GRADOVI 17. I 18. STOLJEA (BAROK) Ono to je renesansa kroz nacrte idealnih gradova teorijski postavila, barok realizira.

Grad doivljava - u doba baroka - potpunu urbanu apoteozu. Ratna tehnika se tokom 16. i 17. stoljea usavravala pa je u tom periodu izgradjeno vie novih utvrdjenih gradova. Sisteme utvrdjenja je u drugoj polovici 17. stoljea znatno usavrio francuski inenjer Sebastien le Prestre Vauban (1633. - 1707.) - maral Francuske i inenjer Luja XIV. Graditelj utvrda, urbanist, vojskovoa. Karakterizira ga umjetniki senzibilitet i tehnika perfekcija fortifikacijskoga sustava. Projektirao je vie od 300 tvrava

u Evropi se izmijenio oblik i sadraj drutvenog ivota koji je niknuo iz nove privrede merkantilistikog kapitalizma. Srednjovjekovnu univerzalnost zamjenila je barokna uniformnost, a apsolutizam crkve zamjenio je apsolutizam svjetovnog suverena. Moe se zakljuiti da je u drutvenom smislu barok zavretak procesa dekadanse feudalizma, afirmacija kapitalizma i apsolutistikih monarhija. Barok je umjetnost autoriteta i slui svjetovnim i duhovnim je vratila predstavnicima (protureformacija

utjecaj crkve, a ona sada prihvaa izmijenjenu sliku svijeta i potie razvoj znanosti i umjetnosti). Sakralni element nije vie duhovna vertikala grada u sredite prostorne organizacije postavlja se dvor kao apoteoza apsolutne svjetovne vlasti. Koncentracija ekonomske moi u rukama vladara dovela je nakon esnaestog stoljea do brzog porasta naroito onih gradova u kojima je bilo sjedite vladara (prijestolnice). Za relativno kratko vrijeme London je imao oko 250.000 stanovnika, Napulj 240.000 st., a Pariz je 1637. g. ve imao oko 415.000 st. Potkraj osamnaestog stoljea London je preao 800.000 st. Pariz je imao 670.000 st., a Napulj oko 430.000 st.

NEUF BRISAC

Osnovne znaajke urbanizma baroka su gradovi: Sarrelouis (1649.), - velianje vladara kroz rasko arhitekture dvoraca i perivoja, ali i kroz intervencije unutar samoga grada. - afirmiracija specifinih profesija unutar struke, kao napr. profesija vrtnog arhitekta. - renesansnoj odmjerenosti, redu i disciplini, gradova, barok suprotstavlja razuzdanost bujnost i matovitost. - stilske i kompozicijske odlike baroka iskazane su kroz apsolutnu simetriju, geometrinost, monumentalnost, centralnu perspektivu (otvorena vizura, a ne komorna prostornost); tlocrtna geometrija: krug, trapez, elipsa

Najpoznatiji

Perpignan (sredina 17. st.), Longwy (1680.), Neuf Brisac/Neu Breisach (1698.) Karakteristini elementi gradova su: kvadratian raster i veliki kvadratian trg. Bavljenje problemima idealnih

njihovom morfologijom i organizacijom imalo je znatan utjecaj na formiranje barokne koncepcije grada. Novi oblici u arhitekturi baroka koji odstupaju od renesansnih svojim bogatstvom i dekorativnou detalja i strogou i monumentalnou urbanih ansambla Prema L.Mumfordu u periodu izmedju 15. i 18. stoljea

47

- unutranja i vanjska organizacija prostora se meusobno nadovezuju i referiraju jedna na drugu. - unutranja strukture zgrade arhitektura se usredotouje sustavu plana. - citati, ak i upotreba antikih elemenata (originalni egipatski obeliskovi, napr.) - rekonstrukcije grada kojima se otvaraju guste zateene strukture, rue itave kvartove i na njihovom mjestu formiraju nove trgove. Nastaju spojeni trgovi. U 17. st poinje masovna upotreba koija kao gradskog prijevoznog sredstva. Ureuju se ulice, Osim toga poboljava se i komunalna opremljenost grada (vodoopskrba, odvodnja). Ureuju se javni parkovi i uvodi voda kao ukras prostora. Glavni prostorni elementi baroknog grada su avenije koje su najee radijalno usmjerene prema zavrnom elementu trgu, a kasnije u vrijeme apsolutizma prema dvorcu vladara. na njezinu izvanjsku manifestaciju, na njezinu pojavu i znaenje u

uline

poteze

(pretee

avenija)

kojima

je

povezao svetita u Rimu, kako bi olakao prolaz hodoasnicima i procesijskim povorkama. Avenije poela dobivaju posebno na znaenju kao u sedamnaestom stoljeu kada se masovnije upotrebljavati koija gradsko prometno sredstvo. Avenija je omoguavala pravolinijsko kretanje a to je bilo znaajno i za odravanje vojnih parada. Barokni trgovi su za razliku od srednjevjekovnih i renesansnih manje sluili okupljanje, a vie za aristokracije i crkve. Glavna karakteristika baroknog trga (a mnogi takvi su bili projektirani, ali ne i nacrtima idealnih gradova) izvedeni u jeste aksijalna za trgovanje i prezentaciju moi

simetrina kompozicija. Barokni trg je za razliku od renesansnog otvoren i vizuelno povezan sa irim prostorima grada. Zavrna toka u vizualnom doivljaju trga je najee objekat reprezentacije moi, aristokratska palaa ili crkva, te spomenik, obelisk ili fontana. Najznaajniji barokni trgovi izgradjeni su u Rimu sa tlocrtnim elementima trapeza i ovala. PIAZZA SAN PIETRO, Rim

Dovretak barokne zamisli 1930.-ih trapezni trg (Piazza Rusticucci); ulica u osi kompozicije (Via della Conciliazione)

Zaetke ove ideje nalazimo u Rimu krajem XVI stoljea kada Papa SIXTUS V. gradi iroke 48

1656., glavni autor: Gian Lorenzo Bernini; tri kompozicijske cjeline: ovalni trg (Piazza Obliqua), trapezni trg, proelje crkve; obelisk Kaligule (postavio arh. Carlo Fontana u doba Siksta V.), dvije fontane

PIAZZA NAVONA, Rim

PLACE DES VICTORIES, Jules Hardouin-Mansart, projekt 1685.-87., izvedba 1705., prototip krunih trgova (prvi kruni trg u Parizu); radijalni ulaz ulica na trg

U doba Louisa XIV. trasirana ulica Champs Elyses (spajala Louvre i Versailles) 1748., Pierre Patte prijedlog novih trgova u tkivu grada

Domicijanov stadion, srednjovjekovni trg, barokno dovrenje trga 1651; stambene zgrade (15.17. st.); barokna crkva S. Agnese in Agone (arhitekti: Rinaldi, Borromini)

Dok je u ranom baroku (16 i poetak 17 stoljea) u pogledu oblikovanja gradskih prostora bio dominantan utjecaj Italije, dotle je u kasnom baroku (17. i 18. stoljee) predominirao utjecaj Francuske posebno Pariza. Obnova Louvrea i ureenje vrtova Tuileries najznaajniji su zahvati u renesansi, nakon toga gradnja Pariza realizira se temeljem planova iz: 1675.,1748.,1793. g. 1675., Francois Bullet i Pierre Blondel Plan dembellissement - prijedlog bulevara na mjestu gradskih fortifikacija; sklopovi javnih zgrada, novih ulica i trgova;
projekt 1755., izvedba 1763.; autor: Jacques-Ange Gabriel

1755. natjeaj za Place de la Louis XV. (Place de la Concorde)

49

otvoreni trg jedno arhitektonsko proelje (pogled prema crkvi La Madeleine); izvorni projekt: pravokutni tlocrt s odrezanim uglovima, motiv jarka (okvir trga), spomenik Louisu XV. i dvije fontane;

dvije osi kompozicije: - Louvre / Jardins de Tuileries / Champs Elyses / LEtoile - Seine / Rue Royal / La Madeleine

- 1793. povjerenstvo umjetnika donosi plan za poljepanje Pariza (malo se ostvarilo)

VERSAILLES, Vaux-le-Vicomte Primjena perivojnih detalja u oblikovanju gradova: zvjezdasti trgovi trokrake aleje (Patte doie) lepezasti trg (Versailles - Place dArmes, autor: J.H. Mansart) -

Istaknuti arhitekti francuske kao Le Notre, Blondel i drugi bili su angairani na tim znaajnim urbanistikim zahvatima. Kad je koncem 17 stoljea izgradjen Versailles kao tipian primjer grada, rezidencije apsolutistikog vladara, to je imalo utjecaja na izgradnju nekoliko slinih poduhvata kao to su Karlsruhe u Njemakoj, Petrograd (danas Lenjingrad) u Rusiji i Washington u SAD. Osnovno obiljeje tih gradova rezidencija jesu simetrina kompozicija tlocrta grada najee sa naglaenim radijalnim ulicama - avenijama usmjerenim prema palai vladara kao centru moi tog vremena. Versailles (Versaj) kojeg je izgradio francuski kralj Louis XIV daleko izvan Pariza pravi je primjer materijalizacije jednog vladarskog koncepta apsolutizma. Sve to je sluilo kralju ogromnih je dimenzija dok je sama struktura grada unutar blokova oivienih zrakasto poloenim bulevarima skuena.

URBANIZMU

BAROK PRISTUP

KARAKTERIZIRA ORGANIZACIJI

RADIKALAN

GRADA. SPAJANJEM PARCELA I NOVIM REGULACIJAMA ULINE MREE, MIJENJA SE NEKOHERENTNA SREDNJEVJEKOVNA STRUKTURA. IZGRADNJA GRADA IZLAZI IZVAN UTVRENOG JE PERIMETRA, A POJEDINANO UVIJEK PODREENO

GRANDIOZNOJ KONCEPCIJI C J E L I N E. ITALIJA Barokni trgovi Rima: - Piazza San Pietro, Piazza Navona, Piazza di Spagna, Piazza di Trevi, Piazza del Popolo Proirenja gradova: - Torino - antika jezgra grada, planirano irenje 16.-18. st. Trgovi na spoju staroga i novoga grada. 50

16. ST.

TORINO PLAN GRADA 16. / 17. ST.

17. ST.

PETROGRAD Osnovao ga je ruski car Petar Veliki 1703. godine kada i postaje prijestolnica Rusije. Istovremeno s tim poinje i planiranje grada.

- izgradnja tvrave Petra i Pavla (A, B) na otoiu, 1703. - prvi Kraljevski i plemiki dvorci i perivoji - Stupinigi, Caserta, Monza KARLSRUHE Osnovan 1715 god. Ima, u odnosu na Versailles, jo naglaeniju radialnu emu uline mree koja je na jednak nain provedena i u gradu i u parku. Izgradnja kua bila je propisana, a u gradu je bila i izvrena diferencijacija ulica po stupnju otmjenosti 51 urbanistiki plan (nije prihvaen): ortogonalna izgradnja na Vasiljevskom otoku (C), 1717. - drugi urbanistiki plan (nije prihvaen): gradtvrava ovalnog oblika, autor Pierre Blondel, 1717.

LONDON stanje 1610. PETROGRAD, Pierre Blondel 1717.

Grad dobiva karakteristinu tlocrtnu matricu sa tri zrakaste avenije usmjerene prema carskom dvoru za vrijeme vladavine carice Katarine II u drugoj polovini 18 stoljea. 1763. natjeaj za urbanistiko uljepanje grada (vrijeme carice Katarine II.)
LONDON 1666. - Christopher Wren (1632.-1723.) ortogonalno-radijalna obiljeja) planimetrija -

(renesansno-barokna

LONDON

John

Evelyn

prijedlog

obnove arita

grada

VELIKA BRITANIJA - scenografski barokni principi ujedinjeni s engleskim osjeajem za krajolik i perivojnu arhitekturu; - kraljevske rezidencije s perivojem Hampton Court zaetak vrtnih gradova. LONDON 1666. godine poar je unitio 13.000 zgrada u sreditu grada _ prijedlozi za urbanistiku rekonstrukciju grada

ortogonalno-zvjezdasta Temzi.

planimetrija.

radijalne

(zvjezdaste) kompozicije su katedrala St. Paul i most na

LONDON - Robert Hooke - prijedlog obnove grada. Reminiscencija na rimski urbs quadrata

BATH Tradicija termi od rimskih vremena. Grad se u 18. i 19. stoljeu razvija kao mjesto za zabavu, 52

ladanje i odmor. Prepoznatljiv karakter gradu daje isprepletanje arhitekture i krajolika uvlaenje pastoralnih scena pejzanoga perivoja u grad.

Autori: John Wood otac (1700.-54.) i John Wood sin (r. 1727.) Zmijoliki oblici zgrada prilagoeni obliju terena, slobodnostojee zgrade u krajoliku predstavljaju najavu urbanizma 20. st.

4
EDINBURGH 1767. natjeaj za urbanistiki plan sjevernoga dijela grada. James Craig - autor urbanistikoga plana - tri uzdune ulice (Queen Street, Georges

2 1

Street, Princes Street) - sedam poprenih ulica; - longitudinalni perivoj, skverovi; - vrtovi u unutranjosti blokova.

BATH - John Wood & Indigo Jones 1782. 1-Queen Square (1729.) 2-Kings Circus (1754.) 3-Royal Crescent (1767.-74.) 4-Lansdown Crescent (1789.-93.)

URBANISTIKI PLAN

ZRANI SNIMAK

Urbanistike koncepcije kasnog baroka koje su bile najizrazitije ispoljene kod rekonstrukcije Pariza i u izgradnji rezidencije apsolutistikih vladara imale su odraza na mnoge urbanistike zahvate u 19 i 20 stoljeu. 53

GRADOGRADITELJSTVO 18. STOLJEA U HRVATSKOJ Neujednaenost gradograditeljskoga razvitka najvea Hrvatskoj Barok i barokni klasicizam kao stilske odrednice u umjetnosti Mali broj stanovnika u gradovima: Dubrovnik 20.000, Split - 12.000, Zagreb - 7.000, Rijeka 6.000, Varadin - 5.000, Karlovac - 3.000. Razvoj grada je posljedica politikih i drutvenih prilika: - politika razjedinjenost Hrvatske izmeu: - Austrijske Monarhije, - Mletake Republike, - Dubrovake Republike. - Hrvatska u sklopu: - Austrijske Monarhije: - Banske Hrvatske, - Slavonije i - Vojne krajine graditeljska djelatnost u sjevernoj

povlaenje - razlog je to za fortifikacijsko graditeljstvo u Hrvatskoj tijekom 18. stoljea Novi vojni gradovi: Bjelovar, Nova Gradika

BJELOVAR 1756. poetak izgradnje grada (Novi Varadin), General Filip Beck; 1772. krajiki grad s posebnim povlasticama; 1871. sjedite upanije Bjelovarsko-krievake 1874. slobodni kraljevski grad Prepoznatljiv trg (4 bloka). Nove vojne tvrave: Osijek-Tvra (1710.-1721.), Slavonski Brod (1715.-1732.), Stara Gradika (1762.), Petrovaradin; plan grada: kvadratni tlocrt, ortogonalni raster (6x6 blokova), velik kvadratni

U doba vladavine Marije Terezije (sredina i druga polovica 18. st.) - politika, gospodarska i kulturna obnova Hrvatske nakon 150 godina turske vlasti u Slavoniji i dva stoljea ratova s Turcima. Tijekom cijelog 18. stoljea vode se ratovi s Turskom s ciljem da ih se prisili na daljnje 54
NOVA GRADIKA / STARA GRADIKA

Barokni

preobraaj

postojeih

gradova:

izgradnja baroknih zgrada u srednjovjekovnorenesansnom gradskom tkivu: Zagreb, Varadin,

Krievci,

Koprivnica,

Karlovac,

Poega,

GRADOGRADITELJSTVO ISTRE I PRIMORJA Ugradnja baroknih zgrada, spontani razvitak gradova u sklopu starijega gradskoga tkiva. Novi dijelovi naselja se ggrade sukladno baroknoj zamisli (izvan naslijeenoga grada): Rovinj,

Vukovar, Daruvar, Virovitica, Naice, akovo irenje grada: - uz glavne prometnice; - nepravilan raster: Osijek Gornji grad, Slavonski Brod, Koprivnica, Daruvar, Krievci, Petrinja, akovec; - nepravilan gradograditeljski ustroj: Otoac, Gospi, Ilok-suburbij Dvorci i ljetnikovci (poticaj za urbani i suburbani razvitak naselja): Bedekovina, Gornja Stubica, Ludbreg, Zaretje, Daruvar, Kutjevo, Naice, Valpovo, Virovitica, Vukovar Barokna perivojna arhitektura: Maksimir, 1787., Valpovo, druga polovica 18. st.

Pore, Veli Loinj, Bakar. Probijanje i ruenje utvrenja u lukim gradovima: Umag, Rijeka, Kraljevica, Novi, Senj, Krk, Osor, Cres, Rab, Pag Stagnacija u izgradnji gradova. Proirenja naselja uz prilazne putove: Zadar, Trogir, Imotski, Makarska, Hvar, Vis, Korula. Barokne zgrade unutar staroga gradskoga tkiva: Dubrovnik Utvrivanje gradova: Dubrovnik; Knin, Klis. Ljetnikovci s perivojima: dubrovako podruje OSIJEK - TVRA Zadar, ibenik, Split,

Nositelji preobrazbe gradova: - 17. st. - crkveni redovi (franjevci, pavlini, isusovci) - 18. st. - crkveni i vojni krugovi, feudalci i graani Novo urbanistiko mjerilo - vee zgrade (vei horizontalni i vertikalni gabarit); - vea irina parcela (graevnih estica); - skromni vizualni barokni efekti (usmjeravanje vizura). Nove barokne zgrade u gradu (istaknuti poloaj): crkvene zgrade (crkve, samostani), palae: (biskupske, upanijske, plemike, gradske vijenice), javne zgrade (sjemenita, opinske zgrade, zgrade zemaljske uprave, plemiki konvikti), vojne graevine (oruarne, vojarne, sjedita zapovjednitva), plemike palae, graanske kue, kanonike kurije.

Osjeka Tvra: tvravsko naselje najvrjedniji spomenik Hrvatskoj. 1687. - Osijek osloboen od Turaka; 1712.-1719. - gradnja Tvre 1719.-1721. - gradnja Krunske utvrde Autor plana Maksimilijan Eugen grof Gosseau de Henef Voditelji radova: feldmaral Johann Stephan von Beckers & potpukovnik Friedrich von Heisse; 1923.-26. - ruenje fortifikacijskoga sustava (Vaubanova shema utvrenja). baroknoga gradograditeljstva u

OSIJEK - TVRA

55

Barokna preobrazba turskoga grada Barokni naselju ortogonalni plan prilagodba naslijeenom kasnosrednjovjekovnom turskom

OSIJEK - TROJNI GRAD

KASNOSREDNJEVJEKOVNI PLAN GRADA

TVRA GORNJI GRAD 1692., 1702. - zasebna opina DONJI GRAD 1698., 1704. - zasebna opina 1786..- jedinstvena gradska opina SLAVONSKI BROD TVRAVA Stara turska tvrava / civilno naselje / nova tvrava

PLAN BAROKNE PREOBRAZBE

etiri ulaza u grad: Valpovaka, Vodena, Nova i Vukovarska vrata Dvije glavne ulice povezuju nasuprotna vrata, velik kvadratian trg u sredini grada: Trg sv. Trojstva Hauptplatz/Paradenplatz - zavjetni pil protiv kuge (kuni pil), - dvije fontane. Vojne, crkvene i civilne zgrade u gradu: - vojarne, spremita, oruarne; - franjevaki i isusovaki samostan, upna crkva sv. Mihovila; - stambene zgrade Vane zgrade na trgu: Glavna straa, Glavno zapovjednitvo, Gradski magistrat. 1714. plan in. Willer-a za novu tvravu

1715.-1735. izgradnja nove tvrave

56

Nova tvrava izgraena izmeu stare turske tvrave i utvrenoga civilnoga naselja Kvadratina tvrava s 4 ugaona bastiona i fortifikacijskim sustavom Vaubanovskoga tipa.

ZAGREB Gradec i Kaptol ive u srednjovjekovnorenesansnim okvirima. Formira se gradsko podgrae: Ilica, Harmica, Vlaka

VUKOVAR Jai razvoj od sredine 18. stoljea nakon ustrojbe vlastelinstva grofova Eltz (1736.) i utemeljenja Srijemske upanije sa sjeditem u Vukovaru (1745.) Dvojni grad: - srednjovjekovni nepravilan grad na desnoj obali Vuke naseljen obrtnicima i trgovcima; - planski osnovan Novi Vukovar (1722.) na lijevoj obali Vuke naseljen upanijskim inovnitvom i vojskom (veina njemako stanovnitvo). RIJEKA 1717. - slobodna luka (odobrio kralj Karlo VI.) 1725.-1728. - Karolinska cesta 1755.-1756. - regulacijski plan (odobrila kraljica Marija Terezija) 1766.-1785. - regulacijski planovi; Novi grad ortogonalni predloak - stoljee prije Zagreba 1773.-1806. Antun Gnamb (geometar, urbanist, projektant) KRALJEVICA Barokna preobrazba Gradeca: palae u gradu i na rubu grada. Barokna preobrazba Kaptola: barokni biskupski dvor, kanonike kurije.

57

Katel Zrinskih (17. st.), luka i zavrna toka Karolinske ceste (kralj Karlo VI., prva pol. 18. st.). 1788. - urbanistiki plan. SENJ Izvozna luka u 18. st. (Trst austrijska luka; Rijeka maarska luka; Senj hrvatska luka).

URBANISTIKA

OBILJEJA

SJEVERNOAMERIKIH GRADOVA 17. 19. stoljee (PRIJE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE DO 1870-ih GODINA) URBANA AMERIKA PRIJE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE Graanski rat 1861.-65. razdjelnica u povijesti sjevernoamerikih gradova, nakon toga nagli razvoj nakon rata potaknut eljeznicom i industrijalizacijom. Mladost amerikih gradova - u usporedbi s europskom urbanom tradicijom ilustrira drukiji urbani karakter: - jedva da postoji povijesni urbani prostor vrijedan panje, - nedostaje arhitektura ulice samo

Ruenje gradskoga zida i izgradnja javnih i stambenih zgrada. 1776.-79. Josefinska cesta Karlovac-Senj (kralj Josip II.) DUBROVNIK Barokna obnova nakon potresa 1667., izgradnja baroknih graevina u srednjovjekovnorenesansnom tkivu grada: katedrala Velike Gospe, sklop isusovakog kolegija sv. Ignacija, crkva sv. Vlaha SPLIT Fortifikacijska ovojnica oko grada i dvije tvrave (Gripe i Bavice). Fortifikacijski sustav ruen tijekom 19. i 20. st.

Pennsylvania Avenue u Washingtonu je ulica u europskog karaktera. Malobrojni gradovi povijesnih slikovitih obiljeja: Ohio, Mississipi, Missouri, Hudson Prema tlocrtnoj slici gradove dijelimo na: - spontano nastale gradove - gradove sa jednolinim ortogonalnim sustavom: New York, San Francisco, Los Angeles, Chicago, Memphis, Illinois; - gradove sa ortogonalno-dijagonalnim sustavom: Washington, Philadelphia, Detroit Prvi doseljenici u Americi slijedili su dva modela izgradnje grada: - gradovi po shemi mree

MARJAN

GRIPE

BAVICE
SAVANAH

- sela s glavnom ulicom koja su postala poznata zahvaljujui vestern filmovima 58

sreditu

prvih

gradova/naselja

bili

su

smjeteni: crkva, banka, kola, bar i trnica Amerika kua zadrala je dvije temeljne europske tipologije: - panjolski koral i patio u Latinskoj Americi; - englesku ladanjsku kuu u sjevernoj Americi. Razvoj Sjevernoamerikih gradova je znaajan zbog toga to novi gradovi nisu optereeni povjesnim nasljeem, a istovremeno nastaju pod utjecajem barokno-klasicistikih zahvata Europe: - utjecaj Versaillesa; - utjecaj urbanistikih zahvata u Parizu. irenje grada realizira se: - stvaranjem radnikih predgraa; - gradnjom vila uzdu glavnih cesta izvan grada. Nagli razvoj nakon graanskog rata, potaknut eljeznicom gradova. Koncem 18 stoljea novo formirane Sjedinjene Amerike Drave izgradjuju svoj glavni grad Washington po uzoru na apsolutistike gradove osamnaestog stoljea - u prvom redu Versailles. Prvi ameriki predsjednik George Washington. izabran je 1790.. oznaio je mjesto koje nije vee od 10 kvadratnih milja na rijeci Potomac, gdje se izgradio novi glavni grad koji je trebao biti gotov u prosincu 1800. Do tada je Philadelphia bila glavni grad. Major Pierrre Charles L'Enfant (1754.-1825.) planirao je novi glavni grad. Roen je u Parizu i proveo je djetinjstvo u Versaillesu. Studirao je na kraljevskoj akademiji slikarstvo i skulpturu. Emigrirao je u Ameriku 1777. gdje je prvo vrijeme bio vojni inenjer, a zatim je radio kao arhitekt. Napisao je predsjedniku Washingtonu pismo u kojemu je traio da ga zaposli da napravi glavni grad. To je bilo prihvaeno. Svoj plan je pokazao u kolovozu 1791. 59 Do tog objekta vodi snop radijalnih avenija kao i do Bijele kue, rezidencije predsjednika. - ishodite tlocrta - pravokutni trokut odreen tokama: Capitol, White House, Washington Memorial; - stranice trokuta smjerovi uline mree; i industrijalizacijom, prua
WASHINGTON (1791. g.) - Pierre Charles L'Enfant - francuska urbana tradicija i kultura (francusko podrijetlo autora); - europski urbanizam kasnog 18. stoljea (klasicizam, Napoleon I.); - prijedlozi 2. predsjednika SAD-a Thomasa Jeffersona.

mogunost oivotvorenja utopijskih industrijskih

Istaknut poloaj u kompoziciji centra grada dobio je Kapitol tj. zgrada Predstavnikog doma kao simbolu demokratskog poretka nove drave.

- Pennsylvania

avenue

najvanija

ulica

drave: predstavlja odnos zakonodavne i izvrne vlasti; ulica s drvoredom. NEW YORK NASTAJANJE GRADA - 1624. Nizozemci osnovali grad New Amsterdam; - prvih 150 godina grad se razvijao bez plana; _ izvorno naselje: utvreno i smjeteno na junom dijelu otoka Manhattan; - 1664. Britanci osvojili grad i nazvali ga New York.

NEW YORK, 1767

NEW YORK PLANIRANJE GRADA - 1767. Ratzen plan prvi planirani trg; - 1811. poetak urbane mree izduenih
NEW YORK, sredina 19.st.

pravokutnika: 12 uzdunih avenija (avenues) i 155 poprenih (istok-zapad) ulica (street); - ekstremno brz razvoj grada u 19. st. Godine 1869. grad je jo uvijek bio na junoj polovici Manhattan Islanda i nije postojalo mostova preko razmjerno uske East River. Brooklyn Bridge otvoren je 1883. Prva zgrada s dizalom bila je izgraena 1873. godine da bi ve 1914. bila podignuta zgrada sa 60 katova te 1931. godine Empire State Building sa 102 kata (110 katova imao je World Trade Center sruen 11. rujna 2001.) PHILADELPHIA, PRVI PLAN GRADA Guverner i vlasnik Pennsylvanie William Penn traio je 1681. da se odabere mjesto za novi grad uz rijeku Delaware tamo gdje je ona plovna i duboka i gdje ne poplavljuje zemljite. Odredio je povrinu od 4000 ha. Odabrano mjesto na razmjerno ravnom terenu bilo je dovoljno da se izbjegnu poplave, a bilo je poumljeno i s dovoljno svjee vode. 1682. utemeljenje grada - William Penn (1644.1718.). 1683. prvi plan grada - autori: William Penn i Thomas Holme. 60

Obiljeja prvoga plana grada: - veliina: 1,6 x 3,2 km - ulice pod pravim kutom - 2 glavne ulice (=30 m) - sredinji trg (povrina 4 ha) s javnim

GRADOVI

PREDINDUSTRIJSKOG

RAZDOBLJA I RAZDOBLJA INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE (18. i 19. stoljee) PREDINDUSTRIJSKO RAZDOBLJE Drutveno-politike razlike na europskom tlu: Kontinent Europe Feudalni apsolutizam Britansko otoje Engleska nije ratovala na svom podruju (parlamentarna monarhija i decentralizirana dravna vlast) Hrvatska / jugoistona Europa prijetnja od Turaka. Nakon poraza kod Bea (1683.) i mira u Sr. Karlovcima (1699.) jo se uvijek grade vojne utvrde (Osijeka Tvra 1710-21., Slavonski Brod 1715.-35. Petrovaradin) Na prijelazu iz 18. u 19. stoljee dogodio se niz zbivanja koji su potaknuli razvoj industrijske proizvodnje: - prijelaz s manufakturne na veleproizvodnju Engleska / kotska oko 1770.; - novi materijali, zaetak crne metalurgije: 1728. valjani limovi, 1740. lijevano eljezo; - izum parnog stroja 1768. ( James Watt ); - izum tkalakog stana; - Galvani otkriva elektricitet 1780.; - izum postupka za dobivanje elika 1784. poetak razvoja teke industrije; - prvi automobil na paru 1770. , izum parne lokomotive i parobroda (prvi komercijalni parobrod 1800.); Buroaska revolucija (Francuska 1789.) - nakon buroaske revolucije mijenja se vlasnika slika gradskog prostora. Zemljite u posjedu plemstva i crkve postaje nove narodnim regulacije vlasnitvom gradova. to Na omoguuje

zgradama: gradska vijenica, dravna zgrada, trnica, kola; - 4 manja trga/podcentra (3 ha); - luka na rijeci Delaware. Uzor za plan - plan obnove Londona 1666. (autor Richard Newcourt)

Dogradnja plana: dijagonalne ulice; Fairmount Park (najvei gradski perivoj u SAD) 1890. gradnja nove gradske vijenice na glavnom trgu poetak izgradnje poslovnoga sredita grada na izvorno zamiljenom mjestu. Spontani razvoj gradskog centra uz luku eljeznica umanjuje vanost luke i preusmjerava promet u gradu.

pozornicu stupa kapital kao pokreta razvoja. KRIZA GRADA FAZA 1 Bespotedna eksploatacija - kritika naivnog bunta (ludisti - unitavanje strojeva); socijalna kritika socijalisti utopisti teoretiari (Engleska, kotska, Francuska i Njemaka) 61

FAZA 2 Uvianje da sretan radnik bolje radi.

nepripremljeni za tako nagli rast nisu u stanju savladati probleme stanovanja i prometa.

SLIKA GRADA DO 18. STOLJEA

Forma grada se promjenila zbog promjene vojne doktrine i ratne tehnike. Obrana grada u klasinom smislu vie nije mogua. Potreba za bedemima nestaje, pa se oni uklanjaju.
PREDINDUSTRIJSKI I POSTINDUSTRIJSKI GRAD

Oslobaa se prostor za izgradnju javnih zdanja, parkova i novih prometnica.

Uvjeti

stanovanja

zgusnutim

gradskim su veoma

aglomeracijama u 19. stoljeu bili

nepovoljni, jer je velika potranja praena pekulacijom sa graevinskim zemljitem dovela do toga da su vlasnici zemljita nastojali ostvariti maksimalnu rentu na tetu stanara.
SLIKA GRADA NAKON 18. STOLJEA

Veliki dio stanova izgradjen u to vrijeme za iznajmljivanje bio je viestruko substandardan. Koritenje zemljita preko svake mjere dovelo je do toga da je veina stanova bila neosunana i slabo provjetravana, izgradjivane su i unutranjosti blokova, a sanitarni uredjaji su bili izuzetno nedostatni. Openito se moe rei da stanovanje ni izdaleka nije kvalitetom pratilo razvoj tehnologije proizvodnje. Kod gradova koji su imali povjesni kontinuitet prirodnih zemljita. Friedrich Engels se mnogo bavio prouava njem uvjeta ivota radnike klase u gradovima posebno engleskim i o modernom gradu sredine 19 stoljea navodi slijedee:"Suvremeni gradovi su otpad, oni predstavljaju kaljuu nekad tako 62 razvoja izvan povjesne jezgre, prostor se izgraivao kaotino i bez potivanja karakteristika novog graevinskog

Razvoj

proizvodnih

snaga

uvjetovan

prvenstveno izumom i praktinom primjenom parnog stroja u ovom je razdoblju ubrzao razvoj kapitalizma kao novog drutvenog sistema iako se njegovi poetci naziru ve u 17. stoljeu. U tom razvoju prednjaile su s jedne strane evropske zemlje koje su sve jae eksploatirale kolonijalne posjede kao i Sjedinjene Amerike drave koje su kolonizacijom svojih zajednikih podruja ostvarile mogunosti za nesluenu ekspanziju. proizvodnje Razvoj koji se gradova bitno bio je pod od neposrednim utjecajem industrijskog naina

razlikovao

dotadanje manifakture, a traio je mnogo vei broj radnika nego to ih je u gradovima bilo. Radna snaga dolazi sa sela u gradove, a gradovi rastu bre nego ikada ranije i

bistre rijeke u kojoj se ovjek mogao ogledati. Oito je da se vie ne mogu odstraniti kaljue i truloa koje vrve bakterijama; one prodiru kroz sve i prezentiraju se kao lice nove koncentracije ljudi. Samo tamo gdje tvornice nisu prodrle u grad, gdje grad nije sa svih strana njima pritisnut dobiva se neto ugodnija slika ...". Engels u svojim radovima na temu grada i stanovanja ulazi i u neka sutinska socijalna i ekonomska pitanja pa se tako i vrlo kritiki odnosi i prema izgradnji posebnih 'novih radnikih naselja oko industrijskih pogona. Izgradnja posebnih radnikih naselja u drugoj polovici 19 stoljea nastala je kao posljedica elje vlasnika tvornica da vre veu radnika uz tvornicu uz stanovito poboljanje ivotnih uvjeta jer je postalo evidentno da odmorniji i zadovoljniji radnik kvalitetnije radi i poveava dobit vlasnika. Najvie takvih naselja bilo je izgradjeno u Engleskoj, a i u industrijskim centrima Francuske i Njemake. Kaotini rast gradova pod utjecajem intenzivne industrijalizacije pobudio je mnoge znanstvenike i inenjere da ponu razmiljati o izlazu iz kriznog stanja u koje su dospjeli skoro svi veliki gradovi u Evropi. Kritizirajui postojee stanje mnogi od njih izradjivali su i prijedloge za rjeavanje nastalih problema u vidu teorija, planova i projekata. Mnogi su nastavili tradiciju utopista - socijalista iz vremena renesanse i baroka. Kritika socijalista utopista nadovezuju se na teorije idealnih gradova renesanse i baroka: ali i na J.J. Roussau-ovu filozofiju prosvjetiteljstva i povratka prirodi - Saint-Simon, ali socijalista Fridrich Engels. Istaknuti predstavnici socijalista-utopista bili su: CHARLES projekta: Ville du Garantisme - u sredini trgovaki i administrativni dio grada, oko njega industrija, FOURIER (1772-1837.) pod geslom povratak prirodi i vraanja na selo - dva

na rubovima poljodjelstvo; vanost pejzaa. Stanovanje koncentrirano u jednoj velikoj zgradi. irina ulica 18 m Falanstere - naselje (radna zajednica) za 1600 ljudi: palaa duga 720 m, trg 400 m. Razliite drutvene klase su razdvojene, ali se mogu mijeati. Nekoliko realizacija (Francuska, Alir, Nova Kaledonija, Amerika) JEAN BAPTISTE ANDR GODIN (1817.-1888.) industrijalac i utopist, sljedbenik Fouriera, Solutions sociales (Drutvena rjeenja) Guise (sjeverna Francuska), 1874. - idealni grad za radnike zaposlene u njegovoj tvornici; - naselje za 1500 stanovnika (nastanjeno do danas), - zgrade oko sredinjega trga

FAMILISTERE (Francuska)

CLAUDE NICOLAS LEDOUX (1736.-1806.) Industrijski grad Salines des 1775. Chaux, sa socijalistikim motivima, (izgradnja

prekinuta Francuskom revolucijom)

SALINES DES CHAUX

63

ETIENNE CABET (1788.-1856.) Francuski politiar koji je zbog radikalnih ideja emigrirao u Englesku: - Voyage en Icarie, 1842. Ortogonalna shema i blokovi (pokuaj osnivanja U Texasu, SAD)

NEW LANARK /Engleska/ - u krajoliku uz industrijske graevine, naselje za radnike i njihove obitelji sa zgradama drutvenog servisa (kola, staraki dom)

Prema Evropi:

uzorima

utopistikih

teoretiara

realizirana je nekolicina industrijskih gradova u - Sir TITUS SALT - industrijski planirani grad (1851.-60.)
IKARIJA

ROBERT OWEN (1771.-1858.) Prvi industrijalac koji je pridonio rjeavanju problema stanovanja radnika, njegova kritika grada bila je konstruktivna, bez politike i ideoloke pozadine.

SALTAIRE (Engleska)

- James Silk BUCHINGHAM (Engleska), 1849. Victoria grad planiran po uzoru na Owenov New Harmony, industrijski grad za 10 000 stanovnika. Kapitalistika, ne socijalistika utopija (najsiromaniji stanovnici su na periferiji)

NEW HARMONY /SAD/ - komunistika opina (kolonija) - kvadratian tlocrt, u sreditu zajedniki prostori, uokolo stanovanje VICTORIA

64

- KRUPOVA naselja (sredina 19. st.) - u Njemakoj Rurskoj oblasti (metalurgija i teka industrija) Industrijalac WALDORF (autor koncepta Rudorf Steiner) Nagli razvoj industrije postavljao je sasvim nove zahtjeve na promet emu dotadanja prometna sredstva nisu bila dorasla. Parni stroj je omoguio razvoj novih prometnih sredstava prije svega eljeznice i parobroda. - eljeznica (prva eljeznica izgraena u Engleskoj 1825. - 25 km, ve 1840 g. duljina eljeznikih pruga u svijetu iznosila je 7.712 km, 1860. g. 107.915 km, a 1870. g. ak 207.000 km.), razvijaju se sustavi javnog prijevoza unutar grada: omnibusi na konjsku vuu, podzemna eljeznica (1863. London, prva linija), nadzemna eljeznica na vijaduktima (New York 1871.) - parobrod, grade se velike luke, gradovi se meusobno povezuju (planska organizacija meuprostora). eljeznica kao prometno sredstvo za transport ljudi i roba odigrala je znaajnu ulogu u preobraaju - gradova i koliko god je bukom i dimom unosila negativne elemente u kvalitet ivota u gradovima ona je omoguila i proces decentralizacije stanovanja. Tako je sredinom 19. stoljea u najrazvijenijim gradovima Evrope i Engleske zapoeo proces stanovitog pranjenja gradskih centara a to je onda omoguilo temeljitu rekonstrukciju tih centara unoenja veeg broja novih gradskih sadraja posebno poslovne namjene i objekata kulture. Medju gradovima koji su u 19. stoljeu proveli rekonstrukciju svojih centralnih podruja posebno se istie Pariz u kome su se te rekonstrukcije provodile prema zamislima revolucionarne "Komisije umjetnika" ve od 1793. god. Najvei zahvati su izvreni u doba Napoleona III. (1808.-1873. Tree Carstvo) prema zamislima G. E. Haussmanna od 1872 g.

Haussmann (1809.-1891.) je bio gradski perfekt Pariza u vrijeme Napoleona III. (gradonaelnik i upravitelj policije), a od 1853. g. na elu Komisija umjetnika (koja od 1793. g.djeluje u Parizu) inicira veliku rekonstrukciju Pariza. Neke su ideje ostale neostvarene (npr. osovina Louvre Place de la Bastille). Komisija je klasificirala ulice u 5 kategorija. Planirane ravne i iroke avenije briu dijelove naslijeene parcelacije i reu blokove. Trgovi: Etoille, Pl. De Nation, Pl. De la Bastille. Da bi se olakala realizacija planiranih zahvata 1850. godine donosi se zakon o izvlatenju (eksproprijaciji) zemljita.

Regulacijski plan Pariza, 1853. rekonstrukcija povijesnoga grada

Razlozi urbane obnove Pariza 1853.-1871. su: - oblikovati reprezentativne prostore oko javnih zgrada i palaa; - omoguiti preglednost prostora u sluaju suzbijanja nemira; - poboljati sanitarne prilike ruenjem siromanih kvartova; - izgradnjom irokih ulica omoguiti strujanje zraka i osunanje, te kretanje vojske i policije; - novim prometnicama grada razrijeiti eljezniki prometno kolodvor zaguenje

povezati sa sreditima za trgovinu i zabavu; - stvoriti lijepu prijestolnicu po uzoru na London (sredina 19. st. London 600 ha perivoja; Pariz 80 ha perivoja: Tuileries, Palais Royal, Luxembourg)

65

1806. prva regulacija trga - 12 smjerova (nove strategijske i obrambene doktrine - artiljerijska kontrola nad ulinim demonstracijama i proleterima)

Palaa invalida, Trocadero, Marsova polja

PARIZ Place de lEtoile /Charles de Gaule/

RUE DE RIVOLI - Percier i Fontaine - najznaajniji urbanistiki zahvat prve polovice 19. stoljea; - ulica uobliuje sjeverno proelje Jardin des Tuileries - pogled iz stambenih zgrada na Jardin des Tuileries - jedinstveno oblikovanje proelja - utjecaj na Regents Park u Londonu - produetak ulice u drugoj polovici 19. st.

AVENUE 1) put oivien drvoredom koji vodi do dvorca, hrama ili grada 2) iroka velegradska ulica s drvoredom s odlikama prilaza - vodi prema reprezentativnoj zgradi ili trgu Izvor avenije u antici: uvijek je bila znak Proboj Ulice Foch, stanje prije, za vrijeme i nakon dovrenog zahvata. autoriteta (Egipat - aleja sfingi, Perzija, Rim). Nema je u srednjem vijeku. Revitalizacija u renesansnoj i kulminacija u baroknoj perivojnoj arhitekturi. Vana tema u oblikovanju grada 18. i 19. stoljea

66

BOULEVARD - iroka gradska ulica namijenjena jakom prometu, esto s drvoredom

Rjeenje efikasnijih sredstava javnog prometa oito se nalazilo u domeni mehanike inske vue izvan nivoa ulica. London je 1863. god. izgradio prvu podzemnu eljeznicu u plitkom tunelu sa parnom vuom a 1890. zamjenjuje ju s elektrinom vuom u dubokom tunelu. Pariz je 1900. izgradio prvu etapu svoje podzemne eljeznice (metro), a Berlin 1911. g. New York je problem javnog gradskog prometa u 19. stoljeu rjeavao 1871 g. Svi ovi prometni sistemi izgradjeni u vrijeme bez automobila ili u poetnoj fazi njegove upotrebe svoju pravu vrijednost u savladavanju transporta velikog broja ljudi sa jednog na drugi kraj velegrada pokazali su u 20 stoljeu. Gradovi su u 19 stoljeu osim s problemima stanovanja i prometa bili suoeni s velikim problemima opremanja vodovodnom plinovodima naslijeenih i kao gradskih struktura mreom, za kanalizacionom glavnim izgradnjom nadzemne eljeznike mree na vijaduktima iznad ulica i niih zgrada -

Avenue de Champs Elyses Takve rekonstrukcije koje su provodjene i u drugim evropskim velegradovima imale su kao polazite prvenstveno stvaranje reprezentativnih gradskih prostora, ulica i trgova a u sluaju Pariza bulevari su imali i funkciju sprijeavanja revolucionarnih akcija radnike klase jer se na njima zbog velike irine nisu mogle podizati barikade a i kontrola vojske je bila mnogo efikasnija. Velika irina bulevara i avenija dobro je dola gradovima u 20. stoljeu kad se pojavio automobil kao masovno prometno sredstvo. Medjutim uvjeti stanovanja su takvim'rekonstrukcijama bili poboljani samo u novo izgradjenim zgradama uz bulevare i avenije dok su se u unutranjosti blokova jo i pogorali. Sve intenzivnija industrijalizacija s jedne i potrebe za poslovnim prostorima s druge strane postavljale su velike zahtjeve na prometnu mreu koja je posebno u centralnim gradskim prostorima postajala sve zaguenija. Najvei gradovi Evrope 19 stoljea London i Pariz bili su posebno suoeni s problemima gradskog prometa gdje u individualnom prometu jo uvijek dominira koija. Javni ulini promet se odvijao omnibusima s konjskom vuom, a prigradski eljeznicom.

energentom

domainstva i rasvjetu te koncem stoljea i elektrinom mreom. Ulice su bile najpovoljniji prostor za ugraivanje svih tih vodova pa je i stoga ulica i ulina mrea predstavljala dominantno obiljeje urbanistikog oblikovanja gradskog prostora. Tako su mnoge rekonstrukcije gradova u 19 stoljeu u stvari vrile zamjenu uskih starih ulica novim irokim koje su mogle primiti na sebe poveane zahtjeve prometa i ugradnju infrastrukture a zapostavljale prostore blokova medju ulicama. LONDON Nemogunost provedbe izvlatenja (eksproprijacije) gradskoga zemljita rezultirao je urbanim oblikom koji izrasta iz oblikovanja razliitih prostora i situacija izostala urbanistika zamisao cjeline grada.

67

- urbanistiki doprinos - square i gradski perivoj kao dio stambenih dijelova grada.

SQUARE - zemljite na kojemu se nalazi zatvoren vrt/perivoj okruen ulicom - omoguen kolni prilaz stambenim zgradama. Vrt je namijenjen stanovnicima okolnih zgrada (only for kee holders). - tlocrtni oblik razliit: pravokutnik, kvadrat, trokut, elipsa - tradicija unoenja "prirode" u gusto gradsko tkivo 15. st. - Linkolns Inn; 17. st. - prvi skver Covent Garden; 18. st. - skverovi raspreni u tlorisnoj slici grada - urbanistiko povezivanje - sustav skverova u 19. stoljeu

Regents Park najvaniji urbanistiki zahvat u 19. stoljeu u Londonu.

LONDON - REGENTS PARK / REGENT STREET 1812.-13.

Autor: John Nash (1752.-1835.), arhitekt Naruitelj: Princ Regent (kasnije George IV.). Otvoren graanima: 1838. godine, povrina 149 ha. Nashovi ciljevi: - osigurati to vei prihod vlasniku zemljita; - pridonijeti ljepoti grada; - pridonijeti zdravlju stanovnika grada. Portland Place / Regent Street - poveznica Regents Parka i St. Jamess Parka. Perivoj zamiljen kao luksuzni stambeni predjel grada za bogatu tada jo anonimnu klasu (koja se obogatila industrijom i trgovinom). Planirane velike stambene zgrade u nizu u obliku kruga, potkove, polumjeseca i linearnih poteza. Nova gradska estetika spoj urbanoga i prirodnoga (spoj urbanizma, arhitekture i perivojne arhitekture). Izveden vei dio perivoja i manji dio planiranih zgrada. 68
1. glacis 2. palaa Liechtenstein 3. palaa Belvedere prinza Eugena Savojskoga 4. Prater 5. Schlosshof (Augarten) 6. Schnbrunn

BE - URBANA PREOBRAZBA 1859.-1885. U 18. stoljeu grad se neplanirano iri izmeu glacisa i vanjskih gradskih zidova.

2 6 1 3 4 5

Natjeaj za ureenje sredita grada 1858.-1859. meu 426 radova pobjeuje arh. C.F.L. Frster.

Gradski perivoji, perivojni trgovi: Stadtpark, Burggarten, Volksgarten, Rathauspark; MariaTheresia Platz, Karlsplatz, Rooseveltplatz. Ulica Ring - kruna ulica s drvoredima na mjestu gradskih zidina

NEUE HOFFBURG HELDEN PLATZ

Vrijednost preobrazbe lei u konzervatorskom

BE - STANJE SREDINOM 19. STOLJEA

urbanizmu koji je povezivao stare i nove dijelove grada u cjelinu, te originalnost rjeenja. Pristup rjeenju je postao uzor za sline urbanistike zahvate u: Klnu, Nrnbergu, Leipzigu, Frankfurtu, Kopenhagenu, Brnu.... MILANO Urbani razvoj I. potaknut reformama st.). Marije Terezije i Josipa II (druga polovica 18. st.) i Napoleona (reforme (poetak 19. II Provedba isusovaca, izvlatenja (eksproprijacija) crkvenih posjeda Josipa ukidanje inkvizicije i dr.). 1805. Milano je glavni grad talijanskoga kraljevstva (Napoleon I.). U gradu je formirana komisija Commissione di Ornato koja djeluje u razdoblju od 1807. - 1814. godine, s glavnim ciljem - izrada regulacijskoga plana grada. Planirana nova mrea ulica se realizira kroz proirenja i produenja postojeih ulica i uvoenje ortogonalnih osi u radiocentrinu urbanu shemu. Planirana su dva glavna trga - Piazza Duomo (crkveni centar) i Foro Bonaparte (novi politiki i javni centar) - novi glavni gradski kruni trg s dvorcem u sredini (Castello Sforza, 14. st.) autor: arh. Antolini Vrijednost plana je u uvoenju urbanistikog 69

Prostor glacisa se ureuje sa nizom zgrada od javnog znaaja, gradskih perivoja i perivojnih trgova, te novim ulicama. Zgrade od javnoga znaaja: vojarna, burza (Brse), crkva (Votiv Krche), sveuilite (Universitt), dvorsko kazalite (Burgteater), gradska vijenica (Rathaus), parlament, palaa pravde (Justizpalast), muzeji umjetnosti i prirodnih znanosti, novi Dvor (Neue Hoffburg), opera, dom umjetnika (Knstler Haus), kursalon, dom primj.umjetnosti.

BE - STANJE KRAJEM 19. STOLJEA

reda u srednjovjekovno-renesansno tkivo grada. etiri desetljea prije Pariza najava urbanih rekonstrukcija 19. stoljea. U vrijeme kada je nastao urbanistiki plan Milana bio je jedan od najmodernijih u Europi. Plan nije ostvaren zbog pada Napoleona I. Plan je bio polazite za planove iz 1859. i 1884. (autor Cesare Berut)

BARCELONA Autor plana: Ildefonso Cerd, 1859.

Karakteristike predloenog rjeenja su: - shema urbs quadrata omoguuje beskrajno irenje, a dijagonalne ulice omoguuju brzo dolaenje do sredita. - povijesna jezgra nedirnuta novi grad izravno se naslanja na stari grad. - ameriki predloak grada. - plan nije u potpunosti ostvaren, ali je odredio kasniji razvoj;
MILANO REGULACIJSKI PLAN 1807.

- plan je predviao preveliki demografski i gospodarski razvoj, nudio je rjeenje za viu razinu urbane evolucije; u to vrijeme teko bi ga ostvario bilo koji europski grad; - urbana mrea + autonomni sustav etvrti i rezidencijalnih jezgri; - neodrivost plana tamo gdje je pretpostavljao nisku gustou; - provedivost plana tamo gdje je omoguio masovnu izgradnju gradskih blokova sukladno ciljevima graevne spekulacije; - kvadratni blok s odrezanim uglovima osnovna urbanistika jednica novoga grada

Piazza DUOMO 1861.70. autor: arh. Mengoni. Sjeverno od otvorenog trga ispred katedrale formiran je veliki natkriveni pasa sa nizom trgovakih i uslunih sasdraja.

70

- ulini drvoredi platana - nadomjestak za izostale javne perivoje na planu novoga grada.

koncept razvoja grada opasanog i proetog sistemima irokih zelenih pojaseva sa sportskim i rekreativnim sadrajima. Fassbender je kao jedan od prvih urbanista predlagao zoniranje grada prema funkcijama, a znatno je pridonio i razvoju urbanistikog zakonodavstva.

BARCELONA ZRANI SNIMAK STAROG I NOVOG DIJELA GRADA

Kritiari i teoretiari urbanizma 19. stoljea utemelji!i su suvremenu urbanistiku znanost posebno stoga to su u svojim radovima uoavali razvoja kompleksnost gradova. problema vie budueg nisu bili Problemi

razmatrani iskljuivo s graditeljsko-inenjerskog stajalita pa je faktor ovjek i prirodna okolina u tim radovima dobio jednakovrijedni tretman. Jedna od najsnanijih linosti urbanistike teorije 19. stoljea svakako je bio beki arhitekt Camillo Sitte koji svojom gradova (Der knjigom prema Stadtebau pod nach naslovom umjetnikim seinen
TONY GARNIER LA CITE INDUSTRIELLE 1899. 1904.

"Izgradnja naelima"

kiinsterischen Grund-satzen) izvrio veliki utjecaj na shvaanje oblikovanja gradskih prostora i pridobio brojne sljedbenike. On je na temelju humanistikog opredjeljenja, da ovjeku treba osigurati umjetniki oblikovan gradski prostor, ponovno Sitte je otkrio vrijednost trgova i ulica
ARTHURO SORIA Y MATA 1882.

renesanse i baroka pa ak i antikih trgova. kritizirajui nehumane koncepte urbanizma 19. stoljea bio i jedan od gorljivih boraca za dominaciju pjeakog prometa i ako u njegovo doba jo nije bilo automobila na gradskim ulicama. Medju urbanistima teoretiarima istakli su se originalnim i angairanim idejama Soria y Mata, Tony Garnier. Reinhardt Baumeister. T.Fritsch i drugi. Eugen Fassbender je prvi postavio

Jedan od najznaajnijih teoretiara urbanizma 19 stoljea svakako je engleski urbanista Ebeneser Howard. Njegova knjiga koja je pod naslovom "Garden Cities of Tomorrow" (vrtni gradovi sutranjice) izala 1898. g. otvorila je novo poglavlje u razvoju gradova posebno u Engleskoj i SAD. Kao reakciju na zagueni velegrad sa sirotinjskim etvrtima, zagadjenjem i dugim putovanjem na posa i sa posla Howard 71

predlae osnivanje organskog oblika grada sa ogranienim brojem stanovnika i gustoom naseljenosti. Howardov vrtni grad predstavlja u osnovnoj ideji simbiozu svih pozitivnih kvaliteta ivljenja na selu i u gradu. Stoga vrtni grad u osnovi nije grad sa vrtovima ve grad u vrtu, grad proet zelenilom.

Howardov

koncept

grada

ima

250.000

stanovnika a ralanjen je na centralni grad sa 58.000 stanovnika i est vrtnih gradova sa po 32.000 stanovnika sa ukupnom povrinom od cea 14.400 ha. Howard nije bio po profesiji urbanista ni arhitekt ili graditelj, bio je parlamentarni stenograf. Pa ipak njegove su ideje bile znatno ispred vremena u kojem su nastale a nastale su dijelom i pod utjecajem socijalista utopista. Moda je ba ta neoptereenost inenjerskim znanjem omoguila i Howardu vizionarska gradskih angaira predvidjanja planske koncipiranja novih

struktura. On je prvi traio da se u rjeavanju organizacije grada interdisciplinarni tim strunjaka, a ta je ideja svoju punu afirmaciju doivjela tek u drugoj polovici dvadesetog stoljea. Kao reakciju na zagadjenost atmosfere u velegradovima Howard predvia da industrija u vrtnom gradu koristi elektrinu energiju i to u vrijeme kad je sva svjetska industrija koristila Za razliku od kasnije razvijanih i donekle deformiranih pojmova o vrtnim gradovima Howardov vrtni grad je kompletni grad. To je centralno naselje sa upravom, zanatstvom, industrijom i drugim gradskim sadrajima. ugljen kao pogonsku energiju. U svojim idejama Howard prelazi granice grada i izradjuje prijedloge za organizaciju ireg vangradskog poljoprivrednog prostora u koji smjeta objekte iji karakter ne uvjetuje lokaciju u gradu (dom za slijepe i gluhe, industrijska kola, poljoprivredna kola). Howard je tako ostvario puteve za nove pristupe problemima djelatnosti vremena. Howard se nakon objavljivanja svoje knjige o vrtnim gradovima aktivno ukljuio u propagiranje svojih ideja tako da je ve 1899. g. osnovano drutvo "Garden City Association" koje poinje izdavati Planning". asopis "Garden Cities and Town planskog prostornog razvoja gradova i uredjenja prostora i u neku ruku postao pretea planiranja naeg

72

OBILJEJA STOLJEA

GRADOGRADITELJSTVA

19.

- beki predloak - srednja i sjeverna Europa (Kln, Nrnberg, Leipzig, Frankfurt, Kopenhagen ...)

- Urbanizam prethodi arhitekturi. Do 19. st. arhitektura je prethodila urbanizmu - Ishodite modernoga urbanizma je 19. stoljee kada zapoinje prijelaz iz klasinog u moderni urbanizam. - Planimetrijski predloak je ortogonalni i radijalni nastavak baroka. - Novo mjerilo grada je preveliko u odnosu na srednjovjekovno - renesansno mjerilo. - Nove namjene u gradu - industrija, promet, javni servisi, komunalna infrastruktura. - Tehniki aspekt prevladava nad estetskim, urbana estetika podreuje se urbanoj tehnici.

- Javna perivojna arhitektura grada je vaan dio urbanistike kompozicije. - Pariz (klasicistiki javni perivoji, Bulonjska i Vensanska uma); - London (javni gradski perivoji i skverovi); - ameriki gradovi (sustav javnih gradskih perivoja) Posljedice industrijske revolucije na razvoj grada i prostor U gradovima nedostaje prostora za razvitak industrije,pa se ona seli izvan grada, nastaju industrijski urbanizacija. Populacijski bum i pranjenje sela dovodi do nekontroliranog rasta gradova, irenja u prostor i poetka unitenja prirodnog okolia socijalno raslojavanje, otuenje, ope siromatvo i pekulacije graevinskim zemljitem velika gustoa stanovanja u kvartovima s gustom blokovskom izgradnom (loi higijenski uvjeti). gradovi koji angairaju seosko stanovnitvo - deagrarizacija drutva i nagla

ULICA BUDUNOSTI

- Razlikuje se urbanizam prve i druge polovice 19. stoljea. Urbanizam prve polovice 19. st. je nastavak urbanizma 18. st., a urbanizam druge polovice 19. st. je najava i poetak modernog urbanizma (plan Pariza poetak modernog urbanizma). - Odnos prema naslijeenom gradu Pariz i Be nude dva razliita urbanistika predloka obnove grada - pariki predloak - zapadna i juna Europa (Napulj, Madrid ), Amerika.
BLOKOVSKA IZGRADNJA VELIKE GUSTOE

73

GRADOGRADITELJSTVO 19. STOLJEA U HRVATSKOJ (19. stoljee: 1790.-1918.) 1805.-1815. - Ilirske provincije, Napoleon I. Bonaparte; 1815. - Ilirske provincije pripadaju Austriji

GRADOGRADITELJSTVO U DALMACIJI Nema znatnijega razvoja gradova zato to nema eljeznice, Trst i Rijeka preuzeli uloge glavnih luka, a do 1878. zalee Dalmacije i Bosna pod turskom vlau. Razvoj Zadra (glavni grad Dalmacije) i skroman razvoj ibenika i Splita sveo se na: - ugradnja zgrada u starim dijelovima grada; - proirenja izgradnje uz prilazne ceste gradu; - ruenje fortifikacija i nasipavanje obala. Rijeka - trgovaka luka, gospodarsko sredite, zavretak eljeznike pruge i Luizijanske ceste. Pula - ratna luka. Senj - luka i zavretak Jozefinske ceste. Turistiki razvoj gradova: Opatija, Lovran, Volosko, Crikvenica, Loinj, Rab. RAZVOJ GRADA ZAGREBA

OBILJEJA

GRADOGRADNJE

PRVOJ

1850. jedinstveni grad - poetak suvremenoga Zagreba Prva polovica 19. st. - spontani urbanistiki razvitak Spontano irenje oko Harmice i du prilaznih putova gradu (Ilica, Frankopanska, Petrinjska, Vlaka). Izgradnja grada nije planska i nije urbanistiki kontrolirana.

POLOVICI 19. ST. POLAGANI RAZVITAK GRADOVA Do 1860.-tih godina - ruenje gradskih fortifikacija (zidova i grabita) - nekvalitetna i spontana izgradnja - irenje du prilaznih putova

KARLOVAC

OBILJEJA GRADOGRADNJE U DRUGOJ POLOVICI 19. ST. Jai razvitak gradova nakon 1860.-ih godina Urbanistiki planovi proirenja gradova: Sisak, Rijeka, Zagreb Vojne utvrde Austro-Ugarske Monarhije: Pula, Vis, Prevlaka Nakon 1860.-ih godina irenje gradova na osnovi pravilnog i nepravilnog rastera ulica Najznaajnije ostvarenje: Zagreb-Donji grad
ZAGREB 1825.

Urbanistiki-arhitektonski

neujednaen

znaajnoj mjeri ruralni izgled Gradeca: - preteito prizemnice i jednokatnice, preteito drvene kue, konjunice u dvoritima, nepoploene ulice bez plonika; 74

- vrtovi i vinogradi na padinama. Uoblienje trgova Gradeca: - Markov trg (izgradnja Banskih dvora, vijenica, kazalita/danas - Kipni/Ilirski trg. ETALITA/PROMENADE - Juna promenada (Strossmayerovo etalite) - Sjeverna promenada (Vrazovo etalite) BISKUPSKI PERIVOJI - Biskupski vrt u Vlakoj, Ribnjak, Maksimir Starogradska

ZAGREB, 1864. - Poticaj za izgradnju: - 1852. nove kue osloboene od plaanja poreza tijekom 10 godina; - 1852. gradopoljepavajue (dolazak kralja F. Josipa); - 1862. eljeznica; - poveanje broja stanovnika (1869. oko 20.000 stanovnika) - gradsko groblje Mirogoj, 1876. RED GRAENJA ZA ZAGREB, 1857. Povjerenstvo

upanijske zgrade/danas Sabor);

POSTAVLJENI TEMELJI IZGLEDA ZAGREBA DRUGE POLOVICE 19. ST. - trgovi: pravilni; - ulice: pod pravim kutom, razmak 76-95 m, najmanja irina 13,30 m; - graevna crta: jednaka ulinoj (regulacijskoj) crti; - zgrade: jedna do druge bez meuprostora, visina najmanje 1 kat; - dvorite: dovoljno veliko (svjetlo, zrak, zatita
MAKSIMIR - europska Hrvatskoj - rano pojavljivanje: meu prvima javnima perivojima u Europi - 1787. barokni Maksimir, 1843. romantiarski Maksimir - velika povrina: 400 hektara (polovica Bulonjske ume u Parizu) - umjetnika vrijednost: autori vrsni austrijski umjetnici vrijednost: najvrjedniji povijesni perivoj u

od poara); - nogostup: obveza vlasnika ispred zgrade; - graevna dozvola: valjanost tri godine; - najava regulacijskoga plana grada. PRVA REGULATORNA OSNOVA ZAGREBA, 1864./1865.

PRIVATNI PERIVOJI - Nova Ves, Jurjevska, Mlinarska, Radieva Druga polovica 19. st. - planski urbanistiki razvitak

Prvi urbanistiki plan Zagreba - nije ouvan. 75

Cilj: dotjerati starije i skladno nadovezati nove dijelove grada; - pravilan raster ulica; - Dvorski graevni ured u Beu odobrio Plan pod uvjetom tovanja prava treieh. DRUGA REGULATORNA OSNOVA ZAGREBA, 1887./1888./1889.

Zamisao perivojskog okvira Donjega grada prvi puta se predstavlja: - 1881. u spisu Gradskoga poglavarstva, - 1882. u poloajnom nacrtu sredita grada, - 1887. u Regulatornoj osnovi Zagreba. Skupno umjetniko djelo /Gesamtkunstwerk/ plod htijenja nekoliko narataja s ciljem uoblienja prostora. Dvije vizije sadraja i funkcije perivojskoga okvira (od pojave ideje do njene provedbe): - gradski perivoj /Stadtgarten/ novi element gradogradnje 19. st.; - perivojni trgovi s nacionalnim institucijama simbol Zagreba kao nacionalne metropole. RED GRAENJA ZA ZAGREB, 1887. - nadopuna Reda graenja iz 1857. - grad podijeljen u tri razdjela (zone) za koje se propisuju uvjeti: RAZDJEL 2 - izmeu eljeznike pruge i rijeke Save - mogunost mogunost (neista gradnje izgradnje industrija prizemnih iste u mogua zgrada; industrije krajnjem reprezentativnoga drutvenoga

Milan Lenuci - glavni gradski inenjer/urbanist Prepoznatljivo obiljeje plana: Lenucijeva/Zelena potkova - prvi puta urisana na planu grada, dosljedno proveden pravilan raster ulica; irenje grada vrijeme u smjeru izrade istok-zapad. Zrinjevac i Akademiki/Strossmayerov trg - ve oblikovani u Plana. Postupni nastanak perivojnih trgova i izgradnje du Potkove historicistika arhitektonska i perivojna obiljeja.

istonom dijelu, ciglane su morale biti 1000 m od eljeznike pruge). RED GRAENJA ZA ZAGREB, 1894.

LENUCIJEVA/ZELENA POTKOVA - zbirno ime za slijed od osam perivojnih trgova perivojski okvir. Izvorno graditeljsko ostvarenje; cjelovito djelo kulture 19. stoljea, prepoznatljiv dio povijesne urbanistike cjeline Donji grad.

DETALJ NACRTA ZAGREBA, 1898.

Propisi za izgradnju u sreditu grada: - najmanje dvokatna visina zgrada;

76

- izjednaavanje visina zgrada kako bi se sprijeio pogled na zabate; - odreivanje visine prema irini ulice. RIJEKA 1776.-1918. - maarska luka utjecaj na urbanistiki razvoj i ureenje grada; 18. stoljee - zapoeta ortogonalna urbana matrica (juno od srednjovjekovnoga grada);

Izgradnja unutar povijesnoga grada: - ruenje gradskoga zida; - nasipavanje obale; - ugradnja pojedinanih zgrada. irenje grada izvan povijesnih granica dva predgraa: - Ravnice/Spianata i - Votarnice/Ceraria Javna perivojna arhitektura grada: - botaniki vrt (1809.) - prvi javni perivoj na bastionu Grimani

1807.

(Weldenov perivoj, 1829.) - obalno etalite s drvoredom crnike (1868.) - najvei zadarski perivoj (Blaekoviev perivoj / Park V. Nazora, 1890.) SPLIT Spontano irenje uokolo antikosrednjovjekovne jezgre: naselja Veli Varo, Luac, Manu i Dobri (prvi urbanistiki plan 1914.). Tek u doba francuske vlasti (maral

1841. - poetak planskoga nasipavanja obale (juno od srednjovjekovnoga grada); 1859. - graevni pravilnik; 1873. - eljeznika pruga; 1873. natjeaj za regulacijski plan (bezuspjean zbog loih geodetskih podloga); 1904. (1909.) - prvi regulacijski plan (izraen 1904., odobren 1909.); - stvaranje Suaka poetkom 20. stoljea. ZADAR Najjai razvoj od gradova u Dalmaciji tijekom 19. st. (politiko sredite Dalmacije).

Marmont, poetak 19. st.) planski zahvati: - ruenje renesansno-baroknih fortifikacija - perivoji na mjestu fortifikacija: perivoj na mjestu revelina Gradsko zapadnoga Cornaro groblje na i revelina Contarini poluotoku (danas (danas Sustipanu Prokurative) i perivoj na Manuu izmeu Gjardin/Strossmayerov perivoj) (otvoreno 1826.) Urbanistiko-arhitektonski zahvati krajem 19. st. - zgrada luke kapetanije; - palaa Bajamonti - dio; - Prokurativa kazalite; - gradska obala. DUBROVNIK Dolaskom francuske vojske (1808.) Dubrovnik gubi dravnu samostalnost, a nakon pada Napoleona I. ulazi u sastav Dalmacije i postaje grad na periferiji Austrijske Monarhije. irenje grada zapadno od Staroga grada uz ceste koje izlaze iz gradskih vrata od Pila

NACRT GRADA (1899.)

77

KRAJ 19. I POETAK 20. STOLJEA

Nove

konstrukcije

pospjeuju

razvoj

infrastrukturnih sustava. Socijalna komponenta grada postaje znaajna.

BE OTTO WAGNER (oko 1910.)

CHICAGO ETNIKA KARTA GRADA

AJO CAMBERA GRIFIN (1913.) - plan za novu australsku prijestolnicu.

(SAD)

ETNIKO

SOCIJALNI

ZONING

URBANISTIKOM PLANU

Traga se za oblicima podizanja opeg standarda i poveanja kvalitete ivota i u rubnim stambenim zonama grada, a ne vie samo u reprezentativnim zonama gradskih centara. Higijena ivota postaje premisom u planiranju. Zdravo stanovanje, osunanje, prozraivanje, ali i socijalno zdravlje (koje uvodi struku sociologa u integralne aspekte planiranja). Struna urbanistika domena nije vie samo u slubi vladajue klase nego postaje profesijom u slubi opeg dobra.

Kraj 19 stoljea karakterizira ulazak inenjerstva u oblast graditeljstva: elik, beton i armirani beton preuzimaju primat u savladavanju sve veih prostornih zahtijeva suvremene arhitekture.

78

GRADOVI 20. STOLJEA Gradovi se u 20 stoljeu razvijaju u kontinuitetu na 19. stoljee, a u ovisnosti o stupnju industrijalizacije pojedine zemlje koja onda dovodi i do urbanizacije i znaajnih promjena drutvenih odnosa. Moe se generalno rei da je prva polovica 20 stoljea karakteristina po intenzivnom
KONCEPCIJE RAZVOJA GRADOVA

rastu

gradova

razvijenim

zemljama Evrope i Sjeverne Amerike, dok se u drugoj polovici teite rasta seli u zemlje u razvoju prvenstveno u Latinskoj Americi i Aziji, a u najnovije vrijeme i Africi i Kini. To je dovelo do toga da krajem 20. stoIjea najvei gradovi po broju stanovnika vie nisu samo gradovi Sjeverne Amerike i Evrope ve su ih dostigli i prestigli gradovi zemalja tzv. treeg svijeta. I dok gradovi zemalja u razvoju rastu kaotino ali zgusnuto uz neke iznimke glavnih gradova bivih kolonija, dotle se u razvoju gradova razvijenih zemalja sve vie ispoljavala tendencija disperzije stanovanja u prigradska podruja. Tako su ideje o vrtnim gradovima koje su kao reakcija na zaguenost gradova nastale koncem 19. stoljea u Engleskoj realizirane u 20. stoljeu u veoma velikom broju novih gradova posebno u Engleskoj.

Novo doba glorificira produkte industrijske ere i radikalno prezire egocentrini ekskluzivizam nove buroazije iskazane kroz art nouveau i secesiju.

G. Rietveld kua Schroeder, Utrecht 1924.

Vizionarska arhitektura je istovremeno i manifest novom dobu, ali i upozorenje.

LETCHWORTH (1904.) - SHEMA Antonio SantElia - Citt Nuova, 1914.

79

DETALJ PLANA

DETALJ PLANA

ZRANI SNIMAK

WELWYN DETALJI KLOZ-A

Cit Jardan de Drancy (Francuska - 1912.) Redburn (USA, New Jersey - 1928.) Hampstead (1909.) Welwyn (1919.) Gartenstadt Staaken (Berlin - 1914./17.) Cumbernold, kod Glasgowa, Harlow kod Londona, Farsta kod Stockholma, i drugi. Realizacijom Howardove sheme sistema

satelitnih gradova zapoinje u razvijenom svijetu

WELWYN (1919.) - SHEMA

SHEMA HIJERARHIZIRANE STRUKTURE GRADA - 1

80

period radikalnog odvajanja stanovanja od ostalih gradskih funkcija pa se pojavljuje i termin gradova ili naselja "spavaonica".

linearnih gradova razvila se u SSSR-u poslije Oktobarske revolucije (Miljutin oko 1920) kada u toj zemlji zapoinje period intenzivne industrijalizacije.

MILJUTIN (OKO 1920.) PLAN ZA STALJINGRAD

L.

Sert

udvostruuje

poteze

stanovanja

stvarajui sredinju centralnu zonu kao linearni sustav, a cjelinu linearnog sustava dijeli u manje elije izmeu kojih klinovi zelenila iz prirodnog okolia prodiru do centralnog pojasa. L. Hilberheimer (Njemaki arhitekt) po uzoru na Ruske avangardiste razvija sline linearne koncepte. Osnovna prednost koncepta linearnog grada sastojala se u tome to se on mogao etapno
ALTERNATIVNI MODELI PROSTORNOG RAZVOJA

realizirati s time da se i infrastruktura gradi etapno to kod nekih drugih sistema nije uvijek bilo mogue. Druga prednost se sastojala u blizini zelenih i rekreativnih povrina stambenim zonama. Veliki nedostatak linearnih gradova jeste pomanjkanje fizionomije grada (urbaniteta), nemogunost formiranja zajednikog gradskog centra i stvaranja socijalnih kontakata stanovnitva. Ova ideja je kasnije naputena, no ipak su neki gradovi gradova. Kritika linearnog grada - nedostatak gradske fizionomije, urbaniteta i prostora socijalnih kontakata. U ovakve se linearne sisteme teko mogu uklopiti glavni centri. Jo jedna karakteristika civilizacije gradova i razvijene odredjena 81 realizirani po emama linearnih

GRADA WASHINGTONA

Za 20. stoljee karakteristina je i teoretska ema tzv. linearnog ili trakastog grada. Iako je prvu teoretsku emu linearnog grada postavio jo u 19. stoljeu panjolac Arturo Soria y Mata koja je dijelom i realizirana, suvremena teorija

ARTURO SORIA Y MATA 1889. LINEARNI GRAD

industrijske

jeste

specijalizacija gradova kao to su "industrijski grad", "turistiki grad", univerzitetski grad", "administrativni grad" i si. To su gradovi sa predominacijom jedne funkcije i ako i u njima ima pored stanovanja i drugih sadraja. Bilo bi pogreno tvrditi da takvi specijalizirani gradovi nisu postojali i u prolim epohama razvoja (Theba, Olimpija, Delfi), ali su ovi suvremeni znatno vei, brojniji i specifiniji. U urbanistikoj teoriji postoje danas podijeljena miljenja o svrsishodnosti postojanja takvih gradova, ali predominira stav da u tim gradovima nema dovoljno obiljeja vieslojnosti gradskog ivota to ima odraza kako na socijalnu, tako i oblikovnu fizionomiju grada. U urbanistikoj teoriji, a dijelom i u planerskoj praksi koncem dvadesetih i poetkom tridesetih godina dvadesetog stoljea postao je dominantan princip podjele grada na osnovne funkcije - funkcionalno zoniranje grada.

CIAM - Centre Internationaux darchitecture Moderne, osnovan je 1928. u vicarskoj, funkcionirao je kao internacionalni institut koji, organizacijom seminara inicira i utjee na razvoj urbanistike misli na teorijskom i praktinom planu. Iako je Atenska povelja objavljena tek 1941., a zbog ratnih prilika u Evropi postala poznata iroj javnosti tek poslije II Svjetskog rata, ipak je ona, kroz to to je nastala u krugu tada vodeih svjetskih arhitekata i urbanista, imala znatnog utjecaja na koncepcije planiranja i razvoja gradova tridesetih i etrdesetih godina. Atenska povelja proklamira pet osnovnih sadrajnih prostoru: slobodno aspekata vrijeme, ivota rad, promet u gradskom trgovanje, polazita stanovanje,

modernog, funkcionalnog zoniranja. Hrvatski arhitekti lanovi radne skupine koja je izradila odluku. Walter Gropius - Njemaki arhitekt (1883.1969.), osniva Bauhausa (1919. - 32.) u Veimaru, jedan od potpisnika Atenske povelje

TONY GARNIER LA CITE INDUSTRIELLE (1899. / 1904.) Prvi integralni prijedlog funkcionalnog zoniranja grada, koji uvaava zahtjeve ugodnog ivota i rada osunanje, orjentaciju u odnosu na strane svijeta i ruu vjetrova, funkcionalno prometno povezivanje svih dijelova grada u cjelinu.......

Taj princip je istina bio takodjer prisutan i ranije u konceptima Soria y Mate, Tony Garnier-a i drugih, ali je svoj definitivni oblik dobio u forirulacijama tzv. Atenske povelje koju je medjunarodna organizacija arhitekata CIAM donijela na svom kongresu u Ateni 1933. g.

Gropius se bavi analizom osunanosti i odreuje odnose iz meu razmaka i visine zgrada, te korelaciju na gustou stambene izgraenosti. Shema je prikazana na seminaru CIAM-a 1930.

82

Na prostorima Hrvatske prvi takav zakon (Graevinski zakon) donesen je 1931g. i u njemu su bila regulirana pitanja vezana uz izgradnju gradova. Iako su tim zakonom bila veoma kvalitetno regulirana podruja izgradnje gradova koja bi i danas mogla biti aktualna, ipak je to prvenstveno bio zakon koji je regulirao tehniki aspekt urbanizma, to je uostalom bilo karakteristino za sline zakone i u drugim zemljama u to vrijeme. Kao to je to bilo u ranijim epohama tako je i u 20 stoljeu razvoj drutvenih odnosa ostavio svoj peat na planiranje i oblikovanje gradova. U razvijenom kapitalizmu 20 stoljea, iako u neto Podjela grada na monofunkcionalne zone reduciranom vlasnitva privatnim funkcionalizma obliku, zadrani Realizacija su odnosi u nad graevinskim zemljitem

zapravo je mogla doi do izraaja samo kod novih gradova, a tih je bilo malo. Danas se u opoj kritici neopravdano negiraju neke postavke Atenske povelje iako se kroz dugogodinju urbanistiku praksu posebno u Evropi iskristalizirao jedan fleksibilniji pristup podjele grada na funkcionalne zone koji omoguava odreeno mijeanje funkcija, posebno onih koje nemaju negativne utjecaje na okolinu. Ovi problemi su veoma kompleksni, sastavni su dio aktualne prakse prostornog planiranja. Jedna od karakteristika urbanizma dvadesetog stoljea jeste i razvoj urbanistikog su se pojavili zakonodavstva. Prvi zakoni

rukama:

urbanistikih

planova ovisila je o kompleksnom modelu gospodarenja zemljitem kojim se pomiruje javni interes sa interesima vlasnika i ulagaa. Bez modela gospodarenja zemljitem (i interesi danas) uvjetovani zemljinom rentom i mogunost pekulacije predstavljaju ograniavajui faktor u razvoju, a posebno u rekonstrukciji gradova. Kad je nakon Oktobarske revolucije zapoelo formiranje prve socijalistike drave SSSR-a ukazale su se mogunosti ukidanja ogranienja stvorenih kroz privatno posjedovanje graevinskih zemljita. Te nove mogunosti slobodnijeg planiranja i oblikovanja gradova su u prvo vrijeme razvoja u SSSR-u dale vrijedne rezultate kao to su ranije spomenuti linearni gradovi, pa su i mnogi istaknuti evropski urbanisti naprednih opredjeljenja radili na planovima za gradove u SSSR u dvadesetim i poetkom tridesetih godina. No unato injenici da u dvadesetom stoljeu egzistiraju dva, u biti oprena drutvena sistema, odraz tih razlika u razvoju i organizaciji 83

koncem 19 stoljea (Engleska) i poetkom 20 stoljea (vedska), no ubrzo su sve razvijene zemlje donijele takve zakone. Zakoni su nastali kao rezultat kritike kaotinog razvoja gradova u 19 stoljeu, kao potreba da se regulativom pobolja kvalitet ivota u gradovima a i zato to se uvidjelo da odreena pravila ponaanja kod izgradnje gradova i mogu znatno doprinjeti koritenju ekonominijem racionalnijem

gradskog prostora.

gradova mnogo je manji nego to bi se to moglo oekivati. Za takvo stanje postoji veoma mnogo razloga na kojima se neemo zadravati jer i nisu teoretski-potpuno istraeni. Ipak bitni razlozi su sadrani u injenici da su barem to se evropskih zemalja tie, civilizacijske potrebe i naslijeene strukture zajednike. U tehnologiji funkcioniranja industrijske kapitalistikog grada i industrijske razlika i postizmeu drutvenog
ZUID AMSTERDAM FOTOGRAFIJA NASELJA

civilizacije

socijalistikog

ureenja nema, a ta tehnologija bitno utjee na fiziku strukturu suvremenog grada. Uslijed naglog porasta gradova koje je

karakteristino za period industrijalizacije u razvijenim zemljama i traje negdje do ezdesetih godina 20. stoljea izgradnja stambenih u podruja u gradovima predstavlja dominantnu preokupaciju gradovima. urbanistike Posljedica aktivnosti poveenja stambene
NASELJE KIEFHOEK - ROTTERDAM, J.P.Oud, 1925/29.

izgradnje je sve kompleksniji i obimniji problem prometnog povezivanja koji rezultira izgradnjom sve sloenije infrastrukturne mree. U Evropi se pod utjecajem Howardovih ideja vrtnog grada i jakim utjecajem le Corbusier-a te Gropiusa i njegovih slijedbenika okupljenih oko Bauhausa u godinama izmeu dva svjetska rata definirao odnos prema problemu naraslih potreba za stambenim prostorom u gradovima. NISKI GRAD

VISOKI GRAD

La Ville Radieuse, Le Corbusier grad za 3 000 000 st. PLAN ZUID AMSTERDAM, H.P. Berlage 1915.

84

Grad vie nije dominantno prostor u kojem se stanuje. Veliki dio njegove supstancije otpada na radne i komunalne aktivnosti koje treba planirati. (Povijesni grad se bavio ekskluzivno samo stanovanjem, centrom i reprezentacijom).

Tehnoloki razvoj omoguava superpoziciju sadraja kroz vertikalno, a ne samo tlocrtno zoniranje.

Istraivaki i znanstveni pristup planiranju ini struku urbanizma interdisciplinarnom, a njezina je pojava karakterizirana internacionalizacijom stila i koncepata.

Kao i ranijim povijesnim periodima i u 20.

MAINA ZA STANOVANJE - UNITE D'HABITATION, Le Corbusier

stoljeu planirani su pa veinom i izgraeni brojni novi gradovi, neki od njih ak i kao nove prijestolnice ili glavni gradovi velikih drava. Pored prikazanih primjera novi izgraeni gradovi (npr. azijski dio Rusije) locirani su na temelju odreenih sirovinskih i energetskih kriterija, to znai da su po svojoj osnovnoj strukturi mnogo kompleksni]! od administrativnih centara kao to su Brazilija, Canbera ili New Delhi. BRASILIA - arhitekti Oscar Niemeyer i Luccio Costa (plan raen oko 1950.).

UNITE D'HABITATION PRESJEK

Nakon Drugog svjetskog rata nastavljena je praksa izgradnje novih stambenih kompleksa ak i intenzivnije kao posljedice ratnih razaranja, a u nekim zemljama (koje proces industrijalizacije proivljavaju nakon II Svjetskog rata) i kao posljedica nagle industrijalizacije. Gotovo svi novoizgradeni stambeni kompleksi, kako oni nastali proirenjem gradskog tkiva tako i izdvojeni stambeni kompleksi negdje nazvani "satelitskim gradovima" imali su i jo uvijek imaju jedan zajedniki nedostatak - to su preteno stambena podruja, po nekima nazvana "gradovi spavaonice" sa izrazitim nedostatkom radnih zona, industrijskih i onih u tercijarnim djelatnostima. Novija socioloka istraivanja utvrdila su velike nedostatke u odnosu na kvalitet otkloniti. ivota u tim gradskim stambenim podrujima koje je mogue samo dijelom

Grad od 500 000 stanovnika, nova prijestolnica Brazila. Smjetena na visoravni uz umjetno jezero. Plan je derivacija Le Corbusierovog koncepta osovine koja pompozno zavrava 85

najreprezentativnijim

atributima

grada

VALINGBY, VEDSKA - Markelius, (1953.)

(parlament, sud i vlada) i linearnog sustava poprene osovine (luk) koja ipak ima zavrenu formu.

I u Hrvatskoj se pedesetih godina zapoelo sa izgradnjom nekih novih gradova kao to su npr. Ploe, Novi Liki Osik i drugi. Planska rekonstrukcija gradova koja se u veem obimu provodila ve u 19. stoljeu nastavljena je CHANDIGAR, INDIA - Le Corbusier (oko 1950.) i u 20. stoljeu. Rekonstrukcija centralnih podruja gradova u Evropi postala je naroito aktualna poslije II. Svjetskog rata kada su u mnogim zemljama gradovi pretrpjeli ogromna razaranja. Kako su u ratu uglavnom ruene zgrade dok je Infrastruktura pretrpjela samo manja oteenja to su se i te rekonstrukcije uglavnom odvijale u smislu obnove ili rekonstrukcije zgrada uz preteno zadravanje infrastrukturne mree kod Grad za 500 000 stanovnika podijeljen na jednake sektore od 96 ha sa zelenim prodorima. Izrazit je socijalni zoning sektora koji broje od 8000 do 20 000 stanovnika. Hijerarhiski je razraen sustav prometa s razliitim irinama ulinog profila. Upravni centar je izvan teita grada. Sutina prve metode je totalna rekonstrukcija poruenog, to je negdje znailo novu izgradnju poruenih objekata prema sauvanim nacrtima i fotografijama /npr. dio povjesne jezgre Varave/. Druga metoda je mnogo fleksibilnija i ako ne uvijek i jednako uspjena, a sastoji se u tome da se obnove samo najvrijedniji spomeniki objekti dok se preostali dio izgrauje sa novim manje ili vie suvremeno oblikovanim objektima kod ega
CHANDIGAR

BRASILIA TRG TRIJU SILA

koje su jedino prometnice radi naraslih potreba doivjele vee rekonstrukcije. U rekonstrukciji dvije zatim razorenih centralnih sa podruja evropskih gradova primjenjivane su uglavnom osnovne metode meuvarijantama.

se u pravilu potuje mjerilo stare povijesne 86

jezgre grada. Takva metoda rekonstrukcije primjenjena je u veini njemakih gradova i Roterdamu.

kao posljedice naputanja seoskih podruja mnogi velegradovi u tim zemljama vie nisu u stanju savladati nastale probleme. To su prije svega problemi stanovanja i infrastrukture u fizikoj strukturi i kao najtei, problemi zapoljavanja a to sve zajedno dovodi do potpune degradacije kvalitete ivota goleme veine stanovnika tih gradova pa ak i ugroava golu egzistenciju.

HAMBURG - REKONSTRUKCIJA

Za razliku od evropskih gradovi u SAD su se kod rekonstrukcije Nekoliko prometnica pretvaranje rukovodili su kroz drugim motivima. novih grada, u osnovnih probijanje tkivo

izgraeno centre sa

monofunkcional-nih

centara

multifunkcionalne

naglaenim

kulturnim i zabavnim sadrajima i veoma esto ruenje substandardnih stambenih blokova s malom stopom profita i njihovo pretvaranje u stambene i poslovne strukture s visokom stopom profita. U cjelini gledajui sve kako evropske tako i amerike rekonstrukcije gradskih centara
KONTRAST GRADSKIIH PREDJELA

doprinjele su revitalizaciji, atraktivnosti gradova i kvaliteti ivljenja u njima. Razvoj gradova u zemljama u razvoju, u Aziji, Africi i Latinskoj Americi meutim u drugoj polovici 20. stoljea odvija se sa jednim negativnim trendom kvalitete ivota. Uslijed demografske eksplozije i intenzivne urbanizacije 87

SUVREMENI PLANIRANJU

PRISTUP

PROSTORNOM

GLOBALIZACIJA revolucije Ujedinjena Europa

posljedica

informatike

Globalni problemi svijeta: ZATOPLJENJE, IVOTINJSKIH NESTANAK VRSTA, UMA I RAZLIKE IZMEU

RAZVIJENIH I TREEG SVIJETA ... CEMAT (odbor visokih dunosnika Europske konferencije ministara nadlenih za regionalno planiranje priprema dokument za Hanoversku deklaraciju koje su potpisnici sve Europske zemlje Temeljni ciljevi: - Jaanje regionalnog identiteta i raznolikosti - Promicanje gospodarskog ujednaenog razvoja regija socialnoSmanjenje

sklonosti migracijama - Promicanje kvalitete ivota - Razvijanje pristupa informacijama i znanju, kontinuirana naobrazba - Ogranienje i smanjenje teta za okoli, zatita prirodnih resursa, zatita kulturne batine, zatita bioloke raznolikosti, krajobraza i ekosustava (ODRIVI RAZVITAK) - Unapreenje kulturne batine kao imbenika razvoja - Stvaranje obnovljivih energetskih resursa i sigurnost ivota

88