Prof. dr. sc.

Darko Grbeša
Prof. dr. sc. Darko Grbeša redoviti je sveučilišni profesor
u trajnom zvanju, predaje Hranidbu životinja na dodi-
plomskom studiju, voditelj i nositelj je dva predmeta
na diplomskom studiju Hranidba i hrana za životinje na
Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Objavio je 175 radova među kojima su neki u prestižnim
međunarodnim znanstvenim časopisima kao što je
Hranidbena svojstva
Food Chemistry. Prema Web of Science D. Grbeša je u
međunarodno priznatim časopisima najcitiraniji profesor
hranidbe životinja iz RH. Prof. Grbeša autor je tri knjige
kukuruza
i pet poglavlja u drugim knjigama. Pod njegovim men-
torstvom obranjeno je pet doktorskih teza. Trostruki je
stipendist Cochran Fllowship Programa američkog mi-
nistarstva poljoprivrede.
Savjetnik je tvornica krmnih smjesa i najvećih hrvatskih
mliječnih farmi. Održao je preko 150 predavanja o hra-
njivosti krmiva i hranidbi krava u Hrvatskoj i inozemstvu.

Bc Institut d.d., Rugvica, Dugoselska 7, 10370 Dugo Selo

10000 Zagreb, Hrvatska

ISBN 9789535507505
 Prof. dr. sc. Darko Grbeša

Hranidbena svojstva kukuruza

Nema bolje prakse

od dobre teorije

Zagreb, 2016.
 Recenzenti:
Prof. dr. sc. Stjepan Mužic
Doc. dr. sc. Goran Kiš

Lektor: Jadranka Vrbnjak Ferenčak

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice

u Zagrebu pod brojem 000926156.

ISBN 9789535507505
Sadržaj:

1. Značenje kukuruza..........................................................................................................7

2. Upotreba kukuruza .........................................................................................................9

2.1. Hrana za životinje ...................................................................................................................9
2.2. Bioetanol ...............................................................................................................................11

3. Građa zrna.........................................................................................................................12
3.1. Endosperm.......................................................................................................................12
3.1.1. Tipovi endosperma ..................................................................................................13
3.2. Klica .................................................................................................................................15
3.3. Omotač ............................................................................................................................15

4. Fizikalna svojstva ..........................................................................................................16

4.1. Hektolitarska masa ..........................................................................................................16
4.2. Težina 1000 zrna..............................................................................................................17
4.3. Oštećenja zrna.................................................................................................................18

5. Kemijski sastav ..............................................................................................................19

5.1. Vlaga................................................................................................................................19
5.2. Škrob................................................................................................................................19
5.2.1. Sadržaj.....................................................................................................................20
5.2.2. Građa škroba ...........................................................................................................21
5.2.2.1. Amiloza ..................................................................................................................21
5.2.2.1.1. Sadržaj amiloze i amilopektina u Bc hibridima ........................................................22
5.2.2.2. Granule škroba .......................................................................................................23
5.2.2.2.1. Građa granula škroba devet Bc hibrida kukuruza ....................................................23
5.2.2.3. Zeinski omotač granula škroba ..................................................................................24
5.2.3. Mjesto i brzina probave škroba................................................................................25
5.2.3.1. Svinje i perad ..........................................................................................................25
5.2.3.1.1. Čimbenici brzine probave škroba ..........................................................................26
5.2.3.1.2. Brzo probavljiv škrob...........................................................................................27
5.2.3.1.3. Sporo probavljiv škrob .........................................................................................28
5.2.3.1.4. Rezistentan škrob...............................................................................................28
5.2.3.1.5. Udjeli frakcija u ukupnom škrobu Bc hibrida ...........................................................28
5.2.3.1.6. Brzina probavljivosti ............................................................................................29
5.2.3.1.7. Brzina probave škroba Bc hibrida .........................................................................30
5.2.3.2. Preživači ................................................................................................................31
5.2.3.2.1. Razgradljivi škrob ...............................................................................................32
5.2.3.2.1.1. Razgradljivost škroba kukuruza .......................................................................33
5.2.3.3. Kunići ....................................................................................................................34

6. Šećeri...................................................................................................................................35

7. Protein.................................................................................................................................36
7.1. Protein kukuruza ..............................................................................................................36
7.2. Sadržaj.............................................................................................................................37
7.3. Zeini .................................................................................................................................38
7.3.1. Sadržaj zeina u Bc hibridima kukuruza....................................................................39
7.4. Preživači ..........................................................................................................................41
7.5. Aminokiseline ...................................................................................................................42
8. Ulje ........................................................................................................................................44
8.1. Sadržaj.............................................................................................................................44
8.2. Masne kiseline .................................................................................................................45

9. Vlakna..................................................................................................................................47
9.1. Funkcija............................................................................................................................47
9.2. Sadržaj.............................................................................................................................48

10. Energija ............................................................................................................................49

11. Minerali .............................................................................................................................54

12. Ukusnost kukuruza ....................................................................................................55

13. Fitonutrijenti ..................................................................................................................56
13.1. Fenoli .............................................................................................................................56
13.2. Karotenoidi.....................................................................................................................58
13.2.1. Karotenoidi Bc hibrida kukuruza ............................................................................59
13.2.2. Pojedini karotenoidi ...............................................................................................62
13.2.3. Parametri boje zrna ...............................................................................................64
13.2.4. Pigmentacijska svojstva karotenoida.....................................................................64
13.2.5. Sadržaj vitamina A .................................................................................................67
13.3. Vitamin E........................................................................................................................69
13.3.1. Pojedini tokoferoli ..................................................................................................70
13.4. Antioksidacijska moć......................................................................................................72

14. Klima .................................................................................................................................74

14.1. Kemijski sastav ..............................................................................................................74
14.2. Fizička svojstva zrna......................................................................................................76

15. Mikotoksini .....................................................................................................................78

15.1. Uvod...............................................................................................................................78
15.2 Klimatski ekstremi ...........................................................................................................78
15.3. Kukuruz..........................................................................................................................81
15.4. Bc hibridi u sušnoj 2012.................................................................................................82
15.5. Antioksidansi Bc hibrida i otpornost ...............................................................................85

16. Mljevenje .........................................................................................................................88

16.1. Svinje .............................................................................................................................88
16.2. Perad .............................................................................................................................89
16.3. Preživači ........................................................................................................................89

17. Silaža cijele biljke kukuruza...................................................................................91

17.1. Stadij zrelosti..................................................................................................................92
17.1.1. Promjene kemijskog sastava .................................................................................94
17.2. Siliranje mijenja sastav i probavljivost............................................................................96
17.3. Hibrid..............................................................................................................................98
17.4. Spremanje silaže .........................................................................................................101

18. Poruke ............................................................................................................................107

Predgovor

Porast stanovništva prati i znatniji porast potrošnje animalnih proizvoda,

osobito mesa peradi i svinja čija je glavna hrana kukuruz. Veći porast
potrošnje pak zahtijeva veću proizvodnju i efikasnije iskorištenje energije
škroba kukuruza u animalnoj proizvodnji. Isto tako, preduvjet učinkovite kon-
verzije zdravlje su zrnja i životinja koje ovisi i o antioksidansima kukuruza.
Zbog svega toga naš je cilj u animalnoj proizvodnji proizvesti što više mesa,
mlijeka i jaja sa boljim iskorištenjem kukuruza.
Hranidbena svojstva objedinjuju hranjivu vrijednost, antioksidacijska, pig-
mentacijska i provitamin A djelovanja kukuruza. Hranidbena svojstva utječu
na efikasnost proizvodnje, zdravlje životinja i konzumenata animalnih
proizvoda. Zabluda je svođenje selekcije kukuruza na puki prinos škroba jer
zanemaruje genetsko bogatstvo sadržaja bioaktivni tvari kukuruza koje su
bitne za održivu proizvodnju te zdravlje kukuruza, životinja i čovjeka.
Samo holistički (svestrani i cjelokupan) pristup može dati pravu sliku vri-
jednosti pojedinih hibrida kukuruza u proizvodnji i zdravlju životinja. Bitna je
optimalizacija koja zadovoljava ne jedno nego više svojstava hibrida, koja su
često suprotnih zahtjeva. Primjerice, amiloza smanjuje probavljivost ali povi-
suje otpornost na pojavu aflatoksina pa je potrebno naći razinu amiloze koja
povisuje otpornost, a u znatnoj mjeri ne smanjuje probavljivost.
Često se postavlja pitanje jesu li dovoljno velike genetske razlike hranid-
benih svojstva između hibrida. Međutim, kukuruz je biljka jedinstvene
genetske raznolikosti jer se dvije inbred linije više razlikuju nego hominidi koji
su se razdvojili prije 3,5 milijuna godina.
Bc Institut iz Zagreba jedan je od rijetkih proizvođača sjemena u svijetu
koji sustavnom primjenom istraživanja fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstva
u selekciji kukuruz čini boljom kulturom, kako za ratare tako i za stočare.
Neočekivano velike promjene klimatski prilika tijekom jedne vegetacijske
sezone uzrokuju nestabilne prinose visokorodnih hibrida pa se traže hibridi
ne toliko visokih koliko stabilnih prinosa. Dodatno, danas je zdravstvena is-
pravnost hrane njezino najvažnije svojstvo koje ozbiljno narušavaju češće i
opsežnije zaraze mikotoksinima uzrokovane klimatskim promjenama.
(Ne)sklonost razvoju mikotoksina, ako nije najvažnije onda je među najvažni-
jim svojstvima svakog hibrida kukuruza.
Cilj je ove monografije o hranidbenim svojstvima kukuruza iznijeti dublje i
sveobuhvatne svjetske znanstvene spoznaje o čimbenicima zrna koji utječu

5
na (1) što bolju pretvorbu energije kukuruza u animalne proizvode i (2)
zdravstvenu ispravnost kukuruza te zdravlje životinja.
U prvom dijelu publikacije opisane su definicije i značenje te prosječne vri-
jednosti fizikalnoga i kemijskog sastava, a koji upućuju na hranidbena svo-
jstva kukuruza. Osobiti naglasak stavljen je na utjecaj zeina i strukture
endosperma na kinetiku probave škroba koja bitno utječe na konverziju
hrane. Isto tako opisani su i značenje i karakteristične vrijednosti sadržaja fi-
tonutrijenata, te njihove antioksidacijske i pigmentacijske vrijednosti u Bc hi-
bridima kukuruza.
U drugom dijelu publikacije tablično su prikazane petogodišnje prosječne
vrijednosti 75 svojstava 27 Bc hibrida kukuruza. Isto tako, dane su i nam-
jenske preporuke za korištenje svakog od 27 hibrida kukuruza.
Knjiga je prvenstveno namijenjena ratarima koji proizvode kukuruz i
stočarima koji koriste kukuruz, ali isto tako i obiteljskim gospodarstvima te
studentima.
Zahvaljujem na uloženom trudu, vremenu i znanju djelatnicama Zavoda
za hranidbu životinja Kristini Kljak, Mariji Duvnjak, Aniti Brnić, Kristini Mikuličić,
Aniti Kurilić i Vlatki Radanović.
Isto tako zahvaljujem se sljedećim mr. ing. Hranidbe životinja i hrane koji
su diplomirali na temama iz hranidbenih svojstava Bc hibrida kukuruza: Mar-
tina Drdić, Martina Faltak, Marija Kos, Tomislav Njari, Siniša Škvorc, Mario
Gal, Josip Kadić, Maja Jurkas, Marijan Sučija, Igor Bemko.

6
1. Značenje kukuruza

Kukuruz se od svih žitarica najviše, ili 988 milijuna tona, proizvede na

oko 160 milijuna hektara u svijetu. Isto tako, najviše od svih žitarica kuku-
ruza se potroši u hranidbi životinja, pa u prehrani ljudi te u proizvodnji bioe-
tanola, plastike, vlakana i kukuruznog sirupa. Točnije, u hranidbi životinja
potroši se najviše ili 67% svjetske proizvodnje kukuruza pa on od svih ra-
tarskih i industrijskih kultura najviše ili 33% podmiruje energetske i čak 13%
proteinskih potreba svjetske animalne proizvodnje. Proizvodnja kukuruza
iznimno je važna privredna djelatnost, primjerice u SAD-u je u 2014. ostva-
rila prihod od gotovo 62 milijarde dolara, što je više nego u proizvodnji svih
ostalih žitarica zajedno.

Grafikon 1. Proizvodnja kukuruza u 2014./2015.

U proizvodnji kukuruza SAD je lider. Slijede ga Kina pa EU-28 te Brazil

(grafikon1). SAD je svjetski lider u proizvodnji sjemena i znanstvenim istra-
živanjima te stvara trendove u poimanju hranjivih svojstava kukuruza koja
idu u prilog hibridima njenih kompanija.

7
 EU proizvodi više nego dovoljno pšenice (127%) i ječma (124,4%) i ne-
dovoljno kukuruza (87,3%) za zadovoljenje hranidbenih potreba vlastite ani-
malne proizvodnje (FEFAC, 2015.). U EU-28 proizvede se 78 milijuna tona
kukuruza i još uveze 11,5 milijuna tona žitarica za hranidbu životinja. Naj-
veća je proizvodnja (u milijunima tona u 2014.) kukuruza u Francuskoj
(18,5), pa Rumunjskoj (12), slijede Italija i Mađarska (9,2). Iako Hrvatska
proizvodi 2,1 milijun tona ili 2,7% europske proizvodnje, mi smo 10. po redu
proizvođač kukuruza među 28 država EU-a.
Porast broja stanovnika za 2 milijarde do 2050. Ili 156 000 dnevno
povećava potrebe za hranom za 50-70%. Dodatni porast potrošnje kukuruza
uzrokuju zemlje brzorastuće populacije u kojima se uslijed promjena pre-
hrambeni navika naglo (8,1%/g) povisuje konzumacije mesa peradi i svinja
kojima je glavna kukuruz.
Očekivane klimatske promjene sa sve većim brojem sušnih/poplavnih i
dana s temperaturama višim od 30 °C smanjivat će prinose i otpornost te
proširiti patogene organizme i mijenjati hranjivost kukuruza.
Porast potreba uz očekivane fluktuacije proizvodnje zahtijevaju hibride
bolje učinkovitosti u animalnoj proizvodnji. Bez porasta boljeg iskorištenja
energije i bioaktivnih tvari kukuruza u proizvodnji mesa i mlijeka animalna
će proizvodnja teško pratiti rastuće potrebe za animalnim proizvodima.

8
2. Upotreba kukuruza

2.1. Hrana za životinje

Kukuruz se odlikuje najboljom konzumacijom, najvišim sadržajem ene-

rgije u formi škroba i ulja, linolne kiseline, karotenoida i fenola među žitari-
cama. Početna hrana za mlade životinje sadržava 55-60%, a hrana za tov
60-80% kukuruza koji podmiruje 60% energetskih i do 20% proteinskih po-
treba mladih životinja, 75% energije i 30% proteinskih potreba svinja u tovu
te 75-80% energetskih i 47% proteinskih potreba junadi u tovu. Nedostaci
kukuruza su nizak sadržaj proteina, esencijalnih aminokiselina lizina i trip-
tofana, minerala te sklonost infestacijama mikotoksigenim plijesnima.
Donedavno se smatralo da je zrno kukuruza ujednačenog sastava i hra-
njivosti. Međutim, kultivari kukuruza ne razlikuju se samo po osnovnom ke-
mijskom sastavu već i po drugim svojstvima koja im daju različitu hranjivu
vrijednost. Značajno je različit kemijski sastav kukuruza porijeklom iz razli-
čitih svjetskih regija (tablica 1.).
Tablica 1. Kemijski sastav suhe tvari zrna kukuruza roda 2009.
Broj Sirovi Sirova Sirova
Država Škrob
uzoraka protein mast vlakna
SAD 367 76,1 ± 1,32 8,41 ± 0,66 3,78 ± 0,11 2,69 ± 0,16
Brazil 153 74,9 ± 2,19 9,23 ± 0,70 4,07 ± 0,11 2,67 ± 0,24
Tajland 32 74,6 ± 1,55 9,06 ± 0,40 4,21 ± 0,11 2,70 ± 0,23
Indija 38 74,6 ± 1,94 9,44 ± 0,64 3,94 ± 0,12 2,92 ± 0,15
Svijet 650 75,5 ± 1,84 8,78 ± 0,79 3,90 ± 0,21 2,84 ± 0,22

Nadalje, globalne razlike vidljive su i iz istraživanja u Engleskoj, gdje su

uvezli kukuruz iz 15 država i hranili piliće do 28 dana hranom koja je sadr-
žavala 55% kukuruza. Na kraju tova pilići, iako hranjeni smjesama istoga
sirovinskog sastava, postignuli su vrlo različite priraste od 680 do 1301 g i
potrošili od 1,43 do 2,67 kg hrane za kilogram prirasta. Ovi rezultati jasno
pokazuju vrlo različitu hranjivost kukuruza.
Dodatno, istraživanja pokazuju drugačiju hranjivost kukuruza, koja ne
potječe samo iz različitoga osnovnoga kemijskog sastava već i kukuruzu
sličnoga kemijskog sastava daju vrlo raznoliku proizvodnju životinja. Spo-
menuto pokazuje i naš pokus u kojemu su kokoši hranjene istim udjelom
Bc hibrida sličnoga osnovnoga kemijskog sastava proizvodile najveću masu
jaja, najkrupnija jaja i najviše pojele potpunu hranu s hibridima Bc 462, Bc
572 i Pajdaš (tablica 2.)

9
Tablica 2. Proizvodni rezultati kokoši nesilica hranjenih sa šest različitih hibrida kukuruza
proizvedenih tijekom 2008.

Hibrid Jajna masa Prosječna masa jaja, Prosječan unos Konverzija

Tjedna g/tjedan g hrane, g/dan g hrane/g jajeta

Bc 354 1289c 67,33d 125,64b 2,05b

Bc 394 1367bc 68,37cd 124,29b 1,95c

Bc 462 1406ab 70,94ab 129,71a 1,91bc

Bc 572 1338bc 69,94bc 127,77ab 2,02bc

Bc 678 1308c 67,44d 127,56ab 2,07ab

Pajdaš 1350bc 69,64bc 129,89a 1,90b

Prosjek 1343 68,94 127,53 2,01

SD 116 3,57 5,98 0,17

p ≤ 0,001 ≤ 0,001 ≤ 0,001 ≤ 0,001

SD – standardna devijacija, p – razina statističke značajnosti.

Razlike između hibrida nisu toliko uvjetovane različitim sadržajem i visi-

nom ukupne probavljivost škroba koliko kinetikom iskorištenja škroba koja
je najviše određena građom škroba i skladišnih proteina zeina (vidi kasnije).
U pravilu je brža probava škroba nego proteina pa ova neusklađenost sma-
njuje sintezu proteina tijela i povisuje potrošnju hrane. Tvari u hibridima koje
„usporavaju“ (zeini, fenoli) probavu škroba usklađujući je s brzinom probave
aminokiselina dovode do boljih proizvodnih rezultata.
Glavni protein kukuruza zein najznačajniji je pojedinačni čimbenik koji
utječe na tip endosperma i kinetiku iskorištenja škroba u svih domaćih ži-
votinja. Sadržaj i frakcije zeina različite su između caklavoga i brašnastog
endosperma, te su odličan jednostavan i objektivan pokazatelj razlika u vi-
sini i brzini probavljivosti škroba hibrida sličnoga osnovnog sastava. Stoga
bi određivanje zeina pomoglo u preciznijem odabiru hibrida primjerenog vrsti
i kategoriji životinja, što bi u konačnici rezultiralo višom proizvodnjom i ma-
njom potrošnjom hrane te boljim zdravljem životinja.
Unatoč svemu navedenom i činjenici da se 60-80% proizvedene količine
kukuruza potroši u hranidbi životinja, u selekciji, proizvodnji i trgovini kon-
vencionalnih hibrida, malo se vodi računa o njegovoj hranjivosti za pojedine
vrste i kategorije domaćih životinja. Dodatno, opsežna recentna znanstvena
istraživanja daju nove spoznaje o utjecaju fine građe i strukture škroba te

10
zeinskih frakcija omotača na visinu i brzinu probavljivosti i iskorištenje
škroba, ali i fitonutrijenata kukuruza na proizvodnju i zdravlje kukuruza i ži-
votinja. Zbog klimatskih promjena, sve će se veća pažnja posvećivati sta-
bilnosti prinosa u klimatskim ekstremnim, ali i sastojcima koji povećavaju
otpornost na patogene i ublažavaju zaraze mikotoksigenim plijesnima zrna
kukuruza.
Poznavanje hranjivosti hibrida kukuruza važno je za Hrvatsku koja po prih-
vatljivim cijenama proizvodi svu potrebnu količinu kako kukuruza za hranu
za životinje (2,100.000 t), tako i sjemena hibrida kukuruza. Hrvatska je poz-
nata po proizvodnji i izvozu sjemenskog kukuruza čije su prednosti konven-
cionalne metode selekcije i poznata hranjivost te sadržaj fitonutrijenata.

2.2. Bioetanol

Poznavanje ekoloških učinaka etanola važno je za proizvođače kukuruza

kao jedne od glavnih sirovina za njegovu proizvodnju. Kukuruz, šećerna
trska i uljarice rastu usvajanjem ugljikova dioksida iz atmosfere pa se izga-
ranjem biogoriva nastalih iz tih kultura oslobađa prije „zarobljeni“ ugljikov
dioksid. Osim toga, izgaranjem etanola u motoru oslobodi se 1,94, a ben-
zina 2,45 kg ugljikova dioksida. Istraživanja u Njemačkoj pokazuju da se iz-
garanjem litre etanola emisija CO2 smanjuje za čak 1,1 kg ili za 62% manje
nego izgaranjem fosilnih goriva. Dodatno, etanol daje 2,3 puta više energije
nego što se utroši u njegovu proizvodnju od polja do destilerije. Dosadašnje
korištenje etanola smanjilo je emisiju ugljikova dioksida za 100 milijuna tona.
Brojne države, pa tako i Europska unija (EU) i Hrvatska, zakonski su propi-
sale da benzin i nafta moraju sadržavati 5,75% bioetanola i biodizela bez
obzira na njihovu cijenu. Samo u Njemačkoj, u 2015. korištenjem biogoriva
proizvodnja ugljikova dioksida smanjena je za 1,5 milijuna tona.
Bioetanol (alkohol) prve generacije proizvode kvasci fermentacijom mo-
nosaharida kako škroba (65-70%) iz kukuruza tako i šećera iz repe ili trske.
Preradom 1 tone zrna kukuruza dobije se 420 litara etanola. Danas se sve
više koristi etanol druge generacije proizveden iz lignoceluloze i otpada, te
treće generacije gdje biodizel potječe iz lipida algi.
Svjetska proizvodnja etanola iznosi 93 milijarde litara u 2014., od toga
polovinu (54,1 milijarda litara ili 58% ) proizvodi SAD, dok Europa proizvodi
samo 5,5 milijardi ili 6% svjetske proizvodnje.

11
3. Građa zrna

Bez poznavanja građe zrna teško je razumjeti kemijski sastav i stvarnu

hranidbenu vrijednost kukuruza. Kukuruzno zrno sastoji se od četiriju osno-
vnih morfoloških dijelova: endosperma, klice, omotača i drške zrna. Endo-
sperm čini 83%, klica 11%, omotač 5% i drška 1% suhe mase zrelog zrna.
Iz tablice 3 vidljivo je da je prosječna građa zrna Bc hibrida slična tipičnoj
građi zrna kukuruza s izuzetkom u višem sadržaju caklavog endosperma.

3.1. Endosperm

Endosperm, kao najzastupljeniji dio zrna, sastoji se od dugih stanica u

kojima su granule škroba omotane različitim udjelom pojedinih frakcija pro-
teina zvanog zein. Endosperm se sastoji najviše od škroba (86-89%), malo
proteina (oko 8%), nešto lipida (0,8%), te ostalih sastojaka. Endosperm je
skladište škroba i proteina za rast klice jer se u njemu nalazi gotovo sav
škrob (98%), te gotovo četiri petine (73,8%) proteina zrna kukuruza.
U kukuruzu se nalaze dva tipa endosperma - (1) caklavi i (2) brašnasti
(slika 1.)

Slika 1. Građa zrna Bc 462.

Tip endosperma najviše je povezan s genotipom kukuruza, a zatim u ma-
njoj mjeri i okolišnim čimbenicima i gnojidbom dušikom. Manjak dušika do-
vodi do smanjenja sinteze zeina, a time i manjeg udjela caklavog te većeg
udjela brašnastog endosperma. Zatim, klimatski ekstremi djeluju tako da
združeno sušno i vruće vrijeme povisuje udjel caklavog, a vlažno i hladno
vrijeme povisuju udjel brašnastog endosperma.
Tip i udjel endosperma u jednom objedinjava utjecaje: (1) sadržaja i tipa
zeinskog omotača granula škroba (2) amiloze/amilopektina, (3) veličine i
oblika zrnaca, (4) karotenoidskog profila na hranjivu i zdravstvenu vrijednost
zrna kukuruza.
12
3.1.1. Tipovi endosperma

Rožnati ili caklavi endosperm je tvrd i zbijen, sadržava sitne višekutne

(poligonalne) granule škroba s više amiloze koje su s višim sadržajem i dru-
gačije građenim zeinom tijesno obavijene u zbijene vodootporne granule
(slika 2.). Sadržaj i struktura zeina od svih pojedinačnih čimbenika najviše
utječe na tip endosperma te brzinu i probavu škroba, glavnog skladišta ene-
rgije u zrnu kukuruza.
Caklavi endosperm smješten je ispod košuljice pa određuje (1) stupanj
otpornosti na oštećenja insektima, plijesnima i fizičkim sredstvima, (2) odo-
lijevanje stresorima tijekom ubiranja, manipulacije i skladištenja, (3) krup-
noću mljevenja, (4) brzinu i mjesto probave škroba, te (5) brojna druga
uporabna svojstva zrna i brašna kukuruza. Količina caklavog endosperma
u zrnu određena je genetski i raste sa sazrijevanjem i gnojidbom dušikom.
Caklavi endosperm sadržava više proteina zeina, amiloze (23:20%), še-
ćera, karotenoida, te sitnije granule škroba od brašnastog endosperma. Me-
đutim, caklavi endosperm sadržava nešto manje škroba od brašnastog
endosperma. Količina caklavog endosperma u korelaciji je s razinom ukup-
nih proteina, odnosno zeina i obrnuto razmjera koncentraciji glutelina. Toč-
nije, udjel zeina povezan je sa caklavošću zrna (vidi poglavlje Protein).
Prema nekim autorima, zubane karakterizira sadržaj zeina do 7,6% u
škrobu, a tvrdunce sadržaj veći od 8,8% u škrobu.
Brašnasti endosperm je mekan i rahao, a nalazi se u unutrašnjosti zrna
i obavija klicu (slika 2.). Krupne i okrugle granule brašnastog endosperma
obavijene su tankom proteinskom ovojnicom i okružene zračnim džepovima.
Sastoje se od više od 90% škroba te malo proteina i ulja. Brašnasti endo-
sperm skloniji je lomu, njegova je hektolitarska težina manja, sadržava
manje proteina i ulja ali više škroba od rožnatog endosperma.
Slika 2. Građa caklavog i brašnastog endosperma.

13
 Prema omjeru brašnastoga i rožnatog endosperma, kukuruzno zrno di-
jeli se na tvrdunce, polutvrdunce, kvalitetne zubane i zubane. Zrna s višim
udjelom brašnastog endosperma mekanija su i daju sitniju meljavu, a s
višim udjelom rožnatoga tvrđa su i daju krupniju meljavu pa se škrob iz zu-
bana brže probavlja od škroba iz tvrdunaca. Komercijalni hibridi sadržavaju
20-80% škroba u caklavom endospermu. Tvrdunci sadržavaju pretežito zbi-
jeni teški caklavi endosperm pa je njihova kruna zrna zbijena, okrugla i bez
udubljenja na kruni, dok je kruna zubana udubljena.
Hibridi s višim udjelom caklavog endosperma sadržavaju više amiloze,
proteina, ulja, njihovo je zrno čvršće (manje lomljivo) i imaju veću hektoli-
tarsku masu i težinu 1000 zrna. Tipični tvrdunci sadržavaju 67% a zubani
44% caklavog endosperma. Polutvrdunci i kvalitetni zubani sadržavaju više
caklavog od brašnastog endosperma. Na probavljivost škroba djeluje udjel
caklavog endosperma više od 60%.
Endosperm Bc hibrida sadržava 1,7 puta više caklavog (63%) nego bra-
šnastog (37%) endosperma pa njihova svojstva više određuje caklavi nego
brašnasti endosperm (tablica 3. i grafikon 2.). Pa tako u Bc hibridima caklavi
endosperm sadrži 8,5%, a brašnasti 6,1% sirovog proteina.
Tablica 3. Građa zrna Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)

Dijelovi zrna Prosjek Standardna devijacija Najmanje Najviše

Omotač, % 4,98 0,46 4,00 6,10
Klica, % 11,25 0,92 9,19 13,47
Endosperm, % 83,77 1,08 81,25 85,89
Caklavi,% od endosperma 63,18 6,06 44,03 77,58
Brašnasti, % od endosperma 36,82 6,06 22,42 55,97

14
 Perad bolje iskorištava (polu)tvrdunce i kvalitetne zubane – hibride s
višim udjelom caklavog nego brašnastog endosperma. Svinjama su ukusniji
hibridi s višim udjelom ulja, kojeg tvrdunci često sadržavaju više od zubana.
Junad bolje iskorištava škrob hibrida s višim udjelom brašnastog nego
rožnatog endosperma. Naime, brašnasti se endosperm brže fermentira u
buragu do propionske kiseline koja sadržava i više energije nego octena ki-
selina. Prevelika količina brašnastog endosperma u obroku krava može do-
vesti do jakog pada kiselosti (pH) u buragu. Kada pH padne niže od 5,5
javljaju se acidoze i s njima su povezani manje uzimanje hrane i manja ma-
snoća mlijeka.

3.2. Klica

Klica u pravilu čini 10-12% mase zrna kukuruza, nalazi se iznad drške i
sastoji se od skuteluma i embrija, koji je skladište hranjiva i hormona za em-
brio. Klica je bogata uljem (33%), proteinom (18,4%), šećerom i pepelom
(10,8%). Sadržava 82,1% ulja - pretežito triglicerida, 78,4% minerala i
69,3% šećera kukuruza, te 26,2% ukupnog proteina zrna kukuruza. Protein
klice znatno je boljega aminokiselinskog sastava nego protein endosperma,
čak je hranjiv kao animalni protein. Iz tablice 3. vidljivo je da Bc hibridi ku-
kuruza sadržavaju u prosjeku 11,25% klice, a razlike između hibrida kreću
se u rasponu 9,19-13,47%. Veličina klice upućuje na sadržaj kvalitetnog
proteina i ulja pa što je više klice u zrnu to je viši sadržaj esencijalnih ami-
nokiselina i ulja u zrnu.

3.3. Omotač

Vanjski tanki omotač, košuljica sjemena ili perikarp kukuruza čini 5%

suhe mase zrna i pri mljevenju se izdvaja kao kukuruzne posije. Sastoji se
od gotovo isključivo vlakana (90%) i štiti unutrašnjost zrna od mehaničkih
i bioloških oštećenja.

15
4. Fizikalna svojstva

Suvremena istraživanja pokazuju kako na hranjivost ne utječu samo ke-

mijska već i fizikalna svojstva zrna.

4.1. Hektolitarska masa

Hektolitarska masa najčešće se koristi za procjenu kvalitete zrna kuku-

ruza. Viša hektolitarska masa povezana je s nižim sadržajem pepela, siro-
vih vlakana i sirovog proteina te višom caklavosti endosperma. Izrazito niske
vrijednosti hektolitarske mase (< 62 kg/hl) upućuju na niži sadržaj škroba i
ulja te caklavog endosperma. Hektolitarska masa je visoko nasljedno svoj-
stvo (h = 0,75) pa je pokazatelj potencijalnih razlika između hibrida u ke-
mijskom sastavu i sadržaju energije u zrnu. Isto tako, hektolitarska je masa
pokazatelj zrelosti, tvrdoće zrna i loma. Tako primjerice tvrdunci imaju hek-
tolitarsku masu > 0,77 kg/L.
Međutim, klimatski ekstremi mijenjaju hektolitarsku masu. Sušno i vruće
vrijeme povisuju udjel caklavog endosperma, a vlažno i hladno vrijeme po-
visuje udjel brašnastog endosperma i tako smanjuje hektolitarsku masu.
Nadalje, hektolitarska masa koristi se i u prometu i trgovini jer upućuje na
to koliki volumen zauzima određena masa zrna, a što je način procjene
mase zrna u silosima, kamionima, vagonima ili brodovima.
Zrno kukuruza velike hektolitarske mase ima visoku energetsku vrijed-
nost. Pri hektolitarskoj masi od 56 do 76 kg/hl mala je razlika (13,9-14,4
MJ/kg ME) u sadržaju energije te proizvodnim rezultatima u svinja.
Međutim, zrna lakša od 60 kg/hl imaju veći udjel vlaknastog omotača
manju probavljivost i energetsku vrijednost. Kokoši hranjene kukuruzom vi-
soke hektolitarske mase (84 kg/hl) postignule su bolju konzumaciju, proiz-
vodnju jajne mase i iskorištenje hrane od kokoši hranjenih hibridima
normalne hektolitarske mase. I u tovu goveda zrna lakša od 51,4 kg/hl sa-
državaju 7% manju količinu ukupnih probavljenih hranjivih tvari za goveda.
Može se reći da je vrlo niska ili visoka hektolitarska masa dobar pokaza-
telj energetske vrijednosti zrna kukuruza.
Prosječna hektolitarska masa 32 Bc hibrida kroz pet godina iznosi 76,7
kg/hl što pokazuje njihovu visoku energetsku vrijednosti (tablica 4.). Utvr-

16
đena hektolitarska masa znatno je viša od minimalno potrebne (65 kg/hl)
kako u Hrvatskoj tako i od prve (> 72 kg/hl) klase zrna kukuruza u SAD-u.
Kao što je već istaknuto, hektolitarska masa pokazatelj je udjela cakla-
voga i brašnastog endosperma. Hibridi više hektolitarske mase sadržavaju
više caklavog, a hibridi manje hektolitarske mase više brašnastog endo-
sperma. Bc 462 sadržava najviše rožnatog endosperma i stoga ima najvišu
hektolitarsku masu, a Jambo, koji ima manje caklavog endosperma, ima
najmanju hektolitarsku masu.
Tablica 4. Hektolitarska masa (kg/hl) Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)

Standardna Najmanja, Najviša,

Prosjek
devijacija Jumbo Bc 462
Hektolitarska
masa, kg/hl
76,68 2,37 71,46 80,80

Perad treba hraniti hibridima više (> 78 kg/hl) hektolitarske mase.

Iznimka su nezrela zrna kukuruza koja imaju manju hektolitarsku masu

od zrelih a ipak imaju istu energetsku vrijednost. Istraživanja pokazuju da
kilogram suhe tvari iz suhoga ili vlažnoga (siliranoga) nezrelog zrna kuku-
ruza daje slične proizvodne rezultate u tovu svinja, goveda i janjadi kao i
suha zrela zrna kukuruza. Pravilno provedeno siliranje košta manje od su-
šenja zrna kukuruza za postizanje iste probavljivosti i proizvodnih rezultata.
Zato je za hranidbu svinja i goveda na vlastitoj farmi jeftinije silirati nego su-
šiti zrno kukuruza.

4.2. Težina 1000 zrna

Težina 1000 zrna dobar je pokazatelj veličine zrna, volumena i specifične

mase. Tovna junad bolje iskorištava hranjive tvari iz hibrida s većom (340 i
344 g) nego s manjom (310) težinom 1000 zrna. Prema američkim istraži-
vanjima, hibridi s višim udjelom caklavog endosperma teži su od hibrida s
više brašnastog endosperma. Prosječna težina 1000 zrna Bc hibrida kuku-
ruza je 355 g (tablica 5.) i viša je od 324 g kolika je prosječna težina 60
američkih hibrida. Teža zrna postižu manju razgradnju škroba u buragu pa
su dobar pokazatelj razgradljivosti škroba.

17
Tablica 5. Težina i volumen 1000 zrna Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
Standardna
Prosjek Najmanja Najviša
devijacija
Težina 1000 zrna, g 355,18 26,59 300,14 417,50

Volumen 1000 zrna, ml 447,43 31,54 384,04 529,75

4.3. Oštećenja zrna

Perikarp zrna oštećuju insekti i plijesni u polju i takva zrna mogu biti za-
ražena plijesnima, odnosno sadržavati mikotoksine. Nadalje, cijelo zrno
oštećuje se tijekom berbe, sušenja, transporta i premještanja. Hibridi s više
loma skloniji su kvarenju masti koje „jedu“ plijesni pa sadržavaju manje ene-
rgije. Naime, lom kukuruza ima 3% ili oko 481 kJ/kg manju energetsku vri-
jednost, višu koncentraciju opasnih mikotoksina od cijelog zrna kukuruza.
Brazilski znanstvenici stvorili su jednadžbu pomoću koje se iz postotnog
udjela pojedinih vrsta oštećenja može procijeniti visina energetskih gubi-
taka.
ME (MJ/kg) = 0,064 + 1,62 x napuknuta zrna + 6,98 x lom i nečistoće
+ 10,06 x pljesnivo zrnje + 12,28 x insektima oštećena zrna
+ 5,87 x oštećena raznim uzrocima
Energetsku vrijednost najviše smanjuju pljesniva i insektima oštećena
zrna koja su energetski prazna.
Najmanji je lom kada se zrno bere pri vlazi od 22%, a viša ili niža vlaga
povisuje lom. Zrna mehanički oštećena tijekom berbe dodatno se lakše
oštećuju u kasnijim manipulacijama. Sušenje, osobito naglo, na tempera-
turama višim od 80 ºC, stres je koji izaziva pucanje i lom zrna. Naime, pu-
canje tijekom sušenja događa se kada brzina uklanjanja vode s površine
zrna premašuje brzinu kretanja vode iz središta na površinu zrna.
Isto tako, kretanje kukuruza kroz transportne sustave uzrokuje udaranje
koje dovodi do loma zrna i stvaranja sitnih čestica koje su sklonije kvarenju
i time manje hranjive vrijednosti. Karakteristike su zrna koje su povezane s
lomom: (1) omjer caklavog i brašnastog endosperma, (2) prosječna težina
zrna, (3) kvaliteta i količina perikarpa, (4) gustoća zrna, (5) hektolitarska ili
test težina, (6) veličina i oblik zrna. Većina od ovih svojstava je nasljedna,
ali selekcionari kukuruza ne pridaju veliku pažnju ovim svojstvima.
Zrna otpornija na lom imaju viši udjel caklavog a niži brašnastog endo-
sperma pa je to razlog zašto se Bc 462 manje lomi od npr. hibrida Dunav.
Manji lom imaju i Bc hibridi s višim sadržajem ulja i proteina kao što su novi
hibridi Kekec, Mejaš i Riđan.
18
5. Kemijski sastav
5.1. Vlaga

Kukuruz treba brati pri vlazi od 22%, i to radi smanjenja mehaničkih ošte-
ćenja perikarpa zrna tijekom berbe i manipulacije. Viša i niža vlaga zrno
čine sklonijim mehaničkim oštećenjima. Kukuruz treba skladištiti na vlazi
10-15% kako bi se izbjegnulo kvarenje od strane kukaca, bakterija i plijesni.
Vlaga viša od 13% omogućuje aktivnost kukaca koji stvaraju uvjete za rast
plijesni koje kukuruz zagrijavaju na više od 65 °C. Nadalje, voda ne sadr-
žava energiju pa svaki 1% više vlage od prosjeka smanjuje za 50 kJ/kg zrna
kukuruza. Zato se krmiva uspoređuju pri istom sadržaju vlage, a u tablicama
prikazane vrijednosti preračunate su na 12% vlage. Isto tako, svakih 1%
više vlage u zrnu povisuje potrošnju energije pri mljevenju, i to 7%.
Visokovlažno zrno kukuruza sa 30-35% vlage silira se ili na drugi način
konzervira (dodavanjem ugljikova dioksida, kiselina). Vlažno zrno je pro-
bavljivije te njegova suha tvar ima najmanje 5% više energije za preživače
i svinje od suhe tvari osušenog zrna kukuruza.

5.2. Škrob

Najveći dio (60-80%) pojedene količine hrane životinje koriste kao izvor
energije, a škrob žitarica glavni je izvor energije za visoko proizvodne do-
maće životinje. Odrasle monogastrične životinje najviše energije dobivaju
iz glukoze oslobođene razlaganjem škroba u crijevima, a preživači iz hla-
pljivih masnih kiselina stvorenih fermentacijom škroba u predželucima. Ku-
kuruz sadržava najviše škroba(64,1%) među našim žitaricama, te 82%
njegove energije potječe iz škroba. Škrob kukuruza najvažniji je (50-75%)
sastojak hrane i glavni izvor energije za perad, svinje i visoko proizvodne
krave i junad u Hrvatskoj. Zbog toga hrana odraslih svinja mora sadržavati
najmanje 33% škroba, hrana dojnih krmača 42%, a visoko mliječnih krava
(> 30 kg/d mlijeka) treba sadržavati 20-25% škroba. Previše škroba kroz
dulje razdoblje nije dobro za rasplodne životinje jer se debljaju, a u krava
više od 30% te junadi 45% u suhoj tvari obroka može izazvati acidoze.

19
5.2.1. Sadržaj

U zrnu kukuruza najviše škroba sadržava endosperm (87,6%), a samo

malo klica (8,3%) i omotač (7,3%). Međutim, iz endosperma potječe 98%
škroba zrna kukuruza pa što je viši udjel endosperma to je više i škroba u
zrnu.
Tablica 6. Prosječan sadržaj škroba Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)

Prosjek Standardna devijacija Najmanje Bc 448 Najviša, Bc 778

Škrob, %
63.46 1,03 61,48 65.06

Sadržaj škroba vrlo je ujednačen kako između svih ispitanih Bc hibrida,

tako i tipa kukuruza zubana i tvrdunaca te vrlo sličan sadržaju (64%) škroba
u francuskim hibridima. U pravilu, rani hibridi sadržavaju tek nešto manje
škroba od kasnih hibrida. Među Bc hibridima najviše škroba sadržava Bc
778, a najmanje Bc 448 (tablica 6.). Hibridi s višim sadržajem škroba pri-
kladniji su za hranidbu svinja i junadi, ali i za proizvodnju etanola kao goriva.
Maksimalna probavljivost škroba visoka je i ujednačena. Varira manje
nego njegov sadržaj te je po iznosu slična tabličnim vrijednostima od 97%
(tablica 7.). Male razlike u sadržaju i maksimalnoj probavljivosti škroba ne
objašnjavaju vrlo različite proizvodnje goveda, svinja i pilića kada se hrane
istim udjelima različitih hibrida. Bolji je pokazatelj iskoristivosti škroba, kako
je utvrđeno, ne njegova probavljivost u cijelom probavnom traktu već u tan-
kom crijevu u kojem se on hidrolizira do glukoze pa danas govorimo o ileal-
noj probavljivosti škroba (vidi kasnije).

Tablica 7. Prosječna maksimalna probavljivost škroba Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32

hibrida kroz 5 godina

Prosjek Standardna devijacija Najmanje Bc 224 Najviša, Bc 462

Škrob, %
97,1 0,61 96,1 98,8

Sve ovo upućuje na to da razlike u građi škroba, matrici zein-škrob i ve-

ličini granula uzrokuju različitu hranjivost zrna sa sličnim sadržajem i pro-
bavljivosti škroba.

20
5.2.2. Građa škroba

Građa škroba razlikuje se između hibrida te bitno djeluje na visinu i brzinu

probave škroba odnosno ravnomjernost dotoka glukoze u tvorne organe, a
time i na proizvodnju životinja i iskorištenje hrane.
Čimbenici građe škroba koji utječu na probavljivost su omjer caklavi/bra-
šnasti endosperm, omjer amiloza/amilopektin, udjel ukupnih i pojedinih
zeina, veličina i oblik granula.

5.2.2.1. Amiloza

Škrob se sastoji od dvaju polimera vrlo različitog stupnja razgranatosti.

U pravilu, normalan kukuruz sadržava 25% škroba u formi amiloze a 75%
u formi amilopektina pa porast jedne smanjuje udjel druge forme škroba.
Sadržaj amiloze i amilopektina (65-71%) dosta varira (19-35%), ovisno o
hibridu, uvjetima rasta i stadiju zrelosti zrna.
Ravna i zbijena molekula amiloze povezana s lipidima i drugim škrobo-
vima ograničava probavljivost pa je ona odgovorna za količinu sporo pro-
bavljivoga i neprobavljivoga (rezistentnog) škroba. Vanjska amilaza može
hidrolizirati 75-95% amiloze i gotovo sav amilopektin. U normalnim granu-
lama škroba amilozna struktura smještena je iznad amilopektina te određuje
njegovu probavljivost. Kako amiloza s jedne strane ograničava probavljivost
a s druge je strane izvor sporo probavljivoga i rezistentnog škroba, tako pra-
sad hranjena škrobom s puno amiloze (94,6%) postiže 7% manje priraste
nego životinje hranjene s umjerenih 18% amiloze. Naime, koncentracija
amiloze > 35% znatno smanjuje in vitro probavljivost škroba. Međutim, pra-
sad hranjena bez amiloze koja je izvor rezistentnog škroba također, doduše
nesignifikantno, smanjuje priraste i iskorištenje hrane prasadi. Utvrđeno je
da umjerene koncentracije od oko 5% amiloze ili 20-24% od amilopektina
povoljno djeluje na priraste, konverziju i zdravlje peradi, svinja i nekih vrsta
riba. Nadalje, amiloza u debelom crijevu povisuje količinu kratkolančanih
masnih kiselina (mliječne, octene i maslačne) i smanjuje broj patogenih bak-
terija što povoljno djeluje na zdravlje. Isto tako amiloza kao sastojak rezi-
stentnog škroba smanjuje produkciju, a time i emisiju amonijaka iz debelog
crijeva.
Nasuprot tome amilopektin je razgranata molekula škroba, veće povr-
šine, pa se potpunije i lakše probavlja enzimima životinja i mikrobima pro-
bavila. Nadalje, škroba u formi amilopektina više je u manjim granulama i
nižeg stupnja kristalizacije ili A-tipa kristalizacije, što ga (amilopektin) doda-
tno čini više i brže probavljivim u crijevima i razgradljivijim u buragu. Nasu-

21
prot tome amiloza sadržava više krupnijih i B-tipa ili C-tipa kristalizacije pa
je s time povezana manja probavljivost. Sadržaj amiloze u škrobu normalnih
hibrida kukuruza kreće se u rasponu 22,4-32,5% a amilopektina 67,5-
77,6%. U pravilu, amiloze je više u caklavom (23:20%) nego brašnastom
endospermu. Nadalje, visoke temperature okoline (> 35 °C) tijekom rasta
smanjuju sadržaj amiloze, i to čak 2,2-2,4%.
Hibridi s nešto višim sadržajem amiloze manje su skloni pojavi aflato-
ksina, ali pružaju manju probavljivost škroba. Prema mojem mišljenju, može
se smatrati dobrim onaj hibrid koji sadržava nešto više amiloze, koja mu
smanjuje sklonost pojavi aflatoksina, a pritom ne smanji znatno probavljivost
škroba.

5.2.2.1.1. Sadržaj amiloze i amilopektina u Bc hibridima

Bc hibridi kukuruza imaju prilično ujednačen sadržaj amiloze (26±1,6%),

odnosno amilopektina u škrobu (74 ± 1,6%), što je u rasponu tipičnih vri-
jednosti za merkantilni kukuruz (tablica 8.). Utvrđeno je da ovaj ujednačen
sadržaj amiloze u Bc hibridima blago usporava (r = -0,27) brzinu probave
škroba i nema tako jak utjecaj na brzinu probavljivosti kao što tvrde drugi
autori. Naime, prema njima veće su razlike u sadržaju amiloze jako pove-
zane (r = -0,78) s nižim, a amilopektina jako povezane (r = +0,84) s višim
sadržajem iskoristive energije u zrnu kukuruza kada je ona određivana na
klasičan način.
Tablica 8. Sadržaj amiloze i amilopektina u devet Bc hibrida kukuruza
Amiloza Amilopektin
Hibrid U zrnu U škrobu U zrnu U škrobu
%
Bc 244 16.1 22.6 56.5 77.4
Bc 354 18,2 25,3 53,6 74,7
Bc 394 17,7 24,0 56,0 76,0
Bc 462 20,6 28,1 53,0 71,9
Bc 572 19,5 26,5 54,1 73,5
Bc 574 19,2 26,4 53,5 73,6
Bc 678 18,4 25,2 54,7 74,8
Pajdaš 19,2 26,3 53,7 73,7
Bc 38w–bijeli kukuruz 18,8 27,4 52,6 72,6
Prosjek 18,7 25,8 54,1 74,2
Standardna devijacija 1,1 1,6 1,3 1,6

22
 Sadržaj zeina i oblik granula škroba više utječu na brzinu probave škroba
Bc hibrida kukuruza nego male razlike u sadržaju amiloze.
Međutim, uočeno je da su Bc hibridi s nešto više (1-3%) amiloze kao što
su Bc 462, Bc 572 i Bc 574, Pajdaš manje skloni pojavi aflatoksina.

5.2.2.2. Granule škroba

Granule škroba znatno se razlikuju po dostupnosti enzimatskoj hidrolizi.

U pravilu se sitne granule potpunije i brže hidroliziraju (probavljaju) od krup-
nih granula škroba. U endospermu zrna kukuruza smještene su granule
škroba „uronjene“ u proteinsku matricu koja ih omata. Kemijski gledano,
granule se sastoje od amiloze i amilopektina te zeina. U gramu škroba na-
lazi se oko milijardu granula škroba. Hibridi se razlikuju po veličini, obliku i
stupnju kristalizacije granula škroba.
Generalno, sitnije i okrugle granule sadržavaju manje amiloze i više ami-
lopektina i škroba A tipa kristalizacije. Nasuprot tome, krupnije granule sa-
državaju više amiloze i škroba jače ili B-tipa i C-tipa kristalizacije. Sitnije
granule više se i brže probavljaju od krupnih granula. Međutim, probavljivost
granula mijenja udjel zeina i krupnoća mljevenja, pri čemu više zeina sma-
njuje a sitno mljevenje povisuje probavljivost granula. Caklavi endosperm
sadržava više sitnih i tijesno povezani višekutnih granula. Nasuprot tome,
brašnasti endosperm karakteriziraju krupne okrugle nepovezane granule
škroba.

5.2.2.2.1. Građa granula škroba devet Bc hibrida kukuruza

Kako hibridi imaju prilično ujednačene veličine i oblike granula škroba, tako
su signifikantne i male razlike između njih. Među promatranim Bc hibridima
Bc 462 sadržava najsitnije i najmanje kuglaste, dok Bc 38w sadržava najkrup-
nije i najviše kuglaste granule škroba (tablica 9. i slika 3.). Bc 462 s najsitnijim
i nepravilnim kuglastim granulama sadržava najviše amiloze i ima sporiju pro-
bavljivost, odnosno više poželjnoga sporo probavljivog škroba.
Tablica 9. Veličina i kuglastost granula devet Bc hibridima
Standardna
Prosjek Najmanje Bc 462 Najviše Bc 38w
devijacija
Veličina, µm 12,02 0,38 11,49 12,77

Kuglastost 1 = kugla 0,914 0,009 0,903 0,917

23
Slika 3. Granule škroba Bc 462 i Pajdaša

5.2.2.3. Zeinski omotač granula škroba

Sadržaj i građa zeina prikazani su u poglavlju 7, dok je u ovom odlomku

prikazan utjecaj zeina na probavljivost škroba. Sadržaj zeina prikazuje se
na više načina u ovisnosti o njegovoj promatranoj funkciji. Kako ovdje ob-
jašnjavamo utjecaj zeina na probavu škroba, logično je da se njegov sadržaj
izražava kao udjel u škrobu.
Zein koji izvana obavija granule škroba polagano se probavlja pa sma-
njuje neophodan kontakt između enzima i unutarnjeg škroba. Naša istraži-
vanja pokazuju da zein više od molekularne građe škroba usporava (r =
-0,46) probavu granula škroba jer ga pepsin nepotpuno hidrolizira. Osim
toga, nehidrolizirani zein smanjuje bubrenje granula što je preduvjet njihove
hidrolize od strane α-amilaza u tankom crijevu ili buragu.
Među Bc hibridima kukuruza najviše zeina u odnosu na sadržaj škroba
sadržava Bc 462 (tablica 10.), koji ujedino sadržava i najviše caklavog en-
dosperma i ima najsporiju probavu škroba.

Tablica 10. Sadržaj zeina u % od škroba u Bc hibridima kukuruza (12% vlage)

Standardna Najmanje
Prosjek Najviše 462
devijacija Bc 38w
Zein, % od škroba
8,0 0,6 6,9 8,9

24
5.2.3. Mjesto i brzina probave škroba

Kinetika probave škroba više utječe na performanse životinja nego sta-

tični koeficijenti probavljivosti. Naime, za sintezu proteina mesa, mlijeka i
jaja istovremeno su potrebni glukoza i aminokiseline, a škrob se brže pro-
bavlja do glukoze nego protein do aminokiselina. Što je veća brzina probave
škroba od proteina to je lošije iskorištenje hrane te je više treba za jedinicu
proizvoda.

5.2.3.1. Svinje i perad

Kako je već navedeno, produkt crijevne hidrolize škroba je glukoza a mi-

krobne hlapljive masne kiseline koji su glavni izvor energije za intenzivno
hranjene visoko proizvodne životinje. Kako je sadržaj škroba između hibrida
prilično ujednačen, samo male razlike u visini, brzini i mjestu probavljivost
znatno utječu na količinu energije koju će životinja dobiti iz zrna kukuruza.
Probavljivost pokazuje koliki se dio (%) od pojedene količine škroba u cije-
lom probavnom traktu apsorbira (upije) kao glukoza ili hlapljive masne ki-
seline u organizam životinje.
Probavljivost škroba kukuruza u cijelom probavnom traktu peradi, svinja
i goveda je 97%, što je gotovo potpuna probavljivost i nema većih razlika
između hibrida kukuruza. Međutim, za visoku proizvodnju mlijeka, mesa i
jaja osim količine važna je istovremena i ujednačena probava škroba i pro-
teina.
Potvrđuju to i istraživanja u proteklih dva desetljeća, koja pokazuju da
se različita proizvodnja i zdravlje peradi te svinja ostvaruju pri istom sadržaju
i probavljivosti kukuruznog škroba (isti sadržaj energije). Utvrđeno je da raz-
like potječu iz razlika u mjestu i brzini probave škroba. Tako pilići hranjeni
istim udjelom izdvojenog škroba iz graška i kukuruza u usporedbi s onima
izdvojenim iz tapioke prirastaju više, bolje iskorištavaju hranu, energiju i
aminokiseline, a imaju i više poželjnih bakterija u slijepom crijevu.
Važnost mjesta i brzine probave škroba – kinetike probave odavno su
poznati u hranidbi preživača i prehrani ljudi – glikemijski indeks. Poznato je
da hrana sa sporijom i ujednačenijom hidrolizom škroba osigurava ravno-
mjerniju razinu glukoze u krvi pa je ona energetski kvalitetnija, „hranjivija“
za organizam. Mjesto probave škroba određuje brzina probavljivosti u cri-

25
jevima monogastričnih životinja pa se prema brzini probave škrob dijeli na
brzo probavljivi, sporo probavljivi i rezistentni škrob.
Danas se probavljivost škroba i proteina u svinja i peradi prikazuje kao
ilealna probavljivost (%) jer se glukoza i aminokiseline apsorbiraju samo u
tankom crijevu, a u debelom crijevu neprobavljeni škrob i protein bakterije
pretvore u spojeve koji imaju 20% manje energije nego glukoza i aminoki-
selne. Mjerenjima je utvrđeno da probava škroba u tankom crijevu peradi i
svinja traje do 4 sata, te se u debelom crijevu fermentira škrob koji nije bio
probavljen u tankom crijevima (slika 4.).

Slika 4. Mjesta probave škroba u crijevima peradi i svinja

Osim što je važno da se što više škroba probavi u tankom crijevu, važno
je i koliko ga se probavi u pojedinim dijelovima tankog crijeva. Naime, oko
75% energije održanja crijeva potroši tanko crijevo i ono ima prednost u op-
skrbi energijom pred tijelom. Prvi su dio tankog crijeva duodenum (dvanaes-
nik) i jejunum (vito crijevo) koji čine 65% dužine, te troši više energije nego
drugi dio crijeva ili ileum (ravno crijevo) koji čini 35% dužine tankog crijeva.

5.2.3.1.1. Čimbenici brzine probave škroba

Probavljivost škroba žitarica u tankom crijevu najviše određuje sadržaj

vlakana, amiloze i zeina u zrnu. U pravilu, probavljivost svih tvari pa i škroba
opada s porastom količine vlakana u krmivu. Međutim, endosperm kukuruza
sadržava vrlo malo vlakana(< 2%) a najveći dio škroba (98%) i proteina zrna
(74%) pa probavu škroba kukuruza znatno više određuje zein od strukture
škroba (amilopektin/amiloza i veličina granula). Naime, zein omata zrnca

26
škroba u endospermu i što je deblji proteinski omotač to je sporija probava
škroba. Više od polovine (50-60%) proteina kukuruza je zein koji je tijesno
povezan sa škrobom i kako je zein manje i sporije probavljiv, usporava i
smanjuje probavljivost škroba. Združeni utjecaj zeina i građe granula obje-
dinjen je u caklavom endospermu pa što ga je više to je sporija probava
škroba (grafikon 3.).

5.2.3.1.2. Brzo probavljiv škrob

Brzo probavljiv škrob (RSD) je dio škroba kukuruza koji se brzo probavi
pa naglo podiže razinu glukoze u krvi. Točnije, najveći dio škroba probavi
se unutar 2 sata u peradi i svinja (slika 4.). Brzina probave ovog škroba
veća je od 150%/h što znači da za najmanje 40 minuta sav škrob razgradi
do glukoze. Prvi dio oslobođene glukoze iskoriste dvanaesnik i vito crijevo
za vlastitu opskrbu energijom, a drugi se dio apsorbira u krvotok i naglo po-
visi razinu glukoze u krvi na 1,5 puta veću vrijednost od normalne pa se ona
ne može potpuno iskoristit za stvaranje mesa ili jaja. Ako je sav škrob ku-
kuruza brzo probavljiv škrob, stražnji dio tankog crijeva ne dobije energiju
iz škroba već koristi aminokiseline hrane.
Poželjno je da 82% škroba kukuruza bude brzo probavljiv škrob, 14%
sporo probavljiv škrob i da se 4% ne probavi te služi kao hrana poželjnim

27
bakterijama u debelom crijevu peradi i svinja. Pri prosječnom udjelu od 727
g škroba u kg suhe tvari u zrnu treba biti 596 g/kg brzo probavljivog škroba.

5.2.3.1.3. Sporo probavljiv škrob

Sporo probavljiv škrob (SDS) dio je škroba kukuruza koji se nakon 2

sata nije probavio u prednjem dijelu tankog crijeva pa se postupno probavlja
u donjem dijelu tankog crijeva ili ileumu kroz 4 sata nakon uzimanja. Povoljni
su učinci sporo probavljivog škroba: (1) postupnom probavom metabolizam
ujednačeno dobiva glukozu pa se ona učinkovitije iskorištava u sintezi pro-
teina, (2) polagana je hidroliza proteina do aminokiselina pa je potrebna
istovremena ili polagana hidroliza škroba do glukoze za njihovu ugradnju u
tjelesni protein tijela, (3) sporo probavljiv škrob daje energiju donjem dijelu
tankog crijeva pa štedi aminokiseline koje se u slučaju manjka glukoze ko-
riste kao izvor energije. Naime, probavni trakt troši visokih 20% konzumi-
rane energije. Perad hranjena sporo probavljivim u odnosu na brzo
probavljiv škrob ima u portalnoj cirkulaciji visokih 49,0% više lizina i 32,5%
triptofana, a upravo su ove dvije aminokiseline limitirajuće u kukuruzu.
Poželjno je da krmne smjese ili potpuna brašnasta hrana sadržavaju 50
g/kg umjereno probavljivog škroba, što znači da ga kukuruz koji sudjeluje u
hrani sa 60% treba sadržavati (50/0,6) 83 g/kg. Istraživanjem je utvrđeno
da Bc hibridi kukuruza u prosjeku sadržavaju idealnu količinu od 82 g
SDS/kg suhe tvari.

5.2.3.1.4. Rezistentan škrob

Neprobavljiv ili rezistentan škrob (RS) je kao i vlakna neprobavljiv

nakon 4 sata probave u tankom crijevu te dospijeva u slijepo i debelo crijevo
gdje postaje hrana za poželjne mliječno- kisele bakterije koje njegovom fer-
mentacijom proizvode kratkolančane masne kiseline, među kojima je oso-
bito važna maslačna kiselina. Rezistentan škrob sastoji se od amiloze i
neprobavljenog amilopektina.
U prosjeku, kukuruzno zrno sadržava 4-6% rezistentnog škroba. Prasad
i pilići najbolje rastu kada potpuna hrana sadržava oko 4% rezistentnog
škroba.

5.2.3.1.5. Udjeli frakcija u ukupnom škrobu Bc hibrida

Udjeli (% od škroba) brzo probavljivog (RDS), sporo probavljivoga (SDS) i

rezistentnog (RS) škroba 22 Bc hibrida kukuruza navedeni su u grafikonu 4.

28
Grafikon 4. Udjel frakcija u ukupnom škrobu Bc hibrida kukuruza

Prema mjestu probave škroba kukuruza, Bc hibridi sadržavaju u prosjeku

za životinje povoljan (84:11:5:4,5) postotni omjer između brzo i umjereno
probavljivoga te rezistentnog škroba.
Sastavljanje krmnih smjesa i obroka na temelju poznavanja količina brzo
i umjereno probavljivog škroba, te brzine probavljivosti škroba Bc hibrida
kukuruza omogućuje životinjama ostvarenje njihovih proizvodnih kapaciteta
i bolje iskorištenje hrane.

5.2.3.1.6. Brzina probavljivosti

Brzina probavljivosti pokazuje kojom se brzinom (%/h) škrob probavi do

glukoze tijekom probave u svim dijelovima tankog crijeva. Brzina probavlji-
vosti je to manja što je viši udjel sporo probavljivoga i rezistentnog u ukup-
nom škrobu. Udjel caklavog endosperma, odnosno amiloze, sadržaj i tip
zeina te veličina granula škroba združeno djeluju na brzinu probave škroba
i preko nje na proizvodnju i zdravlje životinja.
Na brzinu probave djeluju hibrid i stupanj hidrotermičke obrade koja go-
tovo dvostruko povisuje brzinu razgradnje škroba.

29
 Spora brzina probavljivosti (< 70%/h) pokazuje da se škrob nije potpuno
probavio do glukoze pa životinja ne dobije svu dostupnu energiju škroba za
rast te su manji prirasti. Velika brzina probavljivosti (> 150%/h) pokazuje
da se škrob u potpunosti probavio, ali se u metabolizmu neučinkovito isko-
risti za sintezu proteina pa su manji prirasti životinja. Optimalna ili umjerena
brzina (100-135%/h) pokazuje da se gotovo sav škrob postupno probavio
do glukoze i da je ona gotovo potpuno iskorištena za sintezu proteina mi-
šića pa su viši prirasti životinja.
Jasno je utvrđena razlika u brzini probave škroba unutar sorata pšenice
i unutar hibrida kukuruza. Pri istom sadržaju škroba u hibridima kukuruza
može biti različita proizvodnja životinja, i to zbog različite brzine njegove
probave.

5.2.3.1.7. Brzina probave škroba Bc hibrida

Testirali smo brzinu probave devet Bc hibrida koji su se u pokusu poka-

zali dobrima u tovu pilića.
In vitro brzina probave škroba istraživanih Bc hibrida kukuruza kreće se
u rasponu 119- 146%/h, s prosjekom 135%/h, i nalazi se u tipičnom rasponu
za žitarice 111-159%/h. Optimalna je probavljivost za najviši prirast i nabolje
iskorištenje hrane 120-140%/h pa su s energetskog stanovišta za tov pilića
dobri sljedećih devet hibrida (tablica 11.).

Tablica 11. Brzina probave škroba odabranih Bc hibrida pilića

Bc 38w
Hibrid Bc 244 Bc 354 Bc 572 Bc 394 Bc 462 Bc 574 Bc 678 Pajdaš
bijeli

Probavlji-
vost, 94,8 95,0 93,9 95,4 93,4 94,7 93,7 93,7 95,7
%

Brzina,
137 127 137 130 119 140 141 141 146
%/h

Životinje hranjene kukuruzom optimalne brzine probave jedu ga radije i

više, rastu brže i bolje iskorištavaju hranu. Isto tako umjerena ili optimalna
brzina probavljivosti škroba pomaže životinjama da bolje iskoriste aminoki-
seline pa se one mogu hraniti s nešto manje skupih proteinskih krmiva, kao

30
što je sojina sačma. Nadalje, male količine rezistentnog škroba dobre su za
razvoj dobrih bakterija i bolje zdravlje životinja.

5.2.3.2. Preživači

Pri hranidbi preživača kukuruzom odnosno škrobom treba imati na umu da je

njihov burag prilagođen probavi vlakana a ne škroba pa svaka nepravilnost u
hranjenju velikim količinama škroba i malim količinama vlakana dovodi u opasnost
proizvodnju i zdravlje životinje. Tako prevelika količina (> 30%) ukupnog i naročito
fermentirajućeg škroba (> 22%), odnosno zrna žitarica (> 65%), a mala količina
vlakana (< 20-23%), osobito dugih (< 3-4 cm), ili pufera (natrij bikarbonata i
magnezijeva oksida), te hranjenje velikom količinom žitarica (> 3 kg) u jednom
hranjenju ili gladovanje 12-24 h, te neprilagođenost buraga žitaricama, mogu
dovesti do pada pH i pojave acidoze i s njom povezanih poremetnji. Kako je
opasnost od acidoze veća u krava nego u junadi u tovu, one trebaju u obroku
imati najmanje 30% a junad najmanje 10% voluminozne krme, najbolje sijena
lucerne.
Škrob je u završnom tovu junadi prvi (40%), a u visoko mliječnih krava
drugi (25-30%) najzastupljeniji sastojak obroka. Škrob je glavni i najbogatiji
izvor energije za mikrobe buraga i kravu, te njegovom fermentacijom nastala
propionska kiselina za sintezu mliječnog šećera. Zbog svega navedenog,
škrob mora imati svojstva koja mu omogućuju da podmiri potrebe mikroba
buraga (razgradnja) i potrebe krava.
Glavno je mjesto (80-90%) probave škroba i apsorpcije glukoze u peradi i
svinja gornji dio tankog crijeva (duodenum i ileum), u preživača su to burag
(60%) i tanko crijevo (30%), te debelo crijevo (10%). Probavljivost škroba u
cijelom probavnom traktu krava znatno varira (91% ± 7,4%), a uzrokovana je
različitom građom zrna hibrida (brašnasti > caklavi), konzerviranjem (visoko
vlažno > suho zrno), preradom (mljeven > flekičan), te mljevenjem (sitan >
krupno mljeveni).
Pojedeni škrob prvo razgrade mikroorganizmi u buragu preživača za vla-
stiti rast, a produkte mikrobne razgradnje – hlapljive masne kiseline, osobito
propionsku kiselinu, i mikrobni protein koristi preživač kao izvor energije i gra-
đevnih tvari. Tako se po svakom kilogramu škroba koji probave – fermentiraju
mikrobi buraga krava dobije 540 g hlapljivih masnih kiselina i 150 g mikrobnog
proteina ili 96 g aminokiselina. Fermentacijom škroba nastane veća masa
hlapljivih masnih kiselina i mikroba nego fermentacijom vlakana pa životinje
hranjene s više škroba dobiju više hlapljivih masnih kiselina (energije) i ami-
nokiselina, odnosno postižu više priraste i višu mliječnost. Preciznije, preko

31
sinteze mikrobnog proteina goveda dobiju više aminokiselina nego iz poje-
dene hrane pa škrob umjereno povisuje sadržaj proteina u mlijeku i prirastu.
Zato se visok proizvodne krave i junad hrane obrokom s visokim udjelom
škroba koji mogu pojesti mikrobi. Primjerice, analizom 140 pokusa u SAD-u
utvrđeno je da prosječna krava koja pojede 20 kg suhe tvari/d i u njoj 25%
škroba ili 5,4 kg/d, mikrobi buraga „pojedu“, odnosno razgrade najviše (60%)
ili 3,14 kg, u tankom crijevu se probavi 32% ili 1,65 kg, dok se ostatak raz-
gradi u debelom crijevu.

5.2.3.2.1. Razgradljivi škrob

Dio škroba koji se razgradi u buragu naziva se razgradljivi škrob, a dio

škroba koji ne razgrade mikrobi buraga, ali se probavi u crijevima, naziva se
nerazgradljivi ili rezistentni škrob. Za maksimalnu sintezu mikrobnog proteina
bitna je optimalna fermentacija u buragu koja se postiže kada obrok sadržava
12-16% fermentirajućeg škroba. Visoki udjel fermentirajućeg škroba smanjuje
fermentaciju vlakana i dovodi u opasnost zdravlje buraga i životinje, dok niska
koncentracija smanjuje moguću sintezu mikrobnog proteina. Acidoze u pro-
sjeku smanjuju mliječnost za 3 kg/d, masnoću na niskih 2,9%, a sadržaj pro-
teina na 3,4% te opasno povisuju učestalosti acidoze (kiselost manja od
5,5-5) i posljedično laminitisa (šepavost) životinja. Nadalje, tovna junad hra-
njena visokim udjelom škroba u obroku ima niski pH-sadržaja buraga i crijeva
što tijekom čekanja životinja za klanje povisuje rizik od pojave krvarenja uzro-
kovanog bakterijom Escherichiom colli koja je opasna za ljude, konzumente
junećeg mesa.
Optimalna koncentracija fermentirajućeg škroba je između najviših 22% i
najmanjih 16% u visoko mliječnih krava. Visoke energetske potrebe visoko
mliječnih krava koje nisu podmirene iz dopuštene koncentracije fermentira-
jućeg škroba a do dopuštene količine ukupnog škroba 25-30%, podmiruju se
iz rezistentnog škroba.
U preživača je rezistentan škrob neprobavljiv u buragu, a za razliku od pe-
radi i svinja probavljiv je u crijevima. Dodatno, taj se škrob ne fermentira pa
hidrolizom u crijevima daje glukozu koja sadržava 1,3 puta više energije od
hlapljivih kiselina i glavna je sirovina za sintezu mliječnog šećera. Naime, ge-
netski je određena sinteza mliječnog šećera pa nedostatak glukoze za njezinu
sintezu dovodi do manje mliječnosti i moguće pojave ketoze mliječnih krava.
Njemački i nizozemski normativi preporučuju da obrok krava sadržava naj-
manje 5% nefermentirajućega ili rezistentnog škroba u suhoj tvari. Najbolji je

32
izvor rezistentnog škroba suho zrno kukuruza, osobito tip (polu)tvrdunaca i
sirak. Nasuprot tome, malo rezistentnog škroba sadržavaju sitnozrne žitarice
i silaža kukuruza.

5.2.3.2.1.1. Razgradljivost škroba kukuruza

Razgradnja škroba u buragu znatno (41-78%) se razlikuje između (1)

hibrida kukuruza (2) uvjeta uzgoja i (3) načina prerade. Tako je 61%
razgradnja škroba standardnog kukuruza sa 60% caklavog endosperma, te
kod kukuruza bez caklavog endosperma i sa samo 2,5% zeina/škrobu čak
92%. Ovako visoka razgradnja (92%) škroba smanjuje probavljivost vlakana
(NDF) sa 60 na 50% i potencijalno uzrokovati acidoze i s njima povezane
poremetnje.
Kada se gleda hibrid tada je najveća razlika između tipičnih zubana i
tvrdunaca. Razgradnja škroba tipičnih zubana 5% je viša nego kod polutvrdunaca
i kvalitetnih zubana (61:66%). Među svojstvima hibrida, caklavost zrna kukuruza
najznačajnije djeluje na razgradnju škroba (r = 0,86) i suhe tvari (r = 0,82) u
buragu. Naime, zeini su slabo i sporo topljivi u blago kiselom (pH 6,2-6,5)
buragu pa oni kao omotač granula najviše ograničavaju razgradnju škroba u
buragu. Jačina povezanosti zeinske matrice sa zrncima škroba te tip i udjel
zeina u endospermu snažno djeluju na razgradnju škroba pa tako viši sadržaj
zeina u hibridima s više caklavog endosperma znatno (r = -0,87) smanjuje
razgradnju škroba. Sazrijevanjem zrna raste caklavost, opada udjel vode i
granule škroba postaju sve zbijenije, što je povezano s porastom koncentracije
netopljivih zeina u matrici koja obavijanjem granula škroba čini kemijsku
zapreku mikrobiološkoj razgradnji u buragu. Može se reći da je uloga zeina
zaštitna u sprečavanju razaranja škrobnih zrnaca, kao što vlakna igraju ulogu
u zaštiti cjelovitosti zrna. Dugotrajnim stajanjem silaže otapa se ili razgrađuje
zeinski omotač pa je znatno viša razgradnja siliranog nego suhog zrna
kukuruza.
Veća je razlika u razgradnji škroba između sitno i krupno mljevenog zrna
(15%) nego između hibrida kukuruza (5%). Sitnije (0,7 mm) u usporedbi s
krupnim (3,5 mm) mljevenjem povisuje razgradnju škroba polutvrdunaca sa
50 na 62%, a zubana sa 50 na 65%. Sitnijim mljevenjem povisuje se
razgradnja u buragu i posljedično viša proizvodnja propionske kiseline i
sinteza mikrobnog proteina. Krupnije mljevenje smanjuje razgradnju u buragu
i povisuje dotok škroba u crijeva pa posljedično u metabolizam ulazi više

33
energijom bogatija glukoza nego propionska kiselina. Isto tako krupnije
mljevenje sprečava pojavu acidoza, nadama i laminitisa.
Prosječna razgradnja škroba suhog zrna kukuruza u buragu je 60% od
škroba.

Standardna Najmanja Najviša

Prosjek
Razgradljivi škrob devijacija Bc 462 Bc 778
u buragu, %
60.15 4.61 49.20 74.72

Tablica 12. Visina razgradnje škroba (%ukupnog škroba) Bc hibrida kukuruza u buragu (12%
vlage, 32 hibrid kroz 5 godina)

Mikrobi buraga najbolje probavljaju hranu i rastu kada je visina razgradnje

škroba slična visini razgradnje proteina u buragu. Prema američkim istraži-
vanjima, optimalna razgradnja proteina u buragu je 60-65%. Kako je vidljivo
iz tablice 12, prosječna razgradnja škroba suhog zrna Bc hibrida u buragu
dovoljno je visoka za maksimalnu mikrobnu sintezu i dovoljno niska da spriječi
pojavu acidoza u pravilnoj hranidbi. Razgradnja škroba Bc hibrida slična je
francuskim (60%) te znatno manja nego kod (74%) američkih hibrida kuku-
ruza, a razlog je viši sadržaj caklavog endosperma u našim nego američkim
hibridima kukuruza.
Preporučuje se krave hraniti Bc polutvrduncima/kvalitetnim zubanima na
početku laktacije i kada obrok sadržava dosta razgradljivog škroba iz silaže
kukuruza, silaže zrna i/ili sitozrnim žitaricama. Kada obrok sadržava nedo-
voljno razgradljivog škroba tada se krave hrane zrnom Bc hibrida u tipu zu-
bana. Isto tako, junad u fazi prilagodbe ili početku tova treba hraniti suhim
zrnom polutvrdunaca/kvalitetni zubana, a u završnoj fazi tova Bc hibridima s
višim udjelom brašnastog endosperma.

5.2.3.3. Kunići

Probavni sustav kunića prilagodio se iskorištenju hranjivih tvari iz volu-

minozne, a ne koncentratne krme kao što je kukuruz. Visoko škrobni obrok
nepotpuno se probavi u tankom crijevu pa ga dosta dospije u slijepo crijevo
gdje omogućuje iznimno brz rast mikroba. Ako se tamo nalaze mikrobi koji
proizvode toksine, prvenstveno Clostridium siroforme, velika količina škroba
dovodi do pojave enteritisa i moguće visoke smrtnosti kunića. Hrana mladih
kunića može sadržavati do 13, a tovnih do 18% škroba.
U hranidbi kunića trebamo koristiti hibride kukuruza s puno brašnastoga
i malo rezistentnog škroba, a zrno se ne smije fino samljeti.

34
6. Šećeri
Zrna Bc hibrida sadržavaju u prosjeku 1,5% šećera u 88% suhe tvari i
nema bitne razlike (+/-0,5%) između hibrida namijenjenih za hranidbu živo-
tinja. Sastoje se od saharoze, glukoze i fruktoze, brzo i potpuno su probav-
ljivi, a prema dosadašnjim spoznajama pospješuju uzimanje hrane u svinja,
kako fermentaciju silaža tako i suhe tvari u buragu, i nemaju bitan utjecaj
na proizvodnju pilića u tovu. Iako šećer sadržava manje energije od škroba
pa svaki 1% više šećera smanjuje sadržaj energije on povisuje konzumaciju
hrane u svinja i goveda te omogućuje lakše siliranje zrna. Viši sadržaj še-
ćera od prosjeka sadržavaju Bc 306 (3,3%), Kekec (2,7%) Riđan (2,8%).

35
7. Protein

Životinje trebaju protein hrane kao izvor aminokiselina iz kojih one grade
i obnavljaju vlastiti protein. Zanimljivo je da bezmasno tijelo svih životinja u
svim stadijima života sadržava stalnih 20-22% proteina. Mladunci brzo rastu
i jedu manje hrane nego odrasle životinje pa njihova hrana treba sadržavati
više proteina. Tako mladunci trebaju najmanje 20% proteina, tovne životinje
14-18%, a za odrasle bređe svinje i krave najmanje 12% proteina u zrako-
suhoj tvari obroka.
Svi raznovrsni proteini životinje sastoje se od istih aminokiselina, a raz-
likuju se jedino po koncentraciji pojedine aminokiseline. Prva je funkcija pro-
teina hrane da budu izvor esencijalnih aminokiselina (nezamjenjive ili
nenadoknadive) koje životinja treba za sintezu vlastitih proteina a ne može
ih sintetizirati. Životinja treba 9-10 bitnih od ukupno 22 aminokiseline u pro-
teinu. Esencijalne su aminokiseline lizin, metionin, triptofan, tireonin izoleu-
cin, histidin, fenilalanin, arginin i valin.
Druga je funkcija proteina osigurati dovoljno dušika i ugljika za sintezu
nebitnih aminokiselina. Nebitne – neesencijalne (zamjenjive ili nadoknadive)
aminokiseline životinja može sintetizirati jednu iz druge, a poluesencijalne
aminokiseline samo iz esencijalnih aminokiselina (cistin iz metionina, tirozin
iz fenilalanina) ili su potrebne samo u određenom razdoblju života pojedinim
kategorijama životinja (glutamin, arginin, taurin).
Treća je funkcija proteina održanje zdravlja. Probavom zeina oslobađaju
se peptidi koji vežu žučne kiseline i smanjuju razinu kolesterola u krvi ljudi.
Isto tako koncentrat peptida kukuruza smanjuje hipertenziju u ljudi.

7.1. Protein kukuruza

Kukuruz sadržava 8-9% proteina, od čega je 80-85% smješteno u endo-

spermu i 20-25% u klici. Međutim, klica sadržava visokih 30-35% proteina
visoke biološke vrijednosti, a endosperm 9% proteina lošega aminokiselin-
skog sastava. Kako klica čini tek 15-20% a endosperm 80-85% mase zrna,
protein endosperma čini 75% proteina zrna. Najveći dio (70%) proteina ku-
kuruza čini zein koji je siromašan bitnim aminokiselinama, osobito lizinom i
triptofanom. Međutim, kako potpuna hrana sadržava najviše (oko 60%) ku-
kuruza, tako on podmiruje dobar dio (20-47%) proteinskih potreba domaćih
životinja.

36
 U kukuruzu najvišu koncentraciju protein sadržava klica (17-20%), osre-
dnju endosperm (8-9%) i najmanju perikarp (4-6%).
U endospermu je skladište prolamina (zein) i gultelina. Dvostruko je veći
udjel zeina nego glutelina u proteinu endosperma zrna kukuruza.
Protein klice (glutelin) je boljeg aminokiselinskog sastava od proteina en-
dosperma (zein), ali kako je endosperm najzastupljenija komponenta u zrnu,
iz njega potječe 75% a iz klice 25% proteina zrna. Zein se dvostruko sporije
probavlja (0,027:0,06%/h) od ostalih frakcija proteina kukuruza pa kao omo-
tač granula smanjuje i usporava probavu i razgradnju škroba.
Glavni protein kukuruza zein više utječe na iskoristivost škroba nego na
aminokiselinsku opskrbu životinja.

7.2. Sadržaj

Varijabilniji je sadržaj proteina od drugih tvari u zrnu kukuruza (koeficijent

varijacije 8,7%) te su razlike određene genotipom, godinom proizvodnje,
gnojidbom dušikom, agrotehnikom i klimom.
Iz tablice 13 vidi se da Bc hibridi u prosjeku sadržavaju nešto više pro-
teina (8,37%) nego francuski (8,10%) i američki (8,27%). Iako je kukuruz
siromašan proteinom, zbog visokog prinosa i zbog visokog udjela u hrani
on je najjeftiniji izvor nebitnih aminokiselina jer podmiruje 20% proteinskih
potreba peradi, 30% potreba svinja i gotovo polovinu (50%) potreba junadi
u tovu.
Tablica 13. Sadržaj i probavljivost sirovog proteina u Bc hibridima kukuruza (12% vlage, 32
hibrida kroz 5 godina)

Sirovi protein, Standardna Najmanje Najviše

Prosjek
% devijacija Bc 778 Bc 462
Sadržaj 8,37 0,62 7,26 9,86
Probavljivost, Najmanje Najviše
83,54 0,91
% 78,78 85,80

Na razlike u sadržaju proteina nisu djelovali okolišni čimbenici jer su istra-

živani Bc hibridi proizvedeni primjenom slične umjereno intenzivne agroteh-
nike i rasli su u sličnim agroekološkim uvjetima (tablica 13.). Viši sadržaj
proteina u zrnu povezan je s višim udjelom klice od endosperma, višim udje-
lom rožnatog od brašnastog endosperma i drugim manje važnim razlikama
između endosperma i klice. (Polu)tvrdunci sadržavaju više proteina jer su
u njima male granule škroba okružene proteinskim omotačem i još sadrža-

37
vaju oko 4% vrlo gustog perikarpa koji je bogat proteinom (27,7%).
Hibridi s višim sadržajem proteina dobar su i jeftin izvor nebitnih amino-
kiselina za sve vrste i kategorije životinja kada se primjereno nadopune so-
jinom sačmom ili drugim izvorom esencijalnih aminokiselina (lizina,
triptofana i metionina). Među Bc hibridima kukuruza visok sadržaj sirovog
proteina (% u 88% suhe tvari) sadržavaju pored Bc 462, Mejaš (9,4), Kekec
(9,4) i Riđan.

7.3. Zeini

Zein je najzastupljenija proteinska frakcija kukuruza koja ima brojne bio-

loške uloge, pa tako određuje njegov aminokiselinski sastav, tip endo-
sperma, brzinu i visinu probave i razgradnje škroba i osobito sadržaj
metaboličke energije. Sadržaj zeina određen je genotipom i okolišnim čim-
benicima. Manjak dušika dovodi do manje sinteze zeina i manje caklavog,
odnosno više brašnastog endosperma.
Sadržaj zeina bolji je pokazatelj tvrdoće zrna i probavljivosti škroba od
sadržaja caklavog endosperma u zrnu, a pritom se jednostavnije i preciznije
određuje od caklavosti endosperma. Udjel zeina u suhoj tvari veći je kod
hibrida s višim udjelom caklavog endosperma i amiloze (tablica 14.). Sadr-
žaj zeina, osim vlažnosti, krupnoće mljevenja i hidrotermičke prerade ima
velik utjecaj na probavljivost suhog zrna i mali na probavljivost škroba u od-
stajaloj silaži zrna i biljke kukuruza.
Zbog brojnih raznovrsnih uloga, sadržaj zeina prikazuje se na više načina
u ovisnosti o njegovoj promatranoj funkciji pa se tako prikazuje kao udjel u:
(1) zrnu, (2) suhoj tvari zrna, (3) proteinu i (3) škrobu.
Prema nekim autorima, zubane karakterizira niži sadržaj zeina, do 7,6%
u škrobu, a tvrdunce viši sadržaj, > 8,8%, zeina u škrobu. Zatim, više je
zeina u vanjskim nego unutarnjim dijelovima endosperma.
U zrnu kukuruza nalaze se četiri glavne frakcije zeina (α, β, γ i δ), od
kojih svaku sintetiziraju drugi geni i svaka ima specifičnu ulogu u mikrostruk-
turi endosperma a time i u iskorištenju škroba (slika 5.). α-zein je najzastu-
pljeniji (70%) zein koji obavija granule škroba zajedno s δ -zeinom. Nadalje,
β i γ zeini nalaze se oko proteinskih tjelešaca prvih dvaju zeina. Gama (γ)
zein je povezan sa caklavosti zrna i nižom probavljivošću škroba.
Sadržaj zeina u šest Bc hibrida kukuruza snažno usporava brzinu pro-
bave škroba (r = -0,70) i povisuje (r = 0,81) metaboličku energiju za perad
pa se pri sličnom kemijskom sastavu može koristiti kao razlikovni pretkazi-
vač kvalitete kukuruza za perad.

38
 Slika 5. Lokacije (zatamnjenja) alfa i gama zeina u 2-DE gelu ekstrakta zeina hibrida Bc 462
(prikazan je samo dio 2-DE gela sa zeinima).

7.3.1. Sadržaj zeina u Bc hibridima kukuruza

Bc hibridi kukuruza sadržavaju više zeina, što potvrđuje i viši udjel ca-
klavog endosperma od zubana u Francuskoj i SAD-u. Pri istom stadiju rasta
i u istim agroekološkim uvjetima razlike u sadržaju zeina između hibrida
uzrokovane su genotipom. Bc hibridi sadržavaju u prosjeku 6,4% zeina u
suhoj tvari, ali njihova koncentracija opada s FAO grupom sazrijevanja. U
pravilu rani hibridi, polutvrdunci i kvalitetni zubani sadržavaju više zeina
nego tipični kasni hibridi i tipični zubani (grafikon 5.).

Grafikon 5. Sadržaj zeina u suhoj tvari (g/kg) 12 Bc hibridima kukuruza (prosjek 5 godina)
Udio zeina u suhoj tvari, g/kg

Bc hibrid

39
Tablica 14. Povezanost sadržaja zeina u suhoj tvari s građom zrna i brzinom in vitro probave
6 Bc hibrida kukuruza

% % Amiloza,
Amilopektin, Brzina
udjel caklavog udjel brašnastog % udjel u
% udjel u zrnu probave 1/h
endosperma endosperma zrnu

0,50 -0,57 0,68 -0,56 -0,63

Zein djeluje na tvrdoću zrna pa Bc hibridi s višim sadržajem zeina imaju

manje loma i mikotoksina te su zdraviji. Umjereni udjel zeina u proteinu (48-
68%) suhog zrna omogućuje ravnomjernu probavu hrane i bolje iskorištenje
škroba, preveliki (> 68%) smanjuje energetsku vrijednost hrane, a premali
(<35%) dovodi do lošeg iskorištenja škroba i opasnosti od acidoza u preži-
vača.
Finim (< 800 μm) mljevenjem i flekičanjem suhog zrna s povišenim sa-
držajem zeina neutralizira se njihov negativan učinak na probavljivost
škroba. Probavljivost škroba silaže zrna i cijele biljke kukuruza ovisi ne
samo o sadržaju zeina već i o krupnoći i vlazi silaže. Tako probavljivost
škroba silaža raste s porastom vlažnosti (r = 0,53), finoće mljevenja (čestice
manje od 4,75 mm) (r = 0,70), a opada sa sadržajem zeina ( r = - 0,47).
Stajanjem silaže (> 4-6 mjeseci) smanjuje se sadržaj zeina i raste probav-
ljivost škroba u buragu pa je veća opasnost od acidoza u krava i junadi u
tovu u proljeće i ljeto kada se hrane starom silažom nego u jesen kada se
hrane mladom silažom (vidi kasnije).
Sadržaj zeina viši je u caklavom nego brašnastom endospermu, a raste
sa sazrijevanjem biljke i jačinom suše tijekom rasta kukuruza. Kako su go-
dine sve češće sušne, odredili smo sadržaj zeina u 12 Bc hibrida kukuruza
proizvedenih istom agrotehnikom u istim agroekološkim uvjetima u Rugvici
tijekom pet godina (grafikon 6.).
Grafikon 6 pokazuje da je najviša koncentracija zeina u suhoj tvari u su-
šnoj 2003. bila čak 15% viša nego u sljedeće četiri godine. Zaključujemo
da će suše sve više utjecati ne samo na prinos već i na hranjivost kukuruza.

40
Grafikon 6. Promjene sadržaja zeina sa suhom tvari Bc hibrida tijekom 5 godina
(prosjek 12 Bc hibrida)

7.4. Preživači

Preživači dobivaju najveći dio (60-80%) potrebnih aminokiselina, i to ne

iz proteina hrane već iz mikroorganizama nastalih u buraga. Sadržavaju 45-
60% kvalitetnog proteina vrlo sličnog aminokiselinskom sastavu proteina
mlijeka i tijela životinje. Važno je da u buragu nastane što veća količina mi-
kroba (1-3 kg/d), a koliko će nastati ovisi o tome kako hranimo mikrobe.
Hrana preživača treba sadržavati proteine i energiju koju mogu iskoristiti
mikrobi buraga. Najmanje 65% proteina hrane trebao bi biti razgradljivi pro-
tein jer samo njega mikrobi mogu upotrijebiti za sintezu vlastita proteina.
Osim razgradljivog proteina mikrobi moraju istovremeno dobivati i energiju
iz škroba koji mogu razgraditi. Dakle, u metabolizam preživača ulaze ami-
nokiseline koje potječu iz (1) mikrobnog proteina sintetiziranog u buragu i
(2) nerazgrađenog proteina hrane pa se njihov zbroj naziva metaboličke
bjelančevine. Sinteza metaboličke bjelančevine istovremeno ovisi o količini
energije i proteina krmiva koje mikrobi mogu iskoristiti za rast. Zato se po-
tencijal svakog krmiva za sintezu mikrobnog proteina, pa tako i kukuruza,
prikazuje po količini koja može nastati iz energije i iz razgradljivog proteina,
a rijetka su krmiva iz kojih može po oba izvora nastati ista količina mikrob-
nog proteina.

41
 Kukuruz sadržava dosta škroba pa iz njega mikrobi mogu stvoriti više
proteina (97 g/kg) nego iz razgradnje njegova proteina (64,5 g/kg). Zato se
danas obrok preživača sastavlja od različitih krmiva tako da sadržava jed-
naku količinu metaboličkih bjelančevina koje se mogu sintetizirati na osnovi
količine razgradljivog škroba (energije) (MBE) i količine razgradljivog pro-
teina u buragu (MBN).
Tablica 15. Prosječan sadržaj (g/kg) razgradljivog proteina, probavljivog nerazgradljivog
proteina i metaboličkog proteina u zrnu Bc hibrida kukuruza

Probavljivi Probavljivi Metabolički Metabolički

Razgradljivi
nerazgradljivi mikrobni protein po protein po
protein
protein protein razgradljivom energiji

Prosjek 35,82 47,44 17,63 65,07 97,12

SD 7,87 10,42 3,87 14,29 19,88

Najmanje 26,70 35,36 13,14 48,50 85,04

Najviše 42,48 56,26 20,90 77,16 105,93

U tablici 15. vidi se da Bc hibridi kukuruza sadržavaju visok metabolički

protein koji nastaje po energiji (97,12 g/kg), te sadržaj metaboličkog proteina
po razgradljivom proteinu od 65,07 g/kg. Među Bc hibridima visokim sadr-
žajem metaboličkih bjelančevine odlikuju se uz Bc 462, Kekec, Mejaš i
Riđan.

7.5. Aminokiseline

Kako bi životinju opskrbio potrebnim aminokiselinama, protein hrane

mora se sastojati od najmanje (50%) esencijalnih aminokiselina i (50%) du-
šičnih spojeva za sintezu nebitnih aminokiselina. Kako bi se protein iskori-
stio, omjer probavljenih esencijalnih aminokiselina u hrani treba biti isti kao
u tijelu i proizvodu životinje.
Kukuruz u odnosu na potrebe životinja sadržava malo proteina (8%) lo-
šega aminokiselinskog sastava jer se sastoji od više nebitnih (54%) nego
bitnih (46%) aminokiselina (tablica 16). Nadalje, kukuruz sadržava puno
manje bitnih aminokiselina od potreba životinja, a osobito je siromašan lizi-
nom i triptofanom dok metionina sadržava kao i ostale žitarice.

42
Tablica 16. Sadržaj aminokiselina u zrnu Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5
godina)
Standardna
Aminokiselina Prosjek Najmanje Najviše
devijacija

Lizin 0,25 0,02 0,19 0,30

Treonin 0,31 0,03 0,23 0,36

Metionin 0,17 0,02 0,13 0,21

Cistin 0,21 0,02 0,16 0,25

Met+Cis 0,38 0,04 0,29 0,45

Triptofan 0,05 0,00 0,04 0,06

Izoleucin 0,31 0,03 0,23 0,36

Valin 0,41 0,04 0,31 0,49

Leucin 1,03 0,10 0,78 1,23

Arginin 0,39 0,04 0,29 0,46

Histidin 0,24 0,02 0,18 0,29

Sadržaj aminokiselina u ispitivanim hibridima kukuruza, i to zbog nešto

višeg sadržaja proteina, blago je viši od vrijednosti iznesenih u francuskim
i američkim krmnim tablicama (tablica 16.). S porastom razine proteina raste
i sadržaj neesencijalnih i nekih esencijalnih aminokiselina.
Iako su razlike u sadržaju aminokiselina između hibrida male, znatno
utječu na proizvodne rezultate životinja. Tako smo u našim istraživanjima
našli dobru (r = 0,51) povezanost sadržaja proteina u kukuruzu sa završnim
težinama pilića u tovu.
Osim navedenim, kukuruz je bogat glutaminskom kiselinom (1,54%) koja
služi kao izvor energije mišićima crijeva i tako štedi upotrebu esencijalnih
aminokiselina kao izvora energije. Isto tako, glutaminska kiselina povećava
duljinu resica crijeva u odbijene prasadi te na taj način sprečava atrofiju cri-
jeva.

43
8. Ulje

Ulje (mast) iz hrane opskrbljuje životinju koncentriranom energijom za

korištenje ili skladištenje i esencijalnim masnim kiselinama koje životinja
treba a ne može ih sintetizirati. Jedinica (%) ulja kukuruza sadržava 2,25
puta više energije od škroba i proteina, te 3,6% ulja daje oko 10% energije
kukuruza. Sve masne kiseline, uključujući i esencijalne imaju strukturne
funkcije, a stupanj nezasićenosti daje fluidnost staničnim membranama.
Esencijalne masne kiseline imaju dvostruku vezu na 6 (omega 6) ili 3 uglji-
kovom atomu lanca (omega 3) od krajnje metilne (CH3) skupine i imaju više
fiziološku nego energetsku ulogu u hranidbi životinja.
Omega 6 i omega 3 masne kiseline tekućine su na sobnoj temperaturi
pa se ugrađuju u staničnu membranu životinjskih stanica i time omogućuju
optimalnu propusnost. Međutim, preveliki udjel omega 6 u odnosu na
omega 3 kiseline nije dobar za zdravlje životinja. Pretpostavlja se da je ne-
povoljan svaki omjer veći od 6, a što je ujednačeniji udjel omega 6 od
omega 3 kiselina to je bolji utjecaj na zdravlje. Kukuruzno ulje ima izrazito
nepovoljan omjer jer sadržava dosta omega 6 kiselina (56%) a vrlo malo
omega 3 kiselina (oko 1%). Ipak, u Bc institutu provodi se selekcija na po-
rast udjela omega 3 masnih kiselina u ulju kukuruza.
Nekoliko omega 3 esencijalnih masnih kiselina služi kao sirovina za sin-
tezu staničnih hormona prostaglandina i drugih eikosanoida koji su moćni
fiziološki regulatori staničnih funkcija. Eikosanoidi reguliraju grušanje krvi,
krvni tlak, kontrakciju mišića i imunosni odgovor.
Kolesterolu slične tvari – fitosteroli i fitostenoli nalaze se u aleuronskom
sloju zrna kukuruza i njihova konzumacija za više od 40% smanjuje učesta-
lost srčanih udara u ljudi. U prosjeku, klica Bc hibrida kukuruza sadržava
16,83% ulja u 88% suhe tvari
Dodavanje ulja povisuje uzimanje hrane i poboljšava njezinu teksturu,
zdravlje i plodnost životinja, te smanjuje prašnjavost hrane. Ulje je nosač
vitamina topljivih u mastima (A, D, E i K) koji su bitne tvari za sve procese
u stanicama tijekom cijelog života životinje.

8.1. Sadržaj

Kukuruz sadržava više ulja (3,6%) nego pšenica, ječam i tritikale. U zrnu
kukuruza najviše je masti smješteno u klici (82,6%), pa endospermu
(15,4%) i najmanje u omotaču (2%).
Ulje zrna bogato je nezasićenim masnim kiselinama (85%) koje sadrža-
vaju više energije nego zasićene masne kiseline. Kukuruz sa 1% više ulja
od prosjeka ima više energije, a time i višu vrijednost za stočare.
44
 Prosječan sadržaj (3,73%) i varijabilnost (SD ± 0,26%) ulja u zrako-suhoj
tvari 32 Bc hibrida zrna kukuruza kroz pet godina (tablica 17.) vrlo je sličan
prosjeku (3,7 ± 0,4%) od 2634 analize francuskog kukuruza i viši od pro-
sjeku (3,48%) od 115 analiza američkog kukuruza. Na variranje sadržaja
ulja u kukuruzu znatnije djeluje genetski čimbenik – hibrid nego okolišni čim-
benici - gnojidba, lokacija i gustoća sklopa kukuruza.
Tablica 17. Sadržaj ulja (%) u Bc hibridima kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)

Standardna
Prosjek Najmanje Bc 778 Najviše Alibi
devijacija
Ulje (sirova mast),
%
3.60 0,80 2.83 4.7

Bc hibridi kukuruza s višim sadržajem ulja (Bc 462, Alibi, Riđan i Kekec)
bolji su u hranidbi peradi i svinja nego preživača.
Relativno velike razlike u sadržaju ulja (± 0,5%) odražavaju se na proiz-
vodnju peradi zato što svakih 0,1% ulja povisuje sadržaj ME, i to 35 kJ.
Pilići i kokoši bolje iskorištavaju hranu s hibridima kukuruza koji sadržavaju
više ulja. Nadalje, ulje pomaže apsorpciji karotenoida iz zrna kukuruza pa
je bolja boja jaja.

8.2. Masne kiseline

Ulje kukuruza sadrži 85% masnih kiselina i odličan je izvor nezasićenih

esencijalnih masnih kiselina - linolne i linolenske i visoko potentne forme vi-
tamina E koji su bitni za zdravlje životinja i ljudi.
Kvaliteta ulja određena je omjerom nezasićenih prema zasićenim ma-
snim kiselinama.

Tablica 18. Sadržaj (%) najzastupljenijih masnih kiselina u zrnu Bc hibrida kukuruza (12%
vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)

Masna kiselina Prosjek Standardna Najmanje Najviše

Palmitinska (C16:0) 0.34 0.02 0.27 0.40

Stearinska (C18:0) 0.06 0.00 0.04 0.07

Oleinska (C18:1) 0.82 0.06 0.65 0.98

Linolna (C18:2) 1.73 0.13 1.36 2.06

Linolenska (C18:3) 0.03 0.00 0.02 0.04

45
 Tablica 18. pokazuje da kukuruzno ulje obiluje nezasićenim masnim ki-
selinama (86,7%) pa tako i zrno Bc hibrida sadržava najviše linolne (1,73%)
i oleinske kiseline (0,82%). Nezasićene i dugolančane masne kiseline sa-
državaju više energije nego zasićene i pridonose sa 10% ME kukuruza.
Glavna je prednost kukuruznog pred drugim uljima njegova visoka odr-
živost. Razlog ovome je visoki sadržaj linolne kiseline koja je zbog smještaja
na drugom ugljkovom lancu glicerola zaštićena od oksidacije i njezinih štet-
nih posljedica po zdravlje životinja. Nadalje, ulje kukuruza stabilno je i zbog
visokog sadržaja prirodnih u mastima topljivih antioksidansa koji obuhvaćaju
tokole (vitamin E) i druge spojeve.
Linolna kiselina je omega 6 esencijalna masna kiselina koja izgrađuje
membrane stanica i lipoproteine, te se iz nje stvaraju tvari bitne za plodnost
životinja. U hrani nesilica treba biti najmanje 1,2-1,5% linolne kiseline koja
povećava krupnoću jaja. Hrana pilića treba sadržavati najmanje 1,2% ove
kiseline. Isto tako, hrana za prasad i krmače treba sadržavati 1,5-1,8% li-
nolne kiseline. Tipičan udjel Bc hibrida osigurava potrebni udjel linolne ki-
seline u potpunoj hrani.
Količina i sastav masti hrane određuju sastav masti trupa svinja i peradi.
Naše tržište traži čvrstu slaninu koja se dobije hranjenjem svinja ječmom.
Međutim, mast svinja hranjenih kukuruzom umjesto ječmom sadržava više
linolne kiseline (12:9.2%) i ima viši jodni broj pa je trbušna slanina mekana.
Viši udjel nezasićenih masnih kiselina u masti trupa, međutim, iako daje me-
kanu slaninu povoljno djeluje na zdravlje ljudi.
Utvrđene razlike u sadržaju pojedinih masnih kiselina odraz su razlika u
sadržaju ulja a ne u sastavu ulja pojedinih Bc hibrida kukuruza (tablica 18).
U hranidbi peradi te prasadi i krmača treba koristiti Bc hibride s višim sa-
držajem ulja jer će životinje takvu hranu radije jesti i dobivati više linolne ki-
seline, odnosno više energije.

46
9. Vlakna

9.1. Funkcija

Vlakna kukuruza, neškrobni ugljikohidrati, uglavnom su celuloza, hemi-

celuloza u manjoj količini pektini, oligosaharidi, te lignin i svi su sastojci su-
baleuronskog i aleuronskog omotača te perikarpa. Celuloza se sastoji od
linearno povezanih molekula glukoze, a hemiceluloza od homopolimera: D-
ksiloze, D-manoze, D-glukouronske kiseline D-galaktoze, L-arabinize itd.
Homopolimeri koji grade hemicelulozu su arabinoksilan, β-glukani, ksiloglu-
kani, galaktomanan. Pektini su građeni od poligalaktourana, ramanogalak-
tourana. Oligosaharidi (α-galaktozidaze) su rafinoza, stahioza, verbakoza i
ajugoze.
Kemijski gledano, vlakna su najraznovrsnija hranjiva tvar te ih je teško
odrediti kao jednu tvar. Stoga se određuju na različite načine, ovisno o pri-
lagođenosti probavila njihovu iskorištenju. Stara metoda određivanja sirovih
vlakana vrlo je neprecizna jer od prisutne količine sastojaka vlakana odre-
đuje samo sadržaj celuloze, ali ne i hemicelulozu, lignin i pektin. Zato je sa-
držaj ukupnih vlakana (NDF) 2-4 puta veći od sadržaja sirovih vlakana.
Preciznije metode određivanja za preživače su neutralna deterdžent me-
toda (NDF), a za monogastrične životinje neškrobni polisaharidi (NŠP). Ana-
liza NDF najviše se koristi za voluminoznu krmu kojom se hrane preživači,
a sastoji se od celuloze, hemiceluloze, lignina i donekle pektina. Vlakna
zrna kukuruza su NŠP koji su zbroj sadržaja NDF+pektina+oligosaharida.
Kako zrno kukuruza sadržava malo, samo 0,8% pektina i još manje oligo-
saharida - oko 0,3% onda su neškrobni polisaharidi za 1,1% više od NDF.
NŠP se dijele na topljive ugljikohidrate, veći dio hemiceluloze, pektini i
oligosaharidi, te netopljiva vlakna, celuloza i lignin (lignoceluloza). Zrno ku-
kuruza sadržava 5,5% topljivih i 3,8% netopljivih vlakana.
Ako kukuruz sadržava više vlakana to je manji sadržaj proteina i osobito
škroba u zrnu, odnosno manja je energetska vrijednost krmiva. Osim toga,
vlakna, odnosno NŠP neprobavljivi su dio krmiva za enzime peradi i svinja
i dobro probavljivi za enzime mikroorganizama u probavnom sustavu. Pilići
i prasad ne mogu, a odrasle kokoši i svinje mogu probaviti dio vlakana hrane
zahvaljujući enzimima mikroorganizama slijepoga i debelog crijeva. S jedne
strane vlakna od svih hranjivih tvari najviše (r=-0,43) smanjuju energetsku
vrijednost zrna kukuruza za monogastrične životinje, a s druge strane go-
tovo najviše pridonose zdravlju probavnog sustava. Preživači, zahvaljujući
brojim mikroorganizmima u buragu, te kunići i konji zahvaljujući mikrobima
u slijepom i debelom crijevu, dobro iskorištavaju vlakna obroka pa su pro-

47
dukti fermentacije vlakana važan izvor energije za biljojede.
Netopljiva su vlakna inertna, a topljiva su aktivna na više načina. Topljiva
vlakna u tankom crijevu pilića bubre i stvaraju viskoznu masu što nije dobro
za rast, iskorištenje hraniva i vlažnost izmeta. Na sreću, kukuruz sadržava
najmanje topljivih vlakana među žitaricama te je i zbog toga odličan izvor
energije.

9.2. Sadržaj

Zrno kukuruza sadržava najmanje vlakana među žitaricama pa je i to

jedan od razloga njegove visoke probavljivosti, konzumacije i energetske
vrijednosti. Razlog je činjenica da 51% vlakana potječe iz omotača i drške
zrna kojih je najmanje (5%) u zrnu, a samo 12% u endospermu kojega je
najviše (84%) od zrna kukuruza. Naime, u zrnu kukuruza najviše vlakana
sadržavaju omotač (90%) i drška zrna (95%), slijedi aleuronski endosperm
(50%) pa klica (11%), a najmanje škrobni endosperm (1%).
U tablici 19. prikazane su karakteristične vrijednosti sadržaja frakcija vla-
kana u zrnu Bc hibrida kukuruza. Kada se gledaju frakcije vlakana, zrno sa-
država najviše (9,07%) NDF koji se sastoji od 6,2% hemiceluloze i 2,78%
ADF (celuloza+lignin). Vlakna kukuruznog zrna sadržavaju dvostruko više
hemiceluloze (%NDF-%ADF) od celuloze (%ADF-%ADL). Vrlo je mali
(0,34%) sadržaj lignina u zrnu, a njime je najbogatiji vrh kukuruza. Bc hibridi
u usporedbi s američkim (9,11%) i francuskim (10,4%) sadržavaju nešto
manje svih frakcija vlakana.

Tablica 19. Sadržaj frakcija vlakana u zrnu Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz
5 godina)
Standardna
Frakcije vlakana Prosjek Najmanje Najviše
devijacija
Neutralna deterdžent vlakna (NDF), % 9,07 0,65 7,33 10,39

Hemiceluloza 6,29 0,27 4,98 6,92

Kisela deterdžent vlakna (ADF), % 2,78 0,27 2,35 3,47

Celuloza 2,44 0,24 2,21 2,88

Lignin (ADL), % 0,34 0,10 0,14 0,5

Općenito, zrno kukuruza pa tako i Bc hibrida sadržava malo svih frakcija

vlakana, a osobito lignina (tablica 19) koji preko ograničenja probavljivost
smanjuje hranjivu vrijednost i konzumaciju krmiva.

48
10. Energija

Domaće životinje najveći dio (65-70%) pojedene hrane koriste kao izvor
energije te podmirenje energetskih potreba sudjeluje sa 50-60% u cijeni ko-
štanja animalne proizvodnje. Zrno kukuruza energijom je najbogatija žitarica
koja se uzgaja u Europi i samo ono može biti jedini izvor energije svim vr-
stama i kategorijama peradi i svinja, te glavni preživačima. Silaža kukuruza
energijom je najbogatije silirano voluminozno krmivo našeg podneblja.
Škrob je glavni izvor energije i zrna (77,5%) i silaže kukuruza (45,0%) pa
sve što utječe na njegov sadržaj i iskoristivost određuje energetsku vrijed-
nost kukuruza.
U potpunoj hrani životinja kukuruz nije jedino krmivo pa njegov tipičan
udjel podmiruje sljedeće količine energetskih potreba: 60% mladih životinja,
75% svinja u tovu, 45-50% mliječnih krava, te 75-80% junadi u tovu.
Za kukuruz kao glavni sastojak potpune hrane iznimno je važno što toč-
nije procijeniti energetsku vrijednost kako bi se ostvarilo što bolje iskorište-
nje hrane, primjerna visina i kvaliteta proizvoda, dobro zdravlje a svime
ovime ekonomska dobit.
Različita proizvodnja životinja hranjenih istim udjelom kukuruza i sastavom
potpune hrane najbolji je pokazatelj neujednačene energetske vrijednosti
kukuruza. Dobar su primjer dvostruke razlike prirasta (680-1301 g/28 dana)
između skupina pilića koje su svaka hranjena kukuruzom iz jedne od 15
država umiješanim s jednakim udjelom u potpune smjese istog sastava.
Različita energetska vrijednost kukuruza uzrokovana je brojnim čimbenicima
koji se mogu svrstati u sljedeće skupine: genetika, uvjeti rasta i žetve,
postupci prerade i sastav hrane. Dio razlika može se pripisati varijacijama
u kemijskom sastavu, a dio kinetici probave škroba kukuruza kao glavnog
izvora energije. Različite proizvodnje životinja hranjenih hibridima sličnog
sastava i ukupne probavljivosti pokazuju da kinetika probave škroba i me-
tabolizma glukoze imaju veliki utjecaj na iskorištenje energije zrna kukuruza.
Klasična hranidba uzima da je energetska vrijednost statična (jedna
vrijednost) unutar iste vrste životinja i tipa proizvodnje, dok suvremena
istraživanja pokazuju da je ona promjenljiva vrijednost (vidi poglavlje škrob).
Stoga nam tablične i iz kemijskog sastava procijenjene vrijednosti pokazuju
potencijalnu, ali ne i stvarnu energetsku vrijednost standardnog zrna za
prosječne životinje u standardnim uvjetima proizvodnje. Nažalost, standardni
kukuruz, životinja i uvjeti proizvodnje statističke su kategorije koje ne

49
egzistiraju u stvarnoj proizvodnji. Nadalje, klasična procjena hranjive
vrijednosti još ne uzima u račun razlike u kinetici probave škroba i
metabolizma glukoze između pošiljki kukuruza. Međutim, u nedostatku
stvarne koristimo se potencijalnom energetskom vrijednosti kukuruza u
hranidbi peradi, svinja, preživača, konja, kunića i riba.
Energija u zrnu kukuruza naziva se bruto energija i nalazi se u organskoj
tvari, voda i pepeo ne sadržavaju energiju, a životinja ju crpi nakon konzu-
macije samo iz probavljenoga, apsorbiranoga i metaboliziranog dijela
proteina, masti i ugljikohidrata (grafikon 7..). Energetska vrijednost kukuruza
mjeri se kao razlika između energije u zrnu kukuruza i energije ostale
nakon odbijanja energije u gubicima (grafikon 7.). Tijekom transformacije
energije kukuruza u energiju proizvoda energija se gubi u: (1) neprobavljenim
tvarima kukuruza u fecesu (neprobavljena vlakna, škrob, masti i bjelančevine)),
(2) neiskorištenim probavljenim tvarima u plinovima i mokraći, te (3) meta-
bolizmom hraniva proizvedenoj toplini (grafikon 7.). Što se manje energije
kukuruza gubi tijekom njegove probave i metabolizma to je viša njegova
energetska vrijednost. Kako se domaće životinje razlikuju po građi probavnog
trakta i metabolizmu, različitu količinu energije iskoriste iz istog zrna
kukuruza perad, svinje i goveda. Neto energetska vrijednost kukuruza po-
kazuje koliko se kilograma mesa, mlijeka i jaja može proizvesti iz energije
kilograma kukuruza kada su ostale potrebne hranjive tvari prisutne u hrani
u najmanje dovoljnoj količini.

Grafikon 7. Metabolički put iskorištenja energije iz kukuruza u domaćih životinja

BRUTO ILI UKUPNA ENERGIJA (toplina oslobođena izgaranjem krmiva)

PROBAVLJIVA ENERGIJA = ENERGIJA

Energija fecesa
U PROBAVLJENIM HRANJIVIM TVARIMA

Energija Energija METABOLIZIRAJUĆA ILI FIZIOLOŠKA

mokraće metana ENERGIJA

Prirast topline stvoren probavom

NETO ENERGIJA
i metabolizmom hranjivih tvari

Toplina NE za NE za NE za
iskorištenja HT ODRŽAVANJE PROIZVODNJU REPRODUKCIJU

Ukupna proizvodnja topline

50
 Bruto (BE) ili ukupna energija ukupna je kemijska energija u organskoj
tvari zrna kukuruza koja se oslobodi kao toplina nakon sagorijevanja uzorka
u kalorimetru u uvjetima čistog O2 i tlaka od 25 atmosfera. Sadržaj bruto
energije može se predvidjeti iz kemijskog sastava jer svaka jedinica hranjive
tvari uvijek ima istu količinu bruto energije u svim krmivima (tablica 20.).
Tablica 20. Bruto energija je toplina oslobođena sagorijevanjem 1 g hranjive tvari (kJ/g)

Protein Ulje Škrob Šećeri Vlakna

Hranjive tvari
23,6 39,8 17,3 16,0 18,9

Mala je razlika u sadržaju bruto energije u suhoj tvari između zrna (18,8
MJ/kg) i stabljike kukuruza (18 MJ/kg) jer se slična količina topline oslobodi
spaljivanjem škroba i vlakana (tablica 20). Međutim, mi intuitivno znamo da
će pilići hranjeni zrnom kukuruza koje je bogato škrobom (64%) rasti, a hra-
njeni kukuruzovinom bogatom vlaknima (70%) umrijeti, i to zato što ne mogu
razgraditi vlakna pa iz njih dobiju 0 kJ energije. Preživači mogu iskoristiti
vlakna, doduše manje nego škrob, pa iz suhe tvari zrna iscrpe samo 8,45
ili 45%, a iz stabljike 4,6 MJ/kg ili 25% bruto energija. Zato bruto energija
nije dobar pokazatelj energetske vrijednosti kukuruza za životinje. Ona je
samo početak određivanja iskorištenja energije prisutne u hranjivim tvarima
u zrnu kukuruza.
Probavljiva energija (PE) definira se kao dio ukupne energije krmiva
umanjene za energiju neprobavljivih sastojaka hrane izlučenih fecesom.

PE = Bruto energija – Energija fecesa

Probavljiva energija nalazi se u probavljenim i apsorbiranim tvarima, tj.

u glukozi, masnim kiselinama i aminokiselinama. Zato vrsta i količina hra-
niva te njihova probavljivost bitno određuju sadržaj probavljive energije u
kukuruzu. Kako voda i pepeo ne sadržavaju energiju a netopljiva su vlakna
(lignoceluloza) potpuno neiskoristiva za perad i svinje, količina topljivih vla-
kana, škroba, ulja i proteina pri istom sadržaju vlage određuju razlike u sa-
držaju probavljive energije u kukuruzu.
U pravilu svinje probave visokih 75-80% bruto energije prosječne hrane
i 90% bruto energije zrna kukuruza pa je probavljiva energija 90% bruto
energije zrna kukuruza. Ulje ima dvostruko više energije od škroba pa po-
visuje sadržaj probavljive energije. Kako kukuruz sadržava malo vlakana i

51
prilično nepromjenjivu količinu škroba, samo razlike u sadržaju ulja utječu
na razlike u sadržaju energije između hibrida.
Danas se sadržaj probavljive energije koristi za procjenu energetske vri-
jednosti hrane za biljojede pa je u tablicama prikazano koliko energije iz
svakog Bc hibrida dobiju konji i kunići. Probavljiva energija ne vodi računa
o daljnjim gubicima energije iz organizma u hranivima izlučenim urinom i
plinovima.
Metabolizirajuća energija (ME) dobije se kada se od probavljive energije
oduzmu gubici energije u metanu (0,5% od PE) i dušičnim spojevima mo-
kraće (urea, hipurna kiselina, kreatinin, alantonin), te nedušičnim spojevima
kao što su glukouronska i limunska kiselina (3,5% od PE).

ME = Probavljiva energija – Energija mokraće – Energija metana

Metabolizirajuća energija je energija krmiva u zadržanim hranjivim tva-

rima u životinji i stoji joj na raspolaganju za metaboličke funkcije održavanja,
proizvodnje rasta i razmnožavanja, pa se još naziva i zadržana energija, ra-
spoloživa ili fiziološka energija. Kako kukuruz sadržava malo vlakana i pro-
teina, to je metabolička energija 86% bruto ili 96% probavljive energije za
svinje.
Energiju probavljenih hranjivih tvari kukuruza u metabolizmu najbolje
iskorištavaju svinje, slijede perad pa goveda. Razlog je što svinje među do-
maćim životinjama najbolje probave škrob, masti i vlakna kukuruza, te iz
njih izvuku najviše energije.
Sljedeći je gubitak energije u obliku topline koja nastaje tijekom pretvorbe
metaboličke u neto energiju. Neto ili čista energija kukuruza je ona količina
energije krmiva koja nakon svih gubitaka ostane životinji za podmirenje po-
treba održavanja osnovnih životnih funkcija, za stvaranje novih tjelesnih sa-
stojaka (rast), ugradnju u plod (razmnožavanje) i stvaranje proizvoda
(mlijeko, vuna i jaja). U pravilu se najveći dio energije zadržanih hranjivim
tvarima gubi u obliku topline pri njihovoj transformaciji u neto energiju pa
goveda 60%, svinje 70%, a perad 80% metaboličke energije iskoriste kao
neto energiju (tablica 21). Goveda najlošije iskorištavaju bruto energiju
hrane, oko 35%, što je znatno više nego u automobilima gdje samo 15%
energije goriva prijeđe u kretanje. Apsorbirane masti proizvode najmanje
topline tijekom metabolizma pa one imaju i najviše ne samo bruto već i neto
energiju.

52
Tablica 21. Količina metaboličke i neto energije koju svinja crpi iz 1 g probavljenih hranjivih
tvari kukuruza (kJ/g)

Hranjive tvari Protein Ulje Škrob Šećeri Vlakna

Metabolička energija 20,5 39,8 17,3 16,0 17,0

Neto energija 11,0 27,0 12,7 11,6 12,0

Neto % od metaboličke energije 53 68 73 72,5 70

Zato je najbolja metoda procjena energetske vrijednosti kukuruza odre-

đivanje sadržaja neto energije za laktaciju koji pokazuje koliko se energije
iz 1 kg kukuruza iskoristi za proizvodnju mlijeka.
Standardni kukuruz sadržava 7,45 MJ/kg neto energije a kilogram mlijeka
3,2 MJ, te se po sadržaju energije iz 1 kg kukuruza može proizvesti
7,45/3,2=2,3 kg mlijeka.

Tablica 22. Sadržaj energije (MJ/kg) u zrnu Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz
5 godina)
Standardno
Prosjek Najmanje Najviše
odstupanje
Metabolička energija za goveda 12,10 1,75 11,86 12,33

Neto energija za proizvodnju mlijeka 7,64 1,11 7,30 8,26

Metabolička energija za svinje 14,61 2,11 14,11 15,10

Metabolička energija za perad 13,42 2,01 11,95 16,32

Metabolička energija za kuniće 12,60 0,96 10,95 12,94

Probavljiva energija za konje 11,61 1,66 11,10 11,71

Iz tablice 22. vidljivo je da kukuruz daje najviše metaboličke energije svi-

njama (14,61 MJ/kg), pa peradi (13,42 MJ/kg) i najmanje govedima (12.10
MJ/kg). Razlike između Bc hibrida u sadržaju ME za svinje veća (2,11) veća
je od 1,1-1,6 MJ kolika je razlika između uzoraka kukuruza u SAD-u.
Među Bc hibridima kukuruza, Bc 462, Thriller, Riđan i Mejaš daju najviše
energije peradi (13.88 MJ/kg) i svinjama (14.62 MJ/kg), a Bc 592 govedima.

53
11. Minerali

Sadržaj pepela u zrnu kukuruza pokazatelj je sadržaja soli makroeleme-

nata (kalija, fosfora, magnezija, kalcija, natrija, klora i sumpora) i zaprljanosti
česticama tla. Zrno kukuruza kao i drugih žitarica izrazito je siromašno kal-
cijem, kojega sadržava 0.02%, dok pilićima treba 1% ili 50 puta više a ko-
košima nesilicama 3.5% ili 175 puta više. Na sreću, vapnenac je jeftin a
bogat (38%) kalcijem. Sadržaj ostalih minerala sličan je drugim žitaricama.
Sadržaj nekih minerala u zrnu Bc hibrida kukuruza pokazatelj je mine-
ralnog sastava i ne razlikuje se bitnije od mineralnog sastava tipičnog ku-
kuruza (tablica 23.). Mineralni je sastav vrlo promjenjiv jer je odraz sadržaja
i dostupnosti minerala iz tla i još više zaprljanosti zrna česticama tla (pra-
šina). Visok sadržaj pepela pokazatelj je zaprljanosti zrna česticama tla i
mogućim patogenim plijesnima i mikroorganizmima.
Tablica 23. Sadržaj pepela i nekih minerala u zrnu Bc hibrida kukuruza (12% vlage,
32 hibrida kroz 5 godina).

Standardna
Minerali Prosjek Najmanje Najviše
devijacija
Pepeo, % 1,30 0,10 1,09 1,54
Kalcij, % 0,02 0,00 0,01 0,02
Fosfor, % 0,28 0,02 0,25 0,34
Fitatni fosfor, % 0,22 0,02 0,18 0,25
Fitinski fosfor od ukupnog % 76,10 4,14 64,72 84,15
Kalij, % 0,42 0,05 0,29 0,50
Magnezij, % 0,10 0,02 0,07 0,14
Natrij, mg/kg 116 29 73 167
Cink, mg/kg 21 5 14 31
Mangan, mg/kg 4 1 1,60 5,70
Željezo, mg/kg 17 3,21 9,8 25,1
Bakar, mg/kg 3,81 1 2,2 5,80

Oko 50% fosfora koji usvoje kultivirane biljke nalazi se vezan u fitinskoj
kiselini. Kukuruz sadržava značajniju (0,28%) količinu fosfora koji je zbog
jake povezanosti s fitinskom kiselinom (75%) slabo (28%) iskoristiv za perad
i svinje. Fitinska kiselina veže dosta fosfora i manji dio drugih elementa (Zn,
Fe, Ca, Mg, K), te dio aminokiselina u zrnu kukuruza. Udjel fitinski vezanog
P (76.1%) u od ukupnog P u Bc hibridima kukuruza u granicama je tipičnih
vrijednosti (75-80%) za zrno kukuruza.
Sadržaj mikroelemenata cinka, bakra i mangana u zrnu kukuruza znatno
je manji od potreba životinja pa se potrebna količina podmiruje kroz vita-
minsko-mineralne dodatke.

54
12. Ukusnost kukuruza

Hranjivost je združeno djelovanje kemijskog sastava, probavljivosti i kon-

zumacije. Ukusnost hrane bitan je dio hranjivosti preko poticanja konzuma-
cije. Sklonost (preferencija) je relativna konzumacija ispitivane u odnosu na
standardnu hranu.
Osobito su svinje osjetljive na ukusnost hrane koja određuje koju će
hranu i koliko će pojedine hrane pojesti. Tri su međusobno isprepletena su-
stava u odabiru i visini konzumacije hrane: (1) ukusnost poželjne hrane i
neukusnost nepoželjne/toksične hrane, (2) fizikalna svojstva i (3) povratni
odgovor razine šećera i drugih hraniva u krvi.
Svinjama je ugodan sladak i umami okus koji potječu iz jednostavnih
ugljikohidrata i L-aminokiselina. Svinje i perad, zbog visokih energetskih po-
treba, skloniji su hrani bogatijoj uljem, šećerima i škrobom nego vlaknima.
Toksične i antinutritivne tvari gorka su okusa koji odvraća svinje od konzu-
macije. Fizikalna svojstva koja utječu na teksturu digesta i rastezanje zida
crijeva određuju sklonost pojedinoj hrani i visini konzumacije hrane. Divlje
svinje i jeleni više odabiru hibrid prema kemijskom sastavu nego prema fi-
zikalnim svojstvima. Testiranje sklonosti svinja prema svakom od 25 krmiva
provedenom u Španjolskoj (2014.) pokazalo je da svinje radije jedu krmiva
s više probavljivog škroba i s višim glikemijskim indeksom nego krmiva s
više vlakana. Isto tako, okus koji dolazi od maltodekstrina kukuruza također
djeluje na preferenciju svinja.
Hibridi kukuruza razlikuju se po ukusnosti, a iskustvo i poljski pokusi po-
kazuju da divlje svinje rado jedu Bc 462 i Bc 282, te da su sklonije ranim
nego kasnijim Bc hibridima kukuruza. Nadalje, vjerojatno će više jesti i hi-
bride bogate šećerom (Bc 306, Kekec i Riđan). Isto tako jeleni preferiraju
probavljivije i ranije hibride cijele biljke kukuruza u ranijim stadijima razvoja
zrna.

55
13. Fitonutrijenti
Fitonutrijenti su sastojci biljne hrane koji imaju prvenstveno ulogu zaštitite
biljaka i unapređuju zdravlje životinja i čovjeka. Cjelovite su žitarice u od-
nosu na voće i povrće često bogatiji izvor nekih i jedini drugih fitonutrijenata.
Ljudi i životinje prvenstveno konzumiraju kukuruz da bi podmirili energet-
ske potrebe pa je svako dodatno povoljno djelovanje sastojaka kukuruza
dodatna vrijednost za proizvođača i potrošača.
Kukuruz je bogat izvor fitonutrijenata koji ima najveću antioksidacijsku
aktivnost među žitaricama. Kukuruz sadržava fitonutrijente u svim dijelovima
zrna: fenole, dijetna vlakna i fitinsku kiselinu u omotaču, karotenoide i rezi-
stentni škrob u endospermu, te esencijalne masne kiseline, fitosterole i vi-
tamin E u klici. Nadalje, kukuruz sadržava već opisane ugljikohidrate,
rezistentni škrob i dijetna vlakna koji također unapređuju zdravlje životinja i
ljudi.
Bc hibridi kukuruza visoke su antioksidacijske aktivnosti i visokog poten-
cijala prinosa pa su uz dobra adaptivna svojstva atraktivni za proizvodnju.

13.1. Fenoli

Fenoli su skupina spojeva s benzenskim prstenom i jednom ili više hi-

droksilnih skupina koje biljka stvara tijekom rasta radi zaštite od negativnih
vanjskih utjecaja patogenih organizama, suše i fizičkih oštećenja. Preciznije
rečeno, fenoli su najvećim dijelom nalaze u staničnoj stijenici te predstav-
ljaju fizičku i kemijsku barijeru biljke kao unakrsno vezivo vlakana omotača,
antioksidansi koji se bore protiv razarajućih radikali patogenih organizama,
te sredstva za odbijanje konzumacije od strane insekata. Fenoli su sastojci
lignina i tanina te flavonoida antocijana koji daje crvenu boju zrnu kukuruza.
Ferulinska (ferulična) kiselina najzastupljeniji je fenol jer čini 85% fenolnih
spojeva zrna kukuruza i rijetko se nalazi u voću i povrću. Fenolni spojevi
prisutni su u slobodnoj i konjugiranoj formi u žitaricama. Najviša je njihova
koncentracija u aleuronskom sloju žitarica, ali se mogu naći i u embriju i
omotaču zrna.
Negativni vanjski utjecaji suše, patogenih mikroorganizama i fizička ošte-
ćenja povezani su s oksidacijskim stresom čije učinke ublažavaju fenoli koji
su najsnažniji antioksidansi zrna kukuruza. Osim na zrno kukuruza, fenoli
povoljno djeluju na (1) probavu te metabolizam glukoze i lipida, (2) sporim

56
otpuštanjem štite lipide od oksidacija te tako štite od krvožilnih bolesti i (3)
utječu na pojavu raka.
Kukuruz od svih žitarica sadržava najviše fenola (2000-3000 mg/kg) koji
su smješteni u omotaču zrna, a pokazuju snažno antioksidacijsko djelova-
nje. Fenoli su najvećim dijelom smješteni u aleuronskom omotaču biljke po-
vezani s arabinoksilanima i pektinima vlakna zrna kukuruza. Sadržaj fenola
najviše je određen genotipom, pa okolišnim čimbenicima, te bi korištenje
genotipa s visokom razinom fenola moglo pružiti dodatnu zaštitu od oksi-
dacijskog stresa uzrokovanog mikroklimom i mikroflorom lokacije (mikoto-
ksične plijesni).
Bc hibridi imaju visoki sadržaj fenola (5374 mg/kg ST) koji daju i najveći
dio (95%) antioksidacijske aktivnosti zrna kukuruza. Hibrid Bc 354 u pro-
sjeku je imao najviši sadržaj ukupnih fenola (5975,0 mg galske kiseline/kg),
dok je hibrid Bc 582 imao najniži sadržaj ukupnih fenola (4771,8 mg galske
kiseline/kg). Ovi su hibridi poznati i po crvenoj boji zrna (grafikon 8).

Grafikon 8. Sadržaj ukupnih fenola u Bc hibridima

kukuruza (mg/kg ST)

Vezani fenoli čine 80% ukupnih fenola u promatranim Bc hibridima. Uo-

čeno je da vezani fenoli prelaze u slobodne u mikotoksinima zaraženim zr-
nima kukuruza zato što plijesni posjeduju enzime za oslobađanje fenola.
Nadalje, oslobođeni fenoli „troše“ se u borbi protiv plijesni.

57
 Grafikon 9. Antioksidacijska aktivnost ukupnih fenola
pet Bc hibrida kukuruza (mmol Troloxa/kg)

Među ispitivanim Bc hibridima najvišu antioksidacijsku aktivnost pokazuju

Bc 354 i Pajdaš koji sadržavaju i najviše ukupnih fenola (grafikon 9.). An-
tioksidacijska aktivnost usko je ( r = 0,81) određena sadržajem fenola.
Naša istraživanja pokazuju da suša povisuje genetski određen udjel
ukupnih i slobodnih fenola koji ublažavaju njezine nepovoljne učinke. Hibridi
s višim genetskim predispozicijama za sintezu fenola mogli bi imati veći
značaj u nastupajućim klimatski ekstremnim godinama.

13.2. Karotenoidi

Karotenoidi su velika skupina (> 700 spojeva) u mastima topljivih antio-

ksidacijskih spojeva prisutnih u biljkama koji su odgovorni za žutu, naran-
častu i crvenu boju voća, cvijeća i žitarica. U biljkama djeluju kao prekursori
hormona, bojila i esencijalne su komponente fotosintetskog aparata gdje su
uključeni u sakupljanje svjetlosne energije u stanju smanjene količine svjetla
koju prenose na klorofil gdje se koristi u fotosintezi. Također, igraju ključnu
ulogu kao fotoprotektivni spojevi hvatanjem kisika proizašlog iz viška svjet-
losne energije, onemogućujući oštećenje membrana. U biljnom svijetu po-
stoji nekoliko stotina različitih karotenoida, a strukturno se razlikuju dvije
skupine: karoteni, koji su čisti ugljikovodici, te ksantofili, koji još sadržavaju
i kisik – oksigenirani derivati karoten.

58
 Životinje i ljudi ne mogu sintetizirati karotenoide pa ih moraju dobivati
biljnom ili animalnom hranom. Karotenoidi su antioksidansi i bojila (kože,
potkožne masti i žumanjak jajeta), a neki su i prekusori vitamina A (α i β-
karoten, te β-kriptoksantin kao najvažniji iz kukuruza).
U životinjama, karotenoidi su antioksidansi protiv vanjskih oksidansa
(reaktivne vrste kisika), kao što je ultravioletno zračenje, te tako štite kožu
i vid. Isto tako brane životinju od unutrašnjih oksidansa koji se najviše proiz-
vode u mitohondrijima i fagocitima. Među karotenoidima najjače antioksi-
dacijsko djelovanje imaju α-karoten > β-kriptoksantin > β-karoten > lutein >
zeaksantin. Pritom je djelovanje navedenih karotenoida bilo od dva do tri
puta više od α-tokoferola, tj. vitamina E.
Nedostatak karotenoida odnosno prekursora vitamina A u prehrani ljudi
i životinja dovodi do različitih poremećaja i bolesti, poput sljepoće, uspora-
vanja rasta, slabljenja imunosnog sustava, a služe i u prevenciji raka i kar-
diovaskularnih bolesti.
Kada se karotenoidi ne iskoriste kao provitamini vitamina A ili antioksi-
dansi nakupljaju se i skladište u različitim organima – jetrima i masnom
tkivu, a u peradi su osobito bitni kao bojila žumanjka jajeta, kože, mesa i
kljuna. Uobičajeno je mišljenje u nas da intenzivnija boja kože i mesa po-
kazuje zdraviju perad koja je „prirodnije“ hranjena (paša). Znak vrsnosti kva-
litete jaja u nas je zlatnožuta do narančasta boja žumanjka jajeta. Boja
jajeta potječe od karotenoida hrane (kukuruza). Karotenoidi u jajetu zaštita
su od kvarenja i izvor antioksidansa i provitamina A za piliće. Boja jajeta in-
strumentalno se određuje tzv. kolorimetrima koji boju klasificiraju u tri di-
menzije: (1) L* (mjera svjetline od crnog (0) do bijelog (100)), (2) a* (mjera
crvenosti od crvene (a) do zelene (-a) boje) i (3) b* (mjera žutosti od žute
(b) do plave (-b) boje. Vrsta i sadržaj karotenoidnih spojeva u žumanjku ja-
jeta obično je odraz vrste i sadržaja karotenoida u hrani nesilica.
Uobičajena primjena sintetskih bojila u hrani životinja i ljudi smanjuje se
zbog rizika od stvaranja različitih oblika raka i kožnih bolesti. Zbog toga se
ekstrakti prirodnih pigmenata sve više koriste u pigmentaciji žumanjaka ja-
jeta - lucerna, rajčica, paprika i cvijet nevena ili njihove kombinacije. U tome
svjetlu sadržaj karotenoida u hibridima kukuruza iznimno je važno poznavati
radi manje upotrebe skupih sintetskih i ekstrakata prirodnih bojila jaja i pot-
kožne masti peradi.

13.2.1. Karotenoidi Bc hibrida kukuruza

Među krmivima koja se koriste u intenzivnoj hranidbi najviše karotenoida

sadržava zrno kukuruza i njegovi su proizvodi, te dehidrirana lucerna. Me-

59
đutim, zrno kukuruza je zbog visoke zastupljenosti glavni prirodni izvor ka-
rotenoida u hrani životinja. Karotenoidi prisutni u zrnu kukuruza žute boje
su lutein, zeaksantin, β-kriptoksantin i β- karoten. Najveći dio karotenoida
zrna nalazi se u endospermu (83%), zatim znatno manje u klici (11%) i naj-
manje u omotaču zrna (6%). Caklavi endosperm sadržava 74%, a brašnasti
trostruko manje - 23,2% ukupnih karotenoida endosperma pa hibridi s
većim udjelom caklavog endosperma (tvrdunci) sadržavaju veći udio karo-
tenoida u zrnu (tablica 24.).
Tablica 24. Povezanost udjela caklavog endosperma sa sadržajem karotenoida i antioksida-
cijskom aktivnošću zrna šest Bc hibrida kukuruza

Beta Beta Ukupni Antioksidacij-

Lutein Zeaksantin
kriptaksantin karoten karotenoidi

0,451 0,016 0,062 0,41 0,40 0,70 0,576

Isto tako, sadržaj karotenoida veći je u hibridima s više ulja a manji u hi-
bridima s više proteina.
Bc hibridi kukuruza sadržavaju (26,8 mg/kg ST), više od prosječnih 22
mg/kg ST u francuskim uzorcima kukuruza. Hibridi Bc 678, Bc 4982, Pajdaš
i Bc 572 (grafikon 10) sadržavaju više karotenoida nego prema pregledu
literature najbolje (24-29 mg/kg ST) linije kukuruza (Izvor: Trends in Plant
Science. October 2011, Vol. 16, No. 10). Visok sadržaj (mg/kg 88% ST)
karotenoida imaju novi hibridi Dugi (36,7) i Bc 616 (38,0).

60
 Sadržaj karotenoida prilično je stabilan unutar hibrida i malo varira u op-
timalnim uvjetima između geografskog položaja i uvjeta uzgoja. Grafikon
11. pokazuje da sadržaj luteina malo varira između godina uzgoja Bc hibrida
kukuruza.

Međutim, ekstremne vremenske neprilike kao što je suša pospješuju sin-

tezu, ali i trošenje karotenoida zrna (grafikon 12.).

61
13.2.2. Pojedini karotenoidi

Između kultivara kukuruza postoje velike razlike u sadržaju kako ukupnih

tako i pojedinih karotenoida, što je osnova za proizvodnju hibrida povišenog
sadržaja jednog ili više karotenoida. U prosjeku hibridi Bc kukuruza sadr-
žavaju uobičajenih 10 puta više luteina i zeaksantina nego β-kriptoksantina
i β-karotena (tablica 25. i grafikon 13.).
U ljudskom organizmu karotenoidi su antioksidansi, smanjuju pojavu kar-
diovaskularnih bolesti, raka pluća, reumatioidnog artritisa i osteoproze. Lu-
tein i zeaksantin najviše pridonose antioksidacijskoj aktivnosti kukuruza.
Među 600 karotenoida u prirodi, 10 je u krmi i samo su dva u oku. Lutein
i zeaksantin su karotenoidi oka. Oba karotenoida bitna su za zdravlje očiju
i degenerativne bolesti oka starijih osoba i glavni su karotenoidi retine oka
(slika 6.). Dnevna konzumacija 6 mg/d štiti i ublažava pojavu navedenih bo-
lesti oka, a može se dobiti konzumacijom 300 g/d kukuruznog brašna.
Međutim, omjer luteina i zeaksantina znatno varira između hibrida. U kuku-
ruzu postoje tri tipa nasljeđivanja sadržaja luteina i zeaksantina: (1) više luteina:

Slika 6. Oko sadržava zeaksantin i lutein.

62
manje zeaksantina, (2) više zeaksantina: manje luteina, (3) sličan omjer luteina
i zeaksantina. Hibridi (1) niskog sadržaja luteina imaju nekoliko puta veći (Bc
394 – udvostručen, Bc 572 – utrostručen i Bc 574) sadržaj zeaksantina i (2)
obrnuto, hibridi visokog sadržaja luteina, Bc 462 i Bc 244 sadržavaju gotovo
upola manje zeaksantina, (3) sličan omjer luteina i zeaksantina u Bc 678 i Paj-
daš (grafikon 13. i tablica 25.).

Tablica 25. Sadržaj pojedinih karotenoida u Bc hibridima kukuruza (prosjek 18 hibrida u 2013.)

µg/g ST

Lutein Zeaksantin β-kriptoksantin β-karoten Ukupni

Prosjek 14,15 10,04 1,74 0,88 26,80

Najmanje

Najmanje 5,98 6,55 0,89 0,39 17,79

Hibrid Bc 572 Bc 282 Bc 354 Bc 354 Bc 353

Najviše

Najviše 21,44 17,17 3,91 1,70 34,08

Hibrid Bc 4782 Bc 572 Bc 572 Pajdaš Pajdaš

Varijabilnost 4,42 3,05 0,87 0,44 3,68

63
 Zaključno, Bc hibridi kukuruza sadržavaju više pojedinih karotenoida od
prosjeka u SAD-u i nalaze se bliže gornjim vrijednostima za lutein (0,7-11,0
mg/kg) i zeaksantin (0,3-19,0 mg/kg). Sadržaj luteina u Bc 4785 ravnopra-
van je najboljim hibridima u drugim državama (18-20 i mg/kg ST), a zea-
ksantina u Bc 572 blizu najboljih hibrida (24 mg/kg ST). Sukladno tome, Bc
hibridi imaju dobra antioksidacijska, pigmentacijska i provitamin A svojstva.

13.2.3. Parametri boje zrna

Lutein je karotenoid koji ima žuta, zeaksantin svijetlonarančasta, a β-

kriptoksantin i β-karoten narančasto-crvena pigmentacijska svojstva, dok
fenoli daju crvenu boju omotaču zrna.
Žutost je najvažniji parametar boje zrna kukuruza zbog pozitivne pove-
zanosti sa sadržajem karotenoida i bojom jajeta i potkožne masti peradi.
Među Bc hibridima odličan je izvori žute boje Bc 462, a crvene Pajdaš koji
ima i najtamniju nijansu boje (tablica 26.).
Tablica 26. Parametri boje Bc hibrida kukuruza

Svjetlina Crvenost Žutost

L* a* b*

Prosjek 88,68 -0,13 34,73

Najmanje 84,49 -1,39 28,19

Hibrid Bc 394 Bc 354 Bc 354

Najviše 91,97 1,70 38,60

Hibrid Pajdaš Pajdaš Bc 462

Varijabilnost (SD) 1,88 1,04 3,03

13.2.4. Pigmentacijska svojstva karotenoida

Suvišak karotenoida koji se ne iskoriste kao oksidansi i provitamini perad

upotrebljava za bojenje mesa, kože i žumanjaka jajeta – važnog faktora po-
trošačeva odabira peradarskih proizvoda. Karotenoidni pigmenti kukuruza
prelaze u jaje pa je karotenoidni profil jajeta odraz karotenoidnog profila Bc
hibrida kukuruza (grafikon 14. i tablica 27.).

64
Tablica 27. Sadržaj karotenoidnih spojeva u žumanjku jajeta nesilica hranjenih sa šest
različitih hibrida zrna kukuruza proizvedenog 2008

Lutein Zeaksantin β-kriptoksantin β-karoten Ukupni karotenoidi

Hibrid
mg/kg
Bc 354 9,98c 8,09c 0,23cd 0,08bc 17,37c
Bc 394 5,54d 5,79d 0,20d 0,02b 11,54d
Bc 462 13,56a 4,53d 0,28bcd 0,04bc 18,41c
Bc 572 8,37c 16,74a 0,77a 0c 25,88a
Bc 678 12,83ab 8,22c 0,37b 0,46a 21,87b
Pajdaš 11,82b 11,07b 0,33bc 0,24ab 23,70ab
Prosjek 10,18 9,07 0,36 0,14 19,79
P *** *** *** *** ***

*** P < 0,001; ** P < 0,01; * P < 0,05.

Grafikon 14. Sadržaj karotenoida u zrnu Bc hibrida kukuruza predviđa sadržaj karotenoida
u jajetu

Karotenoidi zrna Bc hibrida natprosječno dobro prelaze (48%) u jaje i

određuju njegovu boju i antioksidacijska svojstva (grafikon 14.). U nas je
poželjna boja jaja 10-12 na skali RYCF ili zlatnožuta do narančasta boja.
Kokoši hranjene samo Bc hibridima kao izvorom boje u prosjeku daju dobru
boju jaja od 8,85 RYCF, dok su drugi autori našli 6,3-8,2 RYCF (tablica 28).
Osobito lijepu boju jaja daju kokoši hranjene sa Bc 572, Pajdašom i Bc 678.

65
Hranidba kokoši ovima hibridima smanjuje dodavanje sintetskih bojila u
hranu za perad (slika 7.).

Slika 7. Boja jaja kokoši hranjenih samo Bc hibridima kukuruza kao izvorom karotenoida.

Tablica 28. Parametri boje prema CIE L*a*b* i Roche Yolk Fan Colour (RCYF) žumanjaka
jajeta šest različitih hibrida kukuruza, te negativne i pozitivne kontrole u dvije godine provedbe
pokusa s nesilicama

Bc hibridi L* a* b* RYCF

Bc 354 73,99bc 7,70b 77,14 8,83b

Bc 394 75,54a 5,01c 76,44 8,08c

Bc 462 74,37b 5,47c 76,98 8,50bc

Bc 572 73,11c 9,31a 76,58 9,68a

Bc 678 73,65bc 6,12c 76,78 8,92b

Pajdaš 73,34c 7,72b 76,55 9,08ab

Prosjek 74,00 6,89 76,75 8,85

SD 1,15 1,87 1,13 0,76

P *** *** NS ***

Pozitivna kontrola 66,14 16,34 65,78 12,00

P1 *** *** *** ***

Negativna kontrola 80,45 -5,96 59,04 4,00

P1 *** *** *** ***

L*= svjetlina – viša vrijednost je tamnija nijansa boje, a* = crvenoća – viša vrijednost je crvenija
boja, b*= žutost – viša vrijednost je žuća boja.
*** P < 0,001; ** P < 0,01; * P < 0,05.

66
 Hranjenje kokoši hibridima u tipu (polu)tvrdunaca i kvalitetnih zubana i
bez dodatka sintetskih boja osigurava dobru boju jaja.
Kukuruz je najekonomičniji izvor energije za svinje, ali karotenoidi pig-
menti mogu dati žutu boju svinjskoj slanini. Međutim, najnovija istraživanja
pokazuju da žuti kukuruzi daju slanini sličnu boju kao ječam i bijeli hibridi
kukuruza.

13.2.5. Sadržaj vitamina A

Vitamin A ne postoji u biljkama nego samo u životinjama u kojima se na-
lazi u nekoliko formi retionida, najčešće tri, a to su retinol, retinaldehid i re-
tionična kiselina koji su uskladišteni u tjelesnim tkivima, mesu, mlijeku i
jajima. Domaće životinje hranimo sintetskim vitaminom A, mladunce ani-
malnim krmivima, a sve dobivaju vitamin A pregradnjom oko 60 karotenoida
iz biljne hrane. Među njima se u znatnim količinama u biljkama nalaze α-
karoten, β-karoten i β-kriptoksantin koji se smatraju najvažnijim provitamin
A karotenoidima kod sisavaca. Glavni provitamini vitamina A u kukuruzu su
β-karoten i β-kriptoksantin koji imaju sljedeće provitamin A djelovanje: iz 0,6
µg beta karotena i 1,2 µg β-kriptoksantin nastane 1 IJ vitamina A.
Među Bc hibridima vitaminom A su bogati hibridi s višim od prosjeka sa-
držajem β-karotena i β-kriptoksantina. U prosjeku, Bc hibridi sadržavaju
0,88 mg/kg ST beta karotena i 1,74 beta kriptoksantina iz kojih nastane
2909 IJ vitamin A/kg, što je nešto više od francuskih koji sadržavaju 2685
IJ/kg ST, te u potpunosti podmiruje minimalne potrebe svinja u tovu (1300
IJ/kg; NRC 2012) i pilića (1500 IJ/kg; NRC,1984). Grafikon 15. pokazuje da

67
se visokim sadržajem (IJ/kg ST) među standardnim hibridima ističu Bc 572
(5790), Bc 574 (5319) i Pajdaš (4832). Vitaminom A bogati su među novim
hibridima Bc 616 i Dugi, a Mejaš sadržava dvostruko više vitamina A od mi-
nimalnih potreba pilića i svinja u tovu (grafikon 16.).
Grafikon 16. Sadržaj vitamina A u novim Bc hibridima kukuruza roda 2014.

Kokoši nesilice u našim su pokusima hranjene Bc hibridima bez dodanog vi-

tamina A, a jaja su sadržavala primjerenu koncentraciju vitamin A (grafikon 17.).

Grafikon 17. Sadržaj vitamina A u jajima kokoši hranjenih Bc hibridima kukuruza (IJ/kg)

68
13.3. Vitamin E

Vitamin E je zajednički naziv za skupinu osam prirodnih tokoferola i to-

kotrienola koji posjeduju aktivnost α-tokoferola. Zajednički se nazivaju tokoli
i svi imaju antioksidacijsko djelovanje. Vitamin E je najvažniji antioksidans
prve linije obrane koji sprečava oksidacijska oštećenja nezasićenih masnih
kiselina membrana svake stanice od oksidansa – peroksil radikala. Naime,
peroksil radikali 1000 se puta brže vežu s vitaminom E nego s nezasićenim
masnim kiselinama i na taj ga način neutraliziraju. Svaka infekcija i drugi
stres povezani su s oksidacijskim stresom koji troši vitamin E iz ograničenih
rezervi organizma te ga životinja treba kontinuirano dobivati hranom. Na
manjak vitamina E osjetljive su lipidne membrane živaca, mišića (krvne žile,
srce, mišići nogu) i jetara, tkiva koja troše puno kisika pa proizvode dosta
oksidansa. Svaka vrsta životinja pokazuje različite simptome manjka vita-
mina E. U peradi se javlja nekroza jetara eksudativna dijateza, encefalo-
malacija, u svinja dudoliko srce, a u preživača muskulaturna distrofija.
Vitamin E pomaže u plodnosti životinja te manjak uzrokuje reproduktivne
poremetnje. U krava vitamin E ublažava pojave zadržavanja posteljice i
upala maternice.
Dodavanje vitamine E povisuje zaštitu od nekoliko zaraznih i virusnih bo-
lesti, stimulira sintezu protutijela, popravlja oštećene gene i održava svježu
boju mesa.
Nedavna istraživanja jasno pokazuju da dvostruko manje doze prirodnog
vitamina E bolje sprečavaju oksidaciju nezasićenih masti (ulja) kukuruza,
soje i osobito lana nego sintetski vitamin E. Isto tako prirodni vitamin E bolje
smanjuje oštećenja mišića u trkaćih konja i više ga se nakuplja u jetrima od
sintetskog vitamina E. Stoga je važno znati sadržaj i profil vitamina E u zrnu
pojedinih hibrida kukuruza.
Kukuruz među žitaricama sadržava najviše (17-47 mg/kg ST ) vitamina
E koji je najvećim dijelom smješten u klici gdje štiti ulje od oksidacijskog
kvarenja. Sadržaj vitamina E je usko povezan sa sadržajem ulja u zrnu ku-
kuruza. Velike su genetske razlike u sadržaju i profilu vitamina E između
kultivara kukuruza.
Prema našim istraživanjima, Bc hibridi sadržavaju visokih 43,32 mg/kg
ST (grafikon 18.), dok europske tablice navode 19,7 mg/kg ST, a prema
američkim, prosječni sadržaj je 13,2 mg/kg ST.
Osobito su bogati vitamin E spojevima hibridi Bc 4982 i Bc 424 (grafikon
18. i tablica 29.).

69
Tablica 29. Sadržaj vitamin E spojeva u zrnu Bc hibrida kukuruza

α-tokoferol γ-tokoferol δ-tokoferol γ-tokotrienol Ukupni tokoli

Prosjek 2,69 30,83 1,78 8,02 43,32

Najmanje 0,51 19,27 0,67 5,41 29,72

Hibrid Kekec Bc 572 Bc 244 Bc 424 Bc 572

Najviše 5,43 44,40 3,12 14,38 57,73

Hibrid Bc 406 Bc 424 Bc 4982 Bc 678 Bc 4982

SD 1,37 7,34 0,66 2,16 8,09

13.3.1. Pojedini tokoferoli

α-tokoferol se prvi bori protiv oksidacije i donedavno je smatran najjačim

antioksidansom među tokolima (grafikon 19). Međutim, dokazano je da je
γ-tokoferol najpotentniji odstranjivač slobodnih radikala među izomerima vi-
tamin E. Dodatno γ-tokoferol snažno djeluje protuupalno i inhibira karcino-
genezu.
Visoka vrijednost vitamina E zrna Bc hibrida kukuruza očituje se u 10-12
puta višem sadržaju γ- nego α-tokoferola (grafikon 19., 20. i 21.) koji ima
navedena povoljna djelovanja. Bc 424 je osobito bogat γ-tokoferolom, a po-

70
71
pularni hibridi Bc 678 i Pajdaš sadržavaju dvostruko više vitamina E od eu-
ropskoga i američkog prosječnog sadržaja u zrnu kukuruza. Tipičan udjel
kukuruza od 60% u potpunim smjesama podmiruje minimalne potrebe svi-
nja u tovu, te pilenki i kokoši nesilica (tablica 30.).

Tablice 30. Minimalne potrebe peradi i svinja za vitaminom E (mg/kg ST)

Prasad Tov Krmače Brojleri Pilići Kokoši

16 11 44 20 10 10

13.4. Antioksidacijska moć

Životinje trebaju kisik kako bi dobile energiju. Međutim, kisik je i potenci-

jalni otrov za životinje i ljude. Slobodni radikali uglavnom su spojevi kisika,
ali i dušika s jednim ili više nesparenih elektrona kojega nastoje uzeti od
drugih spojeva u tijelu životinje što dovodi do oštećenja vitalnih funkcija ži-
votinje. Slobodne radikale proizvodi: okolina (previsoka temperatura i vlaga,
onečišćenje, radijacija), hrana (oksidirane nezasićene masne kiseline, malo
oksidansa, previše željeza, previše mikotoksina i drugih štetnih tvari) i or-
ganizam životinje (bakterije, virusi i obrambena tijela). Slobodni radikali
uključeni su u nastanak i razvoj brojnih bolesti srca, pluća, bubrega, živaca
i drugih organa ljudi i životinja.
Životinju od stalnog napada slobodnih radikala štite antioksidansi koji ne-
utraliziraju slobodne radikale.
Antioksidacijska sposobnost je pokazatelj zaštitnog djelovanja zrna ku-
kuruza protiv opasnih oksidacija u organizmu.
Zrnjevlje cjelovitih žitarica sadržava jednako ili više antioksidansa nego
voće i povrće. Kukuruz sadržava ne samo hranjive tvari već i antioksidanse
koji povoljno djeluju na kvalitetu hrane i zdravlje životinja. Kukuruz ima najvišu
antioksidacijsku aktivnost od svih žitarica (181,42 ± 0,86 μmol vitamin C
ekvivalenta/g), slijede pšenica (76,70 ± 1,38 μmol vitamin C ekvivalenta/g),
zob (74,67±1,49 μmol vitamin C ekvivalenta/g), riža (55,77 ± 1,62 μmol vi-
tamin C ekvivalenta/g). Od brojnih prirodnih antioksidansa, kukuruz sadržava
po jačini djelovanja fenole, karotenoide i tokole (vitamin E). Među njima fenoli
najviše (> 85%) pridonose antioksidacijskoj aktivnosti zrna kukuruza
Antioksidacijska moć heksanskog ekstrakta karotenoida snažno je pove-
zana sa caklavošću jer su karotenoidi smješteni u endospermu (tablica 31.).
Međutim, antioksidansi se tijekom skladištenja troše pa je prikazana an-
tioksidacijska moć zrna Bc hibrida kukuruza nakon jedne godine skladište-
nja. Teško je procijeniti koliko se antioksidansa troši tijekom skladištenja

72
Tablica 31. Povezanost caklavosti zrna i karotenoida s antioksidacijskom moći Bc hibrida
kukuruza.

Ant. Beta Beta Ukupni

Caklavi Brašnasti Luetin Zeaksantin
moć kriptoksantin karoten karotenoidi

TEAC 0,708 -0,709 0,663 0,289 0,433 0,578 0,861

TBARS 0,574 -0,574 0,463 0,524 0,679 0,7292 0,922

TEAC i TBARS su in vitro metode mjerenja antioksidacijske moći. Što je vrijednost viša
to je bolja antioksidacijska moć kukuruza.

kukuruza pa smo uveli pojam minimalna antioksidacijska moć koja potječe

od antioksidansa koji se nisu potrošili tijekom skladištenja zrna kukuruza.
Antioksidacijska sposobnost ili moć prikazana je u ekvivalentima jakog an-
tioksidansa troloksa, i što je vrijednost viša to je antioksidacijska moć zrna
kukuruza veća, a hrana s takvim kukuruzom manje kvarljiva i zdravija za ži-
votinje.
Antioksidacijska moć potječe najvećim dijelom od fenolnih spojeva i
samo manjim (4-6%) dijelom od sadržaja karotenoida u zrnu. Među Bc hi-
bridima najvišu moć imaju Bc 572, Pajdaš i Bc 462, i to zbog visokog sadr-
žaja žutih boja i fenolnih spojeva (grafikon 22. i tablica 32.).
Tablica 32. Minimalna antioksidativna sposobnost Bc hibrida kukuruza (iskazana kao µM
troloksa/g)
Najmanje
Prosjek Standardna devijacija Najviše Pajdaš
Antioksidativna Dunav
sposobnost
26,31 4,83 20,49 43,35

Grafikon 22.
Antioksidacijska
moć Bc hibrida
kukuruza.

73
14. Klima

Klimatski ekstremi ne djeluju samo na prinos već mijenjaju i fizikalna i

kemijski svojstva zrna, njegovu probavljivost, energetsku vrijednost te
povisuju sklonost i širenje patogenih organizama kao što su plijesni (vidi
mikotoksini). Zato je potrebno bolje poznavanje reagiranja hibrida na
očekivane sve češće godine s klimatskim ekstremima.
U pravilu, najveći utjecaj imaju suše i vrućine koje djeluju zajedno pa je
teško razlučiti koje promjene izaziva samo suša ili vrućine, a koje su
rezultat njihova združenog djelovanja.
Suše u vrijeme nalijevanja zrna smanjuju gustoću zrna i povećavaju
njegovu lomljivost. Nedostatak vode ograničava razvoj zrna i mijenja sastav
blago povisujući udjel proteina a smanjujući udjel ulja i škroba u zrnu.
Razlike su veće između sastava navodnjavanog i sušom pogođenog zrna.
Sušom pogođena zrna 20% su lakša, u sredini imaju više praznog prostora
(manja gustoća), granule škroba su sitnije, brašno sadržava više sitnijih
čestica od 250 µm, manje je caklavog endosperma i vjerojatno manje
zeina, viša je probavljivost škroba.

14.1. Kemijski sastav

Suša i vrućine imaju mali utjecaj na hranjivost zrna kukuruza sve dok
njegova hektolitarska masa ne padne niže od 515 kg/m3. Dok suša znatno
smanjuje prinos zrna, malo mijenja sadržaj glavnih kemijskih sastojaka te

Tablica 33. Sadržaj osnovnih hraniva i metaboličke energije u zrnu kukuruza proizvedenog u
normalnim i sušnim uvjetima (g ili MJ/kg suhe tvari).

Sirova Vlakna Metabolička

Uvjeti Sirovi protein Škrob
mast (NDF) energija
Sušni 118,2 44,7 130,4 670,0 15,98
Bc 354
Normalni 100,2 46,4 130,2 707,7 16,41
Sušni 100,5 44,8 128,8 699,0 16,25
Bc 572
Normalni 92,00 46,2 124,2 722,8 16,33
Sušni 112,7 46,1 120,1 694,2 16,18
Bc 574
Normalni 81,7 45,1 116,2 714,6 16,40
Sušni 105,9 42,0 127,3 712,3 16,09
Bc 582
Normalni 85,5 43,7 113,5 716,9 16,44
Sušni 107,2 47,8 130,6 686,4 16,20
Pajdaš
Normalni 99,9 52,0 105,2 691,2 16,36

74
se on kreće unutar prirodnih granica variranja za zrno kukuruza. Suša i vru-
ćine u srpnju povisuju, a oborine smanjuju sadržaj proteina u zrnu kukuruza.
Kemijske analize Bc hibrida pokazuju da oni reagiraju na sušu porastom
udjela proteina i vlakana (NDF), te smanjenjem udjela i škroba i ulja u zrnu
pa posljedično opada sadržaj metaboličke energije za svinje 0,275 MJ/kg
ST ili samo 1,7% (tablica 33.).
Međutim, kako suša povisuje probavljivost škroba zbog smanjenja zeina
to djelomično kompenzira manjak škroba i smanjuje razliku između ene-
rgetski vrijednosti zrna proizvedenih u normalnim i sušnim godinama.
Nadalje, visoke temperature (35 ºC) povisuju udjel amiloze, i to 2,2-2,4%
u odnosu na temperaturu od 25 ºC. Suprotno, sadržaj amilopektina raste.
Generalni utjecaj suše na promjene fizikalnih i kemijskih svojstava zrna
kukuruza prikazan je u tablici 34.
Tablica 34. Suša uzrokuje sljedeće promjene u svojstvima zrna

Caklavi
Težina Broj Prazni Veličina Veličine Probavlji-
endo- Zein Ulje
zrna zrna prostor granula čestica vost
sperm

        

Nadalje, nepovoljne (sušne) godine djeluju i na porast udjela karotenoida

kao sastavih komponenti obrambenog sustava zrna kukuruza (grafikon 23),
ali i na njihovo veće trošenje tijekom skladištenja, kada su često zaraženi
plijesnima više nego inače.

75
14.2. Fizička svojstva zrna

Hibridi kukuruza s višim udjelom caklavog endosperma (polutvrdunci,

kvalitetni zubani) tijekom manipulacije manje se lome od zrnja s višim udje-
lom brašnastog endosperma pa su samim time manje prikladan medij za
rast plijesni. Odnos između fizikalnih i mehaničkih svojstava zrna kukuruza
i zaraze Fusarium plijesnima pokazuju da su hibridi s višim udjelom meka-
nog endosperma skloniji zarazama plijesnima i mnogo lakše u njih prodiru
insekti koji potpomažu zarazu.
Flotacijski indeks je svojstvo zrna koje pokazuje gustoću zrna i indirektno
stupanj tvrdoće zrna, a određuje se brojem zrna koja plutaju na površini oto-
pine natrijevog nitrata. Flotacijski indeks pokazuje da Bc hibridi kukuruza po-
gođeni sušom imaju viši flotacijski indeks (44:30%), što upućuje na veći udjel
zrna manje gustoće, višeg udjela brašnastog endosperma i zrna se lakše
lome. Flotacijski indeks između 13 i 37% imaju tvrda zrna, a od 38 do 62%
srednje ili manje tvrda zrna. U sušnim uvjetima dobar (niski) flotacijski indeks
(> 30%) imaju Bc 572 i Pajdaš, što pokazuje njihovu bolju tolerantnost na
sušu. Tvrdoća zrna određuje se Stenvert-Pomeranzovom metodom koja mjeri
otpor mljevenju, pri čemu se duže vrijeme (sekunde) melje tvrđe zrno. U ta-
blici 35 vidimo da je kraće vrijeme mljevenja u sušnim nego normalnim uvje-
tima, što zajedno s flotacijskim indeksom pokazuje smanjenje tvrdoće,
odnosno udjela caklavog a porast udjel brašnastog endosperma u zrnu.
Tablica 35. Parametri tvrdoće Bc hibrida kukuruza proizvedenih u sušnim i normalnim uvje-
tima određeni Stenvertovom metodom: vrijeme punjenja 17 mL i ukupan volumen

Hibrid Uvjeti Vrijeme mljevenja Ukupan volumen

Povoljni 3,33 34,05
Bc 354 Nepovoljni 2,36 33,50
Prosjek Bc 354 2,84 33,78
Povoljni 2,92 32,9
Bc 572 Nepovoljni 2,22 33,1
Prosjek Bc 572 2,57 33,00
Povoljni 3,50 33,2
Bc 574 Nepovoljni 2,26 32,8
Prosjek Bc 574 2,88 33,00
Povoljni 3,15 34,1
Bc 582 Nepovoljni 2,86 33,9
Prosjek Bc 582 3,01 33,98
Povoljni 3,69 33,3
Pajdaš Nepovoljni 3,22 32,8
Prosjek Pajdaš 3,46 33,00

76
 Suša smanjuje prinos i udjel zrna, ali ne uvijek i hranjivost vegetativnog
dijela biljke kukuruza. Silaža kukuruza sadržava manje zrna, ali je viši sa-
držaj proteina, osobito zeina, frakcija vlakana i šećera. Kako suša smanjuje
udjel lignina u stabljici, tako se povisuje 0,5-1,5% probavljivost vlakana
(NDF) u silaži kukuruza. Suša, ovisno o količini gnojidbe i stadiju razvoja
biljke kada je djelovala često povisuje razinu nitrata do granica opasnih za
preživače.
Suša i vrućine združeno, snažno povisuju rizik infekcija zrna patogenim
sojevima plijesni Aspergillus flavus koje proizvode aflatoksin i Fusarium ver-
ticillioides koje proizvode fumonisin.

77
15. Mikotoksini

15.1. Uvod

Procjenjuje se da je 25% svjetske proizvodnje hrane zaraženo mikoto-

ksinima, a čak 72% krme sadržava detektibilne koncentracije mikotoksina
koji su jedan od glavnih javnozdravstvenih problema u svijetu u 21. stoljeću.
Tri su najvažnija roda mikotoksigene plijesni Aspergillus, Fusarium (13
vrsta) i Penicillium koje proizvode četiri najčešća mikotoksina: aflatoksin
(Aspergillus), ohratoksin (Aspergillus i Pencillium), trihotocene i fumonisin
(Fusarium). Godišnji gubici procjenjuju se na 190 milijuna $ od aflatoksina
i 40 milijuna $ od fumonisina u SAD-u. Kukuruz je najmanje otporan na za-
razu plijesnima i posljedično kontaminaciji mikotoksinima u RH.
Zdravstvena sigurnost hrane osnovni je preduvjet njezina korištenja u
EU. Zdravstveni su rizici ukupnih mikotoksina visoki, a samo višim dozama
aflatoksina izloženo je 55 milijuna ljudi u svijetu. Sve viša razina svijesti o
mikotoksinima i prijetnje koje oni predstavljaju za zdravlje životinja i naročito
ljudi snažno usmjerava zahtjeve javnosti na zakonsko smanjenje njihove
koncentracije na najmanju moguću mjeru, te tjera poljoprivrednika u EU u
pravcu iznalaženja i uvođenja mjera ublažavanja njihovih nepovoljnih uči-
naka. Mikotoksini iz hrane za životinje neposredna su opasnost za životinju
i posredna za ljude koji konzumiraju animalne proizvode (mlijeko, meso,
jaja).

15.2. Klimatski ekstremi

Nema načina za potpuno sprečavanje pojave plijesni na hrani niti lijeka

protiv mikotoksina pa su oni najveća i najraširenija opasnost hrane za živo-
tinje za zdravlje ljudi i životinja. Stoga je presudan holistički pristup smanje-
nja njihove koncentracije putem (1) smanjenog razvoja patogenih plijesni i
produkcije mikotoksina na kukuruzu tijekom cijelog procesa proizvodnje od
polja do valova, (2) uklanjanja stvorenog mikotoksina s krme ili (3) iz pro-
bavnog trakta životinje.
Epizode suša koje se izmjenjuju s visokim vlagama > 75%, te tempera-
ture >12 i < 32 ºC najhitniji su čimbenici koji pogoduju infekciji patogenim

78
sojevima plijesni. Porast koncentracije CO2 u atmosferi sa 300 na 7000 ili
1000 ppm treći je pogodbeni čimbenik razvoja toksikogenih plijesni (grafikon
24.).
Očekivani klimatski ekstremi u sjevernoj Europi, više temperature i za
30-40%, češće oborine te u jugozapadnoj Europi uključujući i RH vrućine i
suše, osobito ljeti, pogodovat će višoj kontaminaciji aflatoksinom i fumoni-
sinom. Među žitaricama kukuruz je najizloženiji djelovanju suše/oborina i
vrućina koje u svakom koraku proizvodnje kukuruza znatno utječu na pojavu
mikotoksina. Stres suše djeluje na tri načina: kao prvo smanjuje prirodnu
obranu biljke od infekcija, kao drugo smanjenje aktivnosti vode tla posljedi-
čno smanjuje rast i aktivnost bakterija, ameba i kompetitivnih gljiva, i kao
treće potpomaže rast kserofilnih plijesni A. flavus i A. parasiticus.

Grafikon 24. Utjecaj različitih biotskih i abiotskih čimbenika na ekofiziologiju plijesni

79
 Aktivitet vode i koncentracija ugljikova dioksida povisuju koncentraciju
aflatoksina u zrnu kukuruza. Aflatoksigene A. flavus plijesni na zrnju kuku-
ruza s polja nastavljaju se razmnožavati u silosu i kada zrnje sadržava re-
lativno malo vode. Naša neobjavljena istraživanja na 120 uzoraka
aflatoksinima kontaminiranog zrna kukuruza iz 2012. pokazuju da su Asper-
gillus plijesni rasle u skladištu pri sadržaju vlage od 13% i aktivitetu vode
0,63 i proizvele 0,259 mg/kg aflatoksina, a u EU najveća je dopuštena ko-
ličina 0,02 mg/kg. Zato tzv. “gnijezda“ ili vlažne točke nastale tijekom skla-
dištenja u silosu promoviraju rast plijesni (grafikon 25.).

Grafikon 25. Utjecaj aktiviteta vode (0,97; 0,95; 0,92) x povećanja razine CO2 na (350, 650,
1000 ppm) na (a) relativni porast i (b) produkciju aflatoksina B1 soja A. Flavus pri srednjoj tem-
peraturi od 37 ºC

Porast temperature pogoduje razvoju Aspergillus flavus koje proizvode

aflatoksin i Fusarium graminearums koji proizvodi DON, a visoke tempera-
ture Fusarium verticillioides, koji proizvodi fumonisin. Optimalne su tempe-
rature za A. flavus 28-30 ºC, dok visoke (> 37 ºC) temperature smanjuju
produkciju aflatoksina. Natprosječne oborine pogoduju razvoju Fusarium
plijesni, a kada su povezane s vrućinama rastu i Aspergillus plijesni (tablica
36.).
Oko 95% stresom (suša i vrućine) pogođenih biljaka kukuruza vjerojatno
sadržava više mikotoksina od kojih su u zrnu zastupljeni aflatoksin i fumo-

80
Tablica 36. Povoljni uvjeti rasta glavnih plijesni i mikotoksini na kukuruzu

Povoljna okolina Mikotoksin Mikotoksigene plijesni

Topla i suha sezona

rasta Aspergillus flavus
Aflatoksini (B1,B2, G1, G2 i M1
Vlažno prije berbe Aspergillus parasiticus
ili nakon berbe

Fusarium verticilioides
Važno i vrlo toplo Fumonizin
Fusarium proliferatum

Vruće, vlažno i kišovito Deoksinivalenol Zearalenon Fusarium graminearum

vrijeme

nisin B1, a u silaži otrovi Pencillium plijesni. Ovi mikotoksini smanjuju mli-
ječnost, narušavaju zdravlje i reprodukciju životinja.

15.3. Kukuruz

Utvrđena je velika razlika između kultivara i hibrida kukuruza u sklonosti

zarazi Fusarium plijesnima. U kultivarima otpornima na A. flavus pronađeni
su antifungalni proteini i peptidi koji se sintetiziraju prije zaraze te tako spre-
čavaju razvoj aflatoksigene plijesni, i to u svili, komušini i endospermu. U
pravilu hibridi kasnije skupine sazrijevanja skloniji su zarazi Fusarium plije-
snima. Kako se zrno zarazi fumonisinom u kasnijim stadijima sazrijevanja
(voštanoj zriobi), njegovo ranija berba (> 25% vlage) znatno pomaže pri te-
škim zarazama. Isto tako infestacije insektima potpomažu razvoj Fusarium
plijesni na zrnu kukuruza pa tako 90% zrna zaraženih kukuruznim moljcem
sadržava fumonisin.
Pojava mikotoksina ovisi i o kemijskom sastavu stadija razvoja zrna ku-
kuruza. Tako se proizvede više aflatoksina na zrnima u mliječnoj zrelosti,
kada su bogata jednostavnim šećerima, a manje na zrnima u caklavoj fazi
razvoja kada su bogata složenim ugljikohidratima kao što je škrob u formi
amilopektina. Naime, stres uzrokovan sušom usporava sintezu škroba, ali
ne i jednostavnih šećera, pa njihova viša prisutnost u zrnu pogoduje razvoju

81
Fusarium ili Aspergillus plijesni te potencijalnom nakupljanju aflatoksina i
fumonisina.
Kada se promatra građa škroba, tada je amilopektin za produkciju afla-
toksina pogodniji od amiloze. Naime, Aspergillus flavus plijesni koje proiz-
vode aflatoksin imaju znatno veću aktivnost α-amilaze od netoksinogenih
sojeva. Stoga selekcija na višu probavljivost dovodi do veće osjetljivosti na
produkciju mikotoksina. Isto tako i sadržaj antioksidansa pomaže zrnu u su-
stavu otpornosti na razvoj plijesni i kontaminaciju mikotoksinima.

15.4. Bc hibridi u sušnoj 2012.

Europska agencija za hranu procjenjuje da će u našem klimatskom po-

dručju temperature porasti za 2-3 ºC te će se javiti umjereno češće, a ako
temperatura poraste za 5 ºC vrlo česte pojave viših od zakonski minimalno
dopuštenih koncentracija aflatoksina. Smatramo da će biti sve više kuku-
ruza zaraženog i ostalim mikotoksinima, ali u najčešćim koncentracijama
manjim od zakonom minimalno dopuštenim. Aflatoksin je visoko toksičan
mikotoksin za ljude i životinje. Stoga u ovom poglavlju iznosimo rezultate
praćenja utjecaja suše na razvoj mikotoksina, osobito aflatoksina, i to na
pet Bc hibrida kukuruza.
Suša mnogostruko povisuje koncentraciju plijesni na zrnu kukuruza (ta-
blica 37). Stres suše djeluje na tri načina: prvo smanjuje prirodnu obranu
biljke od infekcija, drugo smanjuje aktivnosti vode tla te posljedično sma-
njuje i rast i aktivnost bakterija, ameba i kompetitivnih gljiva, i treće potpo-
maže rast kserofilnih plijesni A. flavus i A. parasiticus. Stoga mnogi
znanstvenici smatraju da se bez navodnjavanja kukuruza i ostalih predžet-
venih mjera teško sprječava razvoj toksigenih Aspergillus plijesni.

Tablica 37. Broj plijesni i kvasca na normalnoj i suhoj lokaciji (cfu*/g)

Hibrid Bc 354 Bc 572 Bc 574 Bc 582 Pajdaš

Normalno 20 200 8 800 30 320 78 800 14 000

Suša 460 000 236 600 309 000 478 000 628 000

Gornja dopuštena koncentracija plijesni u 1 g biljne hrane za životinje je 200 000

*cfu = colony forming unit

82
 Tablica 38. pokazuje da suša povisuje udjel svih plijesni, a najviše - tro-
struko Aspergillus vrste plijesni čiji pojedini sojevi proizvode opasni otrov
aflatoksin.

Tablica 38. Udjel (%) pojedinih vrsta plijesni u kukuruzu sa sušne i normalne lokacije

Plijesan Pencillium Aspergillus Fusarium Kvasci

Normalni uvjeti 48 12 60 44

Sušni uvjeti 72 56 56 60

Među pet promatranih Bc hibrida kukuruza samo je jedan (Bc 354) sa-
državao višu od dopuštene količine aflatoksina (tablica 39.). Generalno, na
temelju ovog istraživanja možemo reći da su Bc hibridi unatoč visokoj za-
raženosti plijesnima Aspergillus vrste sadržavali malo aflatoksina B1.
Tablica 39. Sadržaj aflatoksina u Bc hibridima kukuruza u 2012. godini (μg/kg)

Hibrid Bc 354 Bc 572 Bc 574 Bc 582 Pajdaš

Normalni
1.44 1,05 1,1 1,32 1,20
uvjeti

Sušni uvjeti 380,56* 1,32 1,48 1,32 1,47

Gornja dopuštena koncentracija u g biljne hrane za životinje je 20 mikrograma (μg) u kg

zrna kukuruza sa 12% vlage.

Očekivano, Bc hibridi kukuruza nisu sadržavali ohratoksin (< 0,05 μg/kg).

Zakonom je dopušteno do 250 μg/kg žitarica. Ohratoksina ne smije biti više
od 25 u hrani peradi i svinja, dok goveda podnose visoke koncentracije od
1000 μg/kg.
Fusarium vrste gljiva, kao što je Fusarium verticillioides, nakon Aspergillus
plijesni najrasprostranjenije su na zrnu kukuruza sušnih i vrućih godina.
Iako oko 60% uzoraka sadržava Fusarium porodicu plijesni, obje lokacije
Bc hibrida kukuruza ne sadržavaju više od dopuštenih koncentracija njihovih
toksina (zearalenona, deoksinivalenona, fumonisina i T-2 toksina). Sadržaj
zearalenona manji je od 0,05 μg/kg, osim u hibrida Bc 352 koji je sadržavao
4,89 μg/kg što je 200 puta manje od zakonski dopuštene koncentracije od
najviše 2000 μg/kg.

83
 Sušni uvjeti u 2012. nisu pogodovali razvoju plijesni F. graminearum koje
proizvode deoksinivalenol (tablica 40.), ali su pogodovale razvoju F. verti-
cillioides koje su im konkurent i koje proizvode fumonisin (tablica 41.).

Tablica 40. Sadržaj deoksinivalenola u Bc hibridima kukuruza u 2012. godini (μg/kg)

Hibrid Bc 354 Bc 572 Bc 574 Bc 582 Pajdaš

Normalni
101 98 102 279 90
uvjeti

Sušni uvjeti 152 < 3,7 < 3,7 69 < 3,7

Gornja dopuštena koncentracija u g biljne hrane za životinje je 5000 mikrograma

(μg/kg) u kg zrna kukuruza sa 12% vlage. Preporučuje se da hrana svinja ne s
država više od 250, goveda 500, a peradi 1500 μg/kg.

Kukuruz je od svih kultura najviše kontaminiran fumonisinom koje proiz-

vode plijesni F. verticillioides (tablica 41.).

Tablica 41. Sadržaj fumonisina u Bc hibridima kukuruza u 2012. godini (μg/kg)

Hibrid Bc 354 Bc 572 Bc 574 Bc 582 Pajdaš

Normalni
< 25 186 < 25 113 < 25
uvjeti

Sušni uvjeti 635 511 424 811 139

Gornja dopuštena koncentracija fumonisina (B1+B2) u g biljne hrane za životinje je 2,0 mi-
krograma (μg/g) ili 2000 kg zrna kukuruza sa 12% vlage. Preporučuje se da hrana svinja ne
sadržava više od 2500, goveda 2500, a peradi 5000 μg/kg.

Sadržaj fumonisina u uzorcima Bc hibrida kukuruza u normalnim je uvje-

tima manji od praga detekcije (< 25 μg/kg) u tri od pet hibrida. U sušnim
uvjetima viša je koncentracija nego u normalnim uvjetima, ali je ona stotinu
puta manja od dopuštene.

84
Tablica 42. Sadržaj T-2 u Bc hibridima kukuruza u 2012. godini (μg/kg)

Hibrid Bc 354 Bc 572 Bc 574 Bc 582 Pajdaš

Normalni
< 25 186 < 25 113 < 25
uvjeti

Sušni uvjeti 635 511 424 811 139

Gornja dopuštena koncentracija T-2 je 500 mikrograma (μg/kg) u kg hrane (krmne

smjese) sa 12% vlage. Preporučuje se da hrana svinja i goveda ne sadržava više od 50,
a peradi 40 μg/kg T-2 toksina.

Naše istraživanje ne može potvrditi pravilo da su hibridi kasnije FAO

grupe sazrijevanja skloniji kontaminaciji fumonisinom.
Zaključno, na temelju ograničenog broja Bc hibrida kukuruza može se
reći da svi osim Bc 354 sadržavaju niže od zakonom dopuštenih koncen-
tracija mikotoksina u sušnoj godini. Osobito je važno da rasprostranjeni hi-
brid Pajdaš ne sadržava više od dopuštenih koncentracija aflatoksina koji
je nanio velike štete mliječnom govedarstvu RH u 2012.

15.5. Antioksidansi Bc hibrida i otpornost

Abiotski i biotski stres povezani su s oksidacijskim stresom pa se poka-

zalo učinkovito djelovanje antioksidansa u sprečavanju razvoja plijesni.
Istraživanja pokazuju da topljivi fenoli (ferulična, kafeična, salicilna kiselina
i drugi) zrna kukuruza inhibiraju razvoj F. graminearum i tvorbu trihotecena.
Općepoznato je da su fenoli snažni antioksidansi koji kontroliraju rast i raz-
voj A. flavus i parasiticus plijesni na zrnu kukuruza.
Antioksidansi kukuruza fenoli i karotenoidi više se proizvode kada su
zrna kukuruza zaražena mikotoksigenim plijesnima i troše tijekom sušnih
godina (grafikon 26.). Viša prisutnost karotenoida i fenola u zrnu može sma-
njiti koncentraciju aflatoksina.
Kao što je navedeno, fenolni spojevi pridonose antioksidacijskom poten-
cijalu žitarica te žitarice s povišenom razinom pokazuju veću otpornost na
bolesti i insekte. Zrna kukuruza s povišenom razinom ferulične kiseline zna-

85
tno (r = - 0,71; p < 0,002) su otpornija na zarazu Fusarium graminearum.
Isto tako autori su utvrdili sporiji rast F. graminearum u mediju ferulične ki-
seline.
Fenolni spojevi kukuruza troše se u plijesnima zaraženima hibridima ku-
kuruza i tako se smanjuje udjel vezanih fenola a povisuje slobodnih fenola
koji vjerojatno sudjeluju u obrani zrna od rasta plijesni (grafikon 26). Feno-
lima su bogata zrna crvene boje, a među Bc hibridima Pajdaš i Bc 354 (gra-
fikon 27.).

86
 Porast koncentracije aflatoksina smanjuje sadržaj karotenoida u Bc hi-
bridima kukuruzu (grafikon 28.).
Grafikon 28. Proizvodnja i potrošnja karotenoida u Bc hibridima kukuruza zaraženima aflato-
ksinom u 2012.

Postoji vjerojatnost da bi selekcija kukuruza na viši sadržaj fenolnih spo-

jeva, kao što je sadržaj ferulične kiseline u omotaču i klici, te karotenoida u
endospermu pripomogla ublažavanju kontaminacije zrna kukuruza aflato-
ksinom. Bc hibridi s višim sadržajem amiloze, fenola i karotenoida združenih
u aleuronskom omotaču i caklavom endospermu uspješnije se „bore“ protiv
razvoja plijesni i produkcije mikotoksina. Ovo će biti osobito važno svojstvo
hibrida u nastupajućim desetljećima kada se očekuju češći klimatski
ekstremi i s njima povezane češće zaraze toksigenim plijesnima.

87
16. Mljevenje

Prerada kukuruza znatno mijenja njegova hranidbena svojstva i energet-

sku vrijednost. Krupnoća mljevenja različito djeluje na različite vrste životi-
nja: Perad bolje iskorištava energiju iz krupno nego fino mljevenog
kukuruza, a svinje obrnuto. Funkcija je mljevenja kao najčešćeg oblika pre-
rade zrna kukuruza, između ostalog, povećati probavljivost škroba u pro-
bavnom traktu i omogućiti njegovu ravnomjernu izmiješanost s ostalim
sastojcima krmnih smjesa. Neprimjerena meljava zrna može umanjiti hra-
nidbeni potencijal pojedinog hibrida kukuruza. Hibridi s višim udjelom bra-
šnastog nego rožnatog endosperma lakše se melju pa se troši manje
energije. Za smanjenje veličine čestica od 1000 na 600 µm blago raste po-
trošnja energije sa 2,7 na 3,8 kW/t, ali daljnje usitnjavanje na 400 µm udvo-
stručuje potrošnju energije na 8,1 kW/t. Zato je krupnoća mljevenja
kompromis između dobiti ostvarene višom probavljivosti i troškova sitnijeg
mljevenja.

16.1. Svinje

Krupnoća mljevenja važna je za ekonomičnu svinjogojsku proizvodnju.

Ako je zrno krupno mljeveno slabije se iskorištavaju hranjive tvari iz njega
pa sporije raste, a ako je brašnasto tada se troši puno energije za mljevenje
a brašno može izazvati čireve u svinja. Generalno, svinje iskoriste više ME
iz sitno nego krupno mljevenog zrna kukuruza. Vrijedi pravilo - što je svinja
mlađa treba joj sitnija meljava za dobro iskorištenje hrane i visoke priraste.
Hrana za prasad, osobito ako se peletira, melje se na krupnoću od 0,5 mm,
za svinje u tovu na 0,66-0,75 mm, a za krmače na veličinu 0,4-0,6 mm. Čak
i kada se hrana peletira nije potrebno mljeti kukuruz sitnije od 675 µm.
Neujednačena veličina čestica dovodi do loše izmiješanosti smjese. Za
pravilnu izmiješanost kukuruza s ostalim sirovinama važno je da su čestice
ujednačene krupnoće. Odstupanja veličine čestica zrna kukuruza od pro-
sjeka mjerena koeficijentom varijacije ne bi trebala biti veća od 10%. Za
pravilnu izmiješanost smjese trajanje miješanja kukuruza s ostalim kompo-
nentama ovisi o vrsti miješalice. Kada se smjese rade u vodoravnoj miješa-
lici, tada miješanje traje 15 min., a u okomitoj miješalici 5-10 min. nakon
dodavanja zadnje komponente.

88
16.2. Perad

Perad bolje iskorištava energiju iz krupno nego sitno mljevenog kuku-

ruza. Odabire hranu na temelju njezinih taktilnih (dodirnih) i optičkih svoj-
stava, kao što su veličina, oblik i gustoća čestica kukuruza. Kako kukuruz
čini 55-60% hrane pilića, njegova taktilna svojstva određuju uzimanje cijele
smjese. Kada se pilići hrane brašnastom hranom kukuruz bi trebalo mljeti
na krupnoću od 980 do 1170 µm, odnosno tako da je više od 60% čestica
veće od 1 mm jer su tada viši prirasti pilića, teži mehanički želudac, manje
patogenih (Clostridium spp., Campylobacterium spp., Bacteroides spp), a
više poželjnih bakterija (Lactobacillus spp. i Bifidobacteria spp.) u slijepom
crijevu. Krupnije mljeveni kukuruz je hrana za poželjne bakterije pa se može
smatrati i prebiotikom. Sitne čestice smanjuju razvoj mišićnog želuca pe-
radi, a on je glavni regulator kretanja hrane. Što je kukuruz finije mljeven to
je brži prolaz hrane kroz probavni sustav peradi pa je manja probavljivost
hranjivih tvari.
Kada se pilići tove peletiranom hranom tada krupnoća kukuruza nema
veći utjecaj na proizvodnju pa se preporučuje krupno mljeveni kukuruz do-
dati u krmne smjese nakon peletiranja.
Odlični su rezultati u tovu kada se pilići hrane mješavinom 25% valjanjem
razbijenog zrna kukuruza u tipu kvalitetnih zubana i 75% drobljene peleti-
rane smjese.
Preporučuje se kokoši nesilice hraniti krupnije mljevenim krmivima tije-
kom toplinskog stresa.

16.3. Preživači

Veća je razlika u razgradnji škroba između sitno i krupno mljevenog zrna

(15%) nego hibrida kukuruza (5%). Mljevenje mijenja mjesto probave ku-
kuruza u preživača. Što je zrno kukuruza finije mljeveno to je viša razgra-
dnja njegova škroba u buragu. Tako je niska (15%) razgradnja cijelog zrna
u buragu, a sitno (< 0.34 mm) mljevenog je potpuna ili 100%. Sa svakih 0,1
mm većom ili manjom krupnoćom čestica od 1,2 mm smanjuje se ili raste
razgradnja škroba u buragu za 3%. Nadalje, peletranje povisuje razgradnju
škroba sa 60 na 64%, ekstrudiranje na 77%, a flekičanje na 86%.
Sitnijim mljevenjem povisuje se razgradnja u buragu i posljedično viša

89
proizvodnja propionske kiseline i sinteza mikrobnog proteina. Krupnije mlje-
venje smanjuje razgradnju u buragu i povisuje dotok škroba u crijeva, a po-
sljedično u metabolizam ulazi energijom bogatija glukoza nego propionska
kiselina. Isto tako, krupnije mljevenje sprečava pojavu acidoza, nadama i
laminitisa.
Dakle, kada se krave hrane silažom kukuruza i/ili silažom zrna i/ili sitno-
zrnim žitaricama, tada životinje dobiju dovoljno razgradljivog škroba pa se
dohranjuju krupnije mljevenim suhim zrnom kukuruza.
Krave hranjene obrokom silaža lucerke i trava bogatim visoko razgradlji-
vim proteinima (80%) dopunjene sitno mljevenim suhim ili siliranim zrnom
dat će više mlijeka nego kada je kukuruz usitnjen valjanjem.

90
17. Silaža cijele biljke kukuruza

U hranidbi goveda silaža cijele biljke kukuruza glavna je hrana u RH i

brojnim drugim državama, i to zato što sadržava najviše energije (> 6,55
MJ/kg ST) u obliku škroba i visoku konzumaciju zbog najmanje vlakana
(45% NDF u ST) među voluminoznim krmivima u generativnom stadiju
rasta. Udjel zrna u silaži najviše (67%) pridonosi njezinoj energetskoj vri-
jednost (grafikon 29.).

Silaža kukuruza u tipičnom obroku visoko mliječnih krava podmiruje 50-

80% energetskih, dvostruko manje 25- 40% proteinskih potreba , te 60%
potrebnog udjela ukupnih vlakana. Mliječnost krava i prirasti junadi razlikuju
se kada se hrane istim udjelima različitih hibrida u obroku, što je najbolji
razlog za utvrđivanje čimbenika njihove hranjivosti. Hibridi se razlikuju (0,92
MJ/kg ST) u sadržaju neto energije za proizvodnju mlijeka, što je dovoljno
za proizvodnju 0,3 kg mlijeka. Dakle, krave koje jedu 10 kg/d ST silaže
mogu proizvoditi dnevno više ili manje 3 kg/d mlijeka ovisno o hibridu kuku-
ruza. U prilog ovome idu i istraživanja u Wisconsinu koja pokazuju razliku
od 150 kg mlijeka/ha između različitih hibrida.
Osim hranidbenih odlika, silaža kukuruza se u odnosu na silaže drugih
voluminoznih krmiva odlikuje (1) lakšom i fleksibilnijom proizvodnjom, (2)
visokim i relativno stabilnim prinosom zelene (60 t/h) i suhe tvari (20 t/ha),
te (3) lakšim siliranjem. U Francuskoj se od 1999. hibridi grupiraju ne samo
po proizvodnim nego i prema hranidbenim svojstvima kao što su sadržaj
škroba i probavljivosti vegetativnog dijela biljke.

91
 Kako silaža kukuruza može biti energetsko i vlaknasto krmivo, odabir hi-
brida za siliranje određuje potreba krava za energijom ili vlaknima. Pri do-
statnoj proizvodnji voluminozne krme sijemo hibride s visokim udjelom
škroba i probavljivog lista, a pri manjku voluminozne krme koristimo hibride
s manje zrna ali s dosta probavljive stabljike i lista.
Hranjivost silaže kukuruza određena je trima bitnim čimbenicima: (1) sta-
dijem zrelosti biljke, (2) kvalitetom siliranja i vremenom korištenja, te (3) hi-
bridom kukuruza.

17.1. Stadij zrelosti

Kako je sadržaj energije i vlakana najviše ovisan o stadiju rasta kukuru-

zne biljke, tako je utvrđeno da su oni najviši pri sadržaju suhe tvari 32-35%
kada biljka sadržava isto toliko škroba. Navedeni sadržaj suhe tvari kom-
promis je između prinosa zrna i dobre probavljivosti stabljike i lista, te dobre
silažnosti biljke što rezultira viskom konzumacijom energije iz silaže kuku-
ruza a time i višom mliječnošću krava (tablica 43.).

Tablica 43. Odnos između sadržaja suhe tvari silaže kukuruza i mliječnosti krava

Sadržaj suhe
20 25 30 35
tvari, %

Konzumacija
10,5 11,5 13,0 15,5
suhe tvari, kg/d

Mliječnost, kg/d 9,0 12,5 15,5 20,0

Izvor: INRA, 1989. Ruminant Nutrition.

Sadržaj suhe tvari najjednostavnije se procijeni iz stadija zrelosti zrna u
biljci kukuruza namijenjenoj siliranju (tablica 44.).

Tablica 44. Stadiji zrelosti zrna i sadržaj suhe tvari u cijeloj biljci kukuruza

Stadij zrelosti Tjestasto

Mliječni Tjestasti Caklavi
zrna -caklavi

% suhe tvari
< 25 27 -29 30 -35 >40
biljke

Izvor: Carpentier i Cabon, 2011.

92
 Prema tome, optimalna je suha tvar od 32 do 35% kada je zrno u tjesta-
stoj ili voštanoj zriobi (tablica 43. i grafikon 30.) jer omogućuje najvišu kon-
zumaciju i mliječnost krava. Pri višim sadržajima suhe tvari (> 35%) znatnije
raste caklavost zrna i lignifikacija vlakana pa opada hranjivost silaže. Na-
dalje, u suhoj silaži je više pora u koje ulazi zrak pri punjenju ali i pri vađenju
silaže do dubine 1-2 m te je veća opasnost od kvarenja suhih silaža.
Drugi je način procjene sadržaja suhe tvari u cijeloj biljci položaj mliječne
crte u zrnu. Kukuruzna biljka silirana u fazi mliječne crte na polovini zrna
sadržava 31% ST, a na ¾ oko 35% ST. Pojava crne linije pokazuje suhu si-
lažu sa 39% ST. Krave hranjene silažom kukuruza sa 32-35% ST daju više
mlijeka jer je veća probavljivost škroba, odnosno, dobivaju više energije za
proizvodnju mlijeka (tablica 45.).

Tablica 45. Utjecaj stadija košnje na hranjivost silaže kukuruza

Pokazatelji ½ Mliječna linija Crna linija

Mliječnost (kg/d) 21,4 20,0

Zrna kukuruza u balegi, % 3,1 9,0

Probavljivost škroba u buragu, % 72 56

Ukupna probavljivost škroba 96 87

Pojava mliječne crte ovisi o uvjetima rasta pa nije uvijek najbolji pokaza-
telj potrebnog sadržaja vlage u zelenoj biljci za dobro siliranje i kasnije isko-
rištenje silaže. Kada je mliječna crta na polovini zrna tada treba započeti
mjeriti sadržaj vlage u cijeloj biljci.

93
Grafikon 30. Položaj mliječne crte pokazuje sadržaj suhe tvari u biljci kukuruza

17.1.1. Promjene kemijskog sastava

Sazrijevanjem od mliječno-voštane (< 30% ST) do caklave zrelosti (35%

ST) zrna povisuje se sadržaj suhe tvari i u njoj udjel škroba, a smanjuje sa-
držaj vlakana zbog porasta udjela zrna, odnosno klipa sa 55 na 67% u ST.
Tako primjerice sa sazrijevanjem biljke od 28 do 41% suhe tvari opada sa-
držaj vlakana za oko 7%, a dvostruko (oko 14%) raste sadržaj škroba pa
zato raste sadržaj neto energije. Isto tako sa sazrijevanjem od mliječne do
caklave zriobe zrna opada sadržaj sirovog proteina sa 12 na 8%, u prosjeku
iznosi 7,5% u ST.
Mlade biljke u mliječnoj zriobi sadržavaju 20% topljivih šećera i njihov
sadržaj drastično opada na samo 5% u silaži caklavog zrna. Sadržaj šećera
također proporcionalno (r = 0,77) opada s porastom udjela škroba tijekom
sazrijevanja biljke kukuruza. Šećeri su bitni za dobro siliranje zelene biljke
kukuruza.
Lipidi silaže potječu iz zrna i njihov je maleni udjel u biljci 2,5-3,0% pa
nemaju znatan utjecaj na energetsku vrijednost silaže.
Silaža kukuruza pri 32% ST sadržava i malo (4-5%) pepela. Pepeo je
viši u mliječnoj nego caklavoj zriobi i njegova koncentracije tijekom sazrije-
vanja biljke opada vrlo malo (0,5-2%). Visoka energetska vrijednost silaže
objašnjava se visokim sadržajem (95%) organske tvari koja je izvor energije.
Zbog niskog sadržaja minerala, obroke sa silažom kukuruza treba primje-
reno dopuniti mineralnim smjesama.
Visoki sadržaj pepela loš je ne samo zato što smanjuje energetsku vri-

94
jednost, već i zato što upućuje na nepoželjnu zaprljanost silaža zemljom.
Više od 4,5% pepela upućuje na sadržaj 1 do 4% tla i 250 mg/kg ST Fe, a
> 8% na > 4% tla u silaži i > 550 mg Fe po kg ST. Zemlja u silaži opasnost
je za kontaminaciju patogenim bakterijama, a previše željeza snažan je
oksidans. Zato silažu treba kositi na visinu 20-25 cm.
Kukuruz siliran s višim sadržajem suhe tvari od 35-40% ima (1) tvrdo
zrno zbog više caklavog endosperma i u njemu zeina pa je manje probavljiv
(tablica 45.), a što se vidi po većem udjelu zrna u balegi, (2) lignificirana
(grafikon 31.), manje probavljiva vlakna i (3) teže se silira. Naime, sa sadr-
žajem suhe tvari snažno raste (r = 0,81) pH pa tako svaki porast suhe tvari
za 1% smanjuje pH za 0,016. Najveći dio (70-72%) vlakana cijele biljke su
vlakna stabljike i lista, a sa starenjem (> 35% ST) se povisuje njihova ligni-
fikacija (grafikon 31) pa znatno (oko 10%) opada njihova ukupna probavlji-
vost. Jednom riječju - „manja mliječnost“ krava.

Grafikon 31. Porast sadržaja suhe tvari više od 35% povisuje udjel lignina u kukuruznoj biljci

Kemijski sastav zelene biljke odabranih Bc hibrida kukuruza pokazuje da

oni kao i svi hibridi sadržavaju malo proteina iz kojeg krava može proizvesti
manje od 1 kg mlijeka, ali zato sadržavaju energije u vlaknima i NET-u
(škrobu) za proizvodnju 2-2,5 kg mlijeka. Vlakna su važna za zdravlje pro-
bavnog sustava krave i proizvodnju mliječne masti. Međutim, previše vla-
kana prikazanih kao NDF smanjuje konzumaciju silaže, dok vlakna
prikazanih kao ADF smanjuje probavljivost silaže kukuruza.

95
 Uspješnost siliranja cijele biljke kukuruza ovisi o duljini sjeckanja, stadiju
zrelosti, odnosno sadržaju suhe tvari, dovoljnoj količini vodotopljivih šećera
i niskom pufernom kapacitetu zelene mase, što sve zajedno omogućuje
brzo i potpuno istiskivanje zraka i stvaranje mliječne kiseline.

17.2. Siliranje mijenja sastav i probavljivost

Cilj je da silaža bude što bliža ili bolja od hranjivosti zelene biljke kuku-
ruza. Općenito je prihvaćeno da se sastav silirane mase mijenja do dva mje-
seca, a nakon toga da je on stabilan. Međutim, iskustvo i znanstvena
istraživanja pokazuju da se stajanjem silaže znatno smanjuje udjel
zeina/škroba i povisuje probavljivost škroba, čime starija silaža postiže višu
energetsku vrijednost ali se povisuje opasnost od učestalosti acidoza.
U pravilu, silaža u odnosu na zelenu biljku kukuruza sadržava gotovo
deseterostruko manje vodotopljivih šećera (7%:0,7%), oko 4% manje vla-
kana (NDF i ADF) i sirovog proteina, te samo 1,0-1,5% manje škroba. Naša
istraživanja također pokazuju da i u Bc hibridima najviše opada sadržaj še-
ćera i vlakana (tablica 46). Kiselost tijekom skladištenja otapa celulozu pa
je manje ADF, a time je i veća buražna probavljivost vlakana (NDF) (tablica
46).
Kao što je već navedeno, sadržaj zeina u proteinu ili zrnu određen je hi-
bridom i raste sa sazrijevanjem zrna kukuruza, količinom gnojidbe N i jači-
nom suše. Međutim, pri istom stadiju rasta i u istim agroekološkim uvjetima
razlike u sadržaju zeina između hibrida uzrokovane su genotipom.

Tablica 46. Promjene u sadržaju ugljikohidrata tijekom stajanja silaža tri Bc hibrida kukuruza

Starost silaže u tjednima

Sastojak Signifikantnost
0 3 8
Vodotopljivi šećeri, % 6,9a 1,1b 0,7c < 0.001

Škrob, % u ST 38,3 36.9 36,2 0.252

NDF, % u ST 35,5 34,8 34,8 0.644

ADF, % u ST 19,9a 18,9ab 18,2b 0.050

Hemiceluloza, % 15,6 15,2 16,9 0.155

Hemiceluloza/NDF, % 43b 44b 48a 0.032

ST = suha tvar, NDF = neutralna deterdžent vlakna, ADF = kisela deterdžent vlakna
abc vrijednosti u istom redu signifikantno se razlikuju; P < 0,05.

96
 U silaži kukuruza osobito se mijenja oblik sirovog proteina pa se tako
nakon dva mjeseca povećava udjel topljivog proteina sa 39 na 46%/ N i
amonijaka sa 4,65 na 7,33%/ N, te drastično smanjuje udjel sa 60% na 40%
zeina u ST zrna silaže (tablica 47.). Zein se nalazi u zrnu silaže kukuruza
u manjoj koncentraciji nego u suhom zrnu koje se kasnije bere. Sukladno
otapanju ili/i razgradnji zeina zrna silaže visoko se povisuje razgradljivost
škroba već do 8. tjedna sa početnih 69 na 78% (tablica 48.).
Tablica 47. Proteinske promjene u silaži tri Bc hibrida kukuruza tijekom skladištenja

Sirovi Topljivi Topljivi

Starost, NH3/N Zein zrna silaže
protein protein silaže, protein %/SP
tjedni (%) silaže (g/kg ST)
silaže, g/kg g/kg ST silaže

3 66.43 23.91c 36 4.16c 63.97a

8 66.22 25.85b 39 4.65b 59.93b

52 69.43 31.86a 46 7.33a 39.83c

Značajnost 0.207 < 0.001 < 0.001 < 0.001

SEM 1.65 0.56 0.34 1.54

ST = suha tvar; SP = Sirovi protein

abc vrijednosti u istom stupcu signifikantno se razlikuju; P < 0,05.

U pravilu, silaža u odnosu na zelenu masu od koje je spremljena ima

nešto višu (< 1%) probavljivost organske tvari, vlakana i škroba.
Probavljivost ukupnih vlakana (NDF) silaže kukuruza u cijelom probav-
nom sustavu goveda je 50% i razmjerno opada s porastom sadržaju suhe
tvari sa 72% u mliječno-tjestastoj na 42% u potpuno caklastoj zriobi zrna.
Probavljivost škroba u cijelom traktu gotovo je potpuna i iznosi 97-100%.
Tablica 48. Promjene u probavljivosti ugljikohidrata tijekom stajanja silaža tri Bc hibrida
kukuruza
Starost silaže u tjednima
Pokazatelj P
0 3 8

In vitro probavljivost NDF u buragu 48h (%) 30.65b 32.93a 34.55a <0.001

In vitro probavljivost škroba u buragu (%) 69.10b 78.05a 77.98a <0.001

In vitro probavljivost ST u buragu 48h (%) 68.05b 70.10a 70.62a <0.001

ST = suha tvar
ab vrijednosti u istom stupcu signifikantno se razlikuju; P < 0,05.

97
 Odležavanje silaže znatno povisuje probavljivost vlakana, i to 4%, a time
i njezinu energetsku vrijednost (tablica 48.).
U literaturi se navodi izrazito varijabilna (63-93%) in vitro buražna pro-
bavljivost škroba, što je uzrokovano stadijem zrelosti, vlagom, veličinom če-
stica zrna u silaži, te osobito sadržajem zeina. Prosječna buražna
probavljivost škroba je 78% koliko iznosi i u silaži Bc hibrida (78%) već
nakon 3. tjedna od siliranja (tablica 48.) i opada sa sadržajem zeina. Zbog
ranijeg skidanja zelenog kukuruza, zrno u silaži sadržava manje zeina nego
suho zrno. Nadalje, kako se zein otapa već u prva tri tjedna skladištenja si-
laže buražna probavljivost škroba naraste sa 69 na 78% ili 13% relativno.
Međutim, caklavost snažno smanjuje biorazgradljivost škroba sprečavajući
kolonizaciju zrnaca škroba mikrobima buraga.

17.3. Hibrid

Genetska varijabilnost energetske vrijednost silaža kreće se u ra-

sponu 5,6-6,9 MJ NE/kg ST, što je utvrđeno istraživanjima 273 hibrida
u eksperimentalnoj stanici INRA Lusignan (Francuska). Hibridi u opti-
malnoj zrelosti zrna (32-35% ST) razlikuju se po udjelu i buražnoj pro-
bavljivosti škroba i vlakana, a time i energetskoj vrijednosti. Mliječnost
krava razlikuje se 1-3 kg/d, konzumacija suhe tvari 1 kg/d, a prirasti ju-
nadi 100 g/d kada se hrane jednakim udjelom različitih hibrida. Jedan
od bitnih kriterija za odabir hibrida za siliranje sadržaj je zrna veći od
50%. Nadalje, opsežna usporedna testiranja hibrida u tipu tvrdunaca,
polutrvdunaca - kvalitetnih zubana i zubana u Francuskoj pokazuje da
najveći prinos ST po ha i sadržaj škroba u ST postižu kvalitetni zubani.
Isto tako je i ukupna probavljivost škroba viša u kvalitetnih zubana, a
vlakana slična između tipova endosperma zrna silaža kukuruza. Među-
tim, buražna probavljivost (razgradljivost) suhe tvari i osobito škroba
znatnije se razlikuje između hibrida kukuruza (tablica 50). Sukladno na-
vedenom, kvalitetni zubani daju i najveći prinos i sadržaj neto energije.

98
Grafikon 32. Morfološki sastav biljke hibrida Bc 678 pri 32% suhe tvari

Bc 678 je među pet testiranih Bc hibrida kukuruza i stranim standardnom

ostvario najveći prinos zelene (60 t/ha), suhe tvari (18,9 t/ha) i klipa (62%)
u suhoj tvari (grafikon 32.), kroz tri godine 2008.-2010. na pokusnom polju
Agronomskog fakulteta. Zato je u daljnjem tekstu opisana samo probavlji-
vost Bc 678. Nadalje, Bc 678 u optimalnom stadiju zrelosti (35% ST) sadr-
žava visok udjel škroba i relativno nizak vlakana dobre probavljivosti
organske tvari te sadržava više od prosjeka neto energije za proizvodnju
mlijeka (6,8:6,5 MJ/kg ST) (tablica 49.).

Tablica 49. Kemijski sastav (% ) i energetska vrijednost suhe tvari silaže hibrida Bc 678

Sirovi Sirova Probavljivost NEL

Suha tvar Pepeo NDF Škrob
protein mast organske tvari MJ/kg ST

35 3,56 7,5 2,0 42,7 33,20 74 6,8

99
 Prosječna je in vitro probavljivost vlakana (NDF) u buragu triju Bc hibrida
32,7% što je vrlo slično višim vrijednostima u francuskim i brazilskim istra-
živanjima (tablica 50). Brazilski su istraživači među 11 hibrida kukuruza utvr-
dili da najniža in vitro probavljivost vlakana (NDF) iznosi 26 a najviša 34%.
Među hibridima Bc 678 ima najvišu (34,16%) buražnu probavljivost vla-
kana (tablica 50), škroba (76,68%) i suhe tvari (71,81%), odnosno povisuje
energetsku vrijednost te ga sve zajedno čini poželjnim za spremanje silaže.

Tablica 50. Probavljivost vlakana, škroba i suhe tvari silaže cijele biljke Bc hibrida kukuruza

Hibridi
Pokazatelj
Bc 418 Bc 678 Bc exp P

In vitro 48h probavljivost NDF, % 30.92b 34.16a 33.06a 0.006

In vitro probavljivost škroba, % 75.33a 76.68a 73.11b 0.007

In vitro 48h probavljivost ST (%) 67.77c 71.81a 69.19b < 0.001

ST = suha tvar

Kako je zrno, odnosno škrob najzastupljeniji (51%) dio biljke i sadržava

najviše energije, njegova probavljivost najviše (67%) pridonosi energetskoj
vrijednosti silaže Bc 678 (grafikon 32.), koja je 6,8 MJ NEL/kg ST što je više
od prosjeka 6,5 MJ/kg ST (Inra Lusignan).
Probavljivost škroba zrna u silaži kukuruza raste s vlažnosti (r = 0,53),
finoćom mljevenja (čestice manje od 4,75 mm) (r = 0,70), a opada sa sadr-
žajem zeina (r = -0,47).
Kao što je već navedeno, sadržaj zeina u proteinu ili zrnu određen je hi-
bridom i raste sa sazrijevanjem zrna kukuruza i jačinom suše. Međutim, pri
istom stadiju rasta i u istim agroekološkim uvjetima razlike u sadržaju zeina
između hibrida uzrokovane su genotipom. Zein je protein koji omata škrob
u endospermu i djelomično onemogućuje njegovu probavljivost u buragu.
Vidimo da se smanjuje koncentracija zeina sa stajanjem silaže. Naime, ti-
jekom stajanja silaže mliječna kiselina otapa a bakterije razgrađuju zein pa
škrob postaje dostupan bakterijama a time i probavljiviji. Smanjenje sadr-
žaja zeina glavni je razlog veće probavljivosti Bc 678 nakon godine dana.
Zaključno, kvalitetni zuban hibrid Bc 678 odličan je za siliranje zbog (1)
visokog prinosa suhe tvari, (2) dobrog sadržaja škroba i (3), što je osobito
važno, natprosječne probavljivosti vlakana stabljike i lista i (4) lakog silira-
nja.

100
 Silaža cijele biljke hibrida Bc 678 ostvarit će svoj visoki potencijal jedino
ako se primjereno spremi (tablica 53.). Hranjivost i kvaliteta siliranja svake
silaže uspoređuje se sa standardom koji sadržava poželjne vrijednosti (ta-
blica 53.).

17.4. Spremanje silaže

Kukuruznu biljku namijenjenu siliranju treba kositi na visini od 15 cm kada

nemamo dovoljno voluminozne krme ili kada nije zaprljana zemljom i obr-
nuto, kada imamo dovoljno voluminozne krme i kada je jako zaprljana zem-
ljom (> 5,5% pepela) te je tada kosimo na većim visinama.
Masu za siliranje optimalnog sadržaja suhe tvari (32-35% ST) treba sje-
ckati na teoretsku dužinu 1,90-2,3 cm, sušu silažu kraće na 1,2 cm.
Razbijanje zrna u silaži kukuruza povisuje iskoristivost škroba pa krave
hranjene s tipičnih 30-40% silaže u obroku daju 0,85– +1,25 kg/d više mli-
jeka. Preporučuje se razmak između valjaka 2,00, te da je 90-95% razbije-
nih od ukupnih zrna u silaži, te da je > 70% čestica manje od ¼ zrna.
Poželjno je da > 70% čestica zrna siliranog kukuruza prolazi kroz sito pro-
mjera 4,75 mm.
Bolja je mliječnost krava hranjenih silažom kukuruza preporučene duljine
sječke i loma zrna (tablica 51.).
Tablica 51. Duljina sječke stabljike i krupnoća mljevenja zrna za silažu kukuruza

Duljina sječke biljke, cm 1,95 2,54

Lom zrna, mm 0,0 2,0 8,0 2,0 8,0

Sadržaj suhe tvari, % 43,6 43,6 43,0 42,7 39,9

Krupnoća > 19,0 mm (%) 18,6 6,4 13,1 12,1 25,3

Probavljivost ukupnih vlakana % 20,1 29,7 30,6 35,4 23,2

Probavljivost škroba,% 79,4 83,2 75,8 87,7 75,3

Unos suhe tvari, kg/d 21,9 21,8 22,2 22,1 21,9

Mliječnost,kg/d 35,4 36,1 36,0 37,9 34,1

Suha tvar obroka krave sadržavala je 38% silaže kukuruza, 6% sijena lucerne i 56%
koncentrata.

101
 Silažu kukuruzu treba početi koristiti tek nakon 3-6 mjeseci odležavanja
jer je tada in vitro probavljivost vlakana (NDF) veća 5% i škroba 3% nego u
zelenoj masi prije siliranja.
Obrok krava sa silažom kukuruza treba dopuniti suhim zrnom kukuruza
radi sprečavanja acidoza. Silaža kukuruza sadržava oko 50% zrna (grafikon
32.) pa dodavanje silaže zrna kukuruza ili sitnozrnih žitarica (> 30% u ST)
obroku na bazi silaže cijele biljke kukuruza može dovesti do acidoza i s
njima povezanih poremetnji. Zato je silažu hibrida kukuruza s dosta brašna-
stog endosperma (zubani) ili u razdoblju (kasno proljeće-rana jesen) bolje
nadopuniti zrnom kukuruza u tipu (polu)tvrdunaca (tablica 52.). Poželjna ki-
selost (pH) buraga trebala bi biti 6,5-6,7, u pravilu viša od 6, kako bi se iz-
bjegnula pojava acidoza i s njom povezanih metaboličkih bolesti.

Tablica 52. Utjecaj tipa endosperma zrna kukuruza na kiselost (pH) buraga

Silaža kukuruza u tipu zubana*

Tip zrna kukuruza Zuban Polutvrdunac
pH-buraga
Prosjek 6,01 6,23
Minimum 5,48 5,66
< 6,0, sati 10,71 7,10
< 5,8, sati 2,47 1,25
*Suha tvar obroka sastojala se od: 37,3% silaže kukuruza, 23,7% zrna kukuruza, 9,9% silaže
lucerne i 29,9% krmne smjese.

Kao što je vidljivo iz tablice 52, poželjniji je pH-buraga krava hranjenih

polutvrduncima nego zubanima. Nadalje, krave hranjene tvrduncem imaju
manje vremena kiselost nižu od 5,8 pa su manje sklone acidozama i niskoj
masnoći mlijeka.
Zrno kukuruza u tipu (polu)tvrdunaca sadržava više caklavoga (rožnatog)
endosperma pa se njegov škrob manje i sporije fermentira u buragu, što
povoljno djeluje na kiselost buraga. Sadržaj caklavog endosperma u zrnu
Bc hibrida kukuruza i fermentacija škroba prikazani su u tablicama u doda-
tku.
Kvalitetni zubani imaju još jednu prednost koja se očituje u stabilnijem
prinosu tijekom sve češći sušnih godina.
Silaža kukuruza može biti jedino voluminozno krmivo obroka visoko mli-
ječnih krava, ali najčešće njezin udjel ne prelazi 40% ST obroka. Krave hra-

102
njene s više od 65% silaže kukuruza u obroku smanjuju mliječnost. Bolje je
silažu kukuruza hraniti proteinom bogatijim silažama trava i leguminoza.
Krave daju najbolju proizvodnju kada silaža kukuruza čini 50, a trava 50%
suhe tvari voluminoznog djela obroka. U obroku krava tijekom tranzicije, tri
tjedna prije teljenja i poslije teljenja silaža kukuruza ne smije prelaziti 50%
ST voluminoznog dijela obroka ili 30% ukupnog obroka.

17.5. Preporuke za siliranje biljke i zrna iz sušnih godina

Silirati biljku kukuruza sušne godine pri istom sadržaju suhe tvari 32-35%
nije isto kao i silirati silažu iz normalnih godina proizvodnje. Tijekom sušne
godine lišće uvene, ali sadržaj vode u stabljici ostaje visok te se stječe
dojam da je silaža suša nego što je u stvarnosti, pa tako dobivamo silaže s
manje od željenih 32-35% suhe tvari.
Previše (> 35%) tvari nije dobro jer je iz njih teško istisnuti zrak pa se si-
laža grije i pljesnivi. Temperatura suhe silaže s prisutnim zrakom dugo vre-
mena nakon zatvaranja viša je od okolne, što znači da kvasci pretvaraju
škrob i osobito mliječnu kiselinu u toplinu. Razgradnja mliječne kiseline po-
visuje kiselost (pH) na više od 4 što nije dobro za očuvanje silaže jer ona
treba pH manji od 3,8. U nas se u suhim silažama vide bijele i crvene plije-
sni. Isto tako suhe silaže mogu sadržavati puno opasnih nitrata u donjem
dijelu te ih treba rezati na visini 25-40 cm. Suhe silaže treba sjeckati na teo-
retsku duljinu od 1 do 2 cm. Silažnu masu za trbuh silaže treba sjeckati sit-
nije na 1 cm da bi se jače sabila.
Obavezno treba dodavati i inokulante mliječno-kiselih bakterija jer je
manji njihov broj na suhoj masi za siliranje. Mliječno-kisele bakterije stvaraju
poželjnu mliječnu kiselinu, koja povećava kiselost (pad pH) te otapa zein
koji smanjuje probavljivost škroba.
Suhe silaže osim povišenog sadržaja suhe tvari imaju i povišeni sadržaj
šećera pa su sklone kvarenju. Dodaci heterofermentativne bakterije stvaraju
octenu kiselinu koja smanjuje broj mikroba koji kvare silaže. Sličan je učinak
i dodavanja 1-2 kg/toni puferirane propionske ili benzojeve kiseline suhoj
masi za siliranje (> 40% suhe tvari). Treba biti oprezan pri dodavanju vode
suhoj masni za siliranje jer se velike količine vode neće zadržati već će se
cijediti iz silaže.
Kako suhe mase za siliranje sdržavaju dosta šećera, ne preporučuje se
dodavati melasu. Isto tako ne preporučuje se ni dodavanje uree suhim si-
lažama.
Najvišu hranjivu vrijednost normalna silaža postiže nakon dva mjeseca,
a suha nakon četiri mjeseca odležavanja.
103
Tablica 53. Standardi proizvodnje, kemijskog sastava i kvalitete siliranja silaže cijele biljke
kukuruza (modificirani sustav LUFA, 2013.)

Visokoprinosni sa (1) visoki prinos zrna, (2) visoki udjel lista i (3)
Hibridi
visoka probavljivosti stabljike

Normalna ili preporučena gustoća za zrno. Ako nema dovoljno silaže

Gustoća sjetve
trava ili DTS tada se sije gušće.

Gnojidba, ovisno
o tipu tla, sadržaju
130-170 kg N/ha; 80 kg/ha K2O, 62 kg/ha P2O5
organske tvari,
predkulturi

SPREMANJE SILAŽE KUKURUZA

Suha tvar pri siliranju 32-35%, mliječna crta na ½ do ¾ zrna, faza sazrijevanja zrna
Visina košnje iznad tla,
>15 (što je silaža suša to je visina košnje viša)
cm
Silaže s manje od 30%
1,9-2,3 cm teoretska je duljina sjeckanja
suhe tvari

Silaže sa 32-35% suhe

tvari Teoretska duljina 1-2 cm (kada kombajn nema uređaj za drobljenje zrna)
sječke, cm

Teoretska duljina
1.9 cm (kada kombajn ima uređaj za drobljenje zrna)
sječke, cm

Zazor na valjcima
1-3 mm
za drobljenje zrna

Kotači traktora, prikolica i sva oprema te silos ne smiju biti zaprljani

Odsutnost zemlje
tlom

Inokulanti koji sprečavaju naknadno zagrijavanje

Inokulant (propionska/benzojeva) kiselina ili sadržavaju bakteriju
Lactobacillus buchneri

Glatki, nepropusni, prekriveni folijom, druga folija po površini silosa.

Zidovi silosa Čišćenja, pranje i dezinfekcija prije siliranja. Ako su oštećeni i s
rupama treba ih ožbukati

Gaženje silaže provodi se traktorom ne dvostruke i rešetkaste gume,

Zbijanje pritisak u gumama 2 bara. Brzina valjanja 4-5 km/sat, a debljina sloja
do 30 cm

Sve vrijeme spremanja silaže ona se sabija. U dobro sabijenu silažu

Zbijenost ne može se ugurati prst. Sabijenost treba biti veća od 270 kg suhe
tvari/m3

Zagrijavanje silaže od strane kvasaca može potrošiti do 40% suhe

Sprečavanje tvari. Sloj silaže od 50 cm uza zidove i na vrhu prska se sa 3%-tnom
zagrijavanja (3 l/t) otopinom koja sadržava propionsku ili benzojevu kiselinu radi
sprečavanja zagrijavanja i kvarenja

Otvaranje Silaža se koristi 21 dan nakon završetka spremanja

104
KVALITETA SILIRANJA
Kiselost, pH 3,8-4,2
% OD SUHE TVARI
Mliječna kiselina, % 4,0-6,0 ili više od 70% ukupnih kiselina
Octena kiselina, % < 2,0
Propionska kiselina, % < 0,1
Maslačna kiselina, % < 0,1
Amonijak, % od SP < 5,0
Etanol, % <1
Kvasci < 100 000
Plijesni < 10 000 CFU/g
Gubici neizbježni 4-10% energetske vrijednost zelene mase

PROVJERA DULJINE SJEČKE na Penn State sitima

Vrh sita (rupe 1,9 cm) 2-8%

Drugo sito (rupe 1.17 cm) 60-80%

Treće sito (rupe 0.8 cm) 20-30%

Dno sita 1-4%

Gnječenje zrna, prolaz kroz sito 4.75 mm Optimum >70%, Prosjek 50-70%, Loše < 20%

Gubici neizbježni 4-10% energetske vrijednost zelene mase

HRANJIVOST SUHE TVARI

Sirovi pepeo, % < 4,5
Škrob, % > 30%
Šećeri, % 1,5%
Probavljivost organske tvari, % 73
Probavljivost škroba, % 80
Neto energije za laktaciju, MJ/kg ST > 6,5
Metabolička energija, MJ/kg ST > 10,8
Sirovih proteina, najviše % <9
Razgradljivost proteina, % 75
Topljivost proteina, % 48
Metaboličke bjelančevine po razgradljivom pro-
42
teinu, g/kg
Metaboličke bjelančevine po fermentirajućoj
68
energiji, g/kg
Sirovih vlakana, % 17-20
Kisela deterdžent vlakna,% 20-25
Neutralna deterdžent vlakna, % 35-40

105
 MINERALI U SUHOJ TVARI
Pepeo, % < 4,5
Kalcija, % 0,20- 0,30
Fosfora, % 0,20-0,30
Kalija, % < 1,5
Magnezij, % 0,15
Natrij, % 0,03
Željezo, poželjno i do mg/kg 50 i < 500
Cink, mg/lg 50
Mangan, mg/kg 50
Bakar, mg/kg 10

106
18. Poruke

Porast stanovništva prati povišeni porast potrošnje mesa peradi i svinja

te je bolja konverzija biljne pa tako i kukuruza u animalnu hranu jedan od
stupova osiguravanja dovoljne količine hrane za ljude. Cilj nam je proizvesti
što više mesa, mlijeka i jaja sa što boljim iskorištenjem energije i fitonutrije-
nata kukuruza.
Kukuruz je u velikom broju država glavni sastojak hrane domaćih životi-
nja koja čini 60-70% troškova stočarske proizvodnje, te se svaka nepravil-
nost u procjeni hranjivosti očituje manje učinkovitom proizvodnjom i
smanjenom zaradom stočara.
U hranidbi životinja potroši se najviše ili 67% svjetske proizvodnje kuku-
ruza od 988 milijuna tona, pa on od svih ratarskih i industrijskih kultura naj-
više ili 33% podmiruje energetske i čak 13% proteinske potreba svjetske
animalne proizvodnje.
Opsežna, recentna, znanstvena istraživanja daju nove spoznaje o utje-
caju fine građe i strukture škroba te zeinskih frakcija omotača na visinu i br-
zinu probavljivosti, iskorištenje škroba, ali i fitonutrijenata kukuruza na
proizvodnju i zdravlje kukuruza i životinja. Danas se prikladnost hibrida ku-
kuruza mjeri kroz potencijalnu proizvodnju zrna, otpornosti na bolesti i pri-
lagodbu klimatskim ekstremima, te hranjivost, zdravstvenu ispravnost i
zdravstvenu vrijednost za životinje i ljude.
Kinetika probave škroba u buragu preživača i tanom crijevu peradi i svi-
nja određna ponajviše sadržajem i frakcijama zeina više od probavljivosti
određuje energetsku vrijednost kukuruza. Sadržaj zeina u kukuruzu je jed-
nostavan i pouzdan pokazatelj enegetske iskoristivosti škroba kukuruza.
Bc hibridi kukuruza odlikuju se raznolikim fizičkim, energetskim, fitonu-
tritivnim i pigmentacijskim svojstvima, kinetikama probave škroba, te nam
njihovo poznavanje olakšava pronalaženje pravog hibrida za našu animalnu
proizvodnju.
Bc hibridi kukuruza objedinjuju visoku hranjivost i antioksidativnu aktiv-
nost s dobrim potencijalom prinosa i adaptivnim svojstvima na klimatske
ekstreme.
Monografija pruža relevantne spoznaje u vrednovanju kukuruza i podatke
o hranidbenim svojstvima Bc hibrida koji omogućuje precizniji uzgoj i efika-
sniju pretvorbu (konverziju) hrane u animalne proizvode.

107
Bc 182
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,29
Pepeo 1,54 Klica 10,89
Protein 9,00 Endosperm 84,82
Mast 4,10 Caklavost 62,54
Vlakna 1,79 Brašnavost 37,46
Nedušične ekstraktivne tvari 71,57
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,02
1000 zrna - težina, g 358,42
Fosfor 0,31
1000 zrna – volumen, ml 453,09
Fitatni fosfor 0,25
Lom zrna, %
Fitatni od ukupnog fosfora 80,60
Žutina (CIE Lab) 30,95
Kalij 0,49
Neutralna detergent vlakna 9,39 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,97 Palmitinska 0,39
Lignin 0,22 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 62,67 Oleinska 0,94
Brzina probave škroba, %/h 138 Linolna 1,97
Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,27 svinje perad
Treonin 0,33 0,22 0,23
Metionin 0,19 0,28 0,29
Cistin 0,23 0,17 0,18
Met+Cis 0,41 0,20 0,21
Triptofan 0,05 0,37 0,39
Izoleucin 0,33 0,04 0,05
Valin 0,45 0,29 0,31
Leucin 1,13 0,39 0,41
Arginin 0,42 1,05 1,08
Histidin 0,26 0,38 0,40
0,23 0,23

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,45 Razgradljivi protein 37,58
Metabolička energija za goveda 12,15 Probavljivi nerazgrađeni protein 49,77
Neto energija za goveda 7,43 Metabolizirajući protein po dušiku 68,26
Metabolička energija za svinje 14,41 Metabolizirajući protein po energiji 99,62
Metabolička energija za perad 14,40
Probavljiva energija za kuniće 13,45
Probavljiva energija za konje 11,68

108
Bc 244
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,17
Pepeo 1,30 Klica 10,54
Protein 8,64 Endosperm 85,29
Mast 4,29 Caklavost 74,94
Vlakna 1,48 Brašnavost 25,06
Nedušične ekstraktivne tvari 72,29
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,02
1000 zrna - težina, g 336,50
Fosfor 0,30
1000 zrna – volumen, ml 412,78
Fitatni fosfor 0,23
Lom zrna, %
Fitatni od ukupnog fosfora 79,17
Žutina (CIE Lab) 30,95
Kalij 0,31
Neutralna detergent vlakna 8,63 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,95 Palmitinska 0,40
Lignin 0,40 Stearinska 0,07
Škrob ukupni 63,49 Oleinska 0,98
Brzina probave škroba, %/h 76 Linolna 2,06
Linolenska 0,04

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,26 svinje perad
Treonin 0,32 0,21 0,22
Metionin 0,18 0,27 0,28
Cistin 0,22 0,17 0,17
Met+Cis 0,40 0,19 0,20
Triptofan 0,05 0,36 0,37
Izoleucin 0,32 0,04 0,05
Valin 0,43 0,28 0,29
Leucin 1,08 0,38 0,40
Arginin 0,41 1,00 1,04
Histidin 0,25 0,37 0,39
0,22 0,23

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,41 Razgradljivi protein 37,15
Metabolička energija za goveda 12,28 Probavljivi nerazgrađeni protein 49,20
Neto energija za goveda 7,44 Metabolizirajući protein po dušiku 67,48
Metabolička energija za svinje 14,50 Metabolizirajući protein po energiji 98,92
Metabolička energija za perad 14,52
Probavljiva energija za kuniće 13,45
Probavljiva energija za konje 11,62

109
Bc 282
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 5,44
Pepeo 1,30 Klica 10,75
Protein 8,99 Endosperm 83,82
Mast 3,64 Caklavost 70,49
Vlakna 1,97 Brašnavost 29,52
Nedušične ekstraktivne tvari 72,11
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,02
1000 zrna - težina, g 347,52
Fosfor 0,28
1000 zrna – volumen, ml 429,77
Fitatni fosfor 0,23
Lom zrna, %
Fitatni od ukupnog fosfora 79,78
Žutina (CIE Lab) 32,30
Kalij 0,41
Neutralna detergent vlakna 9,25 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,64 Palmitinska 0,34
Lignin 0,26 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 62,90 Oleinska 0,83
Brzina probave škroba, %/h 90,7 Linolna 1,75
Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,27 svinje perad
Treonin 0,33 0,22 0,23
Metionin 0,19 0,28 0,29
Cistin 0,23 0,17 0,18
Met+Cis 0,41 0,20 0,21
Triptofan 0,05 0,37 0,39
Izoleucin 0,33 0,04 0,05
Valin 0,45 0,29 0,31
Leucin 1,13 0,39 0,41
Arginin 0,42 1,05 1,08
Histidin 0,26 0,38 0,40
0,23 0,23

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,46 Razgradljivi protein 38,66
Metabolička energija za goveda 12,07 Probavljivi nerazgrađeni protein 51,19
Neto energija za goveda 7,59 Metabolizirajući protein po dušiku 70,21
Metabolička energija za svinje 14,39 Metabolizirajući protein po energiji 100,9
Metabolička energija za perad 14,34
Probavljiva energija za kuniće 13,45
Probavljiva energija za konje 11,71

110
Bc 306
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,95
Pepeo 1,06 Klica 11,50
Protein 6,42 Endosperm 83,56
Mast 3,52 Caklavost 64,5
Vlakna 0,88 Brašnavost 35,5
Nedušične ekstraktivne tvari 76,12
Vitamini, IJ/kg
Kalcij 0,02
Vitamin A 1770
Fosfor 0,28
Vitamin E 23
Fitatni fosfor 0,21
Fitatni od ukupnog fosfora 63,71
Karotenoidi, mg/kg 26
Kalij 0,29
Neutralna detergent vlakna 8,54 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,55 Palmitinska 0,35
Lignin 1,58 Stearinska 0,05
Škrob ukupni 64,24 Oleinska 0,78
Šećer 3,3 Linolna 1,58
Brzina probave škroba, %/h 128 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,19 svinje perad
Treonin 0,24 0,15 0,16
Metionin 0,13 0,20 0,21
Cistin 0,16 0,12 0,13
Met+Cis 0,30 0,14 0,15
Triptofan 0,04 0,27 0,27
Izoleucin 0,24 0,03 0,03
Valin 0,32 0,21 0,22
Leucin 0,80 0,28 0,30
Arginin 0,30 0,75 0,77
Histidin 0,19 0,27 0,29
0,20 0,17

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,22 Razgradljivi protein 3
Metabolička energija za goveda 12,06 Probavljivi nerazgrađeni protein 50,11
Neto energija za goveda 7,65 Metabolizirajući protein po dušiku 68,73
Metabolička energija za svinje 14,66 Metabolizirajući protein po energiji 99,79
Metabolička energija za perad 13,32
Probavljiva energija za kuniće 12,77
Probavljiva energija za konje 11,46

111
Bc 318
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,76
Pepeo 1,27 Klica 12,64
Protein 8,70 Endosperm 82,61
Mast 3,59 Caklavost 63,02
Vlakna 1,69 Brašnavost 36,98
Nedušične ekstraktivne tvari 72,76
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,01
1000 zrna - težina, g 300,14
Fosfor 0,29
1000 zrna – volumen, ml 384,04
Fitatni fosfor 0,22
Lom zrna, % 13,01
Fitatni od ukupnog fosfora 77,78
Žutina (CIE Lab) 25,17
Kalij 0,45
Neutralna detergent vlakna 8,92 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,58 Palmitinska 0,34
Lignin 0,34 Stearinska 0,05
Škrob ukupni 63,11 Oleinska 0,82
Brzina probave škroba, %/h 115 Linolna 1,72
Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,26 svinje perad
Treonin 0,32 0,21 0,22
Metionin 0,18 0,27 0,28
Cistin 0,22 0,17 0,17
Met+Cis 0,40 0,19 0,20
Triptofan 0,05 0,36 0,37
Izoleucin 0,32 0,04 0,05
Valin 0,43 0,28 0,30
Leucin 1,09 0,38 0,40
Arginin 0,41 1,01 1,04
Histidin 0,25 0,37 0,39
0,22 0,23

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,39 Razgradljivi protein 38,66
Metabolička energija za goveda 12,09 Probavljivi nerazgrađeni protein 51,19
Neto energija za goveda 7,63 Metabolizirajući protein po dušiku 70,21
Metabolička energija za svinje 14,37 Metabolizirajući protein po energiji 99,48
Metabolička energija za perad 14,38
Probavljiva energija za kuniće 13,45
Probavljiva energija za konje 11,66

112
Bc 344
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 5,00
Pepeo 1,32 Klica 11,34
Protein 8,17 Endosperm 83,67
Mast 3,08 Caklavost 55,71
Vlakna 1,14 Brašnavost 44,29
Nedušične ekstraktivne tvari 74,29
Vitamini, IJ/kg
Kalcij 0,02
Vitamin A 1850
Fosfor 0,26
Vitamin E 28
Fitatni fosfor 0,17
Fitatni od ukupnog fosfora 65,00
Karotenoidi, mg/kg 25
Kalij 0,31
Neutralna detergent vlakna 8,54 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,38 Palmitinska 0,29
Lignin 1,23 Stearinska 0,05
Škrob ukupni 57,46 Oleinska 0,70
Šećer 2,1 Linolna 1,48
Brzina probave škroba, %/h 131 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,24 svinje perad
Treonin 0,30 0,20 0,21
Metionin 0,17 0,25 0,27
Cistin 0,20 0,16 0,16
Met+Cis 0,38 0,18 0,19
Triptofan 0,05 0,34 0,35
Izoleucin 0,30 0,04 0,04
Valin 0,41 0,27 0,28
Leucin 1,02 0,36 0,38
Arginin 0,38 0,95 0,98
Histidin 0,24 0,35 0,36
0,20 0,21

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 16,91 Razgradljivi protein 35,12
Metabolička energija za goveda 12,15 Probavljivi nerazgrađeni protein 46,50
Neto energija za goveda 7,45 Metabolizirajući protein po dušiku 63,78
Metabolička energija za svinje 14,82 Metabolizirajući protein po energiji 96,24
Metabolička energija za perad 13,11
Probavljiva energija za kuniće 12,73
Probavljiva energija za konje 11,56

113
Bc 354
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,86
Pepeo 1,31 Klica 11,52
Protein 8,94 Endosperm 83,62
Mast 3,68 Caklavost 66,02
Vlakna 1,56 Brašnavost 33,98
Nedušične ekstraktivne tvari 72,51
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,01
1000 zrna - težina, g 353,29
Fosfor 0,28
1000 zrna – volumen, ml 436,97
Fitatni fosfor 0,23
Lom zrna, % 8,77
Fitatni od ukupnog fosfora 81,80
Žutina (CIE Lab) 24,62
Kalij 0,48
Neutralna detergent vlakna 8,82 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,51 Palmitinska 0,35
Lignin 0,26 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 62,03 Oleinska 0,84
Brzina probave škroba, %/h 105 Linolna 1,77
Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,27 svinje perad
Treonin 0,33 0,21 0,23
Metionin 0,19 0,27 0,29
Cistin 0,22 0,17 0,18
Met+Cis 0,41 0,20 0,21
Triptofan 0,05 0,37 0,38
Izoleucin 0,33 0,04 0,05
Valin 0,45 0,29 0,30
Leucin 1,12 0,39 0,41
Arginin 0,42 1,04 1,07
Histidin 0,26 0,38 0,40
0,23 0,23

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,44 Razgradljivi protein 38,46
Metabolička energija za goveda 12,11 Probavljivi nerazgrađeni protein 50,93
Neto energija za goveda 7,60 Metabolizirajući protein po dušiku 69,85
Metabolička energija za svinje 14,33 Metabolizirajući protein po energiji 100,66
Metabolička energija za perad 14,41
Probavljiva energija za kuniće 13,45
Probavljiva energija za konje 11,65

114
Alibi
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12 Omotač 4,00
Pepeo 1,06 Klica 12,34
Protein 8,65 Endosperm 83,67
Mast 3,70 Caklavost 55,71
Vlakna 0,88 Brašnavost 44,29
Nedušične ekstraktivne tvari 73,72
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,02
1000 zrna - težina, g 243,19
Fosfor 0,15
1000 zrna – volumen, ml 396
Fitatni fosfor 0,12
Fitatni od ukupnog fosfora 63,71
Žutina (CIE Lab) 30,95
Kalij 0,29
Neutralna detergent vlakna 6,16 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 1,76 Palmitinska 0,44
Lignin 0,97 Stearinska 0,07
Škrob ukupni 60,8 Oleinska 1,07
Šećer 2,5 Linolna 2,24
Brzina probave škroba, %/h 141 Linolenska 0,04

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,23 svinje perad
Treonin 0,29 0,19 0,20
Metionin 0,16 0,24 0,25
Cistin 0,19 0,15 0,15
Met+Cis 0,36 0,17 0,18
Triptofan 0,05 0,32 0,33
Izoleucin 0,29 0,04 0,04
Valin 0,39 0,25 0,26
Leucin 0,97 0,34 0,36
Arginin 0,36 0,90 0,93
Histidin 0,23 0,33 0,35
0,18 0,20

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,14 Razgradljivi protein 33,37
Metabolička energija za goveda 12,23 Probavljivi nerazgrađeni protein 44,20
Neto energija za goveda 7,69 Metabolizirajući protein po dušiku 60,62
Metabolička energija za svinje 13,28 Metabolizirajući protein po energiji 93,98
Metabolička energija za perad 13,53
Probavljiva energija za kuniće 12,09
Probavljiva energija za konje 10,20

115
Thriller
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12 Omotač 3,60
Pepeo 1,06 Klica 11,58
Protein 8,65 Endosperm 85,0
Mast 3,70 Caklavost 53,45
Vlakna 0,88 Brašnavost 46,55
Nedušične ekstraktivne tvari 73,72
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,02
1000 zrna - težina, g 350,18
Fosfor 0,15
1000 zrna – volumen, ml 471
Fitatni fosfor 0,12
Fitatni od ukupnog fosfora 63,71
Žutina (CIE Lab) 38,95
Kalij 0,29
Neutralna detergent vlakna 6,16 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 1,76 Palmitinska 0,35
Lignin 0,97 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 64,0 Oleinska 0,85
Šećer 2,55 Linolna 1,78
Brzina probave škroba, %/h 145 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,26 svinje perad
Treonin 0,32 0,21 0,22
Metionin 0,18 0,27 0,28
Cistin 0,22 0,17 0,17
Met+Cis 0,40 0,19 0,20
Triptofan 0,05 0,36 0,37
Izoleucin 0,32 0,04 0,05
Valin 0,43 0,28 0,29
Leucin 1,08 0,38 0,40
Arginin 0,41 1,01 1,04
Histidin 0,25 0,37 0,39
0,18 0,23

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,63 Razgradljivi protein 37,20
Metabolička energija za goveda 12,40 Probavljivi nerazgrađeni protein 49,26
Neto energija za goveda 7,39 Metabolizirajući protein po dušiku 67,56
Metabolička energija za svinje 13,00 Metabolizirajući protein po energiji 98,84
Metabolička energija za perad 13,33
Probavljiva energija za kuniće 12,01
Probavljiva energija za konje 10,24

116
Kekec
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 5,00
Pepeo 1,32 Klica 11,34
Protein 9,42 Endosperm 84,5
Mast 3,61 Caklavost 62,71
Vlakna 1,23 Brašnavost 37,29
Nedušične ekstraktivne tvari 72,42
Vitamini, IJ/kg
Kalcij 0,02
Vitamin A 2120
Fosfor 0,26
Vitamin E 27
Fitatni fosfor 0,17
Fitatni od ukupnog fosfora 67,10
Karotenoidi, mg/kg 30
Kalij 0,31
Neutralna detergent vlakna 8,10 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,11 Palmitinska 0,34
Lignin 1,41 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 56,44 Oleinska 0,82
Šećer 2,4 Linolna 1,73
Brzina probave škroba, %/h 118 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,26 svinje perad
Treonin 0,33 0,21 0,24
Metionin 0,18 0,27 0,31
Cistin 0,22 0,17 0,19
Met+Cis 0,40 0,20 0,22
Triptofan 0,05 0,36 0,40
Izoleucin 0,33 0,04 0,05
Valin 0,44 0,29 0,32
Leucin 1,10 0,38 0,43
Arginin 0,41 1,02 1,13
Histidin 0,26 0,38 0,42
0,20 0,25

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,17 Razgradljivi protein 40,49
Metabolička energija za goveda 12,11 Probavljivi nerazgrađeni protein 53,62
Neto energija za goveda 7,64 Metabolizirajući protein po dušiku 19,92
Metabolička energija za svinje 14,76 Metabolizirajući protein po energiji 73,54
Metabolička energija za perad 12,54 Ukupni metabolizirajući protein 103,4
Probavljiva energija za kuniće 12,43
Probavljiva energija za konje 11,61

117
Pajdaš
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,93
Pepeo 1,30 Klica 9,19
Protein 7,75 Endosperm 85,89
Mast 3,62 Caklavost 65,94
Vlakna 1,62 Brašnavost 34,07
Nedušične ekstraktivne tvari 73,73
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,01
1000 zrna - težina, g 401,26
Fosfor 0,28
1000 zrna – volumen, ml 428,00
Fitatni fosfor 0,22
Lom zrna, %
Fitatni od ukupnog fosfora 79,41
Žutina (CIE Lab) 33,92
Kalij 0,42
Neutralna detergent vlakna 9,27 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 3,14 Palmitinska 0,34
Lignin 0,37 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 64,79 Oleinska 0,83
Šećer 2,1 Linolna 1,74
Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,23 svinje perad
Treonin 0,29 0,19 0,20
Metionin 0,16 0,24 0,25
Cistin 0,19 0,15 0,15
Met+Cis 0,36 0,17 0,18
Triptofan 0,05 0,32 0,33
Izoleucin 0,29 0,04 0,04
Valin 0,39 0,25 0,26
Leucin 0,97 0,34 0,36
Arginin 0,36 0,90 0,93
Histidin 0,22 0,33 0,35
0,20 0,20

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,17 Razgradljivi protein 40,59
Metabolička energija za goveda 12,15 Probavljivi nerazgrađeni protein 53,75
Neto energija za goveda 7,66 Metabolizirajući protein po dušiku 73,73
Metabolička energija za svinje 14,31 Metabolizirajući protein po energiji 103,5
Metabolička energija za perad 14,40
Probavljiva energija za kuniće 13,44
Probavljiva energija za konje 11,61

118
Bc 408 B
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 5,05
Pepeo 1,39 Klica 11,42
Protein 8,37 Endosperm 83,54
Mast 3,60 Caklavost 65,32
Vlakna 1,88 Brašnavost 34,68
Nedušične ekstraktivne tvari 72,77
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,02
1000 zrna - težina, g 374,63
Fosfor 0,30
1000 zrna – volumen, ml 472,61
Fitatni fosfor 0,25
Lom zrna, % 12,44
Fitatni od ukupnog fosfora 84,28
Žutina (CIE Lab) 27,71
Kalij 0,45
Neutralna detergent vlakna 8,65 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,98 Palmitinska 0,34
Lignin 0,40 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 63,07 Oleinska 0,82
Brzina probave škroba, %/h 107,5 Linolna 1,73
Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,25 svinje perad
Treonin 0,31 0,20 0,21
Metionin 0,18 0,26 0,27
Cistin 0,21 0,16 0,17
Met+Cis 0,38 0,19 0,19
Triptofan 0,05 0,35 0,36
Izoleucin 0,31 0,04 0,05
Valin 0,42 0,27 0,28
Leucin 1,05 0,36 0,38
Arginin 0,39 0,97 1,00
Histidin 0,24 0,36 0,37
0,22 0,22

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,30 Razgradljivi protein 35,97
Metabolička energija za goveda 12,13 Probavljivi nerazgrađeni protein 47,63
Neto energija za goveda 7,66 Metabolizirajući protein po dušiku 65,33
Metabolička energija za svinje 14,26 Metabolizirajući protein po energiji 97,40
Metabolička energija za perad 14,34
Probavljiva energija za kuniće 13,45
Probavljiva energija za konje 11,68

119
Bc 418 B
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 5,45
Pepeo 1,26 Klica 12,55
Protein 7,71 Endosperm 82,01
Mast 3,77 Caklavost 63,74
Vlakna 2,05 Brašnavost 36,26
Nedušične ekstraktivne tvari 73,21
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,02
1000 zrna - težina, g 362,42
Fosfor 0,28
1000 zrna – volumen, ml 465,33
Fitatni fosfor 0,23
Lom zrna, % 17,39
Fitatni od ukupnog fosfora 81,28
Žutina (CIE Lab) 28,39
Kalij 0,44
Neutralna detergent vlakna 9,74 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 3,10 Palmitinska 0,36
Lignin 0,52 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 63,48 Oleinska 0,86
Brzina probave škroba, %/h 112 Linolna 1,81
Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,23 svinje perad
Treonin 0,29 0,19 0,20
Metionin 0,16 0,24 0,25
Cistin 0,19 0,15 0,15
Met+Cis 0,35 0,17 0,18
Triptofan 0,05 0,32 0,33
Izoleucin 0,29 0,04 0,04
Valin 0,39 0,25 0,26
Leucin 0,96 0,34 0,35
Arginin 0,36 0,90 0,93
Histidin 0,22 0,33 0,34
0,20 0,20

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,19 Razgradljivi protein 33,17
Metabolička energija za goveda 12,16 Probavljivi nerazgrađeni protein 43,92
Neto energija za goveda 7,59 Metabolizirajući protein po dušiku 60,24
Metabolička energija za svinje 14,24 Metabolizirajući protein po energiji 93,62
Metabolička energija za perad 14,36
Probavljiva energija za kuniće 13,44
Probavljiva energija za konje 11,68

120
Bc 424
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,89
Pepeo 1,23 Klica 11,61
Protein 7,66 Endosperm 83,58
Mast 3,61 Caklavost 66,7
Vlakna 1,23 Brašnavost 33,3
Nedušične ekstraktivne tvari 74,27
Vitamini, IJ/kg
Kalcij 0,02
Vitamin A 1830
Fosfor 0,27
Vitamin E 22
Fitatni fosfor 0,04
Fitatni od ukupnog fosfora 16,00
Karotenoidi, mg/kg 25
Kalij 0,34
Neutralna detergent vlakna 8,71 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,55 Palmitinska 0,34
Lignin 1,41 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 63,45 Oleinska 0,82
Šećer 2,10 Linolna 1,73
Brzina probave škroba, %/h 1,23 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,23 svinje perad
Treonin 0,28 0,21 0,22
Metionin 0,16 0,27 0,29
Cistin 0,19 0,17 0,17
Met+Cis 0,35 0,20 0,20
Triptofan 0,05 0,36 0,38
Izoleucin 0,28 0,04 0,05
Valin 0,38 0,29 0,30
Leucin 0,96 0,38 0,40
Arginin 0,36 1,02 1,06
Histidin 0,22 0,38 0,39
0,20 0,23

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,25 Razgradljivi protein 32,92
Metabolička energija za goveda 7,63 Probavljivi nerazgrađeni protein 43,60
Neto energija za goveda 14,63 Metabolizirajući protein po dušiku 59,79
Metabolička energija za svinje 13,44 Metabolizirajući protein po energiji 96,24
Metabolička energija za perad 12,70
Probavljiva energija za kuniće 11,55
Probavljiva energija za konje 17,25

121
Bc 462
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,00
Pepeo 1,28 Klica 11,12
Protein 9,22 Endosperm 84,89
Mast 3,76 Caklavost 77,58
Vlakna 1,47 Brašnavost 22,42
Nedušične ekstraktivne tvari 72,28
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,02
1000 zrna - težina, g 346,70
Fosfor 0,27
1000 zrna – volumen, ml 422,18
Fitatni fosfor 0,23
Lom zrna, % 9,91
Fitatni od ukupnog fosfora 84,85
Žutina (CIE Lab) 34,15
Kalij 0,38
Neutralna detergent vlakna 8,35 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,35 Palmitinska 0,35
Lignin 0,31 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 64,33 Oleinska 0,86
Šećer 2,7 Linolna 1,80
Brzina probave škroba, %/h 124 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,28 svinje perad
Treonin 0,34 0,22 0,24
Metionin 0,19 0,28 0,30
Cistin 0,23 0,18 0,18
Met+Cis 0,42 0,21 0,21
Triptofan 0,06 0,38 0,39
Izoleucin 0,34 0,04 0,05
Valin 0,46 0,30 0,31
Leucin 1,15 0,40 0,42
Arginin 0,43 1,07 1,11
Histidin 0,27 0,39 0,41
0,24 0,24

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,51 Razgradljivi protein 39,65
Metabolička energija za goveda 12,13 Probavljivi nerazgrađeni protein 52,50
Neto energija za goveda 7,57 Metabolizirajući protein po dušiku 72,01
Metabolička energija za svinje 14,62 Metabolizirajući protein po energiji 102,21
Metabolička energija za perad 14,44
Probavljiva energija za kuniće 13,46
Probavljiva energija za konje 11,64

122
JAMBO 48
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 5,42
Pepeo 1,27 Klica 9,07
Protein 8,27 Endosperm 84,71
Mast 3,87 Caklavost 59,64
Vlakna 1,78 Brašnavost 40,36
Nedušične ekstraktivne tvari 72,81
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,01
1000 zrna - težina, g 424,68
Fosfor 0,29
1000 zrna – volumen, ml 543,97
Fitatni fosfor 0,23
Lom zrna, %
Fitatni od ukupnog fosfora 77,59
Žutina (CIE Lab) 29,32
Kalij 0,33
Neutralna detergent vlakna 7,97 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 3,37 Palmitinska 0,37
Lignin 0,55 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 65,16 Oleinska 0,88
Brzina probave škroba, %/h 126 Linolna 1,86
Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,25 svinje perad
Treonin 0,31 0,20 0,20
Metionin 0,17 0,25 0,21
Cistin 0,21 0,16 0,27
Met+Cis 0,38 0,18 0,16
Triptofan 0,05 0,34 0,19
Izoleucin 0,31 0,04 0,35
Valin 0,41 0,27 0,04
Leucin 1,03 0,36 0,28
Arginin 0,39 0,96 0,38
Histidin 0,24 0,35 0,99
0,20 0,37

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,32 Razgradljivi protein 35,56
Metabolička energija za goveda 12,20 Probavljivi nerazgrađeni protein 47,09
Neto energija za goveda 7,57 Metabolizirajući protein po dušiku 64,59
Metabolička energija za svinje 14,45 Metabolizirajući protein po energiji 96,80
Metabolička energija za perad 14,41
Probavljiva energija za kuniće 13,44
Probavljiva energija za konje 11,66

123
Mejaš
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,84
Pepeo 1,23 Klica 10,15
Protein 9,38 Endosperm 85
Mast 2,55 Caklavost 66,00
Vlakna 0,88 Brašnavost 36,00
Nedušične ekstraktivne tvari 73,96
Vitamini, IJ/kg
Kalcij 0,03
Vitamin A 3545
Fosfor 0,26
Vitamin E 15
Fitatni fosfor 0,18
Fitatni od ukupnog fosfora 70,00
Karotenoidi, mg/kg 34
Kalij 0,35
Neutralna detergent vlakna 6,60 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,38 Palmitinska 0,24
Lignin 1,58 Stearinska 0,04
Škrob ukupni 59,58 Oleinska 0,58
Šećer 2,3 Linolna 1,23
Brzina probave škroba, %/h 112 Linolenska 0,02

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,28 svinje perad
Treonin 0,35 0,23 0,24
Metionin 0,20 0,29 0,31
Cistin 0,23 0,18 0,19
Met+Cis 0,43 0,21 0,22
Triptofan 0,06 0,39 0,40
Izoleucin 0,35 0,05 0,05
Valin 0,47 0,31 0,32
Leucin 1,17 0,41 0,43
Arginin 0,44 1,09 1,13
Histidin 0,27 0,40 0,42
0,20 0,24

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,06 Razgradljivi protein 40,34
Metabolička energija za goveda 11,88 Probavljivi nerazgrađeni protein 53,42
Neto energija za goveda 8,26 Metabolizirajući protein po dušiku 73,26
Metabolička energija za svinje 14,83 Metabolizirajući protein po energiji 103,0
Metabolička energija za perad 12,64
Probavljiva energija za kuniće 12,77
Probavljiva energija za konje 11,56

124
Bc 525
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12 Omotač 3,46
Pepeo 1,06 Klica 9,80
Protein 8,10 Endosperm 85,7
Mast 3,96 Caklavost 61,71
Vlakna 1,06 Brašnavost 38,29
Nedušične ekstraktivne tvari 73,82
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,19
1000 zrna - težina, g 401
Fosfor 0,13
1000 zrna – volumen, ml 506
Fitatni fosfor 0,10
Fitatni od ukupnog fosfora 62,48
Žutina (CIE Lab) 40,27
Kalij 0,27
Neutralna detergent vlakna 6,51 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 1,76 Palmitinska 0,37
Lignin 0,97 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 61,95 Oleinska 0,91
Šećer 2,2 Linolna 1,90
Brzina probave škroba, %/h 119 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,24 svinje perad
Treonin 0,30 0,19 0,18
Metionin 0,17 0,25 0,21
Cistin 0,20 0,15 0,26
Met+Cis 0,37 0,18 0,16
Triptofan 0,05 0,34 0,19
Izoleucin 0,30 0,04 0,35
Valin 0,41 0,26 0,04
Leucin 1,01 0,35 0,28
Arginin 0,38 0,94 0,37
Histidin 0,24 0,35 0,97
0,18 0,36

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,05 Razgradljivi protein 34,85
Metabolička energija za goveda 12,26 Probavljivi nerazgrađeni protein 46,15
Neto energija za goveda 7,58 Metabolizirajući protein po dušiku 63,30
Metabolička energija za svinje 13,25 Metabolizirajući protein po energiji 95,74
Metabolička energija za perad 13,28
Probavljiva energija za kuniće 12,06
Probavljiva energija za konje 10,21

125
Bc 572
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,83
Pepeo 1,36 Klica 10,50
Protein 8,05 Endosperm 84,68
Mast 3,42 Caklavost 61,61
Vlakna 1,81 Brašnavost 38,40
Nedušične ekstraktivne tvari 73,37
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,02
1000 zrna - težina, g 388,67
Fosfor 0,29
1000 zrna – volumen, ml 485,64
Fitatni fosfor 0,23
Lom zrna, %
Fitatni od ukupnog fosfora 77,97
Žutina (CIE Lab) 31,38
Kalij 0,39
Neutralna detergent vlakna 9,08 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,58 Palmitinska 0,32
Lignin 0,33 Stearinska 0,05
Škrob ukupni 63,33 Oleinska 0,78
Šećer 2,14 Linolna 1,64
Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,24 svinje perad
Treonin 0,30 0,19 0,21
Metionin 0,17 0,25 0,26
Cistin 0,20 0,15 0,16
Met+Cis 0,37 0,18 0,19
Triptofan 0,05 0,33 0,34
Izoleucin 0,30 0,04 0,04
Valin 0,40 0,26 0,27
Leucin 1,01 0,35 0,37
Arginin 0,38 0,94 0,97
Histidin 0,23 0,34 0,36
0,21 0,21

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,22 Razgradljivi protein 34,62
Metabolička energija za goveda 12,09 Probavljivi nerazgrađeni protein 45,84
Neto energija za goveda 7,73 Metabolizirajući protein po dušiku 62,87
Metabolička energija za svinje 14,25 Metabolizirajući protein po energiji 95,59
Metabolička energija za perad 14,32
Probavljiva energija za kuniće 13,45
Probavljiva energija za konje 11,65

126
Bc 582
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,30
Pepeo 1,15 Klica 12,77
Protein 6,87 Endosperm 82,93
Mast 3,40 Caklavost 55,54
Vlakna 1,88 Brašnavost 44,46
Nedušične ekstraktivne tvari 74,70
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,01
1000 zrna - težina, g 353,59
Fosfor 0,26
1000 zrna – volumen, ml 459,98
Fitatni fosfor 0,20
Lom zrna, %
Fitatni od ukupnog fosfora 76,61
Žutina (CIE Lab)
Kalij 0,44
Neutralna detergent vlakna 8,99 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,98 Palmitinska 0,32
Lignin 0,39 Stearinska 0,05
Škrob ukupni 63,2 Oleinska 0,78
Šećer 2,3 Linolna 1,63
Brzina probave škroba, %/h 139 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,21 svinje perad
Treonin 0,25 0,16 0,18
Metionin 0,14 0,21 0,22
Cistin 0,17 0,13 0,14
Met+Cis 0,32 0,15 0,16
Triptofan 0,04 0,28 0,29
Izoleucin 0,25 0,03 0,04
Valin 0,34 0,22 0,23
Leucin 0,86 0,30 0,32
Arginin 0,32 0,80 0,82
Histidin 0,20 0,29 0,31
0,18 0,18

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,00 Razgradljivi protein 31,26
Metabolička energija za goveda 12,04 Probavljivi nerazgrađeni protein 41,40
Neto energija za goveda 7,71 Metabolizirajući protein po dušiku 56,78
Metabolička energija za svinje 14,04 Metabolizirajući protein po energiji 91,04
Metabolička energija za perad 14,34
Probavljiva energija za kuniće 13,45
Probavljiva energija za konje 11,62

127
Bc 5982
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,76
Pepeo 1,27 Klica 11,23
Protein 8,46 Endosperm 84,02
Mast 3,43 Caklavost 64,00
Vlakna 1,73 Brašnavost 36,00
Nedušične ekstraktivne tvari 73,11
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,02
1000 zrna - težina, g 353,95
Fosfor 0,29
1000 zrna – volumen, ml 453,67
Fitatni fosfor 0,22
Lom zrna, % 20,80
Fitatni od ukupnog fosfora 79,08
Žutina (CIE Lab) 28,69
Kalij 0,44
Neutralna detergent vlakna 8,70 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,78 Palmitinska 0,32
Lignin 0,33 Stearinska 0,05
Škrob ukupni 63,36 Oleinska 0,78
Šećer 1,82 Linolna 1,65
Brzina probave škroba, %/h 112 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,25 svinje perad
Treonin 0,31 0,20 0,22
Metionin 0,18 0,26 0,28
Cistin 0,21 0,16 0,17
Met+Cis 0,39 0,19 0,20
Triptofan 0,05 0,35 0,36
Izoleucin 0,31 0,04 0,05
Valin 0,42 0,28 0,29
Leucin 1,06 0,37 0,39
Arginin 0,40 0,98 1,01
Histidin 0,25 0,36 0,38
0,22 0,22

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,33 Razgradljivi protein 36,37
Metabolička energija za goveda 12,07 Probavljivi nerazgrađeni protein 48,16
Neto energija za goveda 7,71 Metabolizirajući protein po dušiku 66,05
Metabolička energija za svinje 14,29 Metabolizirajući protein po energiji 97,86
Metabolička energija za perad 14,35
Probavljiva energija za kuniće 13,45
Probavljiva energija za konje 11,66

128
Riđan
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,55
Pepeo 1,23 Klica 12,5
Protein 8,80 Endosperm 82,95
Mast 4,05 Caklavost 63,60
Vlakna 1,06 Brašnavost 36,40
Nedušične ekstraktivne tvari 72,86
Vitamini, IJ/kg
Kalcij 0,03
Vitamin A 2178
Fosfor 0,28
Vitamin E 25
Fitatni fosfor 0,19
Fitatni od ukupnog fosfora 68,00
Karotenoidi, mg/kg 30
Kalij 0,32
Neutralna detergent vlakna 8,27 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,38 Palmitinska 0,38
Lignin 1,50 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 59,58 Oleinska 0,93
Šećer 2,8 Linolna 1,94
Brzina probave škroba, %/h 105 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,26 svinje perad
Treonin 0,33 0,21 0,22
Metionin 0,18 0,27 0,29
Cistin 0,22 0,17 0,17
Met+Cis 0,40 0,20 0,20
Triptofan 0,05 0,36 0,38
Izoleucin 0,33 0,04 0,05
Valin 0,44 0,29 0,30
Leucin 1,10 0,38 0,40
Arginin 0,41 1,02 1,06
Histidin 0,26 0,38 0,39
0,20 0,23

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 16,91 Razgradljivi protein 37,84
Metabolička energija za goveda 12,15 Probavljivi nerazgrađeni protein 50,11
Neto energija za goveda 7,45 Metabolizirajući protein po dušiku 68,72
Metabolička energija za svinje 14,82 Metabolizirajući protein po energiji 100,3
Metabolička energija za perad 13,11
Probavljiva energija za kuniće 12,73
Probavljiva energija za konje 11,56

129
Dugi
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,84
Pepeo 1,23 Klica 10,15
Protein 8,49 Endosperm 85
Mast 3,43 Caklavost 66,00
Vlakna 0,97 Brašnavost 36,00
Nedušične ekstraktivne tvari 73,88
Vitamini, IJ/kg
Kalcij 0,03
Vitamin A 3545
Fosfor 0,24
Vitamin E 15
Fitatni fosfor 0,17
Fitatni od ukupnog fosfora 72,00
Karotenoidi, mg/kg 34
Kalij 0,32
Neutralna detergent vlakna 7,30 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,20 Palmitinska 0,24
Lignin 1,41 Stearinska 0,04
Škrob ukupni 61,42 Oleinska 0,58
Šećer 3,2 Linolna 1,23
Brzina probave škroba, %/h 108 Linolenska 0,02

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,25 svinje perad
Treonin 0,31 0,20 0,22
Metionin 0,18 0,26 0,28
Cistin 0,21 0,16 0,17
Met+Cis 0,39 0,19 0,20
Triptofan 0,05 0,35 0,36
Izoleucin 0,31 0,04 0,05
Valin 0,42 0,28 0,29
Leucin 1,06 0,37 0,39
Arginin 0,40 0,99 1,02
Histidin 0,25 0,36 0,38
0,20 0,22

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,15 Razgradljivi protein 36,52
Metabolička energija za goveda 12,05 Probavljivi nerazgrađeni protein 48,36
Neto energija za goveda 7,69 Metabolizirajući protein po dušiku 66,32
Metabolička energija za svinje 14,84 Metabolizirajući protein po energiji 98,04
Metabolička energija za perad 13,13
Probavljiva energija za kuniće 12,75
Probavljiva energija za konje 11,54

130
Bc 616
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 4,89
Pepeo 1,23 Klica 11,61
Protein 7,66 Endosperm 83,58
Mast 3,61 Caklavost 66,7
Vlakna 1,23 Brašnavost 33,3
Nedušične ekstraktivne tvari 74,27
Vitamini, IJ/kg
Kalcij 0,02
Vitamin A 1830
Fosfor 0,27
Vitamin E 25
Fitatni fosfor 0,04
Fitatni od ukupnog fosfora 16,00
Karotenoidi, mg/kg 26
Kalij 0,34
Neutralna detergent vlakna 8,71 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,55 Palmitinska 0,34
Lignin 1,41 Stearinska 0,06
Škrob ukupni 63,45 Oleinska 0,82
Šećer 2,10 Linolna 1,73
Brzina probave škroba, %/h 1,23 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,23 svinje perad
Treonin 0,28 0,18 0,20
Metionin 0,16 0,24 0,25
Cistin 0,19 0,15 0,15
Met+Cis 0,35 0,17 0,18
Triptofan 0,05 0,32 0,33
Izoleucin 0,28 0,04 0,04
Valin 0,38 0,25 0,26
Leucin 0,96 0,33 0,35
Arginin 0,36 0,89 0,92
Histidin 0,22 0,33 0,34
0,20 0,20

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,25 Razgradljivi protein 32,92
Metabolička energija za goveda 7,63 Probavljivi nerazgrađeni protein 43,60
Neto energija za goveda 14,63 Metabolizirajući protein po dušiku 59,79
Metabolička energija za svinje 13,44 Metabolizirajući protein po energiji 96,24
Metabolička energija za perad 12,70
Probavljiva energija za kuniće 11,55
Probavljiva energija za konje 17,25

131
Bc 6661
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 5,15
Pepeo 1,23 Klica 10,95
Protein 8,38 Endosperm 83,90
Mast 3,41 Caklavost 59,39
Vlakna 2,00 Brašnavost 40,61
Nedušične ekstraktivne tvari 72,97
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,01
1000 zrna - težina, g 358,40
Fosfor 0,28
1000 zrna – volumen, ml 459,32
Fitatni fosfor 0,21
Lom zrna, % 26,59
Fitatni od ukupnog fosfora 74,58
Žutina (CIE Lab) 30,20
Kalij 0,42
Neutralna detergent vlakna 8,82 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 2,48 Palmitinska 0,32
Lignin 0,24 Stearinska 0,05
Škrob ukupni 64,45 Oleinska 0,78
Šećer 1,85 Linolna 1,64
Brzina probave škroba, %/h 127 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,25 svinje perad
Treonin 0,31 0,20 0,21
Metionin 0,18 0,26 0,27
Cistin 0,21 0,16 0,17
Met+Cis 0,39 0,19 0,19
Triptofan 0,05 0,35 0,36
Izoleucin 0,31 0,04 0,05
Valin 0,42 0,27 0,29
Leucin 1,05 0,36 0,39
Arginin 0,39 0,97 1,01
Histidin 0,24 0,36 0,37
0,22 0,22

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,32 Razgradljivi protein 36,05
Metabolička energija za goveda 12,03 Probavljivi nerazgrađeni protein 47,74
Neto energija za goveda 7,69 Metabolizirajući protein po dušiku 65,47
Metabolička energija za svinje 14,42 Metabolizirajući protein po energiji 97,42
Metabolička energija za perad 14,31
Probavljiva energija za kuniće 13,45
Probavljiva energija za konje 11,70

132
Bc 678
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 5,56
Pepeo 1,20 Klica 10,41
Protein 8,04 Endosperm 84,03
Mast 3,54 Caklavost 62,33
Vlakna 1,90 Brašnavost 37,68
Nedušične ekstraktivne tvari 73,32
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,01
1000 zrna - težina, g 379,53
Fosfor 0,28
1000 zrna – volumen, ml 473,11
Fitatni fosfor 0,21
Lom zrna, %
Fitatni od ukupnog fosfora 76,55
Žutina (CIE Lab) 30,28
Kalij 0,42
Neutralna detergent vlakna 9,47 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 3,27 Palmitinska 0,33
Lignin 0,30 Stearinska 0,05
Škrob ukupni 64,00 Oleinska 0,81
Šećer 2,1 Linolna 1,70
Brzina probave škroba, %/h 118 Linolenska 0,03

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,24 svinje perad
Treonin 0,30 0,19 0,20
Metionin 0,17 0,25 0,26
Cistin 0,20 0,15 0,16
Met+Cis 0,37 0,18 0,19
Triptofan 0,05 0,33 0,34
Izoleucin 0,30 0,04 0,04
Valin 0,40 0,26 0,27
Leucin 1,00 0,35 0,37
Arginin 0,38 0,93 0,96
Histidin 0,23 0,34 0,36
0,21 0,21

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,26 Razgradljivi protein 34,55
Metabolička energija za goveda 12,08 Probavljivi nerazgrađeni protein 45,75
Neto energija za goveda 7,65 Metabolizirajući protein po dušiku 62,75
Metabolička energija za svinje 14,26 Metabolizirajući protein po energiji 95,42
Metabolička energija za perad 14,35
Probavljiva energija za kuniće 13,44
Probavljiva energija za konje 11,67

133
Bc 723
Osnovni kemijski sastav % Građa zrna %
Vlaga 12,00 Omotač 5,15
Pepeo 1,21 Klica 10,85
Protein 7,97 Endosperm 84,00
Mast 3,37 Caklavost 54,48
Vlakna 1,84 Brašnavost 45,52
Nedušične ekstraktivne tvari 73,61
Fizikalna svojstva zrna
Kalcij 0,01
1000 zrna - težina, g 364,20
Fosfor 0,27
1000 zrna – volumen, ml 476,55
Fitatni fosfor 0,20
Lom zrna, % 24,37
Fitatni od ukupnog fosfora 75,50
Žutina (CIE Lab) 26,69
Kalij 0,44
Neutralna detergent vlakna 10,01 Masne kiseline %
Kisela detergent vlakna 3,03 Palmitinska 3,43
Lignin 0,28 Stearinska 45,40
Škrob ukupni 64,39 Oleinska 16,87
Šećer 1,7 Linolna 62,26
Brzina probave škroba, %/h 143 Linolenska 95,07

Aminokiseline % Probavljive aminokiseline, %

Lizin 0,24 svinje perad
Treonin 0,29 0,19 0,20
Metionin 0,17 0,24 0,26
Cistin 0,20 0,15 0,16
Met+Cis 0,37 0,18 0,19
Triptofan 0,05 0,33 0,34
Izoleucin 0,29 0,04 0,04
Valin 0,40 0,26 0,27
Leucin 1,00 0,35 0,37
Arginin 0,37 0,93 0,96
Histidin 0,23 0,34 0,36
0,21 0,21

Energije MJ/kg Frakcije proteina za preživače g/kg

Bruto energija 17,23 Razgradljivi protein 34,28
Metabolička energija za goveda 12,03 Probavljivi nerazgrađeni protein 45,40
Neto energija za goveda 7,72 Metabolizirajući protein po dušiku 62,26
Metabolička energija za svinje 14,27 Metabolizirajući protein po energiji 95,07
Metabolička energija za perad 14,33
Probavljiva energija za kuniće 13,45
Probavljiva energija za konje 11,66

134
Popis najvažnije korištene literature
1. Adom, K.K., R.H. Liu (2002): Antioxidant activity of
grains. J. Agric. Food Chem. 50: 6182-6187.
2. Agama-Acevedo, E., Barba de la Rosa, A.P., Mén-
dez-Montealvo, G., Bello-Pérez1, L.A. 2008. Physi-
cochemical and biochemical characterization of
starch granules isolated of pigmented maize hybrids.
Starch – Stärke 60, 433–441.
3. Amerah A.M., Ravindran V., Lentle R.G., Thomas
D.G. (2007): Feed particle size: Implications on the
digestion and performance of poultry. World’s Poultry
Science Journal, Vol. 63, September 2007.
4. Bach Knudsen, K.E., Nygaard Lærke, H., Steenfeldt
S., Skou Hedemann M., Jørgensen, H. (2006): In
vivo methods to study the digestion of starch in pigs
and poultry. Animal Feed Science and Technology,
130: 114-135.
5. Barea, J.M. (2015). Interactions among plants, arbu-
scular mycorrhizal and mycotoxigenic fungi related to
food crop health in a scenario of climate change. In.
Climate Change and Mycotoxins. (Eds. Botana,L.M.,
Saintz, M.J.). Walter de Gruyter GmbH, Berlin/Bo-
ston. 54-70.
6. Bhuiyan, M.M., Islam, A.J., Cowieson, A.J., Iji, P.A.
2012. Effect of sources and processing on maize
grain quality and nutritional value for broiler chickens.
I. Heat treatment and physicochemical properties.
Poult. Sci. 6, 101-116.
7. Burt A. J., Grainger C. M., Young J. C., Shelp B. J.,
Lee E. A. (2010). Impact of postharvesting handling
on carotenoid concentration and composition in high-
carotenoid maize (Zea mays L.) kernels. Journal of
Agricultural and Food Chemistry. 58: 8286-8292.
8. Combs, Jr.,G.F. (2008): The Vitamins . Fundamental
Aspects in Nutrition and Health. Third Edition. Else-
vier Academic Press 30 Corporate Drive, Suite 400,
Burlington, MA 01803, USA.
9. Čuklić, D., Svečnjak, Z. Grbeša, D. (2015). Relations-
hip between the physical properties of maize kernel
and metabolizable energy for pigs. Agriculturae Con-
spectus Scientificus. 80(2) 125-131.
10. D’Alfonso, T.H., 2003. Factors affecting ileal digesti-
ble energy of maize in poultry diets. In: Corbett, J.L.
(Ed.), Recent Advances in Animal Nutrition in Austra-
lia, Volume 14, University of New England, Armidale,
pp.151-156.
11. Dhital, S., Shrestha, A. K., Gidley, M. J., 2010. Rela-
tionship between granule size and in vitro digestibility
of maize and potato starches. Carbohydr. Polymer.
82, 480-488.
12. Dona, A.C., Pages, G., Gilbert, R.G., Kuchel, P.W.,
2010. Digestion of starch: In vivo and in vitro kinetic
models used to characterise oligosaccharide or glu-
cose release. Carbohydr. Polymer. 80, 599–617
13. FAOSTAT, Food and Agricurture Organization of the
United Nations. <http//:www.faostat.fao.org.>Pristu-
pljeno 16.12.2015.
14. Ferraretto L. F., Crump P. M., Shaver R. D. (2015a).
Effect of ensiling time and exogenous protease addi-
tion to whole-plant corn silage of various hybrids, ma-
turities, and chop lengths on nitrogen fractions and
ruminal in vitro starch digestibility. Journal of Dairy
Science 98: 8869-8881.
15. Ferraretto L.F., Shaver R.D., Massie S., Singo R.,
Taysom D.M., Brouillette J.P., (2015b). Effect of ensi-
ling time and hybrid type on fermentation profile, ni-
trogen fractions, and ruminal in vitro starch and ne-
utral detergent fiber digestibility in whole-plant corn
silage. The Professional Animal Scientist 31: 146–
152.
16. Fox G., Manley M. (2009). Hardness methods for te-
sting maize kernels. Journal of agricultural and food
chemistry 57: 5647-5657.
17. Fox G., Manley M. (2009). Hardness Methods for Te-
sting Maize Kernels. Journal of Agricultural and Food
Chemistry 57:5647-5657-
18. Giuberti G., Gallo A., Masoero F., Ferraretto L. F.,
Hoffman P. C., Shaver R. D. (2014). Factors affecting
starch utilization in large animal food production sy-
stem: a review. Starch/Stärke 66: 72-90.
19. Grbeša D. (2004): Metode procjene i tablice kemij-
skog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva, Hr-
vatsko agronomsko društvo, Zagreb.
20. Grbeša D. (2008): Kemijski sastav i fizikalna svojstva
zrna Bc hibrida kukuruza u hranidbi životinja, Bc insti-
tut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d., Zagreb.
21. Grbeša, D. (2013): Aflatoksični kukuruz u hranidbi
mliječnih krava. Mljekarski list, br. 02 (7), specijalni
prilog, 2013; str. 2-8
22. Grbeša, D., Duvnjak, M., Kljak K. (2014): Ublažava-
nje pojave mikotoksina u krmi i njihovih učinaka na ži-
votinje. Krmiva 56 (2014), Zagreb, 1:15-32
23. Gutierrez del Alamo, A., Verstegen, M.W.A., Den Har-
tog, L.A., Perez de Ayala, P., Villamide, M.J. (2009):
Wheat starch digestion rate affects broiler performan-
ce, Poultry Science 88: 1666-1675.
24. Gehring, C.K., Bedford, M. R., Cowieson, A. J., Do-
zier III, W.A., 2012. Effects of maize source on the re-
lationship between in vitro assays and ileal nutrient
digestibility. Poult. Sci. 91, 1908-1914.
25. Hasjim, J., Srichuwong, S., Scott, M. P., & Jane, J. L.
(2009). Kernel composition, starch structure, and en-
zyme digestibility of opaque-2 maize and quality pro-
tein maize. Journal of agricultural and food chemistry,
57: 2049-2055.
26. Hoffman P.C., Esser N.M., Shaver R.D., Coblentz W.,
Scott M.P., Bodnar A.L., Schmidt R., Charley B.
(2011). Influence of ensiling time and inoculation on
alteration of the starch-protein matrix in high-moisture
corn. Journal of Dairy Science 94: 2465–2474.
27. Kljak K. (2012). Antioksidacijska i pigmentacijska
svojstva karotenoida zrna hibrida kukuruza u proizvo-
dnji jaja. Doktorska disertacija. Agronomski fakultet.
Zagreb.
28. Kljak K., Grbeša D. (2015). Carotenoid content and
antioxidant activity of hexane extracts from selected
Croatian corn hybrids. Food Chemistry. 167: 402-408.
29. Kljak K., Grbeša D., Aleuš D. (2011). Relationships
between kernel physical properties and zein content
in corn hybrids. Bulletin of University of Agricultural
Sciences and Veterinary Medicine Cluj-Napoca. Agri-
culture, 68: 188-194.
30. Kljak K., Grbeša D., Karolyi D. (2009). Estimation of
carotenoid content from colour analysis of corn
grains. Stočarstvo. 63:103-111.
31. Kotarski S. F., Waniska R. D., Thurn, K. K. (1992).
Starch hydrolysis by the ruminal microflora. The Jour-
nal of nutrition 122: 178-190.
32. Kovalsky Paris, M.P., Liu, Y.J., Nahrer, K., Binder,
E.M. (2015). Climate change impacts on mycotoxin
production. In. Climate Change and Mycotoxins.
(Eds. Botana,L.M., Saintz, M.J.). Walter de Gruyter
GmbH, Berlin/Boston. 133-151.
135
33. Kung L., Windle M. C., Walker N. (2014). The effect
of an exogenous protease on the fermentation and
nutritive value of high-moisture corn. Journal of dairy
science 97: 1707-1712.
34. Kurilich, A.C., J.A. Juvik (1999): Quantification of ca-
rotenoid and tocopherol antioxidants in Zea mays. J.
Agri. Food Chem. 47:1948-1955.
35. Lee, C.-Y., B.-D. Lee, J.-C. Na, G. An (2010): Carote-
noid accumulation and their antioxidant activity in
spent laying hens as affected by polarity and feeding
period. Asian-Aust. J. Anim. Sci. 23: 799-805.
36. Li,X., Yang, X.B. (2015). Impact of climate change on
genetically engineered plants and mycotoxigenic fun-
gi in the north central region of the US. In. Climate
Change and Mycotoxins. (Eds. Botana,L.M., Saintz,
M.J.). Walter de Gruyter GmbH, Berlin/Boston. 30-51.
37. Liu, S.I., Selle, P.H., Gill, R.J., Cowienson, A.J., 2013.
Starch and nitrogen digestion kinetics influence
growth performance and nitrogen retention in red
sorghum-based broiler diets. In: Proceedings of 24th
Annual Australian Poultry Science Symposium, Uni-
versity of Sydney, Camden, pp.115-118.
38. Lozano-Alejo, N., G. Vázquez Carrillo, K. Pixley, N.
Palacios-Rojas (2007): Physical properties and caro-
tenoid content of maize kernels and its nixtamalized
snacks. Innovat. Food Sci. Emerg. Tech. 8:385-389.
39. Masoero, F., Gallo, A., Zanfi, C., Giuberti, G., Spang-
hero, M. 2011. Effect of nitrogen fertilization on che-
mical composition and rumen fermentation of different
parts of plants of three maize hybrids. Anim. Feed
Sci. Technol. 164, 207–216
40. Matilla, P., J.-M. Pihlava, J. Hellström (2005): Con-
tents of phenolic acids, alkyl- and alkenilresorcinols,
and avenanthramides in commercial grain products.
J. Agric. Food Chem. 83: 8290-8295.
41. Moore, S.M., Stadler, K.J., Beitz, D.C., Stahl, C.H.,
Fithian, W.A., Bregendahl, K. (2008). The correlation
of chemical and physical corn kernel traits with pro-
duction performance in broiler chickens and laying
hens. Poultry Science. 87:665-676.
42. Oba M., & Allen M. (2008) The impact of improving
NDF digestibility of corn silage on diary cow perfor-
mance. http://dairy.ifas.ufl.edu/rns/2011/10Oba.pdf.
43. Pangga, I.B. Salvacion, A.R., Cumagun, C.J.R.
(2015). Climate change and plant diseases caused
by mycotoxigenic fungi: implications for food security.
In. Climate Change and Mycotoxins. (Eds.
Botana,L.M., Saintz, M.J.). Walter de Gruyter GmbH,
Berlin/Boston. 2-28.
44. Paulis J. W., Wall J. S. (1971). Fractionation and pro-
perties of alkylated-reduced corn glutelin proteins.
Biochimica et Biophysica Acta (BBA)-Protein Structu-
re 251: 57-69
45. Paulsen M. R., Watson S. A., Singh M., White P. J.,
Johnson L.A. (2003). Measurement and maintenance
of corn quality. U: Corn: Chemistry and technology,
(Ed. 2) (P. J. White, L. A. Johnson ured.) American
Association of Cereal Chemists, St. Paul, Minnesota,
SAD,159-219
46. Peyrat J., Nozière P., Le Morvan A., Férard A., Protin
P. V., Baumont R. (2014). Effects of ensiling maize
and sample conditioning on in situ rumen degradation
of dry matter, starch and fibre. Animal Feed Science
and Technology 196: 12-21.
47. Philippeau, C., Landry, J., & Michalet‐Doreau, B.,
2000. Influence of the protein distribution of maize
endosperm on ruminal starch degradability. J. Sci.
Food Agr. 80, 404-408.
48. Philippeau C., Michalet-Doreau B. (1998). Influence
of genotype and ensiling of corn grain on in situ de-
gradation of starch in the rumen. Journal of dairy
science 81. 2178-2184
136
49. Pietta, P. G. (2000). Flavonoids as antioxidants. J.
Nat. Prod. 63: 1035-1042.
50. Prasad, P. V. V., Staggenborg, S. A., Ristic, Z. (2008).
Impacts of drought and/or heat stress on physiologi-
cal, developmental, growth, and yield processes of
crop plants. In: Response of crops to limited water:
Understanding and modeling water stress effects on
plant growth processes Vol. 1 (Ahuja, L., Ed.), Ameri-
can Society of Agronomy, Crop Science Society of
America, Soil Science Society of America, Madison,
301-355.
51. Saffa, H.M., Jiménez-Moreno, E., Valencia, D.G.,
Frikha, M., Serrano, M.P., Mateos, G.G. (2009). Effect
of main cereal of the diet and particle size of the ce-
real on productive performance and egg quality of
brown-laying hens in early phase of production. Poul-
try Science. 88:608-614.
52. Sauvant, D., Perez, J.M. and G.Tran (2004). Tables
of Composition and Nutritional Value of Feed Mate-
rials. Wageningen Academic Publisher & INRA Paris.
53. Sezer ì., Balkaya A., Karaağaç O., Öner F. (2011).
Moisture dependent of some physical and morpholo-
gical properties of dent corn (Zea mays var. indentәtә
Sturt) seeds. African Journal of Biotechnology Vol.
10(15), pp. 2857-2866.
54. Sigh J., Dartois A., Kaur L. (2010): Starch Digestibility
in food matrix: a review. Treds in Food Science and
Technology. 21: 168-180.
55. Singh S., Singh G., Singh p., Singh N. (2008): Effect
of water stress at different stages of grain develop-
ment on the characteristics of starch and protein of
different wheat varities. Science Direct. 108: 130-139.
56. Sundheim, L., Rafossm T. (2015). Fumonisin in mai-
ze in relation to climate change. In. Climate Change
and Mycotoxins. (Eds. Botana,L.M., Saintz, M.J.).
Walter de Gruyter GmbH, Berlin/Boston. 109-132.
57. Watson, S.A. 2003. Description, development, struc-
ture, and composition of the corn kernel. In P. J. Whi-
te and L. A. Johnson (Eds.) Corn: Chemistry and
Technology. Amer. Assoc. Cer. Chem., Inc. St. Paul,
Minnesota, USA, pp. 68-106.
58. Weurding, R.E. (2002): Kinetics of starch digestion
and performance of broiler chickens. Doktorska diser-
tacija, Wageninen Institute of Animal Science, Wage-
ninen University Wageninen, Nizozemska.
59. Weurding, R.E., Enting, H., Verstegen, M.W.A(2003):
The effect of site of starch digestion on performance
broiler chickens. Aminal Feed Scients and Technolo-
gy 110: 175-184.
60. White P. J., & Johnson L. A. (2003). Corn: chemistry
and technology (No. Ed. 2). American Association of
Cereal Chemists.
61. Wilfart A., Jaguelin-Peyraud Y., Simmins H., Nobelt
J., Van Milgen J., Montagne L. (2008): Kinetics of en-
zymatic digestion of feeds as estimated by a stepwise
in vitro method. Animal Feed Science and Technolo-
gy. 141: 171-183.
62. Zhao, Z., Egashira, Y., Sanada, H. (2005). Phenolic
antioxidants richly contained in corn bran are slightly
bioavailable in rats. J. Agric. Food Chem. 53: 5030-
5035.
63. Zuleta, A., M.J. Esteve, A. Frígola (2009): ORAC and
TEAC assays comparison to measure the antioxidant
capacity of food products. Food Chem. 114: 310-316.
64. ςakir, R. (2004). Effect of water stress at different de-
velopment stages on vegetative and reproductive
growth of corn. Field Crops Res. 89: 1–16.
 Prof. dr. sc. Darko Grbeša
Prof. dr. sc. Darko Grbeša redoviti je sveučilišni profesor
u trajnom zvanju, predaje Hranidbu životinja na dodi-
plomskom studiju, voditelj i nositelj je dva predmeta
na diplomskom studiju Hranidba i hrana za životinje na
Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Objavio je 175 radova među kojima su neki u prestižnim
međunarodnim znanstvenim časopisima kao što je
Hranidbena svojstva
Food Chemistry. Prema Web of Science D. Grbeša je u
međunarodno priznatim časopisima najcitiraniji profesor
hranidbe životinja iz RH. Prof. Grbeša autor je tri knjige
kukuruza
i pet poglavlja u drugim knjigama. Pod njegovim men-
torstvom obranjeno je pet doktorskih teza. Trostruki je
stipendist Cochran Fllowship Programa američkog mi-
nistarstva poljoprivrede.
Savjetnik je tvornica krmnih smjesa i najvećih hrvatskih
mliječnih farmi. Održao je preko 150 predavanja o hra-
njivosti krmiva i hranidbi krava u Hrvatskoj i inozemstvu.

Bc Institut d.d., Rugvica, Dugoselska 7, 10370 Dugo Selo

10000 Zagreb, Hrvatska

ISBN 9789535507505