jezična pojava kojom nastaju nove riječi od jedne ili više riječi to je dio gramatike koji opisuje kako od postojećih riječi stvaramo nove 2. Koje su TVORBENE VEZE? u tvorbi razlikujemo polazišnu riječ (osnovu) – grad tvorenicu – riječ koja nastaje – gradski između njih postoji tvorbena veza – moraju imati sličan sadržaj (kuća-kućni, ples- plesač, vrt-vrtić) 3. Što su MOTIVIRANE i NEMOTIVIRANE RIJEČI? motivirane riječi – riječi se mogu povezati s nekom drugom riječi (crkvica sa crkva, ljudski sa ljudi) nemotivirane riječi – riječi se ne mogu povezati s nijednom drugom riječi (majka, crv, pas) 4. Što je TVORBENA PORODICA? sve riječi među kojima postoji tvorbena veza. Primjeri: drvo, drvce, drven, drvni, dvored, drvarnica, drvosječa, drvodjelac more, morski, mornar, pomorac, mornarica, podmorje, primorje 5. Koji su tvorbeni postupci? izvođenje – nastaju izvedenice – motivirane su jednom polazišnom riječju: nesretan (sretan), hrvatski (Hrvat), primorje (more) slaganje – nastaju složenice – motivirane su dvjema polazišnim riječima: srednjoškolski (srednja i škola), tekstopisac (tekst i pisac) 6. Što je tvorbena analiza? rastavljanje tvorenice na tvorbene sastavnice, a to su: tvorbena osnova – npr. za riječ redak -> red tvorbeni prefiks – npr. za riječ prestrog -> pre- tvorbeni sufiks – npr. za riječ plesač -> -ač spojnik – npr. za riječ strahopoštovanje -> -o- 7. Koji su tvorbeni načini (pogledaj 5. i 6. pitanje)? IZVOĐENJE – jedna tvorbena osnova prefiksalna tvorba (prefiks+osnova) ne-prijatelj, pre-blag, na-gluh sufiksalna tvorba (osnova+sufiks) noć-ni, crv-ić, ljud-ski prefikasno-sufiksalna tvorba (prefiks+osnova+sufiks) pri-obal-ni, bez-ocjećaj-an, za-jutr-ak, bes-kraj-an SLAGANJE – dvije tvorbene osnove slaganje spojnikom – 2 riječi se povezuju slovom -o- brod-o-vlasnik, rib-o-lov, roman-o-pisac složeno-sufiksalna tvorba – istodobno spojnik i sufiks srednj-o-škol-ski, žen-o-mrz-ac, star-o-rim-ski srastanje – riječi se spajaju bez spojnika dangubiti, blagdan, kućevlasnica 8. Što su paronimi? riječi koje se slično izgovaraju, pišu ili zvuče, a imaju različito značenje, njihov odnos se zove paronimija. Npr. ljubimac i ljubitelj 9. Odredi preobliku, tj. postupak utvrđivanja tvorbenog načina