Zaključak (50.-55.str.

Aktivnost za učenika: -znaš li što pretpostavlja pojam zaključak?

Promisli o dolje zadanom primjeru te odgovori koji odgovor smatraš točnim.

Ako vrijedi sljedeće: Svi avanturisti su otvoreni ljudi.

Neki lovci su avanturisti.

Je li onda istina da su neki lovci otvoreni ljudi? Da Ne

 Zaključak se, kao logički oblik, sastoji od dijelova, a te dijelove zaključka čine
upravo sudovi. Sve ono na temelju čega sudimo, tj. sudove na temelju kojih
sudimo, nazivamo premisama. Sve ono što slijedi iz premisa,
nazivamo konkluzijama. Premise i konkluziju u zaključku zapisivat ćemo
odijeljeno crtom koju čitamo kao „dakle“ (od lat. ergo).

Opći oblik zaključka 

Svi ljudi su smrtni premisa

Sokrat je čovjek premisa ______ ergo (dakle; prema tome; stoga…)

? (sam/a izvedi konkluziju) konkluzija

-zaključak može biti valjan i nevaljan

Valjanost zaključka

 Zaključak je valjan ako je valjana forma zaključka, a forma je valjana ako pri

svakoj interpretaciji iz istinitih premisa slijedi istinita konkluzija.

 Valjan zaključak s istinitim premisama naziva se pouzdanim. Dakle, kod pouzdanog

zaključka istinite su i premise i konkluzija.

 Nevaljan zaključak (istinite premise, neistinita konkluzija)

 -podjela po izvjesnosti konkluzije: DEDUKTIVAN (valjani zaključak, u kojima
istinitost premisa granatira istinitost konkluzije) i INDUKTIVAN (nema jamstva;
istinitost konkluzije je manje ili više vjerojatna)
-podjela po broju premisa: NEPOSREDAN i POSREDAN
-NEPOSREDAN-jedan sud se izvodi iz samo jednog drugog suda (jedna premisa; jedna
konkluzija)
-POSREDAN-jedan sud se izvodi iz najmanje druga dva suda (najmanje dvije premise i
konkluzija)

NEPOSREDAN ZAKLJUČAK (detaljno prouči udžbenik: 55.-59.str.)

1. ekvipolenciji
2. obratu ili konverziji
3. kontrapoziciji ili preokretanju
4. logičkom kvadratu (zaključuje se po shemi log. kvadrata; podsjeti se log. kvadrata iz
područja SUD); istinitost i neistinitost
1. NEPOSREDAN ZAKLJUČAK PO EKVIPOLENCIJI (jednakovrijedni)
-isti SUBJEKT, ali s kontradiktornim PREDIKATOM; ista kvantiteta, različita
kvaliteta
„Svi S su P. - Nijedan S nije ne-P.“ odnosno S a P se mijenja u S e Ne-P
„Neki S su P. - Neki S nisu ne-P.“ odnosno S i P se mijenja u S o Ne-P
„Nijedan S nije P. -Svi S su ne-P.“ odnosno S e P se mijenja u S a Ne-P
„ Neki S nisu P. Dakle, Neki S su Ne-P.“ odnosno S o P se mijenja u S i Ne-P

2. NEPOSREDAN ZAKLJUČAK PO OBRATU ili KONVERZIJI

-SUBJEKT i PREDIKAT mijenjaju mjesta (S premise postaje P konkluzije, a P premise
S konkluzije)
-kvaliteta suda ostaje uvijek ista; kvantiteta se ponekad mijenja
1. Jednostavna/čista konverzija ; S i P se mijenja u P i S ; S e P se mijenja u P e S
„Neki studenti su Zagrepčani“ – „Neki Zagrepčani su studenti“
„Nijedan škrtac nije darežljiv“ – „Nijedan darežljiv nije škrtac“
2. Nepotpuna/nečista konverzija (kvantiteta se mijenja); S a P se mijenja u P i S
„Sva djeca su ljubitelji čokolade“ – „Neki su ljubitelji čokolade djeca“
3. NEPOSREDAN ZAKLJUČAK PO KONTRAPOZICIJI ili PREOKRETANJU
-SUBJEKT premise postaje PREDIKAT konkluzije, a pojam kontradiktoran
PREDIKATU premise postaje SUBJEKT KONKLUZIJE
„Svi S su P - Nijedan ne-P nije S.“ odnosno S a P se mijenja u Ne-P e S
„Nijedan S nije P - Neki ne-P su S.“ odnosno S e P se mijenja u Ne-P i S
„Neki S nisu P - Neki Ne-P su S.“ odnosno S o P se mijenja u Ne-P i S