STARA GRČKA

Radili: Emina Silajdžić, Najda Marić, Đulan Imran, Kujundžija Nikola,

Čomor Omar, Irfan Tafro
GRČKA
• Grčka je kolijevka evropske
kulture I civilizacije. Stara povijest
Grčke pokriva zapravo više od
šest hiljada godina razvoja, još od
minojsko-mikenske kulture, oko
2000. do 1450.g. p. n. e. Ta je
najstarija kultura udarila temelje
slavnoj grčkoj kulturi i civilizaciji
koja se razvila na Kreti.

This Photo by Unknown author is licensed under CC BY-NC-ND.

• Najvažniji su gradovi stare Grčke
Atina (idealan grad prema
Platonu), Sparta i Delfi. U staroj
su Grčkoj nastala najveća
umjetnička i kulturna djela, te su
se u njoj začele i kasnije
filozofske, političke i religijske
ideje. Iz tog vremena potiče i
pojam politike, ali i demokratije,
pa se može reći da su Grci
njihovi začetnici.

This Photo by Unknown author is licensed under CC BY.

• Atina je bila najvažniji grad-
država koji se obogatio
zahvaljujući dugačkoj obali
uz koju se trgovalo i
bogatim rudnicima srebra.
Važna mjesta okupljanja bili
su hramovi, a za razliku od
egipatskih, azijskih i
kršćanskih, grčki su hramovi
bili prepuni svjetla i
prozračni. Ta je religioznost
zapravo i ključni element
polisa, idealnog života
grada-države.

This Photo by Unknown author is licensed under CC BY-SA.

• „Ljudi se okupljaju u gradu da bi živjeli; oni tamo
ostaju da bi živjeli dobrim životom.“ Aristotel
• Ključni trenutak u nastanku grčkog grada jest
pojava zajedničkog trga, agore. Agora je od
početka bila mjesto na kojem su se ljudi okupljali
kako bi razgovarali, raspravljali i trgovali. Tako je
već u najstarijim gradovima došlo do razdvajanja
prostora svjetovne od onih religijske namjene,
što je ostala posebnost grčke kulture tijekom
čitavog njezinog trajanja.

This Photo by Unknown author is licensed under CC BY-NC.

• Religija se provlačila kroz sve sfere života,
od umjetnosti do poljoprivrede, od sporta
do filozofije. Najviše o grčkoj religiji,
odnosno mitologiji, saznajemo od Homera i
Hezioda. Grčka se religija bitno razlikuje od
današnjih prevladavajućih monoteističkih
religija. Njezina glavna obilježja jesu
politeizam i antropomorfizam.
• Bogovi su bili ljudskog izgleda, i što je još
važnije, ponašali su se kao ljudi.
• Grci su poštovanje i ljubav
prema svojima božanstvima
pokazivali izgradnjom svetišta
i hramova posvećenih njima.
Ostatke tih hramova možemo
vidjeti i danas. Prekrasan
primjer jednog grčkog
monumentalnog hrama jest
svakako Partenon u Atini. U
čast bogova održavane su
različite manifestacije.
Vjerovatno najpoznatije su
Olimpijske igre, koje su se
održale do današnjih dana.