USTAV

-temeljni zakon u državi, akt kojim se uspostavlja politički i pravni poredak. Naš ustav datira od 21.12.1990. a stupio je na snagu
22.12.1990. Pročišćeni tekst donesen je 28.03.2001. Donosi ga Sabor.

TEMELJNE ODREDBE
RH je jedinstvena i nedjeljiva, demokratska i socijalna država.
 Ustav ne dopušta federalizaciju RH te se na Po obliku funkcioniranja vlasti i pravima
čitavom području Republike ovlasti tijela države građana te brizi za socijalna prava građana.
odvijaju na jedinstven način (svuda jednako).

Suverenitet RH je nedjeljiv, neotuđiv i neprenosiv, tj. nedjeljivo, neotuđivo i neprenosivo pravo nacije da
osnuje svoju državu, i da donosi Ustav, odluči kako će ona biti uređena.

NAJVIŠE VERDNOTE USTAVNOG PORETKA: -temeljna prava čovjeka

1. Sloboda
2. Jednakost
3. nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova
4. mirotvorstvo
5. socijalna pravda
6. poštivanje prava čovjeka
7. nepovredivost vlasništva
8. očuvanje prirode i čovjekova okoliša
9. vladavina prava
10. demokratski višestranački sustav
Ako netko sumnja da su mu povrijeđena temeljna prava može podnjeti tužbu sudu.

NAČELO DIOBE DRŽAVNE VLASTI

-zakonadavna, izršna, sudbena (Sabor, Vlada, sudovi), a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na
lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

NAČELO VLADAVINE PRAVA, načelo ustavnosti i zakonitosti

-svi zakoni u RH moraju biti u suglasnosti sa Ustavom, a ostali propisi i sa Ustavom i sa zakonom, a svako je
dužan pridržavati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak RH.

ORUŽANE SNAGE RH štite njen suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Mogu
preko granice samo na temelju prethodne odluke Sabora.

Granice se mogu mijenjati samo odlukom Sabora.

Hrvatsko državljanstvo- stječe se rođenjem, pri-rođenjem ili po međunarodnom ugovoru. Prestaje

otpustom, odricanjem, i međ. ug. Poslove državljanstva obavlja MUP.
Državljanin RH ne može biti prognan iz RH niti mu se može oduzeti državljanstvo, ne može biti izručen
drugoj državi.

GRB RH
-povijesni hrvatski grb u obliku štita dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25 crvenih i bijelih polja, a
prvo je crveno. Iznad štita je kruna s 5 šiljaka koja se u blagom luku spaja sa lijevim i desnim gornjim
dijelom štita. U krunu je smješteno 5 manjih štitova s povijesnim hrvatskim grbovima:
1. najstariji poznati grb Hrvatske- sadrži u štitu na palvom polju žutu šestokraku zvijezdu s bijelim
mjesecom
2. grb Dubrovačke republike- na modrom polju dvije crvene grede
3. Dalmatinski grb- na plavom polju 3 žute okrunjene leopardove glave
4. Istarski grb- na modrom polju žuta koza okrenuta ulijevo s crvenim papcima i rogovima
5. Slavonski grb- na plavom polju 2 poprečne bijele grede, a između je crveno polje po kojem kuna
lagano stupa nalijevo. U gornjem palvom polju je šestokraka zvijezda
Grb je obrubljen crvenom crtom.
Koristi se:
 o u sastavu pečata i žigova državnih organa
o u službenim natpisima
o na zgradama državnih organa i javnih tijela
o na službenim aktima
o na diplomama i svjedodžbama o završenom školovanju
o u drugim prilikama utvrđenim zakonom

ZASTAVA RH
-sastoji se od 3 vodoravno položene boje: crvena, bijela i palva s grbom RH u sredini. Gornji dio grba
(kruna) zalazi u crveno polje, a donji u plavo, dok se središnja točka grba poklapa sa točkom u kojoj se
sijeku dijagonale zastave. Omjer dužine i širine je 2:1. Zastava se ističe:
o stalno na zgradama svih državnih organa
o u dane praznika RH
o u dane žalosti na pola stijega
o u drugim prilikama: plovila pomorske i unutarnje plovidbe...

HIMNA RH
-Tekst ilirca Antuna Mihanovića 1835.: Horvatska domovina od 7 kitica, a himna su 1. i 7. kitica. Uglazbio ju
je Josip Runjanin1846., a izvedena je kao himna 1891. prilikom izložbe Hrvatskog slavonskog gospodarskog
društva. Izvodi se:
1. na početku zasjadanja Sabora
2. pri službenom dolasku u RH, osnosno ispraćaju šefa strane države ili ovlaštenog predstavnika
međunarodnih organizacija
3. u drugim slučajevima
Grbom i zastavom i himnom stječe se ugled i dostojanstvo RH.

ZASTAVA PREDSJEDNIKA RH
-kvadratnog oblika obrubljena tankim rubom crvenih i bijelih polja. U sredini, na modroj podlozi je znak u
obliku povijesnog hrv. grba. Štit krasi vijenac medaljona u kojima su povijesni hrv. grbovi s lijeva na desnu
stranu (kao u kruni grba RH). Sa medaljona se uzdužno pružaju snopovi usporednih zlatnih, crvenih i bijelih
linija. Iznad štita je položena vrpca s bojama zastave RH, na kojoj su zlatnim slovima u sredini izvezena
slova "RH". Ističe se:
1. na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kad ona tamo boravi
2. na prometnom sredstvu u kojem se nalazi predsjednik
3. u drugim svečanim prilikama

LENTA PREDSJEDNIKA RH
-znak Predsjedničke časti, a sastoji se od 3 boje kao i na zastavi RH i obrubljena je zlatnim rubom koji je s
lijeve strane ukrašen izvezenim zlatnim grančicama hrasta, a s desne strane masline. Nosi se dijagonalno
preko desnog ramena do struka gdje se kopčom spaja s drugim krajem lente. Kopča je kvadratičnog oblika
obrubljena zlatnim pleterom, a na sredini polja je isti znak kao i na zastavi Predsjednika RH, ali bez natpisa
na vrpci (RH). Predsjednik lentu nosi u posebnim svečanim prilikama koje su vezane uz predstavljanje RH:
1. na Dan Državnosti
2. pri predaji priznanja
3. kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika
4. u drugim svečanim prilikama

ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

ZAJEDNIČKE ODREDBE
1. jednakost pred zakonom- jednaka prava i slobode bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru,
političko uvjerenje, nac.ili soc. podrijetlo, imovinu, rođenje, naobrazbu...
2. ravnopravnost svih naroda i manjina
 opće biračko pravo + manjinski zastupnici
sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i
kulturna autonomija
3. zabrana suspenzije ustavnih odredbi- ograničenje slobode i prava samo da bi se zaštitile slobode
i prava drugih ljudi, pravni poredak, javni moral i zdravlje, kao i u doba ratnog stanja ili
neposredne ugroženosti i velikih prirodnih nepogoda. Niti u slučaju neposredne opasnosti ne
mogu se ograničiti:
a. pravo na život
b. zabrana mučenja
c. pravna određenost kažnjivih djela i kazni
d. sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti
4. pravo na žalbu protiv pravnih akata donesenih u prvostupanjskom postupku

Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne
može se opravdati višim nalogom.
OSOBNE I POLITIČKE SLOBODE I PRAVA
1. pravo na život (nema smrtne kazne)
2. sloboda i osobnost nepovrediva (ograničena jedino zakonom, o čemu odlučuje sud)
3. zabrana zlostavljanja ili liječničkih i znanstvenih pokusa bez osobne privole
4. zabranjen prisilni i obvezatni rad
5. uhićenje jedino uz pisani nalog (bez naloga- jedino teško kažnjivo djelo, odmah predati
sudu); čovječno postupanje s uhićenikom
6. svi državljani i stranci jednaki pred sudovima
7. odvjetništvo svima osigurava pravnu pomoć
8. nevin, dok se ne dokaže krivnja (pravomoćno sudskom presudom)
9. pravo na zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud
10. kazna za teška i nečasna djela može biti gubitak prava na obavljanje određenih poslova
11. ne može se kazniti za djelo koje prije no što je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međ.
pravom kao kazneno djelo; ne može se 2 puta suditi za isto djelo
12. sloboda kretanja i biranja boravišta
13. azil, osim za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne temeljnim načelima međ. prava
14. nepovredivost doma (pisani nalog, vlasnik + 2 svjedoka, bez naloga ako uhićenje)
15. štovanje i pravna zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti
16. sloboda i tajnost dopisivanja
17. sigurnost i tajnost osobnih podataka
18. sloboda mišljenja i izražavanja misli (sloboda tiska, govora i javnog nastupa, zabranjena
cenzura)
19. zabranjeno pozivanje i poticanje na rat i nasilje, rasnu ili vjersku mržnju
20. sloboda savjesti i vjeroispovjesti
21. sve vjerske zajednice jednakie pred zakonom i odvojene od države
22. pravo na javno okupljanje i miran prosvjed
23. pravo na slobodu udruživanja radi zaštite probitaka, zauzimanje za ciljeve i uvjerenja
(sindikati)
24. pravo na obavljanje javnih poslova
25. opće i jednako biračko pravo sa navršenih 18 godina
26. pravo na predstavke i pritužbe državnim i javim tijelima
27. vojna obveza i obrana dužnost je svih sposobnih državljana; dopušten prigovor savjesti
(vjerski ili moralni razlozi)
GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
1. pravo vlasništva (stranci uz uvjete određene zakonom)
2. poduzetnička i tržišna sloboda- temelj gosp. ustroja; zabranjena zlouporaba monopola
3. moguće ograničenje ili oduzimanje vlasništva u interesu RH, uz naknadu tržišne vrijednosti
4. dužnost sudjelovanja u podmirenju javnih troškova; porezni se sustav temelji na načelima
jednakosti i pravednosti
5. zaštita dobara od interesa za RH (povijesna, kulturna, gospodarska, ekološka)
6. HNB- središnja banka RH, samostalna i odgovorna Saboru
7. pravo na rad i slobodu rada
8. pravo na zaradu (dostojnu!), na tjedni i plaćeni godišnji odmor
9. pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na soc. sigurnost i soc. osiguranje
10. pomoć nezaposlenima ili nesposobnima za rad, invalidima
11. pravo na zdr. zaštitu
12. pravo na sindikate (oružane snage i redarstvo- ograničenje zakonom)
13. pravo na štrajk (oružane snage, redarstvo drž. Uprava i javne službe- ograničenje zakonom)
14. obitelj je pod zaštitom države
15. materinstvo, djeca, mladež pod zaštitom države
16. roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu samostalno odlučivati o odgoju djece.
Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje.
17. djeca prije određene dobi ne smiju biti prisiljavana na rad
18. osnovno školovanje- obvezatno i besplatno
19. privatne škole i učilišta
20. jamči se autonomija sveučilišta
21. znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva
22. pravo na zdrav život, država osigurava uvjete za zdrav okoliš

USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI

HRVATSKI SABOR
- je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Ima najmanje
100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju
neposredno tajnim glasovanjem na 4 godine.
- Izbori se održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Sabora, a prvo
zasjedanje Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora
- Zastupnici nemaju obvezujući mandat, primaju naknadu i imaju imunitet (samo ako izvrši
kazneno djelo za zatvor više od 5 god); o pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno
povjerenstvo + sabor
- Trajanje mandata može se produžiti u slučaju rata ili neposredne...
- Sabor se može raspustiti radi prijevremenih izbora, ako odluči većina zastupnika
- Zasjeda redovito 2x godišnje (15.01-15.07 i 15.09-15.12). Izvanredno na zahtjev Pred. RH, Vlade ili
većine zast.
- 1 predsjednik i 1 ili više podpredsjednika. Rad se uređuje poslovnikom (većina)
Sabor:
1. odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,
2. donosi zakone,
3. donosi državni proračun,
4. odlučuje o ratu i miru,
5. donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora
6. donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
7. ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike
Hrvatske,
 8. odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
9. raspisuje referendum,
10. obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
11. nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih
Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
12. daje amnestiju za kaznena djela,
13. obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

- odluke se donose većinom glasova, ako je nazočna većina zastupnika. Glasuju osobno. Prava
nacionalnih manjina, ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, lokalna samouprava,
prijelaz oružanih snaga RH izvan Hrvatske, promjena granica- 2/3, ostalo većinom
- sjednice su javne
- pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela sabora te Vlada
- pitanja Vladi
- 1/10 zastupnika- interpelacija o radu Vlade ili pojedinog člana
- može raspisati referendum- odlučuje većina birača koji su glasovali (mora i pristupiti većina);
odluka donesena na ref. je obvezatna
- može ga na 1 god zamijeniti Vlada
- predsj. RH mora proglasiti zakone u roku od 8 dana od donošenja, a može pokrenuti ocjenu
ustavnosti zakona; prije stupanja na snagu, objava u NN
- državni prihodi i rashodi= državni proračun
- može osnivati drž. povjerenstva

Pučki pravobranitelj- opunomoćenik Sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred
drž. upravom. Na 8 god ga bira Sabor.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

- -zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te stabilnost
državne vlasti, odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelocitosti RH.
- Na 5 god, max 2x, većinom birača, ako nijedan, onda prva 2 u 2. krug nakon 14 dana
- Izbori najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata
- Svečana prisega pred predsjednikom Ustavnog suda RH
- Ne može obavljati nijednu drugu javnu ili prof. dužnost, a nakon izbora ostavka na članstvo u
stranci
- U slučaju smrti, ostavke... privremenu dužnost predsjednika preuzima Predsjednik Sabora

Predsjednik RH:
1. raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,
2. raspisuje referendum u skladu s Ustavom,
3. povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u
Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika,
4. daje pomilovanja,
5. dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom,
6. obavlja druge dužnosti određene Ustavom

- na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i

konzularnih ureda RH u inozemstvu.
- prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija
- donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova dipl. misija RH u inozemstvu (na prijedlog Vlade i uz
mišljenje odbora Sabora)
- vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH, imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, objavljuje rat i
zaključuje mir
- može predložiti Vladi da održi sjednicu i prisustvovati joj
 - surađuje u usljeravanju rada sigurnosnih službi
- može raspustiti Sabor ako se Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana
predlaganja ne donese državni proračun
- sabor 2/3 može pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti predsjednika, a odlučuje Ustavni
sud 2/3
- ima imunitet (osim onog sa 5 god zatvora)
- može imati savjetodavna tijela

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

- obavlja izvršnu vlast
- čine ju predsjednik, podpredsjednici i ministri. Bez odobrenja Vlade ne mogu obavljati niti jednu
drugu javnu ili profesionalnu dužnost
- mandatar predlaže članove Vlade, a najlasnije u roku od 30 dana dužan je Vladu i program predstaviti
Saboru.
- Stupa na dužnost koad joj povjerenje iskaže većina u Saboru, polažu prisegu pred Saborom
- Ako u roku od 30 dana nije sastavljena Vlada, pred. RH mu mu može produžiti rok za najviše 30 dana,
a ako ni onda, pred RH povjerava mandat nekom drugom ili imenuje privremenu nestranačku Vladu i
istodobno raspisuje prijevremene izbore

Vlada RH:
1. predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
2. predlaže državni proračun i završni račun,
3. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
4. donosi uredbe za izvršenje zakona,
5. vodi vanjsku i unutarnju politiku,
6. usmjerava i nadzire rad državne uprave,
7. brine o gospodarskom razvitku zemlje,
8. usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi,
9. obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom

- Vlada je odgovorna Saboru

- Na prijedlog 1/5 zastupnika- pokretanje pitanja povjerenja: predsjedniku, ministru ili Vladi u cjelini
(glasanje najranije 7, a najkasnije 30 dana od dostave prijedloga Saboru

SUDBENA VLAST
- obavljaju je sudovi (ma da!)
- samostalna je i neovisna, a sude na temelju Ustava i zakona
- Vrhovni sud- najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana
o predsjednika VS uz mišljenje Opće sjednice VS RH i nadležnog odbora Sabora, na
prijedlog pred. RH bira (na 4 god) i razrješuje Sabor

- sudske su rasprave i presude javne, osim kad je to u interesu morala, javnog reda ili državne
sigurnosti
- u suđenju sudjeluju i suci porotnici
- suci ne mogu biti pozvani na odgovornost za mišljenje dano u pri donošenju sudbene odluke
- mogu biti pritvoreni jedino uz odobrenje Državnoga sudbenog vijeća
- sudačka je dužnost stalna, a može biti razrješen:
1. ako to sam zatraži,
2. ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost,
3. ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim
obavljanja sudačke dužnosti,
 4. ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenoga teškog stegovnog
djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće
5. kad navrši sedamdeset godina.
- Državno sudbeno vijeće imenuje i razrješuje suce (uz mišljenje nadležnog odbora Sabora), odlučuje o
njihovoj stegovnoj odgovornosti
o ima 11 članova (većina suci) koje bira Sabor na 4 god.
o Predsjednik se bira tajnim glasovanjem na 2 god.
o Predsjednici sudova ne mogu biti članovi DSV-a

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO
- samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i
drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi
pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
- Glavnog drž. odvjetnika na 4 god bira Sabor na prijedlog Vlade, uz mišljenje nadležnog odbora Sabora
- Zamjenici prvo na 5 god a onda stalno, bira ih Državnoodvjetničko vijeće kojih većina mora biti iz
redova odvjetnika
o Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti članovi DOV-a

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

- 13 sudaca koje bira HS na 8 god iz redova istaknutih pravnika (sudaca, drž. odvjetnika, odvjetnika,
sveuč prof. pravnih znanosti)
- biraju predsjednika na 4 god
- ne mogu obavljati druge dužnosti
- imaju imunitet

Ustavni sud:
1. odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom,
2. odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,
3. može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako
od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od
godine dana,
4. odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela kad su tim odlukama
povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu)
samoupravu zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske,
5. prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti
izvješćuje Hrvatski sabor,
6. rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti,
7. odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
8. nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti
njihov rad,
9. nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u
djelokrugu sudova,
10. obavlja druge poslove određene Ustavom.

MJESNA, LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

- građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu samoupravu koje se ostvaruje preko lokalnih,
odnosno područnih predstavničkih tijela sastavljenih na temelju izbora.
- Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, a područne županije.
- Lokalna samouprava radi poslove kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana: uređenje naselja
i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb,
 primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu
potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.
- Jedinice područne samouprave obavljaju poslove od područnog značenja, a osobito poslove koji se
odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i
prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih
ustanova.

MEĐUNARODNI ODNOSI
MEĐUNARODNI UGOVORI
- U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međ ugovora u nadležnosti
je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Sabora, Predsjednika RH i Vlade.
- Sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, vojne i političke
naravi i koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku, ako međ org ili savez dobija ovlasti izvedene iz
Ustava onda 2/3.
- Pred RH potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međ ugovora koje je Sabor
potvrdio
- One koji ne podliježu potvrđivanju Sabora sklapa Pred RH na prijedlog Vlade ili sama Vlada
- Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi,
čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona.

UDRUŽIVANJE I RAZDRUŽIVANJE
- Pokretanje postupka udruživanja RH u saveze s drugim državama ima najmanje 1/3 zastupnika u
Saboru, Pred RH i Vlada
- Zabranjuje se pokretanje postupka u saveze koji bi mogli dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga
državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.
- O udruživanju prethodno odlučuje Sabor 2/3 svih zastupnika.
- Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja
birača u državi u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Sabora.
- Razdruživanje isto

PROMJENA USTAVA
-predložiti može 1/5 zastupnika, pred RH i Vlada, odluku o pristupanju promjenu većina zastupnika, kao i
nacrt promjene, a samu promjenu donosi 2/3 zastupnika. Proglašava ju Sabor.