Pošip 

je autohtono hrvatsko grožđe koje je slučajno otkriveno na otoku Korčula. Iako se uzgaja u

drugim dalmatinskim regijama, grožđe se još uvijek široko uzgaja Korčula a najbolje rezultate postiže
u vinogradima oko sela Smokvica i Čara.

Najbolje verzije Pošipraznolikost će biti puna i skladna sa savršenom ravnotežom između alkohola i

kiselosti. Obično su zlatno žute boje s voćnim aromama marelica, badema, mediteranskog bilja,
smokava i citrusa. PošipVina se izvrsno slažu s većinom dalmatinskih jela, posebno s ribom i
školjkama, dok se verzija odležana u hrastu dobro slaže s hobotnicom ili teletinom.

Odlično se slaže i sa sirom i suhomesnatim mesom. Pošip bilo je prvo bijelo grožđe iz Hrvatske sa

zaštićenim zemljopisnim podrijetlom.

graševine je hrvatski naziv za srednjoeuropsku sortu velšrizlinga (također poznat kao laški rizling ,
Olaszrizling , rizling Italico) koja nije domaća, ali daje najbolje rezultate u Hrvatskoj.

Također je glavno hrvatsko grožđe za bijelo vino, jer čini četvrtinu svih zasađenih vinove loze.
graševine karakteriziraju ugodne voćne i cvjetne arome, živahna kiselost, blago gorak okus, punoća i
sklad.

Vina se kreću od pjenušavih, droog (svježi, ali i hrastovi) do poluslatki i kasno ubrani biseri. Ova vina
su vrlo raznovrsna pa ih je moguće upariti sa svakim slijedom u jednoj večeri.

Pinot Sivić je hrvatska varijanta Sivi pinot, također poznat kao Sivi pinot i Grauburgunder, bijela je
sorta grožđa za koju se vjeruje da potječe iz Burgundije, ali je grožđe pokazalo nevjerojatan potencijal
u kontinentalnoj Hrvatskoj, uglavnom se uzgaja u hrvatskoj regiji Slavoniji i dalo je izvrsna vina.

Gusti su i koncentrirani, s tipičnim notama bijelog cvijeća, meda, đumbira, marelice, limuna, začina i
droog voće. Vina su obično droog s nekim suhim sortama. Obično su pune i dobro se slažu uz perad,
divljač i svinjetinu.

U mirisu cvjetne note cvijeta, bijelog voća citrusa i kruške. Bogat osjećaj u ustima, pun nota zrelog
voća, tropskog voća poput nota ananasa. Uz bogatstvo mediteranskog bilja. Završnica je mineralna,
duga i puna.

traminac je hrvatski naziv za još jednog od srednjoeuropskih favorita za bijelo vino, sorta poznata na
njemačkom kao Gewürztraminer. Naziv sorte potječe od imena sela u Južnom Tirolu, njemačkog
govornog područja sjeverne Italije pod nazivom Tramin, ali nažalost ne možemo točno reći odakle je
sorta izvorno došla.

Duga je i komplicirana genetska povijest, dodatno komplicirana činjenicom da je genetika ove sorte
izrazito komplicirana i da su se u regiji vodili mnogi ratovi, a u prošlosti se ovo vino zvalo jednostavno
traminac, taj naziv je kasno 19. promijenio u Gewürztraminer. “Gewürz” znači začin ili parfem, pa
vam daje predodžbu o tome kakvo je vino zapravo.

Tijekom duge povijesti ovo grožđe u Europi rasprostranjeno je po cijelom kontinentu, a mnogo
kasnije i u novi vinski svijet. U Hrvatskoj se ovo vino uglavnom proizvodi u regiji Erdut a Ilok
zahvaljujući dobrim klimatskim uvjetima i plodnom tlu uz Dunav, ovo grožđe dobro uspijeva.
Radi se o ekstraaromatičnom vinu, s buketom ruža, ličija i marakuje, a u Hrvatskoj ga ponekad
nazivaju i “ženskim vinom”. Može se piti samostalno, kao aperitiv, ali i kombinirati s masnijim jelima,
poput foie gras, finih sireva i finih deserta.

Istarska malvazija je autohtona hrvatska bijela sorta grožđa koja se uglavnom uzgaja u Istra, gdje se
uglavnom koristi u proizvodnji sorti. Ova vina pogodna za hranu obično su svježa i voćna, s
mineralnim notama i aromama zelene jabuke, bagrema i marelice.

Dok se većina sorti uživa u mladoj dobi, neki proizvođači odzrijevaju dulje u hrastovim, bagremovim
bačvama ili amforama kako bi dobili nešto drugačiji izraz. malvazija-vina se izvrsno slažu s bijelom
ribom, drugim vrstama morskih plodova, ali i s raznim jelima spravljenim od bijelog istarskog tartufa.

osim u Istra grožđe se uzgaja i u nekim dijelovima Slovenije i talijanske regije Friuli-Venezia Giulia.

Škrlet se smatra autohtonim hrvatskim bijelim grožđem. Iako je podrijetlo još uvijek nepoznato, ovo
kasnozrelo grožđe prvi put se u pisanom obliku spominje 1856. godine. Uglavnom se uzgaja u
Pokuplju i Moslavini, a najbolje rezultate daje na južnim padinama koje imaju dovoljno sunca tijekom
cijele godine. Škrlet se obično radi svježe i svježe mlado vino, koje odlikuje svijetložuta boja s tipičnim
zelenim nijansama.

Obično prikazuje cvjetne i voćne note zelene jabuke, kruške i žute šljive, nadopunjujući jarku kiselost.
Vino se dobro slaže s laganim jelima kao što su slatkovodna riba, tjestenina ili glavna jela od peradi.
Zanimljivo je da naziv grožđa dolazi od njemačke riječi scharlach (šarlah), zbog tipičnih crvenih točkica
koje se povremeno pojavljuju na vinovoj lozi.

Grk ili Grk bijeli je autohtono hrvatsko grožđe otoka Korčula koji se uglavnom koristi u proizvodnji
suhih bijelih vina. Grožđe rijetko daje visok prinos i uglavnom se uzgaja na pjeskovitim tlima koja
okružuju grad Lumbardu.

Budući da je naziv Grk u prijevodu grčki, dugo se vjerovalo da je grožđe podrijetlom iz Grčke, no
novija istraživanja proturječe toj ideji i Crljenak kaštelanski navode kao jedini blizak ovom rijetkom i
jedinstvenom hrvatskom grožđu.

Također, riječ g rk može se grubo prevesti kao gorak – suptilna kiselost uobičajena je karakteristika
grčkih vina. Većina Grk vina su mineralna i aromatična, s pikantnim nijansama i dobrom ravnotežom
između kiselosti i šećera. Zanimljivo je da grožđe Grk ima samo ženske funkcionalne dijelove, što
znači da ga treba saditi uz druge sorte grožđa.
U Lumbardi se obično koristi zajedno sa Plavac mali kultivirana. Uz bijelu ribu i školjke, naravno,
odlično se slažu grčka vina, ali mogu i uz rižota, jela od tjestenine i odležane sireve.

Maraština

Dok se smatralo da je maraština autohtono hrvatsko grožđe, istraživanja su pokazala da je usko

srodna Malvazija del Chianti. Maraština je u nekim dijelovima Hrvatske poznatija kao Rukatac. Ipak,
ovo kasnozrelo grožđe široko se uzgaja u hrvatskoj regiji Dalmacija, posebice područje oko Šibenika i
otoka Hvara, Lastova, Pelješca i Korčula.

Mararaština se uglavnom koristila kao mješavina grožđa za njegovu izradu berba vino, ali se u
posljednje vrijeme pokazalo kao izvrsno grožđe u proizvodnji sortnih vina. Ova vina koja se lako piju
obično su voćna i mirisna s aromama droog voće i med. Odlično se slažu s bijelim mesom, plodovima
mora, ribom, rižotima i sirom.

Grožđe se koristi i u proizvodnji hrvatskog desertnog vina Prošek.

Muškat Momjanskic

Muškat Momjanski je vino zaštićenog podrijetla proizvedeno u blizini Momjana u Istra. Vina su
napravljena od sorte muškat, točno od sorte muškat Blanc à Petits Grains. Jedinstvena kombinacija
mikroklime i tla oko Momjana pokazala se posebno pogodnom za uzgoj muškata.

Vjeruje se da je grožđe doneseno iz Italije 1200-ih godina te se kroz povijest prilagođavalo i steklo
svoj osebujni karakter. Vina proizvedena u regiji su bogata i aromatična i mogu varirati od blijedožute
do zlatne. Grožđe se koristi u proizvodnji cvjetnih i voćnih suhih vina te intenzivnijih desertnih vina
koja obično pokazuju arome grožđica, suhih smokava i meda.

Ova vina mogu se svrstati i u arhivsko vino (arhivsko vino) ako su odležala najmanje pet godina.
Muškat momjanski vina najbolje je poslužiti ohlađena. U njima se može uživati kao aperitiv i dobro se
sljubljuje s voćnim desertima, posebice pitama, pudinzima i štrudlama.

Lisica

Vugava je autohtono hrvatsko grožđe koje potječe s malog otoka Visa. Sorta se uzgaja isključivo na
otoku gdje rano sazrijeva u toploj mediteranskoj klimi i uspijeva na terasastom terroiru oko Komiže.
Vina na bazi vugave su zlatnožuta, svježa i aromatična.
Kiselost je obično niska, udio alkohola visok, a vina će općenito imati visok udio šećera. Aroma
podsjeća na zrelo voće, marelice, breskve i med, ponekad s notama citrusa i začina. Vugava ima dugu
povijest na otoku, a vjeruje se da su je donijeli stari Grci.

Osim u sortama i bijelim mješavinama, grožđe se koristilo i u prošeku – dalmatinskom desertnom

vinu od suhih bobica. Vugava se rijetko koristila u rasutom stanju vina. Iako rijetko, oduvijek je slovilo
za visokokvalitetno, vrhunsko hrvatsko grožđe. Vina vugava najbolje odgovaraju domaćoj kuhinji.

Odlično se slažu s plodovima mora, uključujući školjke i bijelu ribu, ali dobro se slažu i s peradom,
salatama, svježim voćem te ovčjim ili kozjim sirom.

Plemstvo

Žlahtina autohtona je hrvatska sorta grožđa koja se uzgaja gotovo isključivo na otoku Krku, uglavnom
oko Vrbnika. Grožđe se koristi u proizvodnji laganih i osvježavajućih bijelih vina namijenjenih za
uživanje mladih.

Obično pokazuju cvjetne i citrusne arome upotpunjene mineralnim notama i uravnoteženom

kiselinom. Žlahtina paše uz ovčji sir, ribu i jela od morskih plodova, ali i uz bijelo meso i janjetinu.
Naziv žlahtina dolazi od slavenske riječi žlahten, što u prijevodu znači dragocjen ili plemenit, što
možda ukazuje na važnost grožđa u antičko doba.

Zaduženje

Debit je bijelo grožđe kasnog zrenja za koje se vjeruje da je porijeklom sa sjeveraDalmacija†

Uglavnom se koristi u svakodnevnim laganim sortnim vinima ili kao mješavina grožđa, obično u
kombinaciji s drugim regionalnim sortama. Najbolji izričaji Debita dolaze iz vinogorja Promina i Drniš.
Početkom 20. stoljeća Debit je bio cijenjena sorta grožđa, ali je polako gubila svoj prestižni status i
početkom XNUMX-ih uglavnom se proizvodila uz produljenu maceraciju, što je rezultiralo
neimpresivnim i bljutavim bijelim vinima.

Sredinom XNUMX-ih nekoliko proizvođača odustalo je od dugotrajne maceracije i počelo proizvoditi

živahna i aromatična bijela vina jasne kiselosti i prepoznatljivog mineralnog karaktera. Grožđe Debit
kasne berbe ponekad se koristi u bogatim i koncentriranim desertnim vinima, a neki proizvođači čak
vide potencijal grožđa da proizvede iznimna pjenušava vina. Još uvijek se vjeruje da je grožđe
potjecalo iz Hrvatske, iako bi alternativni naziv Puljižanac – u grubom prijevodu osoba iz Apulje –
mogao sugerirati na talijansko podrijetlo.
Debitna vina dobro idu uz jela od janjetine ili ribe.

Bratkovine Bijeli

Bratkovine Bijela, ponekad također Bratkovine Nazvana Blatska, smatra se autohtonom sortom otoka
Korčula. Iako još nije moguće utvrditi točno podrijetlo ovog grožđa, činjenica je da je spontano
križanje Bratkovine Bijela i Zlatarica Blatska rezultirala je Pošip te da su te tri varijante gotovo
isključivo vezane uz otok Korčula. Ove činjenice stoga podupiru pretpostavku da je Bratkovine Bijela
je iz Korčle.

Riječ je o vinu od fritaja koje se odlično slaže s ribljim i morskim jelima kao što su dalmatinski
specijalitet brudet i druge ribe i školjke, ali i uz jela od povrća i tjestenine. Bratkovine Bijela će
zadovoljiti i najistančanije ljubitelje vina.

Zlatarica

Zlatarica je prava autohtona hrvatska sorta grožđa. Poznato je i po sinonimima Zlatarica Bijela,
Zlatarytza i Zlatharitza. Prema DNK analizama obavljenim 2002. roditelj je pasmine Pošip. Ovo vino ne
treba miješati s genetski drugačijim Zlatarica Vrgorska sorta.

Zlatarica je gotovo zaboravljena bijelo vino iz Hrvatske. No, ovaj drugi polako postaje sve popularniji i
poznatiji. Posljednjih godina, Zlatarica Zato je napravljen svojevrsni povratak. Svježe je bijelo vino a
ponekad se miješa s drugim tipovima hrv bijelo vino.

Vino je to koje ide uz škampe, sushi i juhu od povrća.

malvazija Dubrovnik

Dugo se smatrala lokalnom sortom dubrovačkog kraja, no novija znanstvena istraživanja pokazala su
da je član velikog Mediterana. Malvazija-obitelj, to

također se može naći u nekoliko drugih zemalja kao što su Italija i Španjolska. U Hrvatskoj je
dokazano da je jedna od najstarijih sorti, budući da se ime spominje u dokumentima Dubrovačke
Republike iz 14. stoljeća. danas je njegov uzgoj ograničen na usko područje dubrovačkog i
konavoskog područja. Zbog svog oblika, rastresitog grozda i guste opne grožđa, pogodan je za
proizvodnju tradicionalnog prošeka – slatko vino napravljen od polusušenog grožđa.
Lako stvara visok udio šećera, pa su slatka vina s malvasije vrlo slatka i jako jaka u isto vrijeme. Arome
su privlačne, od nota meda, preko kandiranog agruma, mješavine likera sa suhim smokvama i
orasima.

Sok od oblika

Podrijetlo Kujundžuše nije poznato, ali se smatra lokalnom sortom. Prema predaji, ime je dobio po
turskoj riječi (zlato) koja opisuje zlatnu boju grožđa u fazi zrelosti, a shodno tome i po drugoj, po
prezimenu Kujundžić, kao jednog od prvih proizvođača. Uzgaja se isključivo na području Dalmatinske
Zagore, oko grada Imotskog.

Kao Žlahtina Proizvodi glatka vina blaže kiselosti, pa se zbog blagog karaktera lako piju i vrlo su
popularna u regiji porijekla, gdje je zastupljenost u vinogradima čak 90%. Aroma je diskretna, sa:
mekim voćnim tragovima pomiješanim s blagim mineralima. Glatkog okusa, s alkoholom u rasponu
od 11% do 12% i ne pretjerano izraženom kiselinom.

rizling

-20%Vino rizling iz Hrvatske

BIJELO VINO

rizling

zahvalnost 4.65 iz 5-a

9, 99 7, 99

U košaricu

rizling (Rajski Rizling) je sorta koja je stoljećima prilagođena prohladnoj njemačkoj klimi i u takvoj ili
sličnoj klimi postiže najbolje rezultate. Međutim, činjenica je da, kao i kod Chardonnay, posjeduje
svojstvo izvrsne prilagodljivosti drugim potpuno drugačijim geoklimatskim uvjetima.

U onim dijelovima Hrvatske s hladnijom klimom posebno se cijeni otpornost vinove loze na niske
temperature, koja lako podnosi sve rjeđu pojavu zimskih temperatura do minus 20°C. Prinosi su
umjereni do visoki ovisno o nekoliko čimbenika, uglavnom zemljopisnih.

Normalna godina u hrvatskim kontinentalnim uvjetima lako može doseći 10.000 litara po hektaru.
rizling ima jedinstvenu sposobnost postizanja visokog sadržaja šećera u zrelom grožđu uz održavanje
vrlo visoke kiselosti, često do 15 grama po litri. Zbog te osobine i naravno istančane arome, gotovo je
idealna sorta za sve vrste predikata, a kasna berba bi bio poželjan minimum.

U Hrvatskoj se mogu pronaći tri stila. Jedno je vrlo lagano, osvježavajuće i blago kiselkasto vino,
obično rezultat redovite berbe u sjevernim krajevima. Sa zapadnih dijelova kontinentalne Hrvatske
lagana je i osvježavajuća, s istoka zrela i jaka.

Sauvignon Blanc / Sauvignon Bijelis

Sauvignon se uglavnom uzgaja u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje je zastupljen u svim subregijama, ali
se uspješno uzgaja i u primorskoj Hrvatskoj, posebice u Istra.

U kontinentalnim krajevima prelazi u vino samostalno, bez miješanja s drugim sortama, u većini
slučajeva je namijenjeno brzoj konzumaciji, dok se manji dio kvalitetnije vinificira na način koji
zahtijeva kraće ili duže sazrijevanje.

Rijetko dospijeva u drvene bačve (barriques), uglavnom u slavenskoj podregiji, ali i kao takva
pokazuje zanimljive rezultate jer uspješno čuva osvježavajući karakter aroma ogrozda, svježe
pokošene trave, bazge i mineralnih nota, kao i svježina, sočnost i slatkoća okusa, glavno sidro.

Hrvatski sauvignon blanc često je bogat mirisom bazge.

Pušipel / Moslavac

Pušipel ili Moslavac je bijela sorta grožđa koja se uzgaja u najsjevernijem hrvatskom Međimurju.
Internacionalno je grožđe koje se javlja i u mađarskom Tokaji (Furmint), Sloveniji (Šipon) i Austriji
(Mosler).

Grožđe se uglavnom koristi za suha bijela vina, ali može proizvesti i visokokvalitetne desertne i
pjenušave stilove. Suha vina od Pušipela su blijedožuta, mineralna, svježa, lagana i pitka. Obično
imaju voćne i citrusne note koje podsjećaju na zelene jabuke, limun i limetu.

Kiselost je umjerena ili visoka, dok je sadržaj alkohola uglavnom nizak. Ova vina se odlično slažu s
raznim jelima. Mogu se kombinirati s laganim zalogajima i zalogajima ili s težim regionalnim
specijalitetima. Prvi pisani spomen Pušipela datira iz prve polovice 19. stoljeća.
Uobičajeno se zvao Moslavec ili Šipon, a njegov puni potencijal uvelike je zanemaren. Grožđe je
steklo slavu strategijom brendiranja koja se pojavila 2000-ih. Suvremeni vinari iskoristili su najbolju
lozu, odabrali ime Pušipel i poboljšali tehniku proizvodnje kako bi Pušipel preimenovali u perjanicu
međimurskog grožđa sposobnog za proizvodnju vina vrhunske kvalitete.

pr

Prč je kvalitetno suho bijelo vino iz hvarskog vinogorja specifičnog okusa. Suha je bijelo vino
karakterističnog okusa proizvedenog od rijetke, autohtone muškatne sorte grožđa prč. Proizvodi se u
sredini Dalmacija od autohtone sorte hvarskog muškata u mjestu Sućuraj. To je pravo otočko vino.
Vino je zlatnožute boje, intenzivnog, čvrstog okusa i specifičnih aroma muškatnog oraščića.

Vinifikacija započinje obradom ručno odabranog grožđa u pneumatskoj preši pod kontroliranom
fermentacijom, a zatim u malolaktičkoj fermentaciji od 16-18 stupnjeva. Prije punjenja u boce ovo
vino često odležava minimalno dvanaest mjeseci kako bi dobilo specifičnu aromu okusa.

Ovaj bijelo vino idealan je za kombiniranje s laganim jelima poput bijelog mesa i ribe.

Cetinka

Cetinka je autohtona hrvatska bijela sorta. Uglavnom se uzgaja na Korčuli. Ima zrelu trubu veliku do
vrlo veliku, težine od 200 do 3000 g. List od Cetinka je piramidalan ili stožast s dva do tri viseća krila,
ima labave do zbijene, duge i debele stabljike u grozdovima.

Zrele bobice su srednje veličine, okrugle do jajolike, zelenkasto žute boje i jantarne na sunčanoj
strani. Kožica je mekana, neprozirna i ima sočno, kiselkasto meso. The Cetinka često se uzgaja na
vlažnom tlu i daje visoke prinose prosječne kvalitete. Daje bolju kvalitetu na dobro izloženim
položajima i toplijim mikroklimatskim uvjetima.

Općenito uspijeva u svim tipovima tla, iako preferira plodno, toplo i vodopropusno tlo. To je sorta
mediteranske klimatske regije.

Okus vina je lagan i osvježavajući, a boja je zelenkasto žuta. Sadrži oko 12% alkohola i oko 5 g/l
ukupnih vinskih kiselina. Otpornost na pepelnicu i plamenjaču je umjerena i slaba na Botrytis. Vinska
kobasica također vrlo često kao berba vino koje se koristi za izradu blend vina.
Chardonnay

Chardonnay prirodno je pun i mekan te ima malu kiselost. Ova sorta grožđa nema nigdje isti okus,
iako se uzgaja u cijelom svijetu. Grožđe poprima okuse mjesta na kojem raste. Ipak, postoji sličnost
između svih chardonnay vina. Uvijek pružaju mekan osjećaj u ustima.

To je lako grožđe koje se nalazi u cijelom svijetu. Sorta grožđa lako se prilagođava klimi i tlu na kojem
raste. To je rano zrelo grožđe koje daje izvrsne rezultate i u hladnim i u toplim uvjetima. Vina iz
hladne klime su svježa, nalik jabukama i sadrže agrume i visoku kiselost. Toplija područja daju vino u
kojem prevladavaju breskva, dinja, ananas i agrumi.

Snaga ove sorte grožđa je u tome što može proizvesti prekrasna vina u svim klimatskim uvjetima. Stil
od chardonnayVino se stoga može jako razlikovati po regiji: od orašastih, teških i masnih do trljasto
svježih i blago cvjetnih ili egzotičnih. Zbog ove raznolikosti ovo vino nikada neće dosaditi. Uvijek ima
drugačiji okus! Zahvaljujući ovim posebnim svojstvima, može se naći u svakoj vinskoj zemlji.

jarbola

Jarbola je pravo autohtono hrvatsko bijelo vino koje se uglavnom nalazi na Kvarneru. Zreli list ovog
grožđa je srednje veličine. Grozd je srednje veličine, koničan, zbijen. Zrele bobice su srednje veličine,
okrugle, zelenkasto-žute boje. Peteljka je srednje dužine i zelenkasta. Štapovi su dugi, jaki, boje
lješnjaka. Bobice jarbole su kratke ili srednje duljine.

Opsežnom DNK analizom 2003. godine utvrđeno je da je Jarbola prava bijela hrvatska sorta grožđa.
Do tada je to bilo gotovo izumrlo bijelo grožđe. DNK analiza je pokazala da je riječ o jedinstvenom
soju i prava je sreća što je prepoznat u starim vinogradima na obroncima Ćićarije. Od dvadeset
pronađenih loza napravljen je biljni materijal, nakon čega je grožđe postupno postalo dostupno Istra
a Kvarner se raspršio.

Jarbola proizvodi vina dobre kvalitete, puna i svježa, visokog aromatičnog potencijala i pogodna za
sljubljivanje. Osvježavajućeg je, svijetlo žute boje kroz koju se provlači zelena nijansa, te voćnog
cvjetnog mirisa s izraženim komponentama zelene jabuke. Vino se pravi od grožđa koje podsjeća na a
vrhunsko vino.