SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET RIJEKA

Diplomski studiji

EFEKT DIGITALNIH MEDIJA I DRUŠTVENIH MREŽA NA RAZVOJ

DJECE I MLADIH

Razvojna psihologija

Nositeljica kolegija: Prof. Dr. sc Sanja Smojver-Ažić

Suradnica na kolegiju: Dr. sc. Sanja Bradić

Studentica: Linda Favro

Studijska grupa: Talijanistika i filozofija

Akademska godina:2022./2023.

Siječanj, 2023.
Efekat digitalnih digitalnih medija i društvenih mreža na osobni razvoj
djece i mladih (razvoj „self-a“)

Cambridge Dictionary definira osobni razvoj kao proces u kojem se pojedinac

mijenja, raste i postaje iskusniji zahvaljujući vlastitom trudu. Drugim riječima,
svaka osoba da bi rasla, mijenjala se ili razvijala mora se naučiti pouzdati u
vlastite sposobnosti. Svojim trudom, sposobnošću i razvitkom stječemo naš puni
potencijal i formiramo naš osobni identitet. No da li formiranje našeg osobnog
identiteta ovisi samo o nama? Čini se da ne. Cambridge Dictionary definira pak
osobni identitet kao vjerovanje da smo određena vrsta osobe iako drugi možda
ne vjeruju da to jesmo. Ovdje stoji da moramo imati jasno određenu sliku sebe
unatoč tome što se drugi možda neće slagati. To nekako implicira da ako
nemamo jasno određenu sliku o sebi, drugi ljudi mogu namjerno/nenamjerno
utjecati na istu. A ako se zapitamo koja dobna skupina je najranjivija u pogledu
osobnog identiteta i razvoja ličnosti odgovor pada na djecu i mlade koji se tek
počinju razvijati kao osobe, tek počinju svladavati prve izazove, riješavati
društvene, emocionalne probleme i na kraju svega metaforički rečeno tražiti
svoje mjesto pod suncem. Uzimajući sve to u obzir, mladi su jako podložni na
mišljenja ljudi koji ih okružuju, prije svega vršnjaka. Roditelji nakon nekog
perioda padaju u drugi plan jer mladi žele biti samostalni u izgradnji identiteta,
no budući da su još neiskusni padaju lako pod utjecaje ljudi s kojima se druže i
provode vrijeme i sadržaja koji konzumiraju. Sadržaj koji mladi danas najviše
konzumiraju ipak je onaj koji vide na digitalnim i društvenim medijima.
Američka udruga pedijatara u članku Children and Adolescents and Digital
Media (2012) navodi kako danas djeca s čak 4 mjeseca starosti počinju
konzumirati neki oblik digitalnih medija. Možda se tu radi o crtićima na TV-u
koje dijete ni ne razumije, no poanta je u tome da je logično misliti da što će
postajati stariji, to će više sadržaja konzumirati putem digitalnih medija i
interagirati s ljudima putem društvenih mreža, a to pak znači da će taj isti
sadržaj koji će svakodnevno konzumirati i interakcije s poznatim i nepoznatim
ljudima interneta utjecati na njihov osobni razvoj i razvoj osobnog identiteta.
Osobni identitet koji se formira prilikom interakcija sa društvom, prilikom
uočavanja sličnosti ili razlika među članovima tog društva i uspoređivanja istih
sa sobom tako je podložan i utjecaju digitalnih i društvenih mreža. Digitalni
mediji i društvene mreže imaju svoje dobre i loše strane pa tako mogu i
pozitivno i negativno utjecati na osobni razvoj mladih. Neke od pozitivnih strana
društvenih medija kako navodi članak The Digital Self: How Social Media
Serves as a Setting that Shapes Youth’s Emotional Experiences iz 2015 tiču se
osjećaja bliskosti i povezanosti s vršnjacima i smanjenja osjećaja samoće i
isključenosti. Spomenuti osjećaji bliskosti i povezanosti te mogućnost brze
komunikacije i dijeljenja sadržaja može pridonijeti osobnom razvoju pojedinca u
smislu razvoja komunikacijskih vještina, također kreiranje sadržaja može
potaknuti kreativnost kod pojedinaca te od njega oni mogu već u mladoj dobi
početi zarađivati za život radeći ono što vole. To pozitivno utječe na njihov
osobni razvoj i na razvitak osobnog identiteta jer se osjećaju slobodno i
sposobno. Negativne strane društvenih i digitalnih medija koje navodi već
spomenuti članak The Digital Self: How Social Media Serves as a Setting that
Shapes Youth’s Emotional Experiences (2015) tiču se porasta anksioznosti ili
mogućih razvitka ovisnosti o istima kod mladih. No, autori navode isto tako i da
su u tom slučaju digitalni i društveni mediji više jedan od „medijatora“ pored
lošijih socio-ekonomskih uvjeta, loših odnosa s bližnjima koji svi u kombinaciji
negativno pridonose negativnom utjecaju na razvoj pojedinca. Uzimajući u obzir
gore navedeno smatram da osobni razvoj mladih ovisi o brojnim faktorima
među kojima društveni i digitalni mediji predstavljaju samo jednu od njih. Oni
mogu i pozitivno i negativno utjecati na razvoj pojedinca, no to prije svega ovisi
o kombinaciji i interakciji brojnih okolinskih faktora od kojih su društvene
mreže samo jedan od njih. Na kraju, vjerujem i da postoji nešto i u nama
samima što utječe na to kako ćemo se razviti kao osobe, no okolina sastavljena
od bližnjih, institucija i sada, digitalnih i društvenih medija nedvojbeno je bitan i
nezanemariv u formiranju našeg osobnog identiteta.
LITERATURA:

I. Cambridge University Press (1999), Self-Development; Self- Identity, Cambridge

Dictionary, dostupno na: https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/self-
identify ; https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/self-development
II. Reid Chassiakos, Y. L., Radesky, J., Christakis, D., Moreno, M. A., Cross, C., &
COUNCIL ON COMMUNICATIONS AND MEDIA (2016). Children and
Adolescents and Digital Media. Pediatrics, 138(5), e20162593.
Dostupno na: https://doi.org/10.1542/peds.2016-2593
III. Wood, M.A., Bukowski, W.M. & Lis, E. The Digital Self: How Social Media Serves
as a Setting that Shapes Youth’s Emotional Experiences. Adolescent Res Rev 1, 163–
173 (2016).
Dostupno na: https://doi.org/10.1007/s40894-015-0014-8