GEOINFORMATIKA 2

1. Objasniti termin implementacione šeme baze podataka

Podrazumijeva oblikovanje baze podataka na osnovu konceptualne šeme unutar nekog SUPB-a.
Kreiramo je implementacijom skupa šema relacija (rad sa tabelama, tipovima podataka, kolonama
tabela), i definisanjem ograničenja (zadaju se parametri ograničenja, a SUPB kontroliše saglasnost
ograničenja sa definisanim pravilima ograničenja).
2. Objasniti arhitekturu prostornih baza podataka
Arhitektura prostornih baza podataka je troslojna:
 prostorne aplikacije (GIS, MMIS, CAD)
 prostorna baza podataka (prostorni upitni jezici, prostorni tipovi podataka, prostorni
indeksi)
 DBMS (SUBP) - (Objektno relaciono baza/server)

3. Šta je servisno orjentisana arhitektura (SOA)

SOA je IT arhitektura koja podržava transformaciju poslovnog okruženja u skup međusobno
povezanih servisa koji između sebe komuniciraju tako što razmjenjuju poruke i time obezbjeđuju
zaokružen tok poslovnih procesa koje podržavaju.
4. Šta je SUBP
DBMS ili Sistem za upravljanje bazom podataka. Predstavlja programski proizvod koji
omogućava efikasno pretraživanje, mijenjanje sadržaja i učitavanje podataka u bazu podataka. Mora
biti zasnovan na nekom modelu podataka. Mora postojati jezik koji obezbjeđuje upravljanje bazom
podataka, tj komunikaciju u bazi podataka između programera, administratora i krajnjeg korisnika.
5. Opisati mehanizme kojima se obezbjeđuje funkcionalnost SUBP-a
To su komponente i mehanizmi za:
 upravljanje transakcijama
 upravljanje višekorisničkim režimom rada
 upravljanje distribuiranim BP
 upravljanje replikacijom BP
 upravljanje podacima
 zaštita BP od neovlaštenog pristupa
 zaštita BP od uništenja/oštećenja
 obezbjeđenje performantnog korišćenja BP
 implementacija BP u izabranom modelu podataka
 formiranje, koristenje i ažuriranje BP

6. Objasniti aspekte upotrebe SQL-a

Koristi se za Definisanje, Modifikaciju i Pretraživanje baza podataka

5
 7. Objasniti prostorne tipove podataka
Podaci se mogu prikazati na dva načina:
 rasterski (pikseli)
 vektorski (tačka, linija, poligon)
8. Objasniti Geoservis
Geoservisi su elektronske mrežne aplikacije koje omogućavaju pojednostavljenu upotrebu i
omogućavaju pristup geopodacima. Razlikujemo servise bazirane na pronalaženju (WFS, CSW),
vizuelizaciji (WMS) i pristupu geopodacima (WCS).
9. Šta je OGC WMS
Predstavlja skup standardnih interfejsa koji omogućavaju automatsko preklapanje i pregled.
WMS omogućava vizuelno preklapanje distribuiranih geografskih podataka (mapa) istovremeno,
preko internera, dok OGC omogućava proizvođačima softvera da pišu softvere koji omogućavaju
korisniku pregled u preklapanje digitalnih mapa iz različitih izvora i različitih proizvođača.
10. Navesti tipove i vrste dijagrama u UML-u
1. dijagrami funkcionalne strukture sistema
 dijagrami slučajeva upotrebe
2. dijagrami statičke strukture sistema
 dijagrami klasa
3. dijagrami stanja objekata sistema
 dijagrami stanja
4. dijagrami interakcije objekata sistema
 dijagrami redoslijeda (sekvenci)
 dijagrami saradnje
 dijagrami aktivnosti
5. dijagrami implementacije strukture i ponašanja sistema
 dijagrami komponenata
 dijagrami rasporeda
11. Koja je uloga katalog geoportala
Katalog geoportali su implementovani kroz softvere koji dozvoljabaju korisnicima da
inventarizuju, objavljuju i pristupaju metapodacima sa asociranim geoprostornim podacima kroz
globalnu mrežu servisa. Njihova uloga je organizovanje, upravljanje i pritup geografskim
informacijama.
12. Definisati termin infrastrukture prostornih podataka (SDI)
Poznata kao SDI javni sistem sastavljen od institucionih sporazuma, institucionih objekata,
tehnologije, ljudi koji omogućavaju efikasno korišćenje geoprostornih podataka. Cilj im je da
omoguće međusobnu razmjenu i upotrebu geoprostornih podataka i geoservisa nezavisno od
proizvođača.
13. Šta su ETL alati

5
 14. Šta je GML
GML u potpunosti je utemeljen na XML-u. Koristi se za prenos, pohranu, kodiranje i razmjenu
podataka na internetu. Prostorne podatke prikazuje u obliku teksta s kojima je lako raditi, a koji je
istovremeno lako čitljiv i ljudima i mašinama. Prostorni podaci podrazumijevaju informacije o
svojstvima i geometriji objekata, dok prikaz podataka podrazumijeva karte i vizuelizaciju podataka.
15. Primjer primjene GML-a = 19
16. Objasniti formate podataka za vizuelizaciju i prezentaciju trodimenzionalbih (3D)
prostornih objekata
KML, CityGML, VRML (objašnjeni su u narednim pitanjima)
17. Objasniti KML
Jezik specijalizovan za prikazivanje većih površina kao što su okeanske i kopnene mase na
programskom paketu Google Esrth. Baziran je na XML standardu i koristi ugnježdene strukture
definisane tagovima
18. Objasniti CityGML
To je XML format za 3D modele gradova. Specijalizovan je više za prikazivanje manjih
površina kao što su urbana područja, za razliku od KML-a. Definiše geometrijske i topološke
karakteristike nekog objekta. Kod CityGML-a linijske strukture su mnogo ravnije nego kod KML.
19. Spisak parcela prikazati kao GML dokument

KO Broj parcele Geometrija

2
Kostajnica

20. Dati klasifikaciju geoservisa

 servisi interakcije s korisnikom
 komunikacioni servisi
 servisi upravljanja modelom
 servisi upravljanja sistemom
 servisi izvršenja toka zadataka
 servisi procesiranja
21. Koji su problemi interoperabilnosti GIS podataka
Manjak interoperabilnosti podataka uzrokuje: skupu konverziju, neažurnost sistema,
komplikovano ažuriranje i redudantnost sistema.

5
 22. Šta specifira ISO 19114
Standard za kvalitet seta geografskih podataka baziran na normativima kvalitete definisanim u
standardima ISO19113. Sastavljen uz 3 klase: klasa ocjene kvaliteta , klasa vrednovanja i klasa
iskazivanja kvaliteta.
23. Koji su nivoi metapodataka
Metapodaci za pronalaženje, za pristup i za korišćenje.
24. Primjer XML šeme na primjeru KO

Redni br. KO Naziv KO Površina Geometrija

1 Kostajnica 4,11 km2

2 Petrinja 11,58 km2

3 Mrakodol 17,85 km2

25. Šta je XSD

XSD je jezik XML šeme. Koristi se za kontrolu dijelova datoteka da li su u skladu sa opisom
elemenata u kom će sadržaj biti postavljen. Može se koristiti i za generisanje XML datoteka koje se
tretiraju kao programski objekti.
26. Objasniti troslojnu arhitekturu na primjeru kreiranja karte
Prvi sloj čini prethodno formirana baza podataka sa nekim sistemom za upravljanje
(PostgreSQL) i to je sloj podataka. Drugi sloj čine servisi, odnosno, upotreba Apache Tomcat,
odnosno, geoserver i to je servisni sloj. Treći sloj je korisnički sloj, odnosno, sloj krajnjih potrošača,
npr korišćenje paketa Qgis za potrebe kreiranja karte od informacija preuzetih iz baze podataka preko
geoservera.
27. Dati primjer korišćenja distribuiranih kataloga
Primjer je da preko digitalizovane karte koju imamo na geoserveru i nanjoj imamo
vektorizovane ulice, radnik može ako postoji problem na ulici da prijavljivanjem na geoserver i
unošenjem problema na toj dionici puta, GIS risiver u autu, vozaču će ukazati da postoji prpblem na
toj dionici puta i zahtjevaće promjenu putanje.
28. Koji su interfejsi za podršku Web mapiranju
WMS specifira 3 interfejsa za podršku Web kartiranju:
 GetMap
 GetCapabilities
 Get FeatureInfo
 Distributeleyer
 GetLegendGrafic

5
 29. Ko su učesnici u razvoju infrastrukture prostornih podataka
Tehnologija (softver, hardver, baze podataka i mreže), institucioni sporazumi, polise
(sigurnost podataka, privatnost podataka, povraćaj novca), i ljudi (obuka, profesionalni razvoj,
saradnja, dostignuća).
30. Koji su formati koji obezbjeđuju vektorsku grafiku na Web-u
WFS (Web Feature Service)
CSW (Catalog Service for the Web)