Poslijeratno razdoblje – Drugi svjetski rat kao uzrok formiranja Europske Unije

Europski teritorij u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata našao se podijeljen na okupacijske
zone, oštećen od ratnih razaranja i oslabljenih kapaciteta za obnovu. Konačnim završetkom
ratnih zbivanja čelnici najutjecajnijih zemalja sastaju se kako bi uspostavili ponovnu suradnju
među državama. Ona je neophodna za ponovno postizanje predratnog stanja prosperiteta i
razvoja, a kako bi ostvarili te ciljeve bilo je ključno osigurati trajni mir. Taj mir htjeli su
postići formiranjem zajedničke organizacijeinstitucije koju danas poznajemo pod imenom
Europska unija. Treba uočiti uzročno-posljedičnu vezu između ishoda Drugog svjetskog rata i
formiranja Europske unije kao primarnog mirovnog tijela na području Europe. Pitanje koje se
prirodno nameće glasi smatra li se nastanak Europske unije sa svrhom očuvanja mira
posljedicom devastacijskih zbivanja Drugog svjetskog rata?

Cijeli svijet, ali ponajviše Europa, ostaju iscrpljeni nakon Drugog svjetskog rata, s milijunima
žrtava i nebrojenim štetama. Odmah nakon završetka kreće se s formiranjem mirnodopske
zajednice koju danas znamo pod nazivom Europska unija. Potrebno je prikazati kratki
povijesni pregled događaja kako bi razumjeli što je sve dovelo do njenog nastanka. Krajem
Prvog svjetskog rata na poticaj predsjednika SAD-a Woodrowa Wilsona, osniva se Liga
naroda - svojevrsna preteča Europske unije. Njen cilj bio je održati mir u svijetu nakon terora
Velikog rata. U početku uspijeva u tome, no s vremenom ambicije nezadovoljnih zemalja
Europe postaju prevelik golem zadatak za nestabilnu i relativno neozbiljnu organizaciju koja
se tijekom Drugog svjetskog rata raspada. U razorenoj Europi glavnu riječ vode tadašnje
svjetske sile – SAD i SSSR, koje odlučuju nadmetati svoju volju u borbi za svjetskom
nadmoći obnavljanjem osiromašenih zemalja – SAD pomažući zapadnim državama
Marshallovim planom, a SSSR šireći svoj utjecaj i ideologiju na zemlje istočne Europe. 1946.
godine Winston Churchill drži govor u kojem predlaže stvaranje „Sjedinjenih Država
Europe“, a na takvim idejama 1951. godine začela se slika nove zajedniceorganizacije pod
nazivom Europska zajednica ugljena i čelika. Te godine ključni ugovor o suradnji potpisale su
Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Italija i Nizozemska. Naime, propaganda SAD-a
i SSSR-a obavijena plemenitošću dovodi do još veće podijele u Europi i stvaranja tzv.
Željezne zavjese 1954. godine. Samim time vidi se U tome vidimo nužnost stvaranja ozbiljne
organizacije koja će donijeti ravnotežu i zadovoljstvo svim zemljama članicama. Europski
kontinent je mnogo puta bio prodrman ratnim zbivanjima i krizama – od barbarskih prodora u
srednjem vijeku do Napoleonovih osvajanja – sve do Drugog svjetskog rata koji se smatra
sukobom s najviše smrtnih ishoda u ljudskoj povijesti. Najrecentnije brojke procjenjuju da je
stradalo 70 do 85 milijuna ljudi, kako od direktnih tako i od indirektnih ratnih posljedica,
poput gladi i bolesti. U Europi, kontinentu koji je mnogo puta svijetu darovao izume, lijekove
i mnoge druge dobiti ostvarene suradnjom, ovakav mortalitet bio je jedan od najvećih
motivacijskih faktora za poduzimanjem koraka koji će dovesti trajnom miru. Nastanak
organizacije poput Europske unije trebao je spriječiti da se ovakva stradanja ikada više
ponove. Nadalje, ovakav razvoj događaja došao je prirodno i možemo pretpostaviti da bi se
formacija slična Europskoj uniji stvorila prije ili kasnije. Na kontinentu koji dijeli mnogo
zajedničke povijesti i kulture među različitim nacijama, ovakvo udruženje uzrokovalo je
suradnju i rađanje europske kulture bez kakve države individualno ne bi postale jake kao što
su danas. Odličan dokaz za snagu ovakvog uređenja je uvođenje zajedničke valute euro koja
je u opticaju od 1. siječnja 2002. godine. No, Europska unija nije u početku svog nastanka
imala niti taj naziv niti tu svrhu. Naime, sigurno bi bilo argumentirati da nastanak Europske
unije nikada za cilj nije imao samo očuvanje mira, nego i formiranje gospodarskog tijela
kojim će se ostvariti bogaćenje zemalja kroz poboljšanje međusobne trgovine i povećanje
osobne dobiti. Bez obzira na strahote i posljedice ratova, velike države i njihovi moćni
predvodnici su nam nebrojeno puta kroz povijest pokazali da je ponekad jedina svrha
djelovanja profit. Još jedan argument protiv nastanka Europske unije kao čuvarice mira može
biti činjenica da je danas Europska unija postala jedan od najjačih igrača na međunarodnoj
političkoj sceni; - bez njenog osnutka samostalne države ne bi bile u stanju konkurirati kako u
gospodarskom tako ni u diplomatskom smislu. Uočavamo da Europskoj uniji kao
mirnodopskoj organizaciji političko vanjsko djelovanjea upletenost nije trebala biti primarna
okupacija. Jedna od mana ovakve formacije zasigurno je gubljenje državnog suvereniteta
zemalja članica, što onemogućuje donošenje samovoljnih odluka u određenim područjima, a
samim time Europska unija se predstavlja kao autoritet koji kontrolira države članice.

Napredovanjem i dDaljnjim razvijanjem Europske unije dobili smo organizaciju koju imamo
danas;; sa 27 zemalja članica koje se ističu svojim gospodarskim, ekonomskim kulturnim i
svjetskim društvenim statusima. Napredak se dogodio Ood Europe koja je bila na rubu
propasti do Europe koja je predvodnica na svjetskoj gospodarskoj sceniu mnogočemu na
svjetskoj sceni, sve zahvaljujući udruženju i zajedničkoj suradnji. Države su se okrenule od
ratovanja i međusobnog potkopavanja, prema dogovaranju i pomaganju s pozitivnim
rezultatioma. Unatoč svim drugim dodatnim obavezama koje Europska unija preuzima na
sebe i konstantnom rastu njezine veličine i područja djelovanja, ipak možemo iz svega
navedenog zaključiti da je ona prava čuvarica mira na europskom kontinentu. Na njemu se od
Drugog svjetskog rata više nikada nije ponovno čuo zvuk zveketa oružja, a vrijeme ukazuje
na to da niti nećemo.

Izvori:
https://european-union.europa.eu/principles-countries-history/history-eu/1945-59_hr
https://european-union.europa.eu/principles-countries-history_hr
https://en.wikipedia.org/wiki/World_War_II_casualties
https://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rat