Professional Documents
Culture Documents
METABOLIZAM
METABOLIZAM
Energetske potrebe organizma zavise od potrošnje energije. Fizička aktivnost zahteva veću
potrošnju energije.
Ugljeni hidrati - primarni izvor energije za naše telo. Prosečna razgradnja ugljenih hidrata u
želucu traje oko 2 sata. Svarljive ugljene hidrate unosimo hranom biljnog porekla, u vidu
skroba i saharoze, a manje hranom životinjskog porekla u vidu glikogena i laktoze.
Višak glukoze deponuje se u jetri i mišićima u vidu glikogena. Posle popunjavanja ovih
depoa, višak glukoze se pretvara u masti i deponuje u masnom tkivu.
Poput svarljivih ugljenih hidrata, postoje i oni koje čovek ne može da svari, kao što su
celuloza i biljna vlakna.
Hrana koja sadrži nesvarljive ugljene hidrate pojačava peristaltičke pokrete i povećava
zapreminu nesvarljivih materija, što utiče na brže izbacivanje nesvarene hrane, štetnih
materija i ubrzava metabolizam. Zato je važno unositi žitarice.
METABOLIZAM LIPIDA
Lipidi
• najveća energetska vrednost
•veoma zastupljeni u ishrani
•veliki molekuli, nerastvorni u vodi u ovu grupu spadaju trigliceridi koje najviše unosimo
kroz ishranu (neutralne masti)
•Trigliceridi se sastoje od alkohola glicerola i masnih kiselina
• Ishranom unosimo i fosfolipide i holesterol
Razgradnja lipida odvija se u dvanaestopalačnom crevu, uz pomoć žuči iz jetre i pankreasne
lipaze.
Žuč deluje kao emulgator za masti i vitamine rastvorene u uljima. Digestivni sokovi su vodeni
rastvori, a lipidi su hidrofobni molekuli. Zato se molekuli lipida grupišu.
Lipaze razlažu trigliceride na masne kiseline i glicerol. Ovi molekuli difunduju u eritrocite.
Hilomikroni iz enterocita prelaze u limfni sud, zatim limfotokom dospevaju u krvotok, sve do
kapilara. Iz kapilara jedan deo odlazi u mišiće. Najveći deo odlazi u adipocite - masne ćelije, a
jedan deo u jetru.
Sve masne kiseline dospele u jetru i višak glukoze pretvoren u masne kiseline u jetri - pakuju
se u posebne partikule, koje se mogu ponovo koristiti kada je neophodna energija.
METABOLIZAM PROTEINA
Najveću biološku vrednost imaju proteini majčinog mleka i proteini iz jaja, jer se mogu
potpuno iskoristiti.
VITAMINI
Vitamini su mala grupa različitih molekula koji se ne sintetišu u ljudskom organizmu, već se
moraju unositi hranom.