DRUGI KOLOKVIJALNI ISPIT IZ PREDMETA OPĆA PEDAGOGIJA

Pedagogija – nauka o odgoju (Ramajla Miljković) (prezentacija čije gradivo smo prešli
u prvom kolokijalnom ispitu)

Porijeklo imena pedagogija: PAIS, PAIDOS + AGO, AGEIN

Pedagog: PAID+AGOGOS = ONAJ KOJI VODI DIJETE
Predmet proučavanja pedagogije: odgoj

Zadaci pedagogije:

 Istražuje odgojne pojave i formuliše pedagoške zakonitosti

 Potpomaže razvijanje i usavršavanje odgojno-obrazovne prakse

 Usavršavanje metodologije naučnih istraživanja

 Prati rezultate u pedagoškoj teoriji i praksi

 Koristi rezultate istraživanja drugih nauka i naučnih disciplina

Uloga igre u odgoju djeteta (Elma Rekić. Belma Kurtović)

Pojam „igre“ odnosi se na velik broj aktivnosti.

Igra je glavna i osnovna aktivnost djeteta. Ona djeci omogućuje da razviju, ispitaju i potvrde
svoje sposobnosti.

Klasifikacije dječijih igara:

 Fukcionalne igre
 Konstruktivne igre
 Simboličke igre
 Igre sa pravilima
Funkcionalne igre su najjednostavniji oblik igara. One razvijaju dječije perceptivne i
motoričke funkcije. To su igre u kojoj dijete koristi, isprobava i razvija svoje sposobnosti.
Konstruktivne igre su one u kojoj se dijete koristi i barata predmetima u namjeri da nešto
stvori. Javljaju se već od treće godine života.
Ovaj tip igara kod djeteta razvija percepciju, finu motoriku, utječe na razvoj mašte,
kreativnosti, razmišljanja i logičkog zaključivanja.

Simboličke igre se javljaju oko 4. i 5. godine života. One su složeniji oblik igre i smatraju se
početkom apstraktnog mišljenja, igra i mašta su međusobno usko povezane.
Pojavljuju se pravila i uloge, a djeca koriste igračke, simbole…

Igre sa pravilima su one sa unaprijed poznatim pravilima i određenim ciljem.

Primjeri takvih igara su igre skrivača, lovice, igre loptom te društvene igre poput „Čovječe ne
ljuti se“ ili „Uno“.
Njima se podstiče socijalizacija, integracija u društvo i prihvaćanje socijalnih normi. Ovaj tip
igre također je dobar i za razvoj mozga jer od djece traži veću koncentraciju i pažnju.

Jan Amos Komensky (Mašić Lejla, Alijagić Lamija) (Alešević Sara)

- Bio je češki filozof, teolog, pedagog i književnik. Prema njegovim načelima organizovani su
odgojni sustavi, školstvo i nastavni rad u cijelome svijetu.
Tvorac je poznatih dijela: Panegesia i Panaugia, Didaktika, Velika didaktika, Labirint svijeta i
raj srca (najznačajnije češko djelo 17. stoljeća), Žalobni spisi (najslavnije češko djelo),
Materinska škola, Orbis sensualium, Osjetilni svijet u slikama (knjiga koja se djeci pokazala
kao omiljena).
Organizovao odgojno-obrazovni sistem: djetinjstvo (materinska škola do 6. godine),
dječaštvo (škola materinskog jezika 6-12 godina), mladenaštvo (gimnazija ili latinska škola,
12-18 godina), zrelost (akademija, 18-24 godine)
Za takvu organizaciju uveo je školsku godinu, nastavni plan i program, školsku sedmicu,
razred i nastavni sat kao i organizacijske oblike rada. Dakle tvorac je razrednočasovnog
sistema nastave.
Njegova djela prevedena su na mnoge jezike i stoljećima su služila za organizaciju školstva,
nastavnog rada, izradu udžbenika i slično.
Uveo nove metode podučavanja:
 Napredni sistem školovanja
 Postupno podučavanje
 Pampaedia (opće obrazovanje)
 Učenje kroz čitav životni vijek
 Praktično, kroz igru
 Moralna i duhovna poduka
Jan Amos Komensky preminuo je 1670. godine u siromaštvu, ne znajući veličinu i snagu
svoga utjecaja i reforme koju je napravio u školstvu i pogledima na odgoj i obrazovanje svog
vremena.

Predškolski odgoj (Džana Mušinović)

Predškolski odgoj se ostvaruje u obitelji i društvenim ustanovama za predškolski odgoj.

Smisao predškolskog odgoja:

 Povoljni uvjeti
 Da djeca radosno prožive djetinjstvo
 Da se osjećaju sigurni i sretni
 Da maksimalno razvijaju tjelesne, mentalne i voljne osobine
 Smisao za uredan, higijenski i prijateljski način života

Odgoj u ranom djetinjstvu

Rano djetinjstvo je razdoblje u životu čovjeka u kome se postavljaju temelji cjelokupnom
daljnjem tjelesnom i psihičkom razvitku.
Najvažniji zadatak odgoja u ranom djetinjstvu jeste briga za pravilan razvoj djetetova
organizma i jačanje njegova zdravlja.
Igra je najvažniji oblik aktivnosti i glavno sredstvo djetetova razvitka.
Društvene odgojne ustanove
Dječje jaslice – društvene ili privatne ustanove za njegu, zaštitu i odgoj djece od navršene
prve pa do navršene treće godine.
Dječji domovi – socijalno-odgojne ustanove za njegu, zaštitu i odgoj djece u ranom
djetinjstvu, ali i za djecu predškolske i školske dobi.
Odgoj u predškolsko doba
Predškolsko doba obuhvata razdoblje života od navršene treće godine pa do polaska djeteta u
školu (do navršenih 6 ili 7 godina)

Temeljna odgojna područja te glavni zadaci:

 TJELESNI ODGOJ – intenzivni razvitak dječjeg organizma, njegovo jačanje i

stjecanje sposobnosti.
 INTELEKTUALNI ODGOJ – potiče i mogućuje razivtak psihičkih funskcija,
intelektualnih snaga i sposobnosti.
 MORALNI ODGOJ – dijete nije jos u mogućnosti da shvati moralna načela, ali kroz
osobno iskustvo može razlikovati dobro od zla, pravedno od nepravdnog.
 ESTETSKI ODGOJ – potiče i razvija dječje zanimanje za skladno i lijepo,
sposobnosti uočavanja i doživljavanja lijepog u prirodi.
 RADNI ODGOJ – pojavljuju se radne osobine, priprema se za radne napore u školi i
životu.
Društvene odgojne ustanove
Dječji vrtić je temeljni tip ustanove za odgoj djece u predškolskoj dobi.
Razlikujemo tri odgojne grupe: mlađa grupa, srednja grupa i starija grupa.
Dječji dom je socijalno-odgojna ustanova za brigu, njegu, zaštitu i odgajanje djece bez
roditelja ili djece kojoj iz bilo kakvih razloga nedostaje roditeljska briga. Dječiji domovi
raspoređeni su u odgojne skupine prema dobi.

Moralni odgoj (Vanesa Rekić, Ilhana Alešević)

Moral: lat. riječi „mos, moris“ – običaj, pravilo, zakon; „mores“– vladanje, način ponašanja i
razumijevanje navedenoga ponašanja
Etika: grč. riječi „ethos “– običaj, način ponašanja; „ethikos“– moralan, ćudoredan

Razvoj savjesti
Savjest je ono što čovjeka tjera na osjećaj odgovornosti za svoja djela i odluke.
razvoj ovisi o okolnostima i izložena je raznim utjecajima (društvo, običaji,navike, strasti)

Moralni odgoj
 Proces oblikovanja moralnih kvaliteta čovjeka, njegove moralne svijesti, pogleda i
stavova.
 Osnova je dobrota – težnja razvijanja humanosti kod čovjeka.
 Traje cijeli život.
 Temelji se grade u djetinstvu i adolescenciji.
Cilj moralnog odgoja jeste uvažavanje, prihvatanje i primjena etičkih načela.
Moralni odgoj postižemo moralnom spoznajom, moralnim uvjerenjem i moralnim
ponašanjem i djelovanjem.

Važni činitelji za ostvarenje moralnog odgoja

 Porodica
 Odgojne institucije
 Religija
 Sredstva priopćavanja
 Kulturne institucije
 Društva i organizacije
 Utjecaj slobodnog vremena
Četiri glavna djela moralnog odgoja
 Smisao i etape procesa moralnog formiranja- čovjek je društveno biće, živi u
zajednici sa drugim ljudima i zato mora prihvatiti pravila i norme vladanja među
ljudima.
 Svrha i zadaci moralnog odgoja- temeljna svrha moralnog odgoja jeste formiranje
slobodne, humane i moralne ličnosti.
 Sadržaj i zadaci moralnog odgoja
 Elementi metodike ostvarivanja- porodica je prvi odgojni činitelj. Tu se stiču prvi
društveni odnosi u kojima dijete živi i prva moralna iskustva. Odgojne institucije,
sredstva informacija (tisak, radio i televizija), izdavačka djelatnost (čitajući knjige
spoznajemo svoje mjesto i ulogu u životu, kulturne institucije (kazališta,
kinematografi, knjižnice, muzeji, galerije), uticaj slobodnog vremena.

Glavni zahtjevi moralnog odgoja

 Svrhoishodnost (moralni odgoj mora biti planiran, organiziran i svrhoishodan)
 Zahtjev pozitivne orijentacije (da nastavnik pronalazi pozitivne kvalitete kod
učenika i podstiče ga)
  Zahtjev socijalizacije (da odgajanici prihvataju i obavljaju svoje društvene obaveze i
dužnosti)

Andragogija (Ajla Ponjević)

Naziv andragogija potječe od grčke riječi „aner“ koja označava odraslu osobu i od grčke
riječi „agogos“ koja označava umjetnost i znanost pomaganja učenju.
Andragogija je nauka koja se bavi proučavanjem učenja odraslih.
Znanstvenici su razvili andragogiju kao znanost koja je paralelna sa pedagogijom, a s ciljem
raspravljanja i sastavljanja sustava o učenju odraslih.
Utemeljiteljem andragogije se smatra američki znanstvenik Malcolm Knowles.

Andragoške discipline
 Andragogija rada proučava probleme obrazovanja i učenja odraslih u uslovima rada, u
radnoj sredini, kao i u ustanovama obrazovanja i vaspitanje koje pripremaju ljude za rad.
 Socijalna andragogija proučava obrazovanje i vaspitanje odraslih smeštenih u
ustanovama socijalnog starenja i zdravstvene zaštite.
 Vojna andragogija proučava sve probleme i zakonitosti obrazovanja i vaspitanja odraslih
u uslovima armijskog života.

Andragogija istražuje obrazovanje i učenje odraslih kroz tri kategorije:

1. formalno obrazovanje - obrazovanje i učenje u školskim institucijama
2. neformalno obrazovanje - obrazovanje van školskih institucija
3. informalno učenje - svakodnevno učenje kroz interakciju sa drugim ljudima

Montessori pedagogija (Ejla Šahinović)

Marija Montessori bila je prva doktorica u Italiji, studirala je antropologiju, filozofiju i

psihologiju. Osnivačica je dječje kuće i Montessori pedagogije.

Montessori pedagogija se temelji na ljubavi prema djetetu, poštivanju njegovog dostojanstva

i snažnoj želji da mu se pomogne da ostvari svoj potencijal.
Marija Montessori odbija percepciju da sva djeca uče na isti način i u isto vrijeme.
Podjela Montessori materijala:
 materijal za praktični život
 senzorički materijal
 materijal za jezik
 materijal za matematiku
 materijal za geografiju
 materijal za botaniku
 materijal za muziku

Faze osjetljivosti kroz razvoj djeteta

1. osjetljivost za rad
2. osjetljivost za jezik
3. osjetljivost za kretanje
4. osjetljivost za društveno ponašanje
5. osjetljivost za male predmete

Specijalni odgoj (Nejla Ružnić)

Specijalni odgoj je poseban oblik odgoja i obrazovanja za osobe sa poteškoćama u razvoju.

Zasniva se na pravu svakog čovjeka i djeteta na odgoj i obrazovanje te na optimalni razvitak u
skladu sa njihovim sposobnostima.
U savremenom svijetu postoje razni oblici organizacije specijalnog odgoja, neki od njih su:
 škole i internati
 specijalne osnovne škole
 ustanove za profesionalno osposobljavanje
 specijalne predškolske ustanove
 specijalne socijalne ustanove
Podjela razvojnih ometenosti
1. mentalna ometenost
2. oštećenje vida, sluha, govora
3. poremećaji u ponašanju
4. tjelesna invalidnost
5. kombinirane smetnje i poteškoće
Pojam habilitacije i rehabilitacije
Habilitacija podrazumijeva sve ono što pomaže osobama sa invaliditetom i određenim
poteškoćama u razvoju da normalno funkcionišu u društvu.
Rehabilitacija podrazumijeva ponovno sticanje sposobnosti i vještina koje su osobe izgubile.
(npr. zbog neke bolesti ili nesreće)
Specijalna pedagogija je zdravstveno-pedagogijska disciplina koja proučava probleme i
specifičnosti u procesu odgajanja razvojno ometenih osoba, naročito djece i mladih. Sam
predmet proučavanja specijalne pedagogije jeste odgoj djece sa poteškoćama u razvoju.
Specijalnu pedagogiju dijelimo na: oligofrenopedagogija, tiflopedagogija, surdopedagogija,
logopedska pedagogija, medicinska pedagogija, sociopatska pedagogija.

Tjelesni odgoj (Asmira Hairlahović, Sanjin Oraščanin)

Tjelesni odgoj je u funkciji očuvanja zdravlja. Zdrav, čvrst i otporan organizam osnova je i
preduvijet svakog intelektualnog, moralnog, estetskog i radnog razvitka. Tjelesnim odgojem
razvijaju se i osnovne psihomotoričke sposobnosti.
Četiri važna elementa i zadatka tjelesnog odgoja:
1. zdravstveni zadatak pretpostavlja i traži da se osiguraju optimalni uvjeti koji
omogućuju normalno zdravstveno stanje ljudskog organizma.
2. obrazovni zadatak prijeko su nam potrebna znanja iz osnovne higijene, anatomije
ljudskog tijela, biologije, zdravom načinu života...
3. odgojni zadatak putem odgojnog zadatka, tjelesni odgoj utiče na izgradnju pozitivnih
osobina ličnosti.
4. rekreativni zadatak obavljajući ljudske dužnosti, pojedinac je izložen naporu,
organizam se troši i umara. U takvim situacijama tjelesni odgoj se pojavljuje kao
sredstvo sredstvo aktivnog odmora i zdrave raznode.

Odgojne metode (Safija Jogić)

Odgoj – proces formiranja čovjeka, izgrađivanja i oblikovanja ljudskog bića sa svim

njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama.
Odgojne metode su one metode i tehnike koje roditelji i drugi odgajatelji mogu koristiti da bi
pomogli djeci da razviju određene vještine i stavove. (metoda motiviranja, razgovora,
ograničavanja, ubjeđivanja, igre, natjecanja…)
Odgojna sredstva su alati koji mogu pomoći u što boljem mentalnom i fizičkom razvoju
djece. (pohvale i nagrade, kazne, primjer i podržavanje, zapovijed i zabrana, nadzor…)