Kalendar jezično govornog razvoja

DOB
SLUŠANJE I GOVOR KADA SE ZABRINUTI

– širi oči, smiruje se i smiješi kad čuje poznati glas, mijenja brzinu sisanja
0–3
- uznemiri se na jake zvukove - postoje teškode hranjenja zbog oralno-motornih problema
mjeseci
– glasa se dugim samoglasnicima, ispušta zvukove dok mu se obradate - dijete vedinu vremena ne proizvodi nikakve glasove (šuti)
– plače različito na različite potrebe

– očima traži izvor zvuka, opaža zvučne igračke

– odgovara na promjene Vašeg glasa - dijete nema i ne razvija kontakt očima
4–6
mjeseci
– glasa se različitim glasovima (pa, ba, ma) - dijete ne reagira (ili vrlo slabo reagira) na buku i glasne zvukove,
– vokalizira uzbuđenje i nezadovoljstvo niti na poznati glas
– grleno se glasa kad ostane samo ili u igri

– okrede se i gleda u smjeru zvuka

- dijete je prestalo brbljati ili uopde nije niti počelo
– uživa u zvukovima igračaka i zveckalica
- nema dosljedne reakcije na glasne zvukove
– sluša dok mu se govori, raduje se brojalicama i pjesmicama
- nezainteresirano je za zvučne igračke
– prepoznaje i razumije česte riječi (ne, pa-pa, mama, sok…)
7 – 12 - ne komunicira pokazivanjem ili vokalizacijom s okolinom
mjeseci
– počinje odgovarati na naloge (Daj! Dođi! Maši pa –pa!)
- ne reagira na kratke zahtjeve
- služi se govornim glasovima kako bi zadobilo i održalo tuđu pažnju
- ne smije se glasno
– oponaša različite govorne zvukove
- ne reagira na svoje ime
– govori 1 do 2 riječi sa značenjem (mama, tata, pa-pa, ne…) - izgovor ne
- ne ostvaruje očni kontakt sa sugovornikom
mora biti još jasan

– pokazuje imenovane slike u slikovnici i dijelove tijela na zahtjev
– slijedi jednostavne naredbe i razumije jednostavna pitanja (Baci loptu! Daj
1–2 pusu! Gdje su cipele?)
godine – sluša jednostavne priče, pjesmice i brojalice
– koristi se pitanjima od 1 do 2 riječi (Gdje beba? Ide pa-pa. Što to?)
– sastavlja po dvije riječi (Ne sok. Ide pa-pa.), rječnik je u porastu
- ne javlja se prva riječ sa značenjem
- dijete ne razumije jednostavne verbalne upute (Uzmi sok. Dođi.)
- dijete ne pokazuje interes za govor i govorno izražavanje
- koristi samo neverbalnu komunikaciju - pokazuje predmete
- nema početka kombinatoričke igre (stavljanja dva predmeta u
međuodnose) i simboličke igre (igre pretvaranja
 – razumije razlike u suprotnostima ( u-na, veliko-malo, gore-dolje)
– slijedi dva zahtjeva (Donesi maramicu i obriši nos!)
2–3
– ima riječ za gotovo sve stvari i pojmove iz svakodnevnog okruženja
godine
– koristi se rečenicama od 2 do 3 riječi i postavlja pitanja
– govor je vedinom razumljiv poznatom krugu slušača
– voli krade priče i odgovara na jednostavna pitanja vezana uz njih
4–5 – služi se pravilnim rečenicama, vedinu glasova izgovara pravilno
godina – zna prepričati priču ili događaj
– lako komunicira s ostalom djecom i odraslima
- razumije i složeniji govor, osim nekih nesvakodnevnih pojmova
5 godina
i više
- koristi složene i gramatički ispravne rečenice, rječnik je bogat
- neke duže i složenije riječi eže izgovara
- ne izvodi dvočlane zapovijedi
- ne povezuje dvije riječi u jednostavnu rečenicu, siromašan
rječnik, ne odgovara na jednostavna pitanja niti ih postavlja
- djetetov govor nerazumljiv je osobama iz njegove bliže okoline
- ne razumije složenije jezične konstrukcije i nije u stanju
ispričati kraću priču
- nerazumljiv govor zbog kojeg teže ostvaruje socijalni kontakt
- prisutan je nepravilan izgovor glasova (osim r, lj)
- djetetov govor je netečan, postoje zastajkivanja ili ponavljanja
- dijete nije usvojilo osnovne pojmove orijentacije u vremenu i
prostoru
- nepravilan izgovor glasova
- ne pokazuje nikakav interes za slova i brojke (napr.mehanički
ne broji i ne zna napisati svoje ime)
AKO STE ZABRINUTI:

- obratiti se djetetovom pedijaru koji će vas vjerojatno uputiti na daljnju dijagnostičku obradu, prije svega pregled sluha ali i
logopedsku dijagnostiku

- obratiti se vrtićkom logopedu (ili logopedima koji rade u privatnoj prakse, udrugama) koji će:
- provjeriti što vaše dijete razumije (receptivni rječnik)
- provjeriti što može reći (ekspresivni rječnik)
- utvrditi može li dijete komunicirati na druge načine - pokazivanjem, klimanjem glave, oponašanjem
- ispitati djetetov izgovor glasova
- ispitati djetetov oralno motorni status – kako zajednički rade djetetov jezik,usne, nepce i u govoru ali i pri konzumaciji hrane
- po potrebi uputiti na ispitivanje sluha ili dodatnu dijagnostičku obradu kod stručnjaka razaličitog profila koji se bave dječjim
zdravljem i razvojem
- dati vam upute što i kako raditi s djetetom kod kuće
- prema potrebi (ali i mogućnosti) uključiti dijete u individualni logopedski tretman

ŠTO RODITELJI MOGU UČINITI?

Provoditi mnogo vremena komunicirajući sa svojim djetetom od samog dana njegova rođenja pričajući mu, pjevajući mu,
potičući oponašanje zvukova i radnji pa dalje kako raste kroz interese, potrebe, zabavu.
Čitati svome djetetu – Nikad nije prerano, no s 6 mjeseci “pod obavezno”. Ne trebate dovršiti cijelu knjigu, ali dobno prikladne
slikovnice će potaknuti vaše dijete da gleda slike dok vi imenujete taj predmet, lik. Dobar su izbor slikovnice o životinjama gdje
dijete može imitirati kretnje određenih životinja ili njihovo glasanje, kao i taktilne slikovnice gdje dijete ima mogućnost stimulirati
svoje osjete kroz diranje različitih tekstura. Kasnije, tražite od djeteta da pokaže imenovani lik ili predmet na slici ili da imenuje ono
što ste vi pokazali. Ukoliko nije u stanju to napraviti, ili je pogrešno izvršeno, vi odgovorite pravilno.
Brojalice su sjajan poticaj za razvoj gotovo svih govornih i jezičnih aspekata, uključujući i slušnu pažnju i pamćenje.
Koristiti svakodnevne situacije u poticanju govornog razvoja vašeg djeteta. Imenujte povrće i voće u trgovinama, voćarnama,
objašnjavajte što činite dok kuhate ručak ili čistite sobu, pokazujte predmete oko kuće ili dok se vozite, ukazujte i tumačite zvukove
koji se čuju oko vas. Postavljajte pitanja i tražite da vam dijete odgovori ( čak i ako ne razumije ili ne može odgovoriti) - učinite to
umjesto njega. Njegujte jednostavn izraz, bogato moduliran ( naglašeno, tiho, glasno, izražajno, uobičajeno). Svakako izbjegavajte
tzv. baby talk ( prvenstveno tepanje).
Prepoznavanje i tretiranje teškoća u što ranijoj fazi jest najbolji pristup u poticanju djetetovog govornog i jezičnog ali i općeg
razvoja u slučaju kašnjenje i zaostajanja. Kroz određeno vrijeme i adekvatan stručni tretman uključujući i veliku angažiranost
roditelja i bliske okoline, vaše dijete će svakako dobiti bolju priliku za uspješnu komunikaciju - s vama i svijetom kojemu pripada.