sluaju kvara na ureajima za automatsko zatvaranje klapni, sve se klapne moraju odmah zatvoriti.

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

25

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

13. Obloge cjevovoda i kanala Materijal za izolaciju ventilacijskih kanala, ljepilo, materijal za zvunu izolaciju i materijal za ovjeenje kanala o konstrukciju bit e negoriv klasa A prema normi HRN DIN 4102/1. Kao materijali za izolacije zranog kanala (ljepilo, materijal za zvunu izolaciju, parne brane, folije i sline obloge zranih kanala) predvieni su i teko zapaljivi materijali klase B1 prema normi DIN 4102 dio 1 ili materijali ija je brzina irenja plamena klase I prema normi U.J1.060, osim kad ti kanali prolaze putovima evakuacije. Za parne brane, folije i slino koje nisu deblje od 0,5 mm predvieni su i uobiajeno zapaljivi materijali klase B2 prema normi DIN 4102 dio 1 ili materijali ija brzina irenja plamena odgovara klasi II prema normi U.J1.060. Svi e instalacijski vertikalni kanali na vrhu, prema otvorenom prostoru, imati otvor veliine 5 % tlocrtne povrine. 14. Elektrina instalacija jake struje Napajanje el.energijom U sklopu garae na nivou suteren -1 izgradit e se nova trafostanica i to 2x1000 kVA za potrebe napajanja graevine. Trafostanica je vatrootporno odijeljena s ulazom iz vanjskog prostora. Sklopna postrojenja srednjeg i niskog napona smjestiti e se tako da se onemogui irenje poara na susjedne dijelove garae. Zidovi trafostanica izmeu poarnih sektora izvest e se odgovarajue vatrootpornosti (180 min), a otvori za ventilaciju kao i kanali za smjetaj energetskih kabela izvest e se tako da eventualni plamen i plinovi ne ugroze ljude i susjedne dijelove objekta. Vrata transformatorskih stanica otvaraju se u pravcu izlaenja i s unutranje strane se lako otvaraju bez uporabe kljua ili alata. Transformatorska je stanica u nadlenosti distributera. Distribucija el. energije Distribucija elektrine energije realizirat e se kabelima odgovarajueg presjeka poloenim od niskonaponskih razvodnih polja u TS do etanih razdjelnika u odgovarajuim kanalima, odnosno limenim policama. Kabelski kanali, odnosno prolazi kabela u druge sektore kod kojih postoji opasnost irenja poara biti e na ulazu i izlazu prostora glavnog razvoda i prostora agragata zabrtvljeni odgovarajuim negorivim materijalom propisane vatrootpornosti (90 min.). Na mjestima prolaska kabela kroz razliite poarne sektore izvrit e se brtvljenje materijalom sukladno vatrootpornosti zidova prolaza. El. vodovi sigurnosnih ureaja biti e izvedeni u klasi otpornosti na poar E-90. El. vodovi sigurnosnih ureaja biti e vatrootporno zatieni, voditi e se u zasebnim kanalima i odvojiti jaku od slabe struje. Etani razdjelnici biti e opskrbljeni odgovarajuom mjernom, upravljakom i zatitnom opremom. Predvidjet e se minimalno onoliko razdjelnika koliko ima poarnih sektora odnosno poarnih zona. U razdjelnike treba ugraditi opremu koja e omoguiti daljinsko iskljuenje dovoda el. energije u sluaju poara (mreni i agregatski dio). Svi razdjelnici i podrazdjelnici opskrbit e se vratima s mogunou zakljuavanja. Na sve razdjelnike uvrstit e se propisane ploice upozorenja i oznake opreme, a u razdjelnike e se uloiti pripadajue jednopolne sheme. Po dovretku el. instalacije provest e se sva propisana ispitivanja i o istima izdati zapisnici i ispitni protokoli. Iskljuenje napajanje el. energije Iskljuenje dovoda elektrine energije izvriti e se odmah po uoavanju poara, a svakako prije poetka gaenja. Iskljuenje e biti mogue izvriti na slijedeim mjestima: -u trafostanici direktno, -u glavnim razdjelnicima i podrazdjelnicima direktno, -neposredno na svakom troilu, odn. ureaju zahvaenom poarom, -u kontrolnoj prostoriji putem sklopki za poarni sektor 1,2,3, 4 i 5 za normalno napajanje i rezervno napajanje, -putem centrale za dojavu poara i to:

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

26

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

-proradom sustava za dojavu poara - vatrodojava u sektoru u kojem je dolo do poara ne iskljuuje se napajanje el., energije (i pomono napajanje), -proradom sustava za gaenje poara sprinklera u sektoru u kojem je dolo do poara iskljuuje se napajanje el., energije (i pomono napajanje), -Putem JP-r tipkala. Zatita od kratkog spoja Zatita od kratkog spoja provest e se odabirom kvalitete i odgovarajue opreme, ureaja i elektroinstalacijskog materijala. U tu je svrhu u projektnoj tehnikoj dokumentaciji provedena bilanca optereenja te proraun presjeka vodova i pada napona. Selektivnost zatite od kratkog spoja postignuta je odabirom odgovarajue zatitne opreme. Zatitnu opremu s podeavajuim parametrima potrebno je prije konanog putanja u pogon podesiti na nazivne vrijednosti optereenja tienog konzuma. Zatita elektromotornih pogona od preoptereenja realizirat e se primjenom releja podeenih na struju elektromotora. Rezervni izvor napajanja Kao rezervni izvori napajanja za potrebe garaevine predvien je automatski dizel elektro agregat smjeten na u prostoriji, koji e se u sluaju ispada mree automatski ukljuivati i el. energijom napajati sve nune tehnoloke potroae kao i sve sigurnosne sustave i to: -vatrodojavna instalacija -nuno osvjetljenje, -zatvaranje poarnih zaklopki, -zatvaranje poarnih vrata, -ureaje za gaenje sprinkler, -ureaji za automatsko gaenje poara sprinkler, -ureaji za ventilaciju pretprostora stubita, Rezervni izvor napajanja ukljuivati e se najvie 15 sekundi po ispadu mrenoga napajanja. Za sluaj poara u odreenom poarnom sektoru potrebno je predvidjeti blokadu ukljuenja rezervnog izvora napajanja. Osim navedenog izvora rezervnog napajanja, sigurnosni sustavi bit e opskrbljeni i individualnim izvorima besprekidnog napajanja (tel. centrala, vatrodojava, sustav ozvuenja, protupanino osvjetljenje i sl.). Dizel agregati e biti vrsto povezanim spremnikom. Autonomija agregata je najmanje 120 minuta. Signal prorade sprinklera proslijedit e se na centralnu plou signalizacije u nadzorno upravljaki sustav. Posredstvom navedenog signala izvrit e se iskljuenje i pomonog izvora napajanja el. energijom u sektoru gdje je dolo do prorade sprinkler instalacije. Gromobranska instalacija Zatita objekta od tetnih posljedica atmosferskih pranjenja realizirat e se gromobranskom instalacijom sukladno Pravilniku o tehnikim propisima o gromobranima. Po dovretku gromobranske instalacije potrebno je provesti zakonom propisana ispitivanja.

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

27

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

15. Elektrina instalacija slabe struje Telefonska mrea U graevini se za potrebe komuniciranja predvia instaliranje telefonskih aparata. Telefonski aparati postavit e se u svim prostorijama za boravak ljudi (kontrolna prostorija). Pozivom broj 112 moi e se na brz i jednostavan nain uspostaviti veza s deurnom slubom vatrogasne postrojbe. Sustav za detekciju i dojavu poara Sustav za detekciju i dojavu poara ima svrhu zatite ljudi i imovine ranom detekcijom i dojavom poara. Sustav za dojavu poara i njegovi dijelovi moraju udovoljavati odredbama normi niza HRN EN 54, HRN DIN VDE 0833 (dio 1 i 2) i Pravilnika o sustavima za dojavu poara. Za detekciju poara koristit e se dimni (optiki) i termodiferencijalni javljai poara rasporeeni prema tlocrtu i namjenama pojedinih prostora koji se njima tite. Na evakuacijskim hodnicima, stubitima i izlazima postavit e se runi javljai. Sustavom detekcije i dojave poara pokrit e se prostori tkz cjelokupni nadzor. Runim javljaima pokriti e se evakuacijski putevi. Sustav za dojavu poara zatvarat e poarne stijene (poarna vrata koja su u poloaju stalno otvorena i koja graevinu meusono dijele na poarne sektore). Zarvaranje vrata u garai popratiti e svetlosna i zvuna signalizacija u skladu s tokom 7.3.4 i 7.3.5 TRVB 106. Takoer je predvien nadzor nad funkcijama sprinkler sustava (prorada, kvar). Sustav dojave poara imat e i funkciju da putem javljaa postavljenog u vrhu okna dizala u sluaju poara dizalo vraa na polaznu stanicu (na prizemlju), otvaraju se vrata i blokira daljnja vonja; Alarmnim planom objekata rijeit e se nain koritenja, organizacija i meusobna veza pojedinih tehnikih sredstava komunikacije, odn. alarmiranja. Alarmni plan sainiti e se prije upotrebe graevine kada se budu znali svi potrebni parametri za izradu istog. Proradom vatrodojave proraditi e i sustav za uzbunjivanje i alarmiranje. Nadzorno upravljaki sustav smjestit e se u prostoriji portirnice na prizemlju. Za graevinu su predviena prikljuenja slijedeih funkcija: Alarmnim planom objekta rijeit e se nain koritenja, organizacija i meusobna veza pojedinih tehnikih sredstava komunikacije, odnosno alarmiranja. Protupanino osvjetljenje Svjetiljke protupaninog osvjetljenja postavit e se na evakuacijske izlaze i stubita tako da omogue naputanje ugroenog prostora na siguran nain i u najkraem moguem vremenu. Svjetiljke e se automatski paliti po nestanku ili iskljuenju mrenog napona i to zahvaljujui vlastitim akumulatorskim baterijama (NiCd), osvjetljavat e evakuacijske puteve propisanom jakou rasvjete u vremenu od minimalno jednog sata. Natpisi i oznake na svjetiljkama koje oznaavaju puteve evakuacije i izlaze moraju biti obojani tako da je podloga zelene boje, a natpis i oznaka bijele boje. 16. Protupoarne zaklopke Ako ventilacijski kanali prolaze izmeu razliitih poarnih sektora, postaviti e se protupoarne zaklopke vatrootpornosti 90 minuta. Primijeniti e se protupoarne zaklopke na elektromotorni pogon i bit e opskrbljene krajnjim prekidaima za signalizaciju prorade (kod 78 C) koja e se proslijediti na centralnu plou signalizacije smjetanu u prostoriji kontrolnoj prostoriji tj. nadzorno upravljaki sustav u prostoriji blagajne na etai nivou 0,04. Zaklopke e se moi zatvarati i runo, a automatsku proradu, putem elektromotornoga pogona, inicirat e javljai vatrodojave postavljeni u ventilacijskim kanalima koji e zatvarati zaklopke u ugroenoj zoni.

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

28

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

17. Izrada procjene ugroenosti po tehnikim smjernicama za preventivnu zatitu od poara TVRB A 126 TRVB A 100 87, TRVB S 125 80 Kod procjenjivanja mjera zatite od poara kako bi se ocijenila razina opasnosti i ugroenosti od poara u razmatranje su uzeti pozitivni zakonski propisi koji razmatraju ovu problematiku, priznata pravila tehnike prakse i numerike metode, kako bi se temeljem brojanih pokazatelja, dobivenih objektivnom prosudbom poarne opasnosti, odredila ugroenost objekta (zajedno s osobama i sadrajem koji se u objektu nalazi), od poara te predloile odgovarajue mjere zatite. Shodno tome za izradu procjene ugroenosti koriste se Tehnike smjernice Austrijskog Vatrogasnoga saveza kao u svijetu prihvaene numerike metode s obaveznom primjenom koje ureuje to podruje (NN 35/94, lanak 11). Osnovne karakteristike graevine su: -irina graevine 31,65 m 2997,4 m2 2303,45 m2 2932,66 m2 15,75 m

-duina graevine 94,20 m -povrina poarnog sektora 1 -povrina poarnog sektora 2 -povrina poarnog sektora 3 -visina graevine (pod etae) -graevina je slobodno stojea, -graevina je ab konstrukcije; -graevina je odgojno obrazovna ustanova. itava graevina predstavlja vie poarnih sektora. U izraun je uzet poarni sektori 1 kao najvei poarni i poarno najzahtjevniji sektor. Izraun faktora G Faktor G oznaava veliinu poarnog sektora. Kako je naglaeno itava graevina ima vie poarnih sektora i u izraun je uzeta povrina najveeg poarnog sektora to je ukupno 2997,4 m2. Kako je graevini osiguran pristup s etiri strane izraun faktora G dobija se po slijedeoj formuli: G = povr. po. sektora x b G = 2997,4 x 31,65 = 94867,71

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

29

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

NAZIV

E A P Q C R K H B k1 k2 G SxF F

OPIS q mobilno q imobilno q ukupno povrina visina Faktor intervencije vatrogasne jedinice Opasnost aktiviranja Ugroenost osoba Poarno optereenje Ugroenost od poara Opasnost od zadimljena Opasnost od korozije Visina graevine Specifina opasnost od poara Konstanta Konstanta Geometrija poarnog sektora Zatitna vrijednost protupoarnih ureaja Vatrootpornost nosivih graevinskih dijelova

Sektor 1 Fakultet Iznos 300 0 300 2997,4 15,75 0,83 0,85 1,2 1,1 1,0 1,0 1,0 1,7 1,58 6,03 x 10-5 8,33 x 10-5 94867,71 1,31 90

Umnoak S x F = 1,316,61. U dijagramu klase vatrootpornosti F30 sa sustavom za odvodnju dima i topline s vrijednou 1,31 dobili smo rezultat da nisu potrebne nikakve dodatne mjere zatite od poara. Za izradu procjene ugroenosti koriste se austrijske smjernice za prevenivnu zatitu od poara TRVB A 126 TRVB A 100, TRVB S 125. Kako meutim doslovni prijevod vatrogasne postrojbe u gospodarstvu ne odgovara naoj situaciji ve se kod nas, temeljem Pravilnika o razvrstavanju graevina, graevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroenosti od poara (NN 62/94), razvrstavaju graevine te temeljem toga razvrstavanja odreuje kategorija iz koje proizilazi potreba za vatrogasnom postrojbom, prikazan je usporedni izraun i po metodi za izradu procjene ugroenosti po numerikoj metodi za analizu poarne ugroenosti EUROALARM, kao potvrdu ocjenskih rezultata dobivenih TVRB metodom.

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

30

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

18. Izrada procjene ugroenosti po numerikoj metodi za analizu poarne ugroenosti EUROALARM Qm = faktor za mobilnu poarnu optereenost; C = faktor za izgorivost; Q1 = faktor za imobilnu poarnu optereenost; B = faktor za poloaj i veliinu poarnog sektora; L = faktor gaenja poara; W = faktor vatrootpornosti nosivih graevnih dijelova; R1 = faktor za smanjenje poarne ugroenosti; UG ugroenost graevine: -Qm = 300 MJ/m2 = 1,2 -Q1 = 1 = 0,0; -C = FIII = 1,2; -B = 2 = 1,3 -L = 3 = 1,3; -w = 2 = F30 = 1,3; -R1 = 2 = 1,3; UG = {( Qm x C) + Q1} x B x L / W x R1 = 1,44 H = faktor ugroenosti ljudi; D = faktor ugroenosti imovine; F = faktor zadimljenja; US ugroenost sadraja: -H = 2 = 2; -D = 2 = 2; -F =12 =1; US = H x D x F = 4 Rezultat: Potreban sustav za dojavu poara.
GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

31

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

19. Rokovi odravanja protupoarnih instalacija Rokovi ispitivanja protupoarnih instalacija, opreme za gaenje i obuka djelatnika su sljedei: -redovni pregled vatrogasnih aparata, obavlja osoba zaduena za poslove zatite od poara, najmanje jednom u tri mjeseca i o tome vodi evidenciju; -periodini pregled vatrogasnih aparata, obavlja ovlateno poduzee jednom u godinu dana i o tome se vodi evidencija; -kontrolni pregled vatrogasnih aparata, obavlja ovlateno poduzee jednom u dvije godine i o teme se vodi evidencija; -funkcionalno ispitivanje vatrodojavne instalacije te ureaja i opreme koje pokree vatrodojava, obavlja ovlateno poduzee jednom godinje i o tome izdaje propisanu ispravu; -funkcionalno ispitivanje unutarnje i vanjske hidrantske instalacije obavlja ovlateno poduzee jednom godinje i o tome izdaje propisanu ispravu; -funkcionalno ispitivanje sprinkler instalacije obavlja ovlateno poduzee jednom godinje i o tome izdaje propisanu ispravu; -funkcionalno ispitivanje panine rasvjete obavlja ovlateno poduzee i o tome izdaje propisanu ispravu; -kontrola rasvjete u sluaju nude obavlja osoba zaduena za poslove zatite od poara najmanje dva puta godinje i o tome vodi evidenciju; -kontrola ienja ventilacije obavlja osoba zaduena za poslove zatite od poara najmanje dva puta godinje i o tome vodi evidenciju; -ispitivanje gromobranske instalacije vri ovlateno poduzee, poslije svakog udara groma, jednom godinje za eksplozivno ugroene objekte, jednom dvogodinje za objekte ugroene poarom, za objekte gdje moe udar groma izazvati paniku jednom u tri godine te za sve ostale objekte jednom u pet godina i za to izdaje propisanu ispravu; -ispitivanje el. instalacije (otpor izolacije) vri ovlateno poduzee jednom u pet godina, i za to izdaje propisanu ispravu; -ispitivanje el. instalacije (otpor uzemljenja) vri ovlateno poduzee jednom u dvije godine i za to izdaje propisanu ispravu;
GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

32

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

-za sve djelatnike voditi evidenciju o obuci iz Pravilnika o programu i nainu osposobljavanja puanstva za provedbu preventivnih mjera zatite od poara i o spaavanju ljudi i imovine ugroenih poarom za koje ovlatena institucija izdaje uvjerenje; -poslove zatite od poara, prema Zakonu o zatiti od poara za objekte razvrstane u treu kategoriju, a prema Pravilniku o razvrstavanju graevina, graevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroenosti od poara, moe obavljati samo osoba koja ima poloen struni ispit za obavljanje poslova za zatitu od poara koko je to reeno u Pravilniku o strunim ispitima.

20. Dokaz kvalitete Prilikom tehnikog pregleda potrebno je pribaviti: -certifikat za vatrootporna vrata sukladno normi HRN DIN 4102 dio 5 ili HRN U.J1. 160 . -certifikat za dimonepropusnost vrata na evakuacijskim putovima sukladno normi HRN DIN 18095 -ispravu o podobnosti i funkcionalnosti zatvaraa za automatsko zatvaranje vatrootpornih vrata; -certifikat o otpornosti na poar zidova od vatrootpornih ploa s ispunom od mineralne vune u trajanju od 90 minuta sukladno normi HRN DIN 4102 dio 2 -certifikat o otpornosti na poar staklenih zidova prema normi HRN DIN 4102 dio 2 ( ako se pojave u konanoj izvedbi) -hrvatski certifikat o vatrootpornosti vrata voznog okna lifta sukladno normi HRN DIN 4102 dio 4 u vezi norme DIN 18091, -certifikat za sredstva za brtvljenje prodora elektrinih instalacija i cjevovoda sukladno normi HRN DIN 4102 dio 9 i 11 -certifikat za vatrootporne zaklopke u klasi K 90 sukladno normi HRN DIN 4102 dio 6 -hrvatski certifikat o otpornosti na poar kabela za napajanje sigurnosnih sustava ( ili kanala u koje se polau) u klasi E 90 sukladno normi HRN DIN 4102/12 -certifikat o klasi gorivosti za materijale kojima se izoliraju cijevi hladne vode sukladno normi HRN DIN 4102 dio 1 i cijevi grijanja i ventilacijskih kanala (klase A ili B1). Obloge cijevi iIi kanala moraju biti u klasi A ako se nalaze unutar koridora evakuacijskih putova odnosno u klasi B1 ako su izvan koridora izlaznih putova. -nalaz ovlatene pravne osobe o ispravnosti panik - rasvjete; -dokaz o ispravnosti gromobranske instalacije; -nalaz ovlatene pravne osobe o ispravnosti sustava zaklopki za zatitu od poara -nalaz ovlatene pravne osobe o ispravnosti sustava za dojavu poara -nalaz ovlatene pravne osobe o ispravnosti hidrantske mree -nalaz ovlatene pravne osobe o ispravnosti sprinkler mree -nalaz ovlatene pravne osobe o ispravnosti i funkcionalnosti lokalnog alarma -nalaz ovlatene pravne osobe o ispravnosti sustava za odimljavanje zapornica u garai -nalaz ovlatene pravne osobe o ispravnosti sustava za otvaranje otvora za odimljavanje stubita. -nalaz ovlatene pravne osobe o ispravnosti sustava za otvaranje kupola za odimljavanje u auli.

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

33

RIJEKA, listopad 2006

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail omagas@gradri.hr

GF

GLAVNI PROJEKT: GRAEVINSKI FAKULTET

34

RIJEKA, listopad 2006