Funkicionalna Anatomija

FUNKCIONALNA
ANTOMIJA
AK. 2019/2020
SADRŽAJ
UVOD ........................................................................................................................................................ 2
LOKOMOTORNI SUSTAV........................................................................................................................... 3
KOSTI .................................................................................................................................................... 3
ZGLOBOVI ............................................................................................................................................. 8
MIŠIĆI ................................................................................................................................................. 11
OPĆA ANATOMIJA .................................................................................................................................. 24

PROBAVNI SUSTAV ............................................................................................................................. 24
DIŠNI SUSTAV ..................................................................................................................................... 27
UROGENITALNI SUSTAV ..................................................................................................................... 29
ENDOKRINI SUSTAV............................................................................................................................ 32
KARDIOVASKULARNI I LIMFNI SUSTAV .............................................................................................. 33
ŽIVČANI SUSTAV ................................................................................................................................. 40

DRUŠTVO STUDENATA (2019). Funkcionalna anatomija (interna skripta)
UVOD
Sadržaj kolegija „Funkcionalna anatomija“ za većinu studenata biti će od esencijalne važnosti za
poslove kojima se budu bavili u budućnosti.
Skripta je pisana prema pitanjima koja se nalaze na stranici predmeta. Za bolje razumijevanje, učenje
i pamćenje, savjetujemo vam da se koristite prezentacijama i ostalim slikovnim prikazima koji će vam
puno pomoći.
Sve osnovne informacije o predmetu, nalaze se na prezentaciji koju ćete moći pronaći na stanici
fakulteta. Mi ćemo vam dati samo nekoliko savjeta vezanih uz predmet.
Gradivo je podijeljeno u dvije velike cjeline: lokomotorni sustav i opća anatomija. Gradivo vezano uz
lokomotorni sustav većina će savladati pripremajući se za kolokvije koji su svaki tjedan. Prije ispitnog
roka imati ćete mogućnost pismenim putem položiti dio vezan uz opću anatomiju. Iz opće anatomije
slušate samo 7 predavanja i zato svima savjetujemo da pismenim putem riješite opću anatomiju.
Predmet Funkcionalna anatomija učite radi sebe jer se to gradivo provlači kroz gotovo cijeli studij.
2
POPIS PITANJA IZ FUNKCIONALNE ANATOMIJE
LOKOMOTORNI SUSTAV
KOSTI
1. Tjelesni ustroj i ravnine
 TJELESNI USTROJ – čovjekovo tijelo oblikovano je prema trima temeljnim zasadama:
dvostranoj simetriji(sredinom tijela, od prednje strane prema stražnjoj, prolazi središnja
(medijalna) ravnina i dijeli tijelo na dvije simetrične polovice), sastavu tijela od
odsječaka(sagmenata) i sastavu tijela od dviju cijevi(glava i trup čovjekova tijela oblikuju dvije
šupljine: prednja i stražnja. Stražnja neutralna cijev sadrži i zaštićuje dijelove središnjeg
živčanog sustava. Prednja visceralna cijev leži ispred kralježnice, te sadrži i zaštićuje utrobne
organe u prsnome košu, trbuhu i zdjelici.
 RAVNINE: Glavne tjelesne ravnine međusobno su postavljene pod pravim kutom, i to su :
središnja, čeona i poprečna ravnina
2. Vrste tkiva
o epitelno  oblikuju ga stanice koje se međusobno dotiču i među kojima se nalaze
međustanične pukotine, dijelimo ga na: 1. pokrovni epitel (gradi sve unutarnje i vanjske
površine tijela) 2. žljezdani epitel (ima sposobnost izlučivanja i oblikuje žlijezde) 3. osjetni
epitel (prima razne podražaje)
o potporno  čine ga organi i međustanični tvari, dijelimo ga na: 1. vezivno (oblikuje malo
stanica s mnogo međustanične stvari) 2. hrskavično (ima veliku čvrstoću i u njemu
međustanična tvar nadmašuje obujam hrskavičnih stanica hondrocita) 3. koštano tkivo (tvore
ga nepravilne koštane stanice osteociti u koštanim šupljinama povezanim u cjevčice)
o mišićno  ima sposobnost kontrakcije što omogućuje pokretanje organa i tijela, dijelimo ga
na: 1. prugasto mišićno tkivo (čini oko 50% tjelesne mase, čine ga mišićna vlakna nastala
spajanjem mišićnih stanica) 2. srčano m.t. (sastoji se od kraćih mišićnih stanica koji oblikuju
staničnu mrežu) 3. glatko m. t. (tvore ga vretenaste blijedocrvene mišićne stanice miociti te
obavijaju unutarnje organe)
o živčano  prima i šalje podražaje odnosno impulse, a oblikuju ga raznolike stanice i njihovi
izdanci, neuroni, dijeli se na: 1. živčane stanice 2. potporne stanice
3. Građa i podjela kostiju
o Kosti se dijele na:
1. duge
2. kratke
3. ravne (plosnate)
4. nepravilne
 građene su od koštanog tkiva koje može biti kompaktno ili spužvasto, koštane moždine koja može
biti žuta ili crvena i pokosnice.
4. Kosti lubanje
 čeona kost, tjemena kost, klinasta kost, sljepoočna kost, nosna kost, gornja čeljust, donja
čeljust, sponična kost, lemeš, dio rešetnice, sisasti nastavak sljepoočne kosti, kolčasti nastavak
sljepoočne kosti, zglobna sveza, podjezična kost, suzna kost, nosne školjke,zatiljna kost
3
5. Kosti lica
o nosna kost, donje nosne školjke, raonik, suzna kost, jagodična kost, nepčana kost, gornja i
donja čeljust
6. Podjezična kost
 smještena je između korijena jezika i grkljana a slična je potkovi s 2 para rogova
 veliki rogovi usmjereni su unatrag, a mali prema gore
7. Atlas
 prvi vratni kralježak (glavonoša) ,a manjkaju mu tijelo i trnasti nastavak, pa ga tvore dva luka i
sličan je prstenu. Gornji zglobni nastavci zdjeličasto su prošireni i u njih naliježu zglavci zatiljne
kosti.
 poveznica lubanje i kralježnice
8. Axis
o 2. po redu vratni kralješak
o axis=okretač
o s njegovog tijela strši zub prema gore u prednji luk atlasa koji se okreće oko njega
o glava se nagiba prema naprijed i natrag u zglobu između zatiljne kosti i atlasa, a u stranu se
okreće između atlasa i axisa
o sastoji se od: 2 gornje zglobne površine, zuba, prednje zglobne površine, tijela, 2 poprečna
nastavka s arterijskim otvorom, 2 donja zglobna nastavka, trnasti nastavak (rascjepljen)
9. Cervikalni kralješak
 Sadrži jedan trnasti nastavak, dva poprečna nastavka i četiri zglobne plohe( dvije gornje i dvije
donje) i tijela.
 Trnasti su nastavci gotovo vodoravni i na vrhu su rascijepljeni. Poprečni su nastavci također
rascijepljeni, te imaju otvor kroz koji prolazi kralježnička arterija. Trnasti nastavak sedmoga
vratnog kralješka posebice je dug i strši u šiji.
10. Torakalni kralješak
 prsni kralješak
 T1-T12
 za njih se vežu rebra, iznimka su 1.,11. i 12. koji svaki zasebno nose rebro dok kod ostalih se
rebro veže između 2 kralješka
 trnasti nastavak je dug i zakošen prema dolje
 sastoji se od: tijela, 2 zglobne plohe za rebra, 2 poprečna nastavka, gornjeg zglobnog
nastavka, gornje zglobne površine, luka, ureza, donjeg zglobnog nastavka sa zglobnom
površinom te od trnastog nastavka
11. Lumbalni kralješak
o Vrlo su krupni jer preuzimaju težinu cijelog gornjeg dijela tijela,a najveći je peti
slabinski(lumbalni kralježak) -> također im jedan trnasti nastavak, dva poprečna nastavka i
četiri zglobne plohe ( dvije gornje i dvije donje)
12. Sakralna kost
 križna kost
 trokutasta oblika i tvori je 5 sraslih križnih kralješaka, vertebrae sacrales
 prednja strana je udubljena, a stražnja izbočena
 lateralne strane nalik su na uške, a na njih se vežu bočne kosti zdjelice
 u žene je križna kost kraća, šira i plića
4
 sastoji se od: osnovice, 2 zglobna nastavka za slabinski kralježak, križnih otvora, 2 bočne uške
za bočnu kost zdjelice, križni greben i križni otvori
13. Trtična kost
o nastavlja se na donji kraj križne kosti i tvori je četiri ili pet zakržljalih koščica od kojih je
najgornja pomično spojena s križnom kosti, a ostale tijekom života srastu
14. Rebro
 rebra su parne kosti, ima ih 12 na svakoj strani prsnog koša
 3 vrste zavoja: po radijusu, po rubu, po zavoju
 njihova dužina povećava se od 1. do 8. pa se zatim smanjuje
 sastoji se od: glave, vrata, kvržice, kuta, tijela te udubine za rebrenu hrskavicu
15. Prsna kost (STERNUM)
 Prsna kost plosnata je i slična kratkom rimskom maču i na njoj razlikujemo tri dijela: držak
prsne kosti, tijelo prsne kosti i mačoliki nastavak.
 Držak na objema stranama ima kosu zglobnu površinu za spoj s ključnom kosti, a među njima
je vratni urez. Na objema stranama drška prsne kosti nalaze se zglobne udubine za hrskavice
prvog rebra.
 Držak se sužava i spaja s tijelom prsne kosti i na njihovom spoju veže se hrskavica drugog
rebra. Sa strane se ne tijelo kosti redom vežu hrskavice od trećeg do sedmog rebra.
16. Ključna kost
 clavicula
 postavljena je s prednje strane ramenog obruča i slična je slovu S sa 2 zadebljana kraja
 oblijim krajem uzglobljuje se s drškom prsne kosti, a plosnatijim s ramenim vrhom lopatice
 sastoji se od: prsnog kraja (medijalnog), lateralnog kraja te akromijalne plohe
17. Lopatica
o -(scapula) plosnata je trokutasta kost pričvršćena uz stražnju stranu prsnoga koša i služi za
vezanje ramenih mišića.
o Prednja je ploha lopatice blago udubljena. Medijalni je rub gotovo usporedan s kralježnicom.
Lopatički kut, gdje se sučeljuju gornji i postrani rub, zadebljan je i nosi duguljastu, gotovo
okomito položenu plitku zglobnu čašku kod koje je donji kraj širi nego gornji. Sprijeda i iznad
zglobne čaške strši zavinuti kljunasti izraštaj. Stražnja ploha lopatice ima greben iznad kojeg je
nadgrebena jama,a ispod je podgrebena jama i u obje se vežu mišići. Greben postrano postaje
sve viši i deblji te prelazi preko lateralnog kuta i mijenja smjer, pa nadvisuje zglobnu čašku i
tvori rameni vrh (acromion). Na ramenome se vrhu zglobno veže ključna kost.
18. Humerus
 nadlaktična kost
 dugačka cjevasta kost koja se prostire od ramena do lakta
 oba kraja kosti su zadebljana
 gornji kraj kosti je polukuglasta glava (caput) koja se uzglobljuje s lopatičnom čašicom, na
prednjoj strani nalaze se velika kvrga te malo medijalnije mala kvrga, od obje kvrge prema
dolje spušta se greben, a između njih je žlijeb
 na lateralnom rubu gornje trećine kosti nalazi se hrapavost za koju se veže deltoidni mišić
 na donjem dijelu kosti nalazi se zglavak koji sadrži 2 nadzglavka (epikondila), medijalni i
lateralni
 donji kraj kosti s lateralne strane ima glavicu koja se uzglobljuje s palčanom jamicom, a s
medijalne valjak koji se uzglobljuje s lakatnom kosti
5
19. Radius
 palčana kost
 smještena je na strani palca(lateralno) Gornji je kraj kosti manji, a dinji je deblji i širi. Gornji
kraj kosti čini glava (caput) na kojoj postoji plitka jamica, a oko nje je zglobni obrub. Jamica i
obrub su glatki i tvore zglobno tijelo za zglob s nadlaktičnom i s lakatnom kosti (ulnom). Ispod
glave je izražena hrapava kvržica. Postrani je rub tijela kosti zaobljen, a medijalni je tanak i
oštar pa je presjek kosti trokutast. Donji se kraj kosti proširuje zadebljanjem koje je na
donjem kraju glatko, pa oblikuje zdjelastu udubinu. Na palčanoj strani prema šaci strši kolčasti
izdanak.
20. Ulna
 lakatna kost
 veže se na nadlaktičnu kost, gornji kraj je nešto veći
 na gornjem je kraju kukasta kvrga koja oblikuje lakatni vrh, sprijeda je polumjesečasti urez koji
oblikuje plohu valjka, na prednjem lateralnom kraju nalazi se udubina za spoj s glavom
palčane kosti, a ispod toga je hrapavost, srednji dio je trokutast
 donji kraj kosti čini uzak rub, a na medijalnoj strani nalazi se mali kolčasti nastavak
 sa palčanom kosti povezuje ju međukoštana opna
21. Kosti šake

o kostur šake tvori osam kostiju zapešća (karpalne) i pet kosti sredopešća (metakarpalne), te
četrnaest članaka prstiju (falange).
o KOSTI ZAPEŠĆA (KARPALNE): male su i nepravilne kosti koje su postavljene u dva reda -
proksimalni i distalni
- Proksimalni red (prvi red kostiju): čunasta, mjesečasta, trokutasta i graškasta
- Disalni red( drugi red kostiju) : trapezna, trapezoidna, glavičasta, kukasta
o KOSTI SREDOPEŠĆA( METAKARPALNE) nastavljaju se na distalni (drugi) red kostiju zapešća i
oblikuju osnovu dlana, te šaci daju potrebnu čvrstoću. Kostiju sredopešća ima pet i u sredini
su stanjene, a na oba kraja zadebljane. Gornji (proksimalni) kraj svake kosti ima ravne i malo
udubljene zglobne površine za spoj s kostima zapešća, a donji ( distalni) kraj ima valjkaste
plohe.
o ČLANCI PRSTIJU(falange): po tri su u svakom prstu, a samo palac ima dva članka. Članci prstiju
priključuju se na kosti sredopešća(metakarpalne) Zglobne plohe članaka na proksimalnom su
kraju poput čaški u koje pristaju valjkaste zglobne plohe distalnog kraja prethodnih(
metakarpalnih kosti). Treći je članak na kraju spljošten i potkovasto proširen (ležište nokta), a
na strani dlana je hrapav.
22. Zdjelična kost
 lijeva i desna zdjelična kost zajedno čine zdjelični obruč koji podupire i štiti donje trbušne i
zdjelične organe te prenosi opterećenja između donjih i gornjih dijelova tijela
 zdjelična kost razvila se od 3 dijela koji su srasla a to su: bočna, sjedna i preponska kost
 na mjestu gdje se spajaju ta 3 dijela, nalazi se zdjelična čaška, to je mjesto gdje je zdjelična
kost najčvršća i najdeblja
 zdjelična čaška uzglobljuje se s glavom bedrene kosti i na tom mjestu prenosi opterećenje u
kosti nogu
23. Femur
6
 bedrena kost
 najduža je i najveća kost u čovjekovu tijelu i seže od kuka do koljena, te prenosi tjelesnu
težinu. Tijelo bedrene kosti blago je zakrivljeno prema naprijed, a na gornjem su i donjem
kraju kosti zadebljanja. Sastoji se od: 1. glava 2. vrat, 3. mali obrtač, 4. medijalni zglavak, 5.
lateralni zglavak, 6. veliki obrtač
 Gornji kraj (proksimalni) kosti je velika kuglasta glava koja ima malu hrapavu jamicu i
smještena je na dosta dugom, stanjenom vratu koji preuzima opterećenje,a s koštanim
tijelom tvori tupi kut pa je zato mehanički slaba točka. U području spoja vrata s tijelom kosti
unatrag i postrano strše obrtači (veliki i mali). Obrtači su straga spojeni grebenom te sprijeda
koštanom prugom. Medijalno od velikog obrtača nalazi se obrtačka jama, a niz tijelo bedrene
kosti spušta se hrapava pruga.
 Donji prošireni dio kosti spljošten je i završava velikim zaobljenim zglavcima, koji su usmjereni
dolje i unatrag, a među njima je straga duboka međuzglavačna jama.
24. Sezamske kosti
 su kosti razvijene u mišićima tetivama na mjestima gdje tetive klize preko koštanih površina
pomičnih zglobova
 najveća sezamska kost je iver (patella) koja je uložena u tetivu quadriceps femorisa
 prednja strana ivera hrapava je, a stražnja ja glatka i ima dvije plohe koje se prilagođavaju
oblliku zglavka bederne kosti
 sezamske kosti također možemo pronaći u stopalu i to dvije ispod zgloba prve kosti
sredostoplja s prvim člankom te iznad glave lisne kosti
25. Tibia
o goljenična kost
o dugačka je debela cjevasta kost koja preuzima opterećenja od bedrene kosti i prenosi ih u
stopalo. Sastoji se od: 1.lateralni zglavak, 2.međuzglavačna uzvisina, 3. medijalni zglavak, 4.
hrapava izbočina(goljenična hrapavost), 5. tijelo, 6. medijalni gležanj
o Gornji kraj goljenične kosti vrlo je zadebljan i proširen je u medijalni i lateralni zglavak kod
kojih je gornja površina zaravnjena i ima dvije glatke, blago udubljene površine za zglob sa
zglavcima bedrene kosti.
o Medijalna je površina duguljasta, a lateralna je slična trokutu s malo zadebljanim stanicama.
Ispod zglavka na prednjoj je strani izrazita hrapava ispupčina, na koju se pateralnom svezom
veže četveroglavi bedreni mišić (kavdriceps).
o Tijelo je kosti uglavnom trobridno i prednji je rub posebice oštar ali se u potkoljenici najvećim
dijelom nalazi ispod kože.
o Donji kraj goljenične kosti također je zadebljan i na medijalnoj strani završava medijalnim
gležnjem. Medijalni gležanj i donja površina goljenične kosti glatke su i čine dijelove šupljeg
valjka za zglob s gležanjskom kosti.
26. Fibula
 lisna kost
 duga tanka kost usporedna s goljeničnom kosti, zadebljana na oba kraja
 gornji kraj kosti veže se za goljeničnu kost ispod lateralnog nastavka
 donji kraj kosti oblikuje lateralni gležanj pa tako s vanjske strane zatvara šuplji valjak odnosno
zglob s gležanjskom kosti
27. Kosti stopala
 Kosti stopala sastoje se od tri dijela, a to su:
1. tarzalne
2. metatarzalne
7
3. falange (članci prstiju)

 Tarzalne kosti sastoje se od dva niza (medijalni i lateralni)
o MEDIJALNI NIZ: gležanjska, čunasta i klinaste kosti
o LATERALNI NIZ: petna kost i kockasta kost
 Gležanjska kost (talus): najgornja je kost stopala i nosi valjak sa zglobnim
plohama koji je uložen u rašlje između gležnjeva. Sprijeda i dolje glatka je
glava, koja se zglobljuje s čunastom kosti. Na donjoj su strani tri male
udubljene glatke površine za spoj s petnom kosti.
 Petna kost:nalazi se ispod gležanjske kosti i straga je viša pa je prema dolje
proširena u petnu kvrgu kojom se stopalo opire u podlogu. Kost je sprijeda
tanja i ima zglobnu plohu za spoj s kockastom kosti. Na kornjoj su strani tri
zglobne površine za spoj s gležanjskom kosti. Zglobne plohe gležanjske i petne
kosti zajedno oblikuju dijelove oboda valjka.
o Čunasta kost: sprijeda se priključuje na glavu gležanjske kosti
o Klinaste kosti: tri su kosti koje se nastavljaju na čunastu kost. Dvije su kosti gore široke,
te dolje završavaju oštrim bridom, a u prve kosti to je obratno.
o Kockasta kost: digačka je koliko čunasta i klinasta kost zajedno.
 Metatarzalne kosti nastavljaju se na kockastu i kklinaste kosti i ima ih pet. Kosti su duguljaste
i proksimalno su deblje, a sužavaju se prema prstima te završavaju glavicom. Prva kost za
palac posebno je krupna.
 Članci prstiju po tri su male koščice u svakom prstu, a samo palac ima dva članka kao i na ruci.
ZGLOBOVI
28. Građa zgloba
 zglobovi i spojevi među kostima ostvaruju stabilnost, uz istodobnu gibljivost i elastičnost
pojedinih dijelova i cijeloga kostura, a prema pomičnosti ih dijelimo na nepomične spojeve i
pomične zglobove
29. Podjela zglobova
o Nepomični spojevi - čvrsto povezuju kosti tako da je međuprostor ispunjen spojnim tkivom i
najčešće nema zglobne šupljine, pa u tim spojevima gibanje nije moguće.
o To su : vezivni hrskavični i koštani spojevi.
o Pomični spojevi
o Pravi zglobovi- imaju tri osnovna dijela:
1. zglobno tijelo
2. zglobnu čahuru
3. zglobnu šupljinu
o pomoćni su dijelovi zgloba sveze, zglobni koluti i srpovi, masni jastučići, zglobni
mišići, sluzne vreće. (Opširnije u knjizi Temelji anatomije čovjeka stranica 41.)
o Podjela zglobova prema građi:
1. Jednostavni (2 kosti),
2. Složeni (3 ili više kostiju)
o Funkcionalna podjela zglobova:
1. Zglobovi s jednom osi: Kutni zglob(fleksija i ekstenzija), obrtni(rotacioni) zglob
2. Zglobovi s dvije osi: jajoliki zglobovi, sedlasti (jedini sedlasti zglob u tijelu
karpometakarpalni zglob palca),
3. Zglobovi s 3 i više osi: kuglasti zglob
30. Čeljusni zglob
8
 Spaja glavu donje čeljusti i zglobnu jamu na sljepoočnoj kosti. Između zglobnih ploha umetnut
je vezivni zglobni kolut. Zglobna čahura je obilata i pojačavaju je tri sveze. Dijelovi čeljusnog
zgloba su: 1. zglobna čahura, 2. postrana sveza, 3. sponični luk, 4. grana donje čeljusti, 5.
kolčastočeljusna sveza, 6. kolčasti nastavak sljepoočne kosti
31. Gornji zglob glave
 Gornji zglob glave spaja zatiljnu kost s atlasom(glavonošom-C1).Konveksna su zglobna tijela
zglavci zatiljne kosti, a konkavna su zglobna tijela zglobne udubine na atlasu.
 Gornji je zglob glave jajolik zglob s dvjema osima. U poprečnoj osi možemo pregibati glavu
naprijed i natrag (antefleksija i retrofleksija). A oko sagitalne osi možemo sagibati glavu u
stranu (laterofleksija).
32. Donji zglob glave
 omogućuje okretanje glave u stranu, te osebujnim oblikom zglobnih ploha glavonoše(atlas) i
okretača(axis) uvjetuju da se glavapri okretanju malo spušta i nagiba na stranu okreta
33. Zglobovi kralješaka
o Spajaju zglobne nastavke putem kojih se prenosi veći dio (2/3) opterećenja. Zglobni nastavci u
pojedinim dijelovima kralježnice imaju različite položaje i oblike zglobnih površina, što
uvjetuje smjer i opseg pokreta u tim dijelovima kralježnice.
34. Kostovertebralni zglobovi
 Zglobovi prsnog koša
 Rebrenokralješčani zglobovi- spajaju stražnje krajeve rebara s prsnim kralješcima i ima ih po 2
o U zglobovima rebara s prsnim kralješcima podižu se i spuštaju rebra pri disanju!
35. Rameni zglob
 Rameni zglob spoj je lopatice i nadlaktične kosti. Konveksno zglobno tijelo je glava nadlaktične
kosti, a konkavno zglobno tijelo je udubina lopatice, a nadopunjuje ga vezivno hrskavični
obrub. Taj zglob pojačavaju kljunastonadlaktična sveza( i tri zgobnonadlaktične sveze koje
pojačavaju prednju stijenku zglobne čahure.
36. Lakatni zglob
 Složen je zglob od nadlaktice, lakatne i plačane kosti, u lakatnom zglobu su međusobno
povezana tri zgloba ; Zglob nadlaktične i lakatne kosti(Konveksno zglobno tijelo je zglobni
valjak nadlaktične kosti, a konkavno zglobno tijelo je urez na lakatnoj kosti), zglob nadlaktične
i palčane kosti(Konveksno tijelo je glavica nadlaktične kosti, a konkavno zglobno tijelo tvori
glava palčane kosti), zglob proksimalnih krajeva palčane i lakatne kosti(konveksno zglobno
tijelo je zglobna kružna ploha palčane kost, a konkavno zglobno tijelo je plitka udubina na
lateralnoj strani lakatne kosti)
 Zglobna čahura lakatnog zgloba zajednička je za sva tri zgloba.
 Tipičan kutni zglob
37. Zglobovi šake
o Zglobove šake čine kosti zapešća(karpalne), kosti sredopešća(metakarpalne) i kosti
prstiju(falange)
38. Radiokarpalni zglob
 zlob palčane kosti i proksimalnog reda kostiju i kostiju zapešća
39. Mediokarpalni zglob
 zglob proksimalnog i distalnog reda kostiju zapešća
9
40. Karpometakarpalni zglobovi

 zglobovi između kostiju zapešća i sredopešća( klizni zglobovi izuzev sedlastog placa) -
>adukcija-abdukcija,fleksija-ekstenzija,opozicija-repozicija
41. Metakarpofalangealni zglobovi
o zglobovi između kostiju sredopešća i kosti prstiju -> jajoliki izuzev palca(kutni)
42. Interfalangealni zglobovi šake
 kutni zglobovi između kostiju prstiju(falangi)
43. Sakroilijakalni zglob
 križno-bočni zglob
 zglob je u kojem se obavljaju malena ali značajna gibanja. Težina tijela prenosi se kralježnicom
na križnu kost
 Križna kost djeluje kao dvokraka poluga s okretištem u križno-bočnom zglobu i predaje težinu
zdjeličnim kostima te preko njih kostima donjih udova.
44. Preponska simfiza
 preponsko sraštenje
 vezivnohrkavični je spoj između prednjih dijelova lijeve i desne zdjelične kosti, a nalazi se u
središnjoj ravnini. Spoj preponske simfize pojačavaju tri sveze i tetiva vlakna okolnih mišića.
45. Zglob kuka
o zglob kuka povezuje gornji kraj bedrene kosti i zdjeličnu kost
o konveksno zglobno tijelo je glava bedrene kosti, a konkavno zglobno tijelo je zdjelična čašica
o zglobnu čahuru pojačavaju tri čvrste sveze šti imaju važnu zadaću u statici i dinamici zgloba
kuka. A to su: bočnobedrena sveza(najsnažnija sveza u ljudskom tijelu i nalazi se na prednjoj
strani zgloba kuka), preponskobedrena sveza, sjednobedrena sveza
o zglob kuka je zdjeličasti zglob, pa poput kuglasta zgloba ima belik broj osi, ali su ipak kretnje u
zglobu kuka ograničene. Kretnje ograničuju konkavna zglobna ploština, što okružuje gotovo
dvije trećine konveksnog zglobnog tijela, i atezanje zglobne čahure i sveza koje učvršćuju
zdjelicu i trup u uspravnom stavu.
46. Koljenski zglob
 povezuje distalni kraj bedrene kosti i proksimalni kraj goljenične kosti.
 Listna kost ne sudjeluje u oblikovanju zgloba
 Koljenskom zglobu pripada i sezamska kost (iver) što se nalazi u tetivi četveroglavog bedrenog
mišića
 Konveksno zglobno tijelo tvore kondili bedrene kosti odijeljeni međučvornom udubinom.
Konkavno zglobno tijelo čine čvorovi goljenične kosti.
47. Menisci koljena
 dvije vezivnohrskavične srpaste tvorbe (lateralni i medijalni)
 pomicanje meniska omogućuje da konkavno zglobno tijelo prigodom pokreta prati konveksno
zglobno tijelo
 Vanjski rub meniska je zadebljan, a prema sredini zgloba menisci se stanjuju i oblikuju tanak
slobodni rub
 Medijalni menisk ima oblik otvorenog slova C i vezan je uz zglobnu čahuru, a lateralni menisk
ima oblik zatvorenog slova C i zato je lateralni menisk givljiviji nego medijalni.
48. Zglobovi i svodovi stopala
 zglobovi stopala omoguućuju složenu mehaniku gibanja u stopalu
 najvažnija 2 zgloba su: gornji i donji gležanjski zglob
10
 još neki od zglobova stopala su: zglob pete s kockastom kosti, zglob klinastih kostiju s
čunastom kosti, zglobovi među klinastim kostima, zglobovi kostiju zastoplja s kostima
sredostoplja, zglobovi među bazama od druge do pete kosti sredostoplja, zglobovi kostiju
sredostoplja s člancima prstiju i zglobovi među člancima stopalnih prstiju
 između uporišnih točaka stopala nalazi se stopalni svod koji oblikuju 3 stopalna luka
(medijalni, lateralni i poprečni)
 stopalni lukovi oblikuju se između 2. i 3. godine života
49. Talokruralni zglob
o gornji gležanjski zglob
o promatran za sebe pravi je kutni zglob, i u njemu je moguća samo dorzalna fleksija i plantarna
ekstenzija
50. Donji gležanjski zglob
 izvoodi pokrete: dorzalna fleksija, plantarna ekstenzija, odmicanje i primicanje stopala te
rotacija (okretanje)
 pokreti odmicanja primicanja i okretanja međusobno su povezani
 okretanje stopala prema unutra=inverzija
 okretanje stopala prema van=everzija
51. Metatarzofalangealni zglobovi
 povezuju metatarzalne kosti i falange(članke prstiju)
 imaju kolateralne sveze na svakom zglobu
52. Interfalangealni zglobovi stopala
 zglobovi među člancima stopalnih prstiju
 vezani kolateralnim svezama
MIŠIĆI
53. Građa i podjela mišića
o postoje tri vrste mišića u čovjekovom tijelu:
1. poprečno-prugasti
2. glatki
3. srčani
o poprečno-prugasti mišići - ostvaruju pokretanje tijela i njegovih dijelova, a sudjeluju i u tvorbi
stijenki velikih šupljina te stezanjem utječu na njihovu veličinu
o glatki mišići - ponajviše sudjeluju u ustroju organa i redovito se nalaze u stijenkama šupljih
organa(crijeva,mokraćni mjehur,maternica), te usklađuju njihovu napetost, punjenje,pokrete
miješanja ili pak pražnjenje
o srčani je mišić posebna vrsta prugastog mišićja koje tvori srce
o mišići se dijele na:
1. agoniste (vrše isti pokret),
2. antagoniste (vrše suprotan pokret)
3. sinergiste (sudjeluju pri pokretu, ali ga sami ne vrše;fiksatori)
54. Potkožni (mimični) mišići glave
 mišić oglavine  oblaže područje lubanjskog svoda i ima dva mišićna trbuha i to čeoni i
zatiljni između kojih se nalazi tetivasta oglavina (galea aponeurotica)
 kružni očni mišić (orbicularis oculis)  okružuje očnicu i uklopljen je u očne vjeđe te zatvara
očni rasporak i povlači kožu rema dolje, isto tako omogućuje usisavanje suza proirivanjem
suzne vrećice
11
 u području čela  mišić nabirač obrva, koji oblikuje poprečne bore nad nosnim korijenom te
mišić obarač obrva koji stvara okomite bore na čelu
 u području nosa i usta  velik broj mišića, najveći je kružni mišić usta (orbicularis oris), koji
tvori osnovu usana i glavni je zapirač (sfinkter) usnog otvora, ostali mišići su: podizači gornje
usne, nosni mišić, mišić proširivač i stiskač nosnica, mišić smijeha, mišić obarač donje usne,
poprečni bradni mišić, obrazni mišić (sudjeluje pri žvakanju i omogućuje sisanje i kihanje)
 u području uške  nalaze se na obje strane prednji, gornji i stražnji mišić uške koji su u većine
ljudi zakržljali
 žvačni mišići  opisani u sljedećem pitanju
55. Žvačni mišići
 žvačni mišići pomiču donju čeljust prema gornjoj i omogućuju žvakanje, a ima ih po četiri na
lijevoj i desnoj strani
 žvakaći mišić-počinje sa sponičnog luka ukoso prema dolje i malo unatrag i veže se za vanjsku
stranu kuta donje čeljusti
 sljepoočni mišić-poćinje lepezasto s ljuske sljepoočne kosti i okolice njezina ruba te se tetivom
veže za mišićni nastavak grane donje čeljusti.Mišić povlači čeljust prema gore i unatrag
 Krilasti mišići-počinju s krilastih nastavaka klinaste kosti i s gornje čeljusti
 Postoje dva krilasta mišića a to su: Lateralni krilasti mišić(dijelom je vodoravan i veže se za
zglobni nastavak grane donje čeljusti, te povlači čeljust prema naprijed i prema unatrag),
Medijalni krilasti mišić(veže se za unutarnju stranu kuta donje čeljusti i povlači čeljust prema
gore
 Zajedničkim djelovanjem svih osam žvakaćih mišića(i lijevih i desnih), nastaje pomicanje
čeljusti prema naprijed,prema natrag i u stranu te pritiskivanje donjih zubi uz gornje
 Tim se pokretima hrana reže i melje, jer žvačni mišići imaju veliku snagu
56. Mišići vrata – prednja skupina
 dvotrbušasti  ima dva trbuha, prednji trbuh počinje na nutarnjoj strani donje čeljusti iza
brade, a stražnji na prednjoj strani sisastog nastavka sljepoočne kosti, spaja ih velika tetiva
koja se veže na veliki rog podjezične kosti
 bradnopodjezični  počinje na unutarnjoj strani sredine tijela donje čeljusti i veže se za
podjezičnu kost
 čeljusnopodjezični mišić  počinje na nutranjoj strani donje čeljusti i veže se za podjezičnu
kost te oblikuje najveći dio mišićne pregrade koja zatvara dno šupljine
 kolčastopodjezični  počinje na kolčastom nastavku sljepoočne kosti i veže se za podjezičnu
kost
 ispod podjezične kosti u vratu nalaze se:
 štitastopodjezični mišić  spaja podjezičnu kost sa štitastom hrskavicom te podiže grkljan
 prsnopodjezični  veže podjezičnu kost s drškom prsne kosti te povlači podjezičnu kost
prema dolje
 prsnoštitasti  spaja štitastu hrskavicu s drškom prsne kosti i povlači grkljan prema dolje
 stegnu li se sva tri mišića, pregibanje glave prema naprijed
 ramenopodjezični  veže podjezičnu kost s lopaticom u području ramena te povlači
podjezičnu kost prema dolje ili podiže lopaticu
57. Mišići vrata – lateralna skupina
o lateralni vratni mišići najvažniji su pri gibanju glave
o a to su: plosnati mišić (platysma), prsnoključnosisasti mišić (sternocleidomastoideus),nakrivi
mišići(ima ih tri i podižu prvo i drugo rebro te pridonose udisaju ili pregibaju kralježnicu na
svoju stranu
12
58. M. Platisma
 plosnati mišić  potkožni mišićkoji počinje u donjoj čeljusti i spušta se u području ključne
kosti i gornjeg dijela koša, te prednjeg i gornjeg dijela ramena, nabire i nateže kožu vrata
59. M. Sternocleidomastoideus
 prsnoključnosisasti mišić
 najveći je mišić u vratu i počinje na sisastom nastavku sljepoočne kosti te se u vratu spušta
ukoso prema naprijed i veže se na prsnoj i ključnoj kosti
 mišić sagiba glavu prema ramenu i okreće je licem na suprotnu stranu, a oba mišića zajedno
pregibaju glavu naprijed ili ako je glava ekstendirana, zabacuju natrag
60. Duboki vratni mišići
 tri su parna mišića ispred kralješnice koji pregibaju vrat i glavu
 dugački mišić glave  počinje s poprečnih nastavaka 3. do 6. vratnog kralješka i veže
se za zatiljnu kost ispred velikog (zatiljnog) otvora
 prednji ravni mišić glave  postavljen između poprečnog nastavka glavonoše (atlasa)
i zatiljne kosti ispred velikog (zatiljnog) otvora
 dugački vratni mišić  počinje s tijela prva 3 prsna kralješka i ulazi prema gore, te se
veže za tijela gornjih vratnih kralješaka i seže sve do atlasa
61. Mišići leđa – površna skupina
o površinska skupina leđnh mišića djeluje na rebra, lopaticu i nadlakticu
o površinski sloj leđnih mišića tvore trapezni i najširi leđni mišić,a ispod njih su veliki i mali
rombasti mišić, podizač lopatice, gornji i donji stražnji nazupčani mišić, te remenasti mišić
62. M. Trapesius
 trapezni mišić
 počinje kratkom tetivom od vanjske zatiljne ispupčine i ligamenta šije te s trnastih nastavaka
svih prsnih kralješaka te se veže za ključnu kost te za vrh ramena i lopatični greben
 povlači glavu prema natarg i u stranu, a ako je glava stabilna, podiže ramena, povlači lopatice i
ramena natrag
63. M. latissimus dorsi
 najširi leđni mišić
 počinje s trnastih nastavaka sedmog do dvanaestog prsnog i sa svih slabinskih kralješaka, te s
križne kosti,leđne fascije,stražnjeg dijela bočnog grebena i s donjih rebara
 mišićna vlakna postrano pokrivaju leđa i lepezasto se okupljaju na stražnjem rubu pazuha pa
se tetivom vežu uz ramenu kost ispod male kvrge
 mišić snažno spušta podignutu ruku, a spuštenu ruku povlači straga i medijalno(adukcija) te
istodobno potiskuje lopaticu uz trup. Donji dio mišićapodiže rebra i sudjeluje u udisaju ako je
rame učvršćeno.
64. Mišići leđa – duboka skupina
 postavljeni uzdužno uz obje strane kralješnice, uspravljaju kralješnicu i pomažu u njezinom
gibanju
 mišić usrpavljač kralješnice  snažan široki mišićni sklop kojeg tvore 3 mišića u dubokom
leđnom sloju, to su: najduži mišić, bočnorebreni mišić i mišić transtih nastavaka, pokreti:
uspravlja kralješnicu i leđa, sagibanje glave unatrag, a samo jedna kontrakcija sagiba glavu i
trup u stranu
 poprečnotrnasti mišić  sklop brojnih malih mišića okretača kralješnice, sastoji se od:
polutrnastog, mnogodijelnog i okretnog mišića, pokreti:zaokreće kralješnicu i obostranom
kontrakcijom uspravljaju i savijaju unatrag
13
 kratki duboki leđni mišići su: međutrnasti mišić, međupoprečni mišići te mišići podizači rebara
 duboki mišići šije  5 mišića koji gibaju vratni dio kralješnice i glavu, a to su: lateralni vratni
mišić glave, stražnji mali ravni mišić glave, stražnji veliki ravni mišić glave te gornji i donji kosi
mišić glave
65. Prsni mišići

o mišići prsnog koša omogućavaju disanje i poretanje gornjih udova, a prema smještaju ih
dijelimo na površinsku i dubinsku skupinu
o dijelimo ih na površinske i duboke
o površinsku skupinu mišića čine mipići što prolaze s prednje i postranične stijenke prsnog koša
i vežu se na kosti ramenog obruča i nadlaktičnu kost
o duboku skupinu prsnih mišića zvore mišići što svojim djelovanjem izravno povećavaju ili
smanjuju prsnu šupljinu
o površinsku skupinu mišića čine;veliki prsni mišić(pectoralis major),mali prsni mišić(pectoralis
minor),potključni mišić,prednji nazubljeni mišić(serratus anterior)
o duboku skupinu mišića čine; vanjski međurebreni mišići(intercostales externi),unutrašnji
međurebreni mišići(intersocales interni), poprečni mišić prsnog koša(transverzus
thoracis),ošit(diaphragma)
66. M. pectoralis major
 veliki prsni mišić
 počinje s triju područja (s medijalne polovice ključne kosti, s prsne kosti i od 2. do 6. rebrene
hrskavice te s ruba ovojka ravnog trbušnog mišića) a veže se za greben ispod velike kvrge
ramene kosti, pokret: primiče nadlakticu k trupu i okreće je prema unutra
67. M. pectoralis minor
 mali prsni mišić
 malen je trokutast mišić smješten ispod velikog prsnog mišića
 mišić počinje sa četiri snopa kojie polaze s drugog do petog rebra i veže se na kljunastom
izdanku lopatice
 mišić povlači lopaticu naprijed i dolje i pomoćni je udisajni mišić
68. M. serratus anterior
 prednji nazubljeni mišić
 polazi sa vanjske strane gornjih 9 rebara te prolazi ispod lopatice i veže se za njezin medijalni
rub, pokreti: spušta, podiže i zaokreće lopaticu, podiže rebra kad je učvršćena lopatica i
pomaže pri disanju
69. Mm. Intercostales
o vanjski međurebreni mišići
o unutrašnji međurebreni mišići
o VANJSKI-tanki su plosnati mišići razapeti između rebara u stražnje tri četvrtine međurebrenih
prostora, tj. do početka rebrenih hrskavica
o Mišićna vlakna su usmjerena ukoso prema naprijed i dolje
o Mišići podižu rebra i povećavaju prsnu šupljimu u poprečnom i sagitalnom smjeru, pa
djeluju kao udisajni mišići
o UNUTARNJI-tanki su plosnati mišići razapeti između rebara u prednje tri četvrtine
međurebrenih prostora
o Mišićna su vlakna usmjerena prema gore i natrag,tj. okomito spram tijeka vanjskih
međurebrenih mišića
14
o Mišići spuštaju rebra i smanjuju prsnu šupljinu, pa djeluju kao izdisajni mišići
70. Ošit
 dijafragma
 širok i plosnat tanki mišić koji odjeljuje prsnu od trbušne šupljine
 ima oblik svoda, ispupčen prema gore, a mišićni rubovi vežu se uz donji otvor prsnog koša
 tetivna vlakna u središnjem dijelu oblikuju tetivno središte u kojem je otvor za prolazak donje
šuplje vene, tu se također nalazi i otvor za jednjak te aortni otvor
 ošit djeluje pri: smijanju, kihanju, kašljanju, štucanju, povraćanju, rađanju, disanju...
71. Trbušni mišići
 (musculi abdominis)
 s fascijama i aponeurozama obavijaju poput čvrsta steznika organe trbušne šupljine
 to su snažni,široki i plosnati mišići razapeti između rebrenog skeleta donjeg otvora prsnog
koša,zdjelice i kralježnice, što oblikuju prednji, pobočni i stražnji trbužni zid
 prednji dijelovi toga snažnog mišićnog masiva čine trbušnu prešu i omogućuju važne životne
funkcije (disanje,mokrenje,pražnjenje stolice,porađanje i dr.) te stalan položaj trbušnih
organa
72. M. rectus abdominis
 ravni trbušni mišić  parni mišić
 polazi s hrskavice 5. do 8. rebra i s mačolikog (ksifoidnog) nastavka prsne kosti te se spušta
prema dolje gdje se veže za preponsku kost uz preponsku simfizu
 u mišić je uklopljeno nekoliko tetivnih intersekcija koje dijele mišić na nekoliko dijelova
 pokret: pregiba trup naprijed i podiže zdjelicu
73. M. obliquus ext. Abdominis
o vanjski kosi trbušni mišić
o najpovršniji je od tri široka plosnatatrbušna mišića što tvore prednji i pobočni dio trbušnog
zida
o Mišić počinje mišićnim zupcima s donjih osam rebara, mišićna su vlakna usmjerena prema
naprijed, dolje i madijalno slično tijeku vanjskih međurebrenih mišića i najdonji se snopovi
mišića veću na bočni greben, a ostali prelaze u široku tetivnu ploču(aponeurozu) što sudjeluje
u oblikovanju prednjeg lista aponeurotske ovojnice ravnog trbušnog mišića. Slobodni donji
kraj tetivne ploče povija se u dubini i oblikuje preponsku svezu, koja je razapeta između
prednje gornje bodlje bočne kosti i preponske kvržice
o Mišić sagiba prsni i slabinski dio kralješnice i prsni koš prema zdjelici, te istodobno zakreće
kralježnicu i prsni koš na suprotnu stranu
74. M. obliquus int. Abdomis
 nutarnji kosi trbušni mišić
 polazi s donjih 7 rebara te završava aponeurozom koja se povezuje s ovojcima ravnog
trbušnog mišića, a veže se i za bočni greben
75. M. transversus abdominis
 poprečni trbušni mišić
 najdublje je smješten trbušni mišić
 Mišić počinje sa šest donjih rebara, s proslabinske fascije, s bočnog grebena i s lateralnog
dijela preponske sveze.Mišićni snopovi usmjereni su vodoravno prema naprijed i prelaze u
aponeurozu koja oblikuje stražnju stijenku ovojnice ravnog trbušnog mišića
 Mišić suzuje prsni koš i sudjeluje pri izdisaju, te također smanjuje obujam trbušne šupljine i
sudjeluje u sklopu trbušne preše pri istiskivanju sadržaja trbušnih organa
15
76. Rameni mišići

 deltoidni mišić  opisan u sljedećem pitanju
 podlopatični mišić (subscapularis)  počinje s prednje lopatične plohe i veže se za malu kvrgu
ramene kosti i greben ispod te kvrge, pokret: primiče nadlakticu trupu i okreće je prema
unutra
 nadgrebeni mišić (supraspinatus)  polazi iznad lopatičnog grebena i veže se za veliku kvrgu
ramene kosti, pokret: podiže i odmiče lopaticu
 podgrebeni mišić (infraspinatus)  polazi ispod lopatičnog grebena i veže se za veliku kvrgu
ramene kosti pokret: okreće ruku prema van (dlan naprijed)
 veliki i mali obli mišić (teres major et minor)  polaze s vanjskog ruba lopatice, veliki se veže
za greben ispod male kvrge ramene kosti te primiče ruku prema trupu i okreće ke prema
unutra, a mali se veže za veliku kvrgu ramene kosti i okreće nadlakticu prema van
77. M. Deltoideus
o deltoidni mišić
o trokutast je i zaobljuje koštani obris ramena
o mišić polazi osnovicom s ključne kosti, akromiona i grebena lopatice.Vrh se mišića spušta do
sredine lateralne strane nadlaktične kosti i veže se na deltastu hrapavost
o mišić snažno odmiče od tijela(abducira) nadlakticu do vodoravne ravnine.
o prednji dio mišića podiže nadlakticu prema naprijed(antefleksija) i obrće je prema natrag
o stražnji dio mišića povlači nadlakticu prema natrag i gore i obrće je prema van
78. Nadlaktični mišići – prednja skupina
 kljunastonadlaktični mišić (coracobrachialis)  polazi s kljunastog nastavka lopatice i veže se
sprijeda u polovici ramene kosti, pokret: podiže i primiče nadlakticu
 dvoglavi nadlaktični mišić (biceps brachii)  opisanu slj. pitanju
 nadlaktični mišić (brachialis)  polazi na prednjoj strani donje polovice ramene kosti i veže
se za hrapavu ispupčinu lakatne kosti, pokret: pregiba ruku u lakatnom zglobu
 troglavi nadlaktični mišić (triceps brachii)  opisan dalje
79. M. biceps brachii
 dvoglavi mišić nadlaktice
 ima dugu i kratku glavu
 duga glava počinje oblom tetivom sa supraglenoidalne kvržice lopatice, a kratka glava počinje
s klinastog izdanka lopatice. Obje se glave malo iznad sredine nadlaktice spajaju u zajednički
mišićni trbuh što završava tetivom na kvržici palčane kosti.
 mišić je pregibač i supinator podlakice, ako je podlaktica u pronaciji,mišić je najprije supinira,
pa zatim pregiba
 kratka glava sudjeluje i u antefleksiji nadlaktice, a duga glava odmiče nadlakticu kad se kretnja
čini protiv otpora
80. M. triceps brachii
 ima dugačku glavu i dvije kratke glave, dugačka počinje s kvržice ispod ruba lopatične zglobne
čaške a dvije kratke gpočinju sa strana stražnje plohe ramene kosti, zajednička tetiva prelazi
preko lakatnog zgloba i veže se za vrh lakatne kosti
 pokret: ispruža ruku u laktu, a dugačka glava još povlači nadlakticu u ramenom zglobu prema
tijelu
81. Podlaktični mišići – prednja skupina
o podlaktični mišići prednje skupine su podijeljeni na površinski i duboki sloj
16
o u površinskom sloju nalazi se pet mišića i to su: obli pronator, radijalni pregibač
zapešća, dugi dlanski mišić, ulnarni pregibač zapešća i površinski pregibač prstiju
o u dubokom sloju su tri mišića i to su: duboki pregibač prstiju, dugi pregibač palca i
četverokutni pronator(najdublje smješten)
82. Podlaktični mišići – lateralna skupina
 sastoji se od mišića koji počinju uglavnom s lateralnog nadzglavka (epikondila) ramene kosti
 u površinskom sloju nalaze se nadlaktičnopalčani mišić (veže se za kolčasti nastavak palčane
kosti) te dugi i kratki radijalni ispružač zapešća (dugi se veže za osnovicu duge kosti
sredopešća a kratki za osnovicu treće kosti sredopešća)
 u dubokokm sloju je supinacijski mišić koji se veže za prednju plohu palčane kosti
83. Podlaktični mišići – stražnja skupina
 stražnja skupina mišića podlaktice obuhvaća osam mišića raspoređenih u površinski i duboki
sloj
 u površinskom sloju se nalaze četiri i to su: ispružač prstiju, ispružač malog prsta, ulnarni
ispružač zapešća, i lakatni mišić
 u dubokom sloju se nalaze četiri mišića i to: dugi odmicač palca, dugi i kratki ispružač palca i
ispružač kažiprsta
84. Mišići tenara
 mišići palčane uzvisine
 sastoje se od 4 mišića i to su: kratki odmicač palca, suprostavljač palca (postavlja palac
nasuprot ostalim prstima), kratki pregibač palca i primicač palca
85. Mišići hipotenara
o mišići hipotenara je uzvisina malog prsta
o sadrži četiri kratka mišića i to su: kratki dlanski mišić, odmicač malog prsta, kratki pregibač
malog prsta i suprostavljač malog prsta
86. Mišići šake – srednja skupina
 nalaze se između kostiju sredopešća a ima ih 11
 4 glistolika mišića  pregibaju prve zglobove prstiju i ispružaju srednje i distalne zglobove
 3 dlanska međukoštana mišića  primiču prste prema srednjem prstu
 4 hrptena međukoštana mišića  razmiču prste od srednjeg prsta
 istodobno svi međukoštani mišići pregibaju prve članke prstiju, a ispružaju srednje i distalne
članke
87. Zdjelični mišići – unutrašnja skupina
 mišići zdjeličnog obruča povezuju kosti zdjelice i slabinskog dijela kralježnice s gornjim dijelom
bedrene kosti i zdjelična kost ih dijeli na unutrašnju i vanjsku skupinu
 mišiću unutrašnje skupine su: bočnoslabinski mišić i veliki slabinski mišić
88. M iliopsoas
 bočnoslabinski mišić
 čine ga 3 mišić  veliki slabinski mišić polazi s 12. prsnog i sa slabinskih kralješaka i spušta se
u zdjelicu gdje se s bočnim mišićem, koji polazi s krila zdjelice, spaja u jedinstveni
bočnoslabinski mišić (iliopsoas), a mali slabinski mišić nestalan je i nalazi se ispred velikog
slabinskog mišića
89. M. gluteus maximus
o najveći stražnjični mišić, najpovršniji je i najveći u vanjskoj skupini
17
o mišić počinje s vanjske plohe velikog krila bočne kostim s križne i trtične kosti te s
leđnoslabinske aponeuroze i mišićni su snopovi usmjereni prema dolje, naprijed i lateralno pa
se dijele na površinski tetivni sloj i duboki sloj tetivnih i mišićnih vlakana.
o površinski se sloj pridružuje tetivi mišića natezača široke fascije vedra i zajedno s njom
sudjeluje u tvorbi bočnopotkoljičnog snopa
o duboki sloj mišića veže se na stažnjičnu hrapavost bedrene kosti
o mišić je glavni ekstenzor(ispružač) natkoljenice i ako su noge učvršćene uspravlja tijelo.Stoga
je mišić osobito razvijen u čovjeka i omogućuje njegov uspravan stav. Mišić sudjeluje i u
obrtanju prema van
90. M. gluteus medius et minimus
 srednji i najmanji stražnjični mišić
 srednji stražnjični mišić  polazi s prednjeg dijela zdjelične kosti i veže se za veliki obrtač,
pokret: odmiče nogu u stranu, ispruža i pregiba kuk i okreće bedro prema unutra i van
 najmanji stražnjični mišić  polazi sa zdjelične kosti niže od srednjeg mišića i veže se za veliki
obrtač, pokret: djeluje slično srednjem
91. M. tensor fasciae latae
 mišić zatezač široke fascije
 postavljen je ispred srednjeg stažnjičnog mišića, te između dvaju listova široke fascije bedra
 mišić počinje s prednjeg gornjeg trna bočne kosti i usmjeren je prema dolje, te završava
tetivom koja se priključuje sklopu bočnopotkoljeničnog snopa
92. Zdjeličnotrohanterični mišići
 nalaze se u dubokom području oko zgloba kuka u kojem ostvaruju okretanje bedrene kosti, a
ima ih 6
 kruškoliki mišić  počinje s nutarnje strane križne kosti i izlazi iz zdjelice te se veže za veliki
obrtač, pokret: ispruža bedro u kuku te ga odmiče i okreće prema van
 nutarnji zaptivni mišić  polazi sa zaptivne opne i zaokreće prema van te se veže u obrtačkoj
jami
 gornji i donji blizanački m.  počinju s kvrge i trnasta izdanka sjedne kosti i spajaju se s
tetivom nutarnjeg zaptivnog mišića, pokret: okreću bedro prema van
 četverokutni bedreni mišić  polazi s kvrge sjedne kosti i veže se za međuobrtačni greben,
pokret: okreće bedro prema van
 vanjski zaptivni m.  polazi s vanjske strane zaptivne opne i susjednih kostiju te završava u
obrtačkoj jami, pokret: primiče bedro i okreće ga prema van
93. Prednja skupina mišića natkoljenice
o Prednja skupina mišića ima dva mišića i to su korjački mišić(najduži mišić u tijelu i ima oblik
duge trake) i četveroglavi bedreni mišić(quariceps femoris)
94. M. quadriceps femoris
 četveroglavi bedreni mišić
 sastoji se od 4 dijela:
 ravni mišić  polazi iznad zdjelične čaške i spušta se prema koljenu
 3 široka mišića (lateralni, medijalni i srednji)  polaze s bedrene kosti
 sva spajaju se u zajedničku tetivu koja prelazi ispred koljena i u nju je uložena patella (iver)
koja ju veže ispod koljena za hrapavost na prednjoj strani goljenične kosti
 pokreti: ispružanje potkoljenice, pregibanje bedra u zglobu kuka (ravni mišić)
95. Medijalna skupina mišića natkoljenice
18
 obuhvaća pet mišića koji oblikuju trokutasi mišićni skup s vrhom na zdjelilčnoj kosti i
osnovicom duž medjialne i stražnje bedrene kosti
 mišići poput lepete okružuju bedreni zglob s medjielne strane i to su : grebenski mišić, dugi i
kratimišić primicač, veliki mišić primicač i vitki mišić
 svi mišići polaze s preponske ili sjedne kosti ispod zaptivnog otvora i ispred njega, te se vežu
duž meidjalne i stražnje strane bedrene kosti. Iznimka je vitki mišić koje jse veže na medijalnu
stranu goljenične kosti
 prednji su dijelovi medjialne mišićne skupine pregibači(fleksori), a stražnji
ispružači(ekstenzori) bedra. Zajedničko djelovanje svih pet mišića jest primicanje bedra.
 Pojedini mišići još pregibaju bedro(vitki mišići) i potkoljenicu obrću prema unutra(vitki mišić)
96. Stražnja skupina mišića natkoljenice
 sastoji se od 3 mišića koji polaze sa sjedne kvrge
 polutetivni mišić  spušta se na medijalnu stranu koljena i u sredinu mišićnog trbuha prelazi
u tetivnu ploču te završava na medijalnoj strani goljenične kosti zajedno s tetivama krojačkog i
vitkog mišića, pokret: okreće potkoljenicu prema unutra, ispruža i odmiče bedra
 poluopnasti m.  polazi plosnatom tetivom koja je produžena daleko u mišić, a u području
koljena opet ima tetivu koja se veže na stražnjoj strani goljenične kosti, pokret: djeluje poput
polutetivnog mišića
 dvoglavi bedreni mišić  ima dugačku glavu koja počinje sa sjedne kosti i priključuje joj se
kratka glava sa sredine stražnje strane bedrene kosti, te se zajednički vežu za glavu lisne kosti,
pokret; pregiba koljenski zglob, okreće potkoljenicu prema van
97. Prednja skupina mišića potkoljenice
o prednja skupina mišića potkoljenice obuhvaća četiri mišića koji počinju s goljenične i lisne
kosti te s prednje strane međukoštane opne.
o Mišići prednje skupine mišića potkoljenice su: prednji goljenični mišić(tibialis anterior),dugi
ispružač prstiju(extensor digitorum longus), dugi ispružač palca(extensor digitorum longus) i
treći lisni mišić(peroneus tertius)
o zajedničko je djelovanje svih mišića prednje skupine ispružanje(ekstenzija) prstiju i dorzalna
fleksija stopala, aprednji goljenični mišić podiže mejdialni rub stopala i primiče(supinacija ili
inverzija stopala)
98. M. tibialis anterior
 prednji goljenični mišić
 najmedijalniji je u skupini potkoljeničnih mišića
 polazi s goljenične i lisne kosti a veže se za medijalnu klinastu kost i osnovicu 1. kosti
sredostoplja
99. Lateralna skupina mišića potkoljenice
 sadrži dva mišića koji počinju s lateralne površine lisne kosti
 to su: dugi lisni mišić(peroneus brevis) i kratki lisni mišić(peroneus brevis)
 oba mišića su plantarni ekstenzori prednjeg dijela stopala i podižu njegov lateralni rub i
djelomično ga odmiču(everzija ili pronacija stopala)
 dugi lisni mišić(peroneus brevis) površinski je njegova dugačka tetiva zaobilazi lateralni
gležanj, ukoso ukrižuje stopalo i veže se na medijalnu klinastu kost i osnovicu prve kosti
donožja.
 kratki lisni mišić(preoneus brevis), nalazi se ispod dugog lisnog mišića i njegova tetiva također
zaobilazi lateralni gležanj i veže se na petu kost donožja.
100. Stražnja skupina miš. Potkoljenice
19
 sastoji se od 6 mišića:
 troglavi gnjatni mišić  dvije glave polaze sa zglavka bedrene kosti iznad koljena, a najveća glava
je široki listoliki mišić (soleus) koji počinje s gornjeg kraja potkoljeničnih kostiju i tetivnog luka pa
prelazi u Ahilovu tetivu koja se veže za kvrgu petne kosti, pokret: mišić u gornjem gleđanjskom
zglobu ispruža stopalo i podiže ga na prste a trbušasti mišići lista pregibaju i koljeni zglob
 tabanski mišić  tanak mišić, polazi s bedrene kosti pa prelazi u dugu tetivu koja se priključuje
petnoj tetivi
 dubinski sloj – mišići polaze sa stražnjih strana goljenične i lisne kosti te s međukoštane opne:
 zakoljeni mišić  kratak i plosnat, polazi s lateralnog epikondila bedrene kosti i veže se za
stražnju stranu goljenične kosti, pokret: pregiba potkoljenicu
 dugački pregibači prstiju  počinju s goljenične i lisne kosti te s međukoštane opne a vežu se
preko tetive za distalne članke drugog do petog prsta, pokret: pregiba prste, ispruža stopala,
inverzija stopala
 stražnji goljenični mišić  polazi s goljenične i lisne kosti te s međukoštane opne a veže se preko
tetive za čunjastu i klinaste kosti, pokret: ispruža i podiže medijalni rub stopala te primiče stopalo
 dugački pregibač palca  njegova tetiva okružuje s donje strane medijalni gležanj, a veže se za
distalni palčani članak, pokret: pregiba palac i ispruža stopalo
101. M. triceps surae
o troglavi goljenični mišić
o oblikuje list noge i tvore ga dva mišića, i to lisni mišić i listoliki mišić
o Mišić lista(gastrocnemius) najpovršniji je mišić u listu i ima dvije široke glave medijalnu glavu i
laterealnu glavu što polaze s odgovarajućih kondila bedrene kosti
o Listoliki mišić(soleus) gore je širok i plosnat poput lista a dolje znatno sužen,
o Mišić počinje s goljenične i lisne kosti i s tetivnog luka između njih
o Sva tri dijela troglavog mišića lista spajaju se i završavaju zajedničkom petnom tetivom(ahilovom)
na kvrgi petne kosti
o Mišić je najsnažniji plantarni ekstenzor stopala te podiže petu i cijelo tijelo na prste. Mišić također
primiče stopalo i obrće ga prema unutra.On snažno podiže stražnji dio stopala, odvaja ga od
podloge i odbacuje potkoljenicu spram bedra.Djelovanje tog mišića bitno je pri hodu,trčanju i
skakanju.
102. Mišići stopala
 na prednjem dijelu (hrptu) stopala:
 kratki ispružač prstiju  jedini mišić na stopalnom hrptu i dijeli se na kratki ispruužač palca i
kratki ispružač ostalih prstiju
 donja (tabanska) strana stopala dijeli se na medijalnu, lateralnu i srednju skupinu:
 medijalna  sastoji se od 3 mišića: odmicač palca (u tetivi ima sezamsku košćicu), primicač palca
(ima kosu i poprečnu glavu u koje je uložena sezamska košćica) te kratki pregibač palca
 lateralna  sastoji se od 3 mišića: odmicač malog prsta, kratki pregibač malog prsta i
suprostavljač malog prsta (povlači mali prst prema palcu i tabanu)
 srednja  kratki pregibač prstiju (počinje s petne kvrge i dijeli se na tetive koje završavaju na
srednjim člancima prstiju), četverokutni tabanski mišić (pregibač svih zglobova prstiju), crvoliki
mišić (završavva u hrptenoj(dorzalnoj) aponeurozi), međukoštani mišići (ima ih 4 na strani hrpta a
3 na strani tabana te prste primiču ili razmiču prema drugom prstu)
103. Mišići laterofleksori glave i vrata
 izvode ih nakrivi mišići(scaleni)
104. Mišići antefleksori glave i vrata
20
 obostrana kontrakcija prsnoključnosisastih mišića naginje glavu prema naprijed ili podiže ključnu
kost ako je glava stabilna
105. Mišići retrofleksori glave
o prsnoključno sisasti par mišića zajedno zabacuju glavu natrag
o dugački mišić glave (longus capitis) povlači glavu prema natrag
106. Mišići elevatori i depresori ramena
 elevacija=podizanje
 depresija=spuštanje
 trapezni mišići podižu ramena ako je glava stabilna
 donja vlakna trapeznog mišića povlače rame prema straga i dolje
 mali prsni mišić spušta rame i povlači ga prema trupu
107. Mišići pro- i re- traktori ramena
 uzdužna os, sagitalna ravnina
 PROTRAKCIJA: prednji nazupčani mišić(serratus anterior) je agonist pri protrakciji ramena, a
sinergist je pectoralis minor odnosno mali prsni mišić
 RETRAKCIJA: izvodi ju romboideus minor i major i trapezious – mišići leđa
108. Mišići abduktori nadlaktice
 deltoidni mišić podiže nadlakticu i odmiče ju od trupa
 nadgrebeni mišić podiže i domiče nadlakticu
109. Mišići aduktori nadlaktice
o aduktori su: pectoralis major( veliki prsni mišić), latissimus dorsi(najširi leđni mišić) i teres major(
veliki obli mišić)
110. Mišići ante- i retrofleksori nadlak.
 antefleksori=ispružaju prema naprijed
 prednja vlakna (prednji dio) deltoidnog mišića
 kljunastonadlaktični mišić
 klavikularni dio velikog prsnog mišića
 retrofelksori=ispružaju prema natrag
 najširi leđni mišić
 veliki obli mišić
 stražnja vlakna deltoidnog mišića
111. Mišići unutarnji rotatori nadlaktice
 izvodi ga supscapularis(podlaktični mišić), teres major(veliki obli mišić) i latissimus dorsi(najširi
leđni mišić)
112. Mišići vanjski rotatori nadlaktice
 supinatori
 podgrebeni mišić
 mali obli mišić
113. Mišići fleksori podlaktice
o prvi fleksor podlaktice je: biceps brachii( dvoglavi mišić), dugom i kratkom glavom
114. Mišići ekstenzori podlaktice
 ekstenzor=ispružač
 troglavi nadlaktični mišić
21
115. Mišići fleksori šake i prstiju

 radijalni pregibač zapešća(flexor carpi radialis)
 ulnarni pregibač zapešća(flexor carpi ulnaris)
 PRSTIJU: površinski pregibač prstiju( flexor digitorum superfacialis) i duboki pregibač prstiju(lexor
digitorum profundus)
 PALCA: dugački pregibač palca(flexor pollicis longus), kratki pregibač palca(flexor pollicis brevis)
116. Mišići ekstenzori šake i prstiju
 radijalni pregibač zapešća (veže se za 2. kost sredopešća)
 ulnarni pregibač zapešća (veže se za graškastu kost)
 siergisti: dugački dlanski mišić, duboki pregibač prstiju i ulnarni pregibač zapešća
117. Mišići abduktori (rad. i uln.) šake
o RADIJALNI: radijalni pregibač zapešća(flexor carpi radialis) i dugi radijalni ispružaš zapešća
(extensor carpi radialis longus et brevis)
o ULNARNI: ulnarni pregibač zapešća (flexor carpi ulnaris) i ulnarni ispružač zapešća( extensor carpi
ulnaris)
118. Mišići palca
 mišići tenara  palčana uzvisina
 sastoje se od 4 mišića i to su: kratki odmicač palca, suprostavljač palca (postavlja palac nasuprot
ostalim prstima), kratki pregibač palca i primicač palca
119. Mišići aduktori i abduktori prstiju
 ABDUKCIJA: interossei dorsales(međukoštani mišići), abductor digiti minimi(kratki odmicač malog
prsta),
 ADUKCIJA: dlanski međukoštani mišići (interossei palmares),
 PALCA: dugi odmicač palca, primicač palca,kratki odmicač palca, suprostavljač palca(opozicija 5 i
1 prsta) suporstavljač malog prsta(ide uz palac jer se suporstavljaju jedan drugom)
120. Mišići udisači
 nakrivi mišić  podižu 1. i 2. rebro te pridonose udisaju
 donji dio najšireg leđnog mišića  podiže rerbra i sudjeluje u udisaju ako je rame učvršćeno
 gornji stražnji nazupčani mišić  podiže od 2. do 5. rebra, sudjeluje pri udisaju
 mišići podizači rebara  podižu rebra pri udisaju
 veliki i mali prsni mišići  mogu pomoći pri udisaju podižući rebra ako je ruka učvršćena s
ramenom
 prednji nazubčani mišić  podiže rebra kad je učvršćena lopatica i pomaže pri udisaju
 vanjski međurebreni mišići  podižu rebra i šire prsni koš (udisaj)
 trbušni mišići
121. Mišići izdisači
o nutarnji međurebreni mišići  međusobno privlače i spuštaju rebra te sužavaju prsni koš (izdisaj)
o dijafragma  podiže prsni koš (izdisaj)
o donji stražnji nazupčani mišić  povlači rebra prema dolje i van te sudjeluje u izdisaju
o trbušni mišići
122. Mišići pregibači trupa
 ravni trbušni mišić
 oba kosa trbušna mišića (nutarnji i vanjski)  pregibaju trup obostranom kontarkcijom
123. Mišići ispružači trupa
22
 longissimus dorsi( najduži leđni mišić) i illiocostalis( bočno rebreni mišić), erector spinae(
uspravljač kralježnice)
124. Mišići rotatori trupa
 nutarnji i vanjski kosi trbušni mišić
 četverokutni slabinski mišić
125. Mišići trbušne preše
o ravni trbušni mišić( rectus abdominis), poprečni trbušni mišić (transversus abdominis), vanjski
kosi trbušni mišić(Obliquus abdominis externus),unutarnji kosi trbušni mišić(obliquus abdominis
internus)
126. Mišići pregibači natkoljenice
 bočnoslabinski mišić
 ravni mišić  pregiba bedro u zglobu kuka
 krojački mišić  pregiba u zglobu kuka
 prednji snopovi srednjeg stražnjičkog mišića  pregibaju kuk
127. Mišići ispružači natkoljenice
 Gluteus maximus( najveći stražnjični mišić),
128. Mišići primicači natkoljenice
 veliki (veže se uzduž cijele bedrene kosti) i mali mišić primicač
 dugački mišić primicač (veže se u sredini bedrene kosti)
 vitki mišić (s preponske kosti preko koljeničnog zgloba do goljenične kosti)
 grebenski mišić
129. Mišići odmicači natkoljenice
o gluteus medius(srednji stražnjični mišić)
130. Mišići rotatori natkoljenice
 pronatori:
o srednji stražnjični mišić (sa zdjelične kosti lepazasto de velikog obrtača)
o najmanji stražnjični mišić (sa zejdlične kosti za veliki obrtač)
 supinatori:
o kruškoliki mišić (polazi s križne kosti a veže se za veliki obrtač)
o blizanački mišići (počinju s kvrge i transtog nastavka sjedne kosti i spajaju se s tetivom
nutarnjeg zaptivnog mišića)
o nutranji zaptivni mišić (sa zaptivne opne veže se za obrtačku jamu)
o vanjski zaptivni mišić (sa zaptivne opne veže se za obrtaču jamu)
o četverokutni bedreni mišić (s kvrge sjedne kosti za međuobrtačni greben)
131. Mišići ispružači potkoljenice
 quadriceps femoris (četvoeroglavi bedreni mišić)->,ravni bedreni (rectus femoris), vastus medialis
(medijalni široki mišić natkoljenice), vastus intermedius(srednji široki mišić),vastus lateralis(
lateralni široki mišić)
132. Mišići pregibači potkoljenice
 dvoglavi bedreni mišić (biceps femoris)
 polutetivni mišić
 poluopnasti mišić
 siergisti: trbušasti mišići lista
23
133. Mišići ispružači stopala

o trbušasti mišić lista(triceps surae)
134. Mišići dorzifleksori stopala
 prednji goljenični mišić (tibialis anterior)
 sinergisti: dugački ispružač prstiju, dugački ispružač palca, treći lisni mišić
135. Mišići inverzori stopala
 tibialis anterior(prednji goljenični mišić) tibialis posterior( stražnji goljenični mišić)
136. Mišići everzori stopala
 dugački lisni mišić  površinski je, sadrži dugačku tetivu koja prelazi lateralni gležanj, ukoso
ukrižuje stopalo i veže se za klinastu kost medijalno te osnovicu prve kosti sredostoplja
 kratki lisni mišić  nalzi se ispod dugačkog lisnog m., njegova tetiva također zaobiazi lateralni
gležanj i veže se za petnu kost sredostoplja
137. Mišići pregibači nožnih prstiju
o dugački pregibač prstiju (flexor digitorum longus),kratki ispružač prstiju( flexor digitorum
brevis),dugački pregibač palca (flexor hallucis longus)
138. Mišići ispružači nožnih prstiju
 za proksimalne falange:
o dugački ispružač prstiju (smješten najlateralnije i njegova se tetiva dijeli na 4 dijela koij se
vežu za hrptene strane članaka 2.-5. stopalnog prsta)
o kratki ispružač prstiju (jedini mišić na stopalnom hrptu i dijeli se na kratki ispružač palca i
kratki ispružač ostalih prstiju)
 za srednje i distalne falange:
o glistoliki mišići stopala
o dorzalni međukoštani mišići
o plantarni međukoštani mišići
 za palac:
o dugački ispružač palca
OPĆA ANATOMIJA
PROBAVNI SUSTAV
139. Zubalo
 Desni -sluznica i vezivo (zubno meso) što oblažu alveolarne grebene, te prostore između zuba
 Zubi -organi za žvakanje kojima se hrana otkida i siječe, drobi i melje
o svi imaju krunu, vrat i jedan ili više korijena. Najveći dio zuba čini zubna kost ili dentin.
Korijen je stožast i završava korijenskim vrškom, a tvori ga zubni cement (slično kosti),
obložen je pokosnicom. Korijen prelazi u vrat na kojeg se nastavlja kruna koja je pokrivena
i zaštićena vrlo tvrdom i bjelkastom sjajnom caklinom. U nutrini je zuba zubna šupljina
ispunjena zubnom srži ili pulpom. Kroz otvor na vršku zubnog korijena u zubnu srž ulaze
krvne i limfne žilice i živci.
 Mliječno zubalo -sadrži 20 zuba, i to u svakoj polovici obiju čeljusti po dva sjekutića, jedan očnjak
i dva kutnjaka.
o počinju rasti od 6. mj. do 30. mj., kada svi izrastu. Od 6. do 12. godine ispadaju mliječni
zubi (prvo sjekutići) i njih nadomješta trajno zubalo, približno do 18. god izniknu svi zubi.
 Trajno zubalo -u odrasla čovjeka broji 32 zuba. U svakoj polovici obiju čeljusti nalazimo 2
sjekutića, 1 očnjak, 2 pretkutnjaka i 3 kutnjaka
24
 Nepčani krajnici -nakupine limfatičnog tkiva obložene sluznicom koja oblikuje zatone, zajedno sa
ždrijelnim krajnicima i trećim krajnikom u ždrijelnom krovu tvore zaštitni limfatični prsten
 zadaća: obrana tijela od prodora mikroorganizama iz usne i nosne šupljine
140. Usna šupljina
 služi za primanje hrane, stvaranje zalogaja djelovanjem zubi, jezika i sline, gutanje, disanje, tvorba
glasova i riječi, a sadrži osjetila okusa, boli, opipa i toplinskog osjeta
 sastoji se od: obraza, usana, tvrdog i mekog nepca, jezika i zubi
 seže od usana do ždrijela i dijeli se na:
 predvorje (prostor između usana, obraza i zubnih lukova) i pravu usnu šupljinu (prostor između
zuba i ždrijela)
 jezik  mišićni organ koji služi za sisanje, žvakanje, stvaranje zalogaja, gutanje, oblikovanje glasa,
osjetilo okusa i opipa, u dnu je usne šupljine, tvore ga mišići čiji krajevi sežu do podjezične kosti,
ima vrh koji prelazi u tijelo i straga je jezični korijen
 sluznica na hrptu jezika oblikuje bradavice koje ostvaruju osjet okusa (končaste, gljivaste i
okružne bradavice) ili djeluju mehanički (stožaste i listaste bradavice)
141. Ždrijelo
o ŽDRIJELO-prostor koji povezuje nosnu i usnu šupljinu s jednjakom i dušnikom; prostor iza usne
šupljine i grkljana
o križište je dišnog i probavnog sustava, pri disanju zrak ždrijelom prolazi iz usne šupljine u grkljan,
a mišićje gornjeg dijela jednjaka stegne i priječi prolaz zraka u želudac, pri gutanju hrana iz usta
prolazi ždrijelom u jednjak, a grkljanski poklopac zatvori ulaz u grkljan pa u njega ne mogu
dospjeti komadići hrane
o približno dugačak 13 cm
o građen od skeletne muskulature
o refleks gutanja
142. Jednjak
 cjevasti mišićni organ dug 25-30 cm, smješten iza dušnika, a ispred kralješnice i aorte
 povezuje ždrijelo i želudac
 gornji dio jednjaka građen je od skeletne (prugasti mišići), a donji od glatke muskulature
 donji ezofagealni sfinkter, na ulazu u želudac, sprječava regurgitaciju(povraćanje hrane)
 hrana prolazi jednjakom bez utjecaja volje, tako da se mišićje steže iznad zalogaja, te popušta
ispod (poput vala), peristaltičko gibanje
143. Želudac
 ŽELUDAC – vrčasto spremište hrane, u njemu se hrana istodobno i probavlja; obujam oko pola
litre (prazan), a pun oko litru i pol (tome služe nabori sluznice). Smješten je između jetre i slezene,
a ispod ošita i ima oblik udice. Nastavlja se na jednjak, a prazni u dvanaesnik. Prolaz između
želuca u dvanaesnik nazvan je vratarnik (nalazi se prstenasti mišić zapirač (sfinkter)-zatvara prolaz
u dvanaesnik), želudac je najrastezljiviji dio probavne cijevi. Osnovu želuca čini glatko mišićje, u
želucu postoje 3 sloja glatkog mišića (uzdužni, kružni, kosi). U želucu se istodobno zbivaju dva
oblika probave (mehanički i kemijski), želudac vrši apsporpciju samo iznimno (alkohol, aspirin...).
 želučane žlijezde -5 vrsta stanica . . . vrčaste (luče sluz), obložne (parijetalne, luče HCI, intrinzični
faktor za apsorpciju vitamina B12), glavne (luče pepsinogen -inaktivna forma pepsina),
argentafine (luče serotonin, histamin), G (luče hormon gastrin u krv), pH<2-želučani sok (v,o,g)
144. Tanko crijevo
 ima tri dijela (dvanaesnik, tašto i vito crijevo), dugačko 3m x 2.4cm, površina apsorpcije je 3x veća
od površine tijela (5m kvadratnih): kružni nabori, crijevne resice i mikroresice
25
 nalazi se između piloričkog sfinktera i ileocekalnog ušća

 dugačko oko 6m, osnovu tankog crijeva čini sloj glatkog mišićja, mišićje je poredano u 2 sloja,
nutarnji kružni i vanjski uzdužni sloj, a peristaltičkim gibanjem potiskuje sadržaj kroz crijevo
 crijevna je stjenka iznutra obložena sluznicom koja je nabrana u poprečne nabore, crijevne resice.
Kroz krvne kapilare i limfne cjevčice resica i nabora protječe velika količina krvi, a tvari iz
crijevnoga sadržaja otopljene u vodi najvjerojatnije difuzijom prolaze u krvnu plazmu ili u limfne
žilice pa ih krv ili limfa nose iz crijeva
 motilitet tankog crijeva=parasimpatikus-stimulacija, simpatikus-inhibicija
145. Dvanaesnik
o DVANAESNIK (duodenum) -1. odsječak tankog crijeva, u dvanaesnik se gušteračni vod otvara
velikom bradavičastom ispupčinom i izlijeva gušteračni sok, na istom se mjestu otvara gl. žučovod
koji dovodi žuč iz jetre 25-30cm
o tašto crijevo (jejunum) -nastavlja se na dvanaesnik ulijevo od trećeg slabinskog kralješka i ima
debelu ružičastu stjenku
o vito crijevo (ileum) -ulijeva se u početni dio debelog crijeva otvorom s dvije usne što tvore crijevni
zaklop
146. Debelo crijevo
 1,5m x 6,5 cm, nastavlja se na tanko crijevo, apsorpcija vode (1.5l na dan) i elektrolita
 formiranje, pohrana i otpuštanje stolice; nalazi se između ileocekalnog ušća i anusa
 tanko se crijevo otvara u debelo postrance i ispod tog ulaza u desnom donjem dijelu trbuha
nastaje crijevna vreća kojom debelo crijevo započinje, a nazvana je slijepo crijevo
 u dnu se slijepog crijeva nastavlja uski zakržljali crvuljak koji često pogrešno nazivaju slijepim
crijevom
 debelo crijevo ima 4 dijela: slijepo, obodno (uzlazno, poprečno, silazno, sigma), ravno, anus
 slijepo crijevo prema gore prelazi u uzlazno obodno crijevo koje dopire do jetre, potom obodno
crijevo zaokreće na lijevu stranu i prelazi u poprečno obodno crijevo, pa se spušta lijevom
stranom trbuha silaznim obodnim crijevom Obodno crijevo je prije ulaska u malu zdjelicu zavijeno
u obliku grč. slova sigma i na posljetku završava ravnim crijevom
 ravno crijevo (rectum) se otvara prema van čmarom (anusom), i u području čmara postoje dva
mišića zapirača (sfinktera)
147. Jetra i žuč
 JETRA-endokrina i egzokrina žlijezda, najveća žlijezda u čovjekovom tijelu i ima oko 300 milijardi
stanica, teži oko 1.5 kg, nalazi se u gornjem desnom dijelu trbušne šupljine ispod ošita,
crvenosmeđe boje (velika prokrvljenost)
o jetru tvore jetrene stanice->jetreni režnjići (nakupine)->4 velika režnja: desni, lijevi, repasti
i četverokutni
o donja površina jetre je manja ili više ravna i tu je u zasebnoj jami smješten žučni mjehur
o funkcionalni krvotok-jetrena arterija dovodi arterijsku krv za prehranu jetrenoga tkiva
o portalni krvotok -vratnična vena dovodi krv iz želuca, tankog i debelog crijeva, razgranjuje
se na kapilare među jetrenim stanicama
o stvaranje i izlučivanje žuči (0,25 -1,5 L/dan), stvaranje proteina plazme, detoksikacija krvi
(ekskrecijom u žuč, fagocitozom i kemijskom razgradnjom), regulacija masti i šećera u krvi,
stvaranje faktora zgrušavanja
 ŽUČ-ima važan udio u probavi, a stvara se u jetrenim stanicama i izlučuje u žučne cjevčice
26
o najvećim dijelom čini voda 97%, žučne soli i žučne boje, a ima i drugih otopljenih tvari
(kolesterol, masne kiseline, lecitin, elektroliti)
148. Gušterača
 egzokrina (sok gušterače-amilaza, tripsin, lipaza) i endokrina žlijezda (glukagon i inzulin)
 postavljena poprijeko na stražnjoj trbušnoj stijenci, iza želuca u razini 1. slabinskog kralješka,
duga oko 15 cm
 dijelovi: desni kraj-glava, potkovasti zaton, gušteračno tijelo, lijevi kraj-rep
 dvije vrste tkiva: gušteračni (Langerhansovi) otočići i žljezdano tkivo
 gušteračni vod zajedno sa žučovodom završava u dvanaesniku
149. Potrbušnica i mezenterij

o POTRBUŠNICA-glatka, sjajna i vlažna opna koja oblaže trbušnu šupljinu i njezine organe, štiti i
podmazuje
o trbušne organe, postoje zidna i utrobna
o potrbušnica odjeljuje potrbušničnu šupljinu od izvanpotrbušničnog prostora u kojemu se
nalaze mokraćni i spolni organi, velike krvne žile i živci
o organi u potrbušničnoj šupljini (želudac i crijeva, jetra, sležena) također su obloženi
potrbušnicom koja omogućuje njihovo klizanje i pomicanje. Potrbušnica oblikuje
podvostručenja i prijelaze s organa u potrbušnicu na stjenkama trbušne šupljine, pa su
tako brojni trbušni organi pričvršćeni na stalnom mjestu
o gotovo cijelo tanko crijevo je omotano potrbušnicom, koja straga oblikuje široki plosnati
držak nazvan
o OPORNJAK (mezentrerij-podržava i daje mobilnost probavnoj cijevi, dovodi krvne žile i živce), što
se veže uz stražnju stjenku trbušne šupljine ispred kralješnice i velikih krvni žila
o i debelo crijevo ima opornjak, a slične sveze imaju i drugi organi (želudac, jetra, sležena)
o među potrbušnične sveze i tvorbe pripadaju i podvustručenja potrbušnice, mala i velika
pregača
o MALA PREGAČA-razapeta od jetre do male želučane krivine i do dvanaesnika, a u tom se
dijelu nalaze jetrena arterija, vratnična vena i glavni žučovod
o VELIKA PREGAČA-od želuca, preko poprečnoga obodnog crijeva prebačena ispred svih
trbušnih organa te obiluje krvnim žilama i masnim tkivom pa djeluje kao toplinski izolator i
priječi trenje među trbušnim organima
o uloga: podmazivanje i zaštita (mehanička, od upale), pohrana zaliha masti
o velika obrambena učinkovitost potrbušnice koja ima golemu površinu pa je izrazita njezina
sposobnost usisavanja velikih količina tekućine i tvorevina koje nastaju pri upali ili ozljedi
trbušnih organa, a istodobno kroz potrbušnicu u upalno područje koje okružuje dolaze
obrambene tvari i stanice
DIŠNI SUSTAV
150. Nos i nosni sinusi
 nos  grije, vlaži i čisti udahnuti zrak. osjetilo mirisa. obuhvaća vanjski dio nosa i nosnu šupljinu
 vanjski dio nosa je piramidasta tvorba koju čine koštana osnova, nosne hrskavice (postrana nosna
hrskavica, velika krilna hrskavica) i opnasti dio, te ima korijen, hrbat, vrh i nosna krila
 nosna šupljina-lijeva i desna, odijeljene su u sredini nosnom pregradom, a otvaraju se sprijeda
nosnicama
27
 gornja, srednja i donja nosna školjka ispod svake nalazi se istoimeni gornji, srednji i donji nosni
hodnik
 stjenke nosne šupljine su obložene sluznicom s trepetljikastim epitelom, a ispod nje je gusti splet
krvnih žila
 sluznica nosne šupljine u području gornjeg nosnog hodnika sadrži i osjetne završetke za osjet
njuha
 nosni sinusi parne su nosu pridodane šupljine, iznutra obložene sluznicom i ispunjene zrakom
 nalaze se u gornjoj čeljusti, čeonoj kosti, klinastoj kosti i rešetnici, a tvore ih sustavi ćelija
 svi se sinusi otvaraju u gornji i donji nosni hodnik nosne šupljine
 luče sluz, rezonancija zvuka, manja težina lubanje
151. Grkljan
 GRKLJAN-spaja ždrijelo i dušnik, sprječava prolaz hrane prema dušniku, tvorba glasa
 oblikuju ga četiri hrskavice; najveća je štitasta hrskavica na prednjoj strani vrata, ispupčuje u
sredini Adamovu jabučicu, ispod štitaste je prstenasta hrskavica, a na stražnjoj i gornjoj strani
prstenaste hrskavice nalaze se dvije glasnične vrčolike hrskavice (na koje se nastavljaju roščičaste
hrskavice), iznad grkljana pod korijenom jezika nalazi se još i zasebna hrskavica koja zatvara ulaz u
grkljan i priječi ulaz komadićima hrane u dišne puteve pa je nazvana grkljanski poklopac; sve
grkljanske hrskavice međusobno su spojene zglobovima i svezama
 unutrašnjost oblaže sluznica koja oblikuje dva tanka nabora -glasnice
 mišići se nalaze uglavnom na stražnjoj strani grkljana i pomiču glasnične hrskavice (nastavke)
prema štitastoj hrskavici te napinju i međusobno približuju ili razmiču glasnice
 glasnični mišić-napinje glasnice i nastaju vibracije (zvučni valovi), pri disanju su glasnice
razmaknute, a pri govoru i pjevanju priljubljene i vibriraju pa tako nastaju glasovi
152. Dušnik i dušnice
 dušnik  nalazi se ispred jednjaka, cijev duga 12cm, približno 2.5cm široka, spaja grkljan i
primarne bronhe, sprijeda je oblikuje 16-20 potkovastih hrskavica povezanih elastičnim
prstenastim svezama (drže dušnik otvorenim za prolazak zraka), a straga procijepe zatvara
elastična opnasta stjenka
 dušnik je iznutra obložen trepetljikastim epitelom s obiljem žlijezda koje vlaže zrak, u razini 4
prsnog kralješka se rašlja na lijevu i desnu dušnicu -dušnično rašljište
 dušnice  lijeva i desna, lijeva se najprije podijeli na dvije, a desna na tri režanjske dušnice, a
potom se režanjske dušnice u plućima dijela na sve manje ogranke, pa tako nastaje dušnično
stablo
 glavne dušnice se slijedom granaju na: sekundarne bronhe, tercijarne bronhe, bronhiole (nemaju
hrskavicu), alveole (plućne mjehuriće)
153. Pluća
o PLUĆA-spužvasti parni organi unutar prsne šupljine, odvojeni su sredoprsjem (prostor između
medijalnih strana obaju pluća, omeđen listovima porebrice i u njemu su smješteni srce i velike
krvne žile, dušnik, jednjak, živci, limfni vodovi, limfni čvorovi i druge tvorbe), seže od ošita do
iznad ključne kosti, pričvršćena za stražnju stjenku prsnoga koša, izmjena plinova O2 i CO2
o pluća imaju 4 strane: lateralnu, medijalnu, donju i vršak
o donja je strana pluća udubljena osnovica; na medijalnoj strani, približno u sredini, nalazi se plućna
stapka kojom u pluća ulaze dušnice, krvne žile (plućna arterija i vena), te limfne žile i živci
o pluća su podijeljena na režnjeve dubokim pukotinama (kosa pukotina), a režnjevi na po deset
odsječaka
o desno pluće ima 3 režnja: gornji, srednji i donji, a lijevo pluće ima 2 režnja: gornji i donji
154. Pleura
28
 pleura (prsna opna)  tanka serozna ovojnica, sastoji se od 2 lista, nutarnji list je poplućnica koja
izvana oblaže pluća i pukotine između režnjeva, u području plućnih stapki prelazi na stjenku
prsišta te iznutra oblaže rebra i gornju plohu ošita, naziva se porebricom
 između listova nalazi se porebrična šupljina u kojoj se nalazi tekućina (vlaži pluća te ona lako i
jednakomjerno klize pri pomicanju za vrijeme disanja)
 između listova je negativan tlak što sprječava da se pluća stisnu, a pri širenju prsnog koša uvjetuje
istodobno širenje pluća
155. Mehanika disanja
 DISANJE-izmjena plinova između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u plućnim kapilarama
o ostvaruje se mišićnim djelovanjem, pri kojem udisajem usisava zrak u pluća, a izdisajem
potiskuje zrak iz pluća
o udisajem zrak prolazi kroz dišne putove i dopire u plućne mjehuriće gdje kisik iz zraka kroz
stjenku mjehurića ulazi u kapilarnu vensku krv, te krvlju dolazi do svih stanica u tijelu
o izdisajem CO2 izlazi iz venske krvi i prelazi u zrak plućnih mjehurića
o tlakovi plinova u krvi i zraku ubrzo bi se izjednačili pa bi izmjena prestala i zato se zrak u
plućnim mjehurićima mora neprekidno obnavljati. Za to obavljanje potrebna je razlika
između tlakova u plućima i u okolici. Izvanjski je tlak stalan, pa se mijenja tlak u plućima
(mišići prsnog koša).
 UDISAJ-vanjski međurebreni mišići podižu rebra i šire prsni koš, povećava se obujam,
povećavanjem obujma prsišta smanjuje se tlak i zrak dišnim putevima ulazi u pluća sve do
izjednačenja tlaka u plućima i vanjskoga zraka
 IZDISAJ-pri smirenu disanju zbiva se pasivno
o u izdisaju sudjeluju i nutarnji međurebreni mišići koji spuštaju rebra i stišću prsni koš,
povećava se tlak u plućima, zrak se istiskuje
o nakon izdisaja je kratka stanka do početka novog udisaja
 pri otežanom disanju mogu sudjelovati i pomoćni dišni mišići: svi mišići koji se jednim krajem
vežu za rebra a drugim za kosti ramenog obruča i ramenu kosti ili za kralješnicu (pectoralis major,
minor, latissimus dorsi, serratus anterior..)
 u prirodnom disanju udišemo 500ml zraka i to 12 do 16 puta u minuti (respiracijski zrak)
 nakon prirodnog udisaja najvećim udisajem možemo unijeti u pluća još oko 1500 do 3000 ml
zraka-inspiracijski zrak
 nakon prirodnog izdisaja možemo najvećim izdisajem iz pluća istisnuti oko 1100 do 2500 ml
zraka-ekspiracijski zrak
 u plućima uvijek ostaje oko 1200 ml zraka koji ne možemo istisnuti–preostatni ili rezidualni zrak
 vitalni kapacitet-količina zraka kojom možemo raspolagati, od najdubljeg udisaja do najvećeg
izdisaja
 disanjem istodobno upravljaju voljni i autonomni živčani sustav
UROGENITALNI SUSTAV
156. Bubrezi
 zadaća: održavanja stalnog sadržaja soli te usklađivanje količine vode u krvi pa izlučuju višak soli i
suvišak vode; održavanje kiselo-lužnate ravnoteže u krvi; usklađivanje osmolarnosti tjelesnih
tekućina i arterijskog krvnog tlaka
 regulira: volumen krvne plazme, krvnog tlaka; koncentraciju otpadnih produkata u krvi i
elektrolita u plazmi; pH krvne plazme i izlučuje hormon eritropoetin
 parni organ smeđecrvene boje, smješten retroperitonealno u stražnjem gornjem dijelu trbušne
šupljine (T12-L3), desni bubreg nešto niže (ispod jetre)
 veličine 11x6.5x5cm, težine oko 150 grama
29
 na medijalnoj strani je vratnica bubrega-bubrežna stapka-gdje u bubreg ulazi bubrežna arterija, a

izlaze bubrežna vena i mokraćovod
 omotan je vezivnom i masnom čahurom koje održavaju toplinu bubrega i učvršćuju ga u stalnom
položaju
 ima 3-4mm debelu smeđecrvenkastu koru u kojoj opažamo sićušna zrnca, te nutarnji blijedi sloj
moždine. U moždini su vidljivi stupići koji omeđuju tvorbe slične piramidama (10-15), što vršnim
bradavicama (7-8) strše u središnju bubrežnu šupljinu. Bradavičaste vrške piramida okružuju
bubrežni vrčevi (20-30) koji se slijevaju u bubrežnu zdjelicu koja se nastavlja u mokraćovod.
 oblikuje ga više od milijun osnovnih jedinica  nefrona
 nefron započinje iz bubrežne kore glomerulom (bubrežno tjelešce), koji oblikuje mali mjehurić
nazvan Bowmanovom čahurom, a u mjehurić je uložen smotak krvnih kapilara
 Hanle-ova petlja -mjehurić se nastavlja u dugu tanku cjevčicu koja tvori mnoštvo zavoja, zatim
prelazi u ravni dio i seže u bubrežnu moždinu, potom zaokreće ravno natrag u koru gdje opet
oblikuje mnoštvo zavoja, te se vraća u moždinu završnom ravnom cjevčicom. Završne ravne
cjevčice se udružuju i tvore zajednički vod koji se na vrhu
 piramide otvara u bubrežne vrčeve.
 glatke mišićne stanice koje okružuju kraj dovodnih aretriola uz početni dio distalne cjevčice
oblikuju sklop te svojim proizvodom (renin) povećavaju arterijski krvni tlak
157. Ureter, mokraćni mjehur i uretra
o MORKAĆOVOD (URETER)
o parna cijev dužine 25-30cm, približnog promjera 7mm, spaja bubreg i mokraćni.mjehur,tj.
odvodi mokraću iz bubrežne zdjelice
o smješten je retropritonealno, lijevi je nešto duži (jer je desni bubreg niži zbog jetre)
o 3 sloja glatkih mišića u stjenci mokraćovoda koji se ritmički stežu i rastežu te mokraću u
mlazovima potiskuju u mokraćni mjehur
o MOKRAĆNI MJEHUR
o šuplji mišićni organ, rezervoar mokraće (približno 500ml obujma)
o smješten retropritonealno i ima 3 sloja glatkih mišića
o glavni dio njegove stjenke čine snopovi glatkog mišića isprepleteni poput košare
o dijelovi: tijelo (otvori mokraćovoda), trokut mjehura, otvor mokraćne cijevi i mišić stezač
mokraćne cijevi
o nalazi se u zdjelici iza preponske kosti
o mokraća se prazni stezanjem mišićja u stjenci mokraćnog mjehura, a na izlasku iz mjehura
mišićje oblikuje mišić zapirač koji zadržava mokraću
o mišićje mokraćnog mjehura inervira autonomni živčani sustav
o MOKRAĆNA CIJEV (URETHRA)
o kod žena je duga 3-5cm i približnog promjera 7mm, otvara se u prednjem dijelu rodničkog
ulaza
o -kod muškaraca je duga 17-22cm i ima tri dijela: polazi iz mokraćnog mjehura i slijedi dio u
predstojnoj žlijezdi (PROSTATIČNI) gdje se otvaraju mlaznični vodovi. Potom prolazi kroz
mokraćnospolnu pregradu (DIJAFRAGMALNI), i na posljetku prolazi spužvastim tijelom i
kroz glavić muškog uda (SPONGIOZNI)
o -oblikuje dva zavoja: ispred simfize, i na ulazu u spužvasto tkivo muškog uda
o -kod djece se pražnjenje mjehura zbiva refleksno, pri kraju prve godine života dospije pod
nadzor svijesti i volje
158. Muški spolni organi
 nutarnji: sjemenici i pasjemenici, sjemenovod, sjemenski mjehurići, ejakulacijski vod, predstojna
žlijezda (prostata) i bulbouretralna žlijezda
30
 vanjski: muško udo s mokraćnom cijevi i mošnja

 Sjemenik (mudo, testis)-parni organ, 20-25gr, oba sjemenika su smještena u kožnoj vrećici,
mošnji
 sjemenici se razvijaju visoko u zametkovom trbuhu, pa se tijekom razvoja spuštaju, te preponskim
kanalom nakon rođenja dospiju u mošnju
 omotan je čvrstim vezivnim bijelim omotačem, od kojeg u nutrinu ulaze vezivne pregradice što
sjemenik dijele na režnjiće (100-300), režnjiće oblikuje mnoštvo sjemenskih cjevčica
 proizvodnja muških spolnih stanica (spermija), izlučivanje testosterona, temperatura 35 °C
Pasjemenik
 tvori jedinstven vrlo zavojit vod koji počinje združivanjem sjemeničnih odvodnih vodova
 odozgo prema dolje ima glavu, tijelo i rep, smješten je uz stražnju stjenku sjemenika
 izlučuje veliki dio sjemene tekućine u kojoj plivaju sjemenici (spermiji)
Sjemenovod
 ulazi iz mošnje i zajedno s krvnim i limfnim žilama, te živcima i mišićem podizačem tvori
sjemensku vrpcu
 cijev duga 40-60cm, seže od pasjemenika do ejakulacijskog voda (spoja sa sjemenskim
mjehurićem)
 oblikuje ga glatko mišićje iznutra obloženo sluznicom
Sjemenski mjehurići
 smješteni na stražnjoj strani mokraćnoga mjehura i predstojne žlijezde
 nisu puko spremište sjemena, nego djelatno izlučuju njegove sastojke
 na objema stranama završni dio sjemenovoda i odvodni vod sjemenoga mjehurića združuju i
oblikuju mlaznični vod koji prolazi kroz predstojnu žlijezdu i u njoj se otvara u mokraćnu cijev
Predstojna žlijezda (prostata)
 nalazi se iza preponske kosti te ispod mokraćnoga mjehura, a ispred ravnoga crijeva
 oblikuje je grozd s 30-50 cjevastih žljezdica kojih se odvodni vodovi otvaraju u mokraćnu cijev
 izlučine prostate i sjemenih mjehurića lužnate su i čine veći dio sjemene tekućine
 izlučevine pomiješane sa sjemenicima tvore sjeme (spermu), mlijeku sličnu tekućinu u kojoj se
sjemenici vrlo živo gibaju
Gomoljno-cijevne žlijezde
 dvije male žlijezde smještene uz gomoljasti dio spužvasta tijela s donje strane
mokraćnospolne pregrade
 otvaraju se u mokraćnu cijev gdje dovode lužnatu izlučinu koja poništava kiselost mokraće
neposredno prije izbacivanja sjemena (ejakulacije)
Muško udo (penis)
 kopulacijski organ, oblikuju ga tri erekcijaska tijela: dva šupljikava i spužvasto tijelo
 spužvasto tijelo je straga prošireno u gomolj, a sprijeda se proširuje u glavić
 šupljikava tijela: postavljena su iznad spužvastog tijela i mokraćne cijevi i počinju iz područja
donje strane krakova preponske kosti te sežu do stražnjeg ruba udnog glavića
 erekcijska tijela su obavijena čvrstom vezivnom ovojnicom, a sve je zajedno omotano kožom
što dopire do glavića muškog uda koji pokriva koža pretvorena u pomični nabor nazvan
udnom prevlakom
Sjeme (sperma)
 lužnata tekućina u kojoj plivaju sjemenici (spermiji), izlučuju je pasjemenik, sjemeni mjehurići
te predstojna i bulbo-uretralne žlijezde.
 -spermiji iz sjemeniku dospiju u pasjemenik (gdje dozrijevaju oko 3 tjedna), pa sjemenovodom
ulaze do sjemenskih mjehurića i prostate. Ejakulacijom se izbaci 2-5 mL sjemena koje sadrži
300-500 mil. sjemenaca
159. Ženski spolni organi
31
 ŽENSKI SPOLNI ORGANI-nutarnji organi: jajnici, jajovodi, maternica i rodnica; dijelom su izvan
zdjelice gdje zajedno tvore izvanjske spolne organe ili stidnicu
 stvaranje i oplodnja jajne stanice, nošenje i rađanje djeteta, lučenje spolnih hormona
(estrogen, progesteron)
Jajnici
 dvije spolne žlijezde, 3.5x2x1cm, 10gr, smještene na desnoj i na lijevoj strani uz postranu
stjenku male
zdjelice, u jajniku se tijekom puberteta počinju stvarati ženski spolni (ginogeni) hormoni koji
potiču razvoj spolnih organa i dojki, te spolne dlakavosti itd.
Jajovodi
 dvije cijevi dugačke 10-16cm, promjera 8mm
Maternica (uterus)
 6-8cm, 40-100gr, šuplji mišićni organ, smještena između mokraćnog mjehura i ravnog crijeva
 dijelovi: trokutasto tijelo, maternični vrat, rodnični dio, dno (najgornji dio) i njegovi krajevi
čine rogove
 glavni dio materničke stjenke čini glatko mišićje, a iznutra je šupljina obložena debelom
sluznicom
 izvana maternicu oblaže potrbušnica; cijela je maternica nagnuta prema naprijed, a tijelo je
pregnuto
Rodnica (vagina)
 7-10cm, 40-100gr, cjevasti organ, oblikuje je glatko mišićje i vezivo
 rodnična sluznica nema žlijezda, ali je vlaže žlijezde materničnoga vrata
 djelovanjem hormona, sluznica se obnavlja i odbačene stanice sudjeluju u stvaranju sluzi koja
štiti rodnicu od infekcija
Djevičnjak
 tanki kožno-vezivni zalistak
Stidnica
 vanjsko je žensko spolovilo smješteno ispod luka preponskih kostiju i između bedara
 u sredini stidnice plitka je udubina-rodnično predvorje: postrano između dvije nježne i glatke,
uvijek vlažne male stidne usne, a postrano od njih velike su stidne usne, velike stidne usne
prekrivaju male, a nakon porođaja su razmaknute pa male usne proviruju
 sprijeda se velike usne stapaju i tvore Venerin brežuljak, a straga se nastavljaju u međicu koja
seže do čmara
 oko ulaza u rodnicu nalaze se i sluzne žlijezde koje vlaže rodnično predvorje i poništavaju
kiselost mokraće,najveće su dvije Bartholinijeve velike žlijezde
Menstruacija
 (između 11. i 14. g. života) nakon izlaska jajašca (ovulacija) u stanicama jajničkog mješka
nakupljaju se vezivo i masne tvari pa nastaje ŽUTO TIJELO koje počinje izlučivati hormon
progesteron koji priprema materničnu sluznicu za ugnježđenje i prehranu te razvoj zametka.
Žuto se tijelo povećava oko 8 dana i ako je oplodnja izostala ono počinje propadati.
Maternična sluznica je pod utjecajem progesterona prepuna krvi te ako ga manjka ne može
se održavati u tom stanju. 14. dan nakon ovulacije krvlju prepunjena sluznica, ljušti i uz
krvarenje izbacuje kroz maternični vrat i rodnicu
 traje 3-5 (2-7) dana, tada počinje dozrijevanje novog jajašca i proces se ponavlja
 menstruacijski ciklus (28 dana, 25-32)-dozrijevanje jajašca sa svim promjenama od 1.
mjesečnice do njezina izostanka
Klimakterijum
 od 45. g. prijelazno razdoblje; menopauza-do 50. g. mjesečnice posve izostanu
Trudnoća
32
 jajašce pokupe resice i u jajovodu do jajašaca dospiju spermiji koji su iz rodnice ušli kroz
maternicu u jajašce prodre glava jednog spermija i jezgre se stope u oplođeno jajašce
 traje oko 266 dana, maternica se poveća 7 do 8 puta, a 20 puta je teža
 posteljica spaja zametak sa majčinim krvožilnim sustavom pomoću pupkovine-2 arteriju
zametku vode vensku krv, a vena mu iz posteljice dovodi arterijsku krv
ENDOKRINI SUSTAV
160. Endokrini sustav
 sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem  luče biološki aktivne tvari (hormone u krv ili limfu
 -endokrini sustav obuhvaća: hipofiza, štitasta žlijezda, nuzštitaste žlijezde, prsna žlijezda,
nadbubrežna žlijezda, gušterača, spolne žlijezde, drugi organi koji luče hormone (bubreg, jetra,
srce, mozak, koža)
161. Hipofiza
o HIPOFIZA-smještena je ispod hipotalamusa, na bazi mozga u turskom sedlu klinaste kosti
o veličine je zrna graška, približno promjera 1.3cm, težine 0.4gr
o nadređena je svim endokrinim žlijezdama, sastoji se od prednjeg režnja s posrednim
dijelom i stražnjeg režnja
o PREDNJI REŽANJ-razvija se iz ždrijelne sluznice i sadrži tri vrste stanica: kromofobne, acidofilne,
bazofilne
o posebnim krvnim optjecajem povezan je s podbrežjem
o luči hormone: hormon rasta, kortikotropin, tirotropin, gonadotropini, prolaktin
o POSREDNIO DIO-razvija se iz endodermalnog veziva i tvore ga bazofilne stanice koje povezuju
prednji i stražnji režanj, te su funkcijski središnja spojnica autonomnoga živčanoga sustava i
sustava žlijezda s nutarnjim izlučivanjem
o luči hormone: vazopresin (antidiuretski hormon) i oksitocin
o STRAŽNJI REŽANJ-razvija se iz živčanoga tkiva i tvori ga posebna vrsta stanica-pituitociti, a
mnoštvo živčanih vlakana tvori tzv. neurosekrecijske putove koji stražnji režanj povezuju s
podbrežjem
KARDIOVASKULARNI I LIMFNI SUSTAV

162. Krv
 KRV-crvena neprozirna tekućina, slanog okusa, odrasli čovjek ima ̴5l krvi, 55 % čini plazma, 45%
krvne stanice
 krv ispuštena iz žile u doticaju sa stranom površinom ubrzo se zgrušava
 krvna plazma  žućkasta i mutna tekućina, sastoji se od 90% vode u kojoj su otopljene
anorganske soli i različite organske tvari, ima je oko 3L
 anorganski sastojci: različiti ioni, najzastupljeniji su natrijevi, klorni i bikarbonatni
 organski sastojci: najviše bjelančevina-albumini, globulini (alfa beta i gama; nositelji obrambenih
svojstava krvi), fibrinogen (sudjeluje u zgrušavanju)
 krv sadrži i sve tvari koje u tijelo ulaze bilo kojim načinom ili na bio kojem mjestu izlaze iz tijela,
jer je krvna plazma prijenosnik svih tih tvari (glukoza, lipidi, hormoni, vitamini...)
 krvne stanice  crvene krvne stanice (eritrociti), nemaju jezgru, 25.000 milijardi, životni vijek im
je oko 120 dana, eritrociti su žućkastozelene boje, a u nakupini su crveni jer sadrže crvenu krvnu
boju (hemoglobin)
 krvna boja ili hemoglobin je najvažniji sastojak crvenih krvnih stanica, prenosi kisik iz pluća do
tkiva. Oksihemoglobin-svjetlocrven (arterijska krv) i hemoglobin-tamnocrven (venska krv)
 na površini opne eritrocita mnoštvo je različitih molekula, antigena, koji uvjetuju pripadnost
krvnoj skupini
33
 2 sustava za razvrstavanje krvnih grupa: AB0 i Rh sustav

 AB0 sustav: krvne skupine A, B, AB
 0Rh sustav: C,D,E,c,d,e.
 bijele krvne stanice (leukociti)-mogu izlaziti iz krvnih žila i prodrijeti u tkiva, imaju jezgru, štite
tijelo od raznih zaraza, obrana od infekcije, razlikujemo dvije skupine leukocita: granulociti
(neutrofini, acidofilni i bazofilni) i agranulociti (limfociti, monociti)
 krvne pločice (trombociti)-bez jezgre, bezbojni, sadrže tvari potrebne za zgrušavanje krvi
 krvotvorna tkiva u tijelu su koštana moždina, limfni čvorovi, prsna žlijezda, te u zametka slezena i
jetra
 koštana moždina glavno krvotvorno tkivo, nalazi se u prsnoj kosti, rebrima, kralješnici i zdjeličnim
kostima, u njoj iz prastanica nastaju crvena krvna tjelešca i bijele krvne stanice
163. Srce
 SRCE-šuplji mišićni organ koji održava krvni optjecaj u krvnožilnom sustavu
 smješten je u sredini prsnog koša ima oblik trostrane piramide s tupim vrhom, srčani vrh
usmjeren dolje i lijevo
 kod muškaraca približno 285 gr, a kod žena 220 gr
 na gornjoj strani je srčana osnovica gdje u srce ulaze ili iz srca izlaze velike krvne žile koje
dovode ili odvode krv, a tu se nalaze i srčana predvorja
 gornji dio je odijeljen od donjeg vjenačnom brazdom, a donji dio srca obuhvaća srčane
klijetke, te čini najveći dio srca
 uzdužno je podijeljeno na dva dijela srčanom pregradom, u objema polovicama se nalaze po
dvije uzdužne šupljine odijeljene zaliscima, tako u srcu nastaju 4 komore: u desnoj polovici
desna pretklijetka i desna klijetka, a u lijevoj polovici lijeva pretklijetka i lijeva klijetka
 u desnu klijetku otvaraju se dvije velike vene i to gornja i donja šuplja vena koje iz tijela
dovode krv zasićenu ugljičnim dioksidom. Iz desne pretklijetke kroz desno ušće prelazi u
desnu klijetku koja stezanjem potiskuje krv u plućno (arterijsko) deblo koje odvodi krv u pluća
 u lijevu pretklijetku otvara se tri do pet plućnih vena koje iz pluća dovode krv pretežno
zasićenu kisikom. Krv iz lijeve pretklijetke kroz lijevo ušće prelazi u lijevu srčanu klijetku pa iz
nje krv bude potisnuta u najveću žilu kucavicu, aortu, koja odvodi krv po tijelu.
 Pretklijetke primaju, a klijetke izbacuju krv iz vena.
 stjenke pretklijetki su tanje od stjenki klijetki
SRČANI USTROJ-sličan je ustroju krvnih žila, pa srčana stjenka ima tri sloja: nutarnji, srednji mišićni i
vanjski
 SRČANA VEZIVNA OSNOVA (SKELET)-obuhvaća 4 vezivna prstena i dva vezivna trokuta
 NUTARNJI SLOJ-tanki i nježni sloj endotela koji iznutra oblaže sve ispupčine i udubine u
srčanim šupljinama i prelazi u nutarnji sloj krvnožilnih stjenki
 SRČANI MIŠIĆ-razlikuje se od prugastih mišića jer su poprečne pruge nepravilne i grublje
 srčane mišićne stanice su međusobno povezane uklopljenim kolutima, pa je cijeli mišić
jedinstveni sklop s mnoštvom pojedinih mišićnih stanica-to mu omogućuje naporan i
neprekidan rad cijelog života (u svakoj minuti kroz srce prođe najmanje 5-6 litara krvi)
 snopovi mišićnih vlakana su postavljeni u različitim smjerovima i međusobno se križaju; u
stjenkama klijetki okružuju svaku klijetku posebno, a posebni mišićni snopovi obuhvaćaju
istodobno obje klijetke
 OSRČJE-čvrsta vezivna vreća u kojoj se nalazi srce, gornji dio se veže na srcu uz početke velikih
krvnih žila, a ostali je dio srca s počecima krvnih žila slobodan u šupljini osrčja
 ispunjeno je tekućinom koja vlaži opne, održava skliskost, te omogućuje srčani rad bez trenja
164. Provodni sustav srca
34
 čini posebno mišićje koje samostalno stvara podražaje i time automatski potiče ravnomjeran
srčani rad odnosno stezanje njegova mišićja, što se zbiva čak i kada srce izvadimo iz tijela
 uložen u srčano mišićje i obuhvaća posebne tvorbe u obliku čvorova i snopova
 u provodnom sustavu nastaje elastična aktivnost koja se bilježi u elektrokardiogramu EKG-u i širi
se kao električni podražaj u radno srčano mišićje te pobuđuje njegovu djelatnost
 sustav počinje u desnoj pretklijetki nakupinom neuromuskularnoga tkiva nazvanom sinuatrijski
čvor
 sinuatrijski čvor smješten je ispod i lateralno od ušća gornje šuplje vene, iz njega polazi podražaj
za stezanje mišićja pretklijetke, podražaj se širi kroz pretklijetke i stjenke se pretklijetki stežu pa
krv biva potisnuta u klijetke kroz otvor između klijetki i pretklijetki
 podražaj iz sinuatrijskog čvora kroz mišićje pretklijetke dopire i u neuromuskularno tkivo u
pregradi između obaju pretklijetki blizu granice s pregradom između klijetki-to je
atrioventrikularni čvor
 atrioventrikularni čvor  od njega se u pregradi među klijetkama spušta Hisov atrioventrikularni
snop što se dijeli na lijevi i desni krak, koji izlaze iz pregrade i granaju se dalje u mišićju klijetki. Taj
snop provod podražaje koji uzrokuju stezanje mišićja klijetke, pa se obje klijetke stežu i potiskuju
krv u aortu i u plućno deblo
165. Srčani zalisci
o SRČANI ZALISCI-nalaze se na ulazu u srčane klijetke i na izlazu iz njih, osiguravaju protjecanje krvi
od dovodnih krvnih žila kroz pretklijetke u klijetke i prolazak krvi u odvodne krvne žile
o zalisci na ulazima klijetki-trokutasti, tanki, vezivna tkiva obložena endokardom; na ušću u desnu
klijetku postoje tri trokutna zalistka, pa govorimo o TRIKUSPIDALNOM ZALISTKU; na ušću u lijevu
klijetku zalistak ima dva roga i nazvan je MITRALNI ZALISTAK;
o mišićne stjenke pri stezanju predvorja blago tlače krv i budući da su rubovi zalistaka usmjereni
prema klijetkama, krv ih razmiče; istodobno sa stjenkama klijetki napinju se i stežu bradavičasti
mišići, te putem tetivastih struna natežu rubove zalistaka i drže ih napetima što priječi izvrtanje
zalistaka prema pretklijetkama. Tako propuštaju krv iz pretklijetke u klijetku, a sprječavaju njezin
povratak iz klijetke u pretklijetku
o zaklopi na izlazima srčanih klijetki-smješteni su desno u ušću desne klijetke u plućno deblo, i lijevo
na aortalnom ušću. Zaklope oblikuju po 3 polumjesečasta zaliska.
o POLUMJESEČASTI ZALISCI (semilunarni) su tanki vezivni listići obloženi endokardom, u plućnom
deblu (PULMONALNI) i u aorti (AORTALNI) oblikuju po tri džepa otvorena prema krvnim žilama.
Krv potiskivana iz klijetki u krvne žile tlači izbočenu stranu zalistaka i razmiče zaliske pa tako sebi
otvara prolaz. Po završetku stezanja klijetki tlak krvi iz aorte ili plućnog debla potiskuje krv u
džepove i slobodni se rubovi zalistaka približuju, te zatvore prolaz povratu krvi.
o srčani mišić tijekom rada mora biti stalno opskrbljen kisikom i hranjivim tvarima pa srcu krv
dovode dvije vjenačne arterije koje potječu iz početnog dijela aorte, te se na površini srca
razgranjuju u mrežu ogranaka, koji se u srčanom mišiću razgranjuju pak u kapilare, venska krv iz
srca se skuplja u vjenačnu sljevnicu koja se izlijeva u desnu srčano pretklijetku
o srcu pripadaju i živci autonomnog živčanog sustava i to parasimpatički i simpatički koji srčani rad
prilagođavaju promjenljivim tjelesnim potrebama
166. Veliki krvotok
 počinje iz lijeve srčane klijetke koja stezanjem potiskuje krv u glavnu žilu kucavicu (aortu), te
njezinim ograncima krv kola po cijelom tijelu
 nakon što krv dospije do kapilara, eritrociti i trombociti kroz kapilarnu stjenku predaju kisik i
hranjive tvari tjelesnim stanicama, a preuzimaju ugljični dioksid i tvari nastale izmjenom tvari u
stanicama
35
 potom venska krv prelazi u venski sustav i velikim se šupljim venama vraća u desnu pretklijetku i
odatle u desnu klijetku, vrijeme potrebno za čitav optjecaj krvi kroz tijelo u mirovanju traje oko
minutu
 usklađivanje krvnoga tlaka obavljaju posebni uređaji koji se nalaze uz luk aorte te u zatonu
rašljišta zajedničke arterije glave; napetost i promjer krvnih žila usklađuje tzv. vazomotoričko
središte u produženoj moždini preko autonomnog živčanog sustava; vazomotoričko središte i
vazomotorički živci podložni su i utjecajima osjećaja, pa primjerice u stanju straha lice problijedi,
a pri srdžbi ili stidu koža pocrveni
167. Mali krvotok
 MALI (FUNKCIJSKI) KRVNI OPTJECAJ – provodi krv kroz pluća i počinje iz desne srčane klijetke,
koja stezanjem tjera vensku krv u plućno (arterijsko) deblo što se rašlja u plućne arterije i vodi krv
u pluća; pročišćena arterijska krv opskrbljena kisikom vraća se plućnim venama u lijevu
pretklijetku i iz nje u lijevu klijetku
168. Krvne žile
o dio srčanožilnog sustava kojim krv teče iz srca u sve dijelove tijela, a potom se vraća u srce; krvne
žile su šuplje cijevi koje dijelimo na: arterije (žile kucavice) i vene (žile dovodnice)
o arterije odvode krv iz srca prema plućima ili prema ostalim dijelovima tijela, arterije se granaju na
manje arterije, arteriole, koje se razgranjuju na kapilare koje su razmještene među tkivima
stanica
o kroz stjenke kapilara u međustaničnim prostorima obavlja se razmjena tvari i plinova između krvi
i tkiva
o kapilare se udružuju i tvore sićušne krvne žile, venule, koje oblikuju male vene koje se spajaju u
veće; sve vene glave, ruku i gornjeg dijela trupa se uliju u gornju šuplju venu, a vene iz nogu i
donjeg dijela trupa slijevaju se u donju šuplju venu, obje vene slijevaju se u desnu srčanu
pretklijetku
o vena ima više nego arterija i njihov je ukupni promjer veći nego promjer arterija
o u trupu su arterije i vene smještene usporedno, a u udovima su velike arterije smještene duboko
uz kost i slijede ih obično po dvije duboke vene
o vene koje skupljaju krv iz probavnih organa, te iz slezene, skupljaju se u zasebnu vratničnu venu
koja ulazi u jetru i u njoj se razgranjuje, a vene koje izlaze iz jetre ulijevaju se u donju šuplju venu
o STJENKE KRVNIH ŽILA  imaju tri sloja: nutarnji, srednji i vanjski omotač
o nutarnji omotač-tanak je i iznutra obložen endotelom
o srednji omotač-najdeblji i u velikim krvnim žilama ga uglavnom oblikuju vezivo s vrlo mnogo
elastičnih vezivnih i malo glatkih mišićnih vlakana, a u manjim krvnim žilama mišićnih je vlakana
sve više
o vanjski omotač-oblikuje rijetko vezivo koje učvršćuje krvnu žilu, a sitnim žilicama osigurava
njezinu prehranu
o arterije vode krv pod velikim tlakom pa je njihova stjenka mnogo čvršća i deblja, a vene dovode
krv k srcu uz maleni tlak i njihova je stjenka razmjerno tanka
o vene su vrlo rastezljive, mogu primiti veliku količinu krvi, a da se tlak u njima znatno ne poveća,
služe kao velika spremišta krvi
169. Aorta i njene glavne grane
 GLAVNA KUCAVICA (AORTA)-opskrbljuje krvlju sve dijelove tijela preko ogranaka koje aorta daje
na svojem putu od izlazišta do rašljišta nad ulazom u zdjelicu
 izlazi iz lijeve srčane klijetke promjera je oko 2.5cm, uzlazi prema naprijed i udesno, zaobilazi oko
plućne arterije i to je uzlazni dio aorte
 aorta nakon 6-8cm uzlazna toka zaokreće unatrag i lijevo -aortni luk iz kojeg se odvajaju 3 glavne
arterije za opskrbu krvlju vrata, glave i ruku
36
 potom se postepeno primiče središnjoj ravnini pa se kroz prsnu šupljinu spušta u trbušnu
šupljinu, to je silazni dio aorte; u prsnom košu priliježe uz stražnju šupljinu prsnoga koša ispred
kralješnice i iz njega izlazi dvanaest pari međurebrenih arterija koje krvlju opskrbljuju stjenke
prsnoga koša, a također daje arterije osrčja, dušnica i pluća, jednjaka i sredoprsja
 aorta prolazi kroz aortni propust ošita u trbušnu šupljinu, gdje trbušni dio aorte daje ogranke za
opskrbu krvlju trbušnih organa i stjenki trbušne šupljine, i to najprije veliko trbušno arterijsko
deblo koje dovodi krv želucu, jetri, gušterači i slezeni te dvije opornjačne arterije za opskrbu
tankoga i debeloga crijeva, bubrežne arterije i arterije spolnih žlijezda
 u razini četvrtoga slabinskoga kralješka aorta se rašlja na dvije završne grane, lijeva i desna
zajednička bočna arterija
 Vjenačne arterije-desna i lijeva, odvajaju se u samom početku aorte, opskrbljuju krvlju srce
 u početku su usporedne s vjenačnom brazdom i svaka se razgranjuje i opskrbljuje krvlju točno
određene dijelove srca
 DESNA VJENAČNA ARTERIJA-opskrbljuje krvlju veliki dio stjenke desne srčane klijetke i gornju
polovicu stražnjeg dijela stjenke lijeve klijetke
 LIJEVA VJENAČNA ARTERIJA-dijeli se na dvije glavne grane: lijevu prednju silaznu i uzlaznu
 silazna grana-opskrbljuje krvlju prednji dio stjenke lijeve klijetke i znatan dio stjenke desne
klijetke
 zavojita grana-opskrbljuje krvlju postrani dio i donju polovicu stražnjeg dijela stjenke lijeve
klijetke
 GRANE AORTNOG LUKA-opskrbljuju krvlju glavu i vrat, te ruke i dio trupa
 iz luka izlaze tri velike krvne žile i to su: arterijsko (Brahiocefalično) deblo, lijeva zajednička vratna
arterija i lijeva potključna arterija
 arterijsko (Brahiocefalično) deblo se dijeli na desnu vratnu arteriju i desnu potključnu arteriju
 Zajednička vratna arterija -uzlazi postrano u vratu i u razini gornjeg ruba štitaste hrskavice rašlja
se na nutarnju i vanjsku vratnu arteriju
 VANJSKA VRATNA ARTERIJA-opskrbljuje krvlju izvanjske dijelove istostrane polovice vrata, lica i
oglavinu, nalazi se ispod prsnoključnosisaštog mišića. Dijeli se na dvije završne grane: čeljusna i
površinska sljepoočna arterija, te na postrane grane arterije jezika lica, zatiljka, štitaste
žlijezde...itd.
 čeljusna arterija-opskrbljuje krvlju gornje i donje zube, stjenke nosne šupljine i nepce
 površinska sljepoočna arterija-prolazi ispod uške i grana se po lubanjskom svodu
 NUTARNJA VRATNA ARTERIJA-odjeljuje se od zajedničke vratne arterije, ulazi u lubanju kroz
kanal u piramidi sljepoočne kosti, dopire do mozgovne baze gdje se dijeli na: očnu arteriju, te
prednju i srednju mozgovnu arteriju.
 Mozgovne arterije-za prednje dijelove mozga potječe iz nutarnjih arterija glave, a stražnji dio
mozga, mozgovno deblo i mali mozak opskrbljuju krvlju grane kralješničnih arterija. Nutarnje
arterije glave se u lubanjskoj šupljini dijele na četiri grane za opskrbu mozga krvlju: prednja i
srednja mozgovna arterija, te stražnja spojna i prednja žilnična arterija
 Potključna arterija-glavna arterija ruke i izlazi iz prsne šupljine između ključne kosti i prvog rebra,
nastavlja se u pazušnu arteriju. Postrano daje vratne grane, te kralješničnu arteriju i nutarnju
prsnu arteriju.
 Arterije ruke-produžuju sustav potključne arterije, te najvećim dijelom potječu od pazušne
arterije
 To su: pazušna arterija, nadlaktična arterija, palčana arterija, lakatna arterija.
 GRANE SILAZNOG DIJELA AORTE
 Grane prsnog dijela aorte-jesu arterije osrčja, dušnica i pluća, jednjaka i sredoprsja, te
međurebrene arterije za stjenke prsnoga koša
 Grane trbušnog dijela aorte-opskrbljuju krvlju područje trbuha, zdjelice i donjih udova
 trbušno deblo-dijeli se na tri arterije: lijevu želučanu, zajedničku jetrenu arteriju i slezensku
37
 gornja opornjačka arterija-izlaze grane za gušteraču i arterija desne polovice obodnog crijeva te
arterije taštog i vitog crijeva
 donja opornjačka arterija-daje arteriju ravnog crijeva i arterije lijeve polovice obodnog crijeva
 tu su još bubrežna arterija, sjemenična arterija, jajnična arterija
170. Sliv gornje šuplje vene
 tvore vene iz područja glave i vrata, te gornjih udova i dijelova trupa
 gornja šuplja vena  dugačka je 5-6cm i nastaje spajanjem desne i lijeve brahiocefalične vene
 smještena je s desne strane ulaznog dijela aorte i ispred stapke desnog pluća te se ulijeva u desnu
pretklijetku
 tu su još: ručnoglavene vene, nutarnja vratna vena, mozgovne vene, sljevnice tvrde mozgovnice
(u sljevnicama nema zalistaka pa krv može protjecati u oba smjera, a poradi manjka mišićnog
omotača ne mogu mijenjati promjer)
 potključna vena - skuplja vensku krv iz opskrbnog područja potključne arterije. Leži na prvom
rebru, te seže do sredine ključne kosti do sternoklavikularnoga zgloba i prolazi kroz prednji otvor
nakrivih mišića zajedno s ošitnim živcem
 to su: pazušna vena, dubinske vene ruke i površinske vene ruke (palčana, lakatna, nadlaktična,
glavna i medijalna)
 neparna vena-počinje u desnom slabinskom području i prolazi kroz ošit te seže do razine trećeg
prsnoga kralješka, pa oblikuje luk prema naprijed i prolazi ispred stapke desnoga pluća te se
ulijeva u gornju šuplju venu, u svom toku kupi krv iz stražnjih dijelova trbuha, te prima
međurebrene vene i vene stražnjega sredoprsja.
 poluneparna vena-s neparnom tvori spoj sljevova gornje i donje šuplje vene
171. Sliv donje šuplje vene
 SLIJEV DONJE ŠUPLJE VENE-čine vene iz organa i stjenki trbušne šupljine, te zdjelice i donjih
udova, tj. iz dijela tijela ispod ošita
 DONJA ŠUPLJA VENA-nastaje spajanjem desne i lijeve zajedničke bočne vene u razini petog
slabinskog kralješka i uzlazi uz kralješnicu s desne strane aorte i malo udesno od središnje ravnine
 ZAJEDNIČKA BOČNA VENA-nastaje spajanjem vanjske i nutarnje bočne vene u području
sakroilijakalnog zgloba
 NUTARNJA BOČNA VENA-u maloj zdjelici
 VANJSKA BOČNA VENA-nastavlja tok bedrene vene ispod preponske sveze
 Duboke nožne vene-slijede po dvije svaku arteriju do razine zakoljene vene i nalaze se unutar
fascijalnoga mišićnoga omotača. Tim se venama prema srcu vraća oko 90% venske krvi. Dubinske
vene u nozi imaju zaliske koji su posebice brojni u venama stopala i potkoljenice.
 BEDRENA VENA-glavna je sabirna vena koja skuplja krv iz dubokih i površinskih nožnih vena
 ZAKOLJENA VENA-nastavlja se u bedrenu venu
 Površinske nožne vene-nalaze se u potkožnome tkivu izvan mišićne fascije i sadrže oko 10% krvi
koja se vraća prema srcu. Počinju od razgranatih venskih mreža u hrptu i tabanu stopala. Sabirna
vena oblikuje hrpteni luk koji se nastavlja u:
 VELIKU POTKOŽNU VENU-gl. sabirna vena površinskog venskog sustava noge
 MALU POTKOŽNU VENU
 PROBOJNE VENE-spajaju površinske s dubinskim venama (prednja i stražnja goljenična vena)
 Sustav vratnične vene-tvori funkcijski krvni optjecaj jetre, tj. dovodi u jetru krv iz probavnih
organa te iz slezene
 glavni korijeni vratnične vene jesu gornja i donja opornjačna vena i slezenska vena što prate
istoimene arterije, te želučane vene
 nastaje spajanjem gornje opornjačne i slezenske vene iza gušteračne glave
38
172. Limfni sustav

o krv prolazeći kroz sustav krvnih kapilara, opskrbljuje tkiva kisikom i hranjivim tvarima koje iz
kapilara difuzijom prolaze u susjedne stanice, no kapilara je premalo pa nisu u doticaju sa svim
stanicama, stoga među tkivnim stanicama postoje uski međustanični prostori, pa dok krv teče
kroz kapilare, dio krvne plazme ultrafiltracijom i difuzijom prolazi kroz kapilarne stjenke u
međustanične prostore
o stanice istodobno u tekućinu međustaničnih prostora izlučuju tvorevine izmjene tvari, ugljični
dioksid i druge otpatke
o dio tih proizvoda difuzijom iz stanice prelazi izravno u krvne kapilare, pa ih venska krv odnosi iz
tkiva  drugi pak dio tih tvorevina ostaje u međustaničnoj tekućini i iz nje otječe limfom, pa
govorimo o limfnoj crpki
o limfa (mezgra)  bezbojna ili blago žućkasta tekućina koja nastaje iz krvne plazme s kojom ima
sličan sastav. Sastav limfe nije ustaljen obično ima bjelančevine, a sadržaj soli i organskih tvari
mijenja se prema svrsi i stanju tkiva iz kojeg potječe. Najvažnija zadaća limfe je neprekidno
odnošenje bjelančevinskih molekula iz međustaničnih prostora čije nakupljanje može poremetiti
ravnotežu na kapilarnoj stijenci.
o limfne žile imaju vlastitu stjenku i u njima limfa teče istim smjerom kao i krv u venama. Tome
pridonose brojni zalisci koji priječe povratni tijek limfe (slično venama, samo smješteni mnogo
gušće). U crijevnim limfnim cjevčicama, koje počinju u crijevnim resicama, resorbiraju se hranjive
tvari, ponajprije masti, pa je limfa iz crijeva za vrijeme probave masnog obroka bijela poput
mlijeka, te je nazvana mliječ.
o limfni čvorovi  uklopljeni su na pojedinim mjestima u tok limfnih žila. To su organizirane
nakupine limfatičnoga tkiva i u njima se limfne žile rasiplju u sićušne kapilare što ulaze u samu
mrežu tkiva limfnoga čvora, pravi labirint s mnoštvom imunosnih stanica.
o zadaća: drenaža međustanične tekućine u krvotok, apsorpcija masti i vitamina, te obrana od
infekcije
o djeluju kao pročišćivač za limfu koja kroz njih protječe
o stanice limfnih čvorova zadržavaju, prepoznaju i uništavaju strane čestice i mikroorganizme koji
su dospjeli u limfu
o u njima se stvaraju limfociti koji naposljetku ulaze u limfu
o nalaze se posvuda po tijelu, najviše u vratu, pazusima i preponama, a najveće su nakupine
smještene tamo gdje je najveća pogibao od prodora mikroorganizama, tj. u plućnoj stapci i u
opornjaku.
o limfni čvorovi glave i vrata  smješteni su ispod čeljusti i u vratu, te u šiji (vratni limfni čvor)
o limfni čvorovi udova  u blizini zglobova (pazušni, preponski limfni čvor)
o plućni limfni čvorovi  u području gdje u pluća ulaze dušnice i krvne žile
o crijevni limfni čvorovi  u opornjaku
o prsni limfovod-najveća je limfna žila u tijelu koja skuplja limfu iz obaju donjih udova, iz trbušne
šupljine, iz lijevog dijela prsnoga koša, iz srca i lijevog pluća, iz lijeve strane glave i vrata te iz lijeve
ruke
o počinje u razini trećeg slabinskog kralješka proširenom mliječnom nakapnicom u koju se ulijevaju
tri limfna debla što skupljaju limfu iz dijelova tijela ispod ošita. Ulazi u prsnu šupljinu kroz aortni
propust u ošitu i uzlazi iza aorte te ispred kralješnice i potom zaokreće ulijevo pa se u razini
gornjeg otvora prsnoga koša ulijeva u lijevi venski kut.
o desni limfovod-skuplja limfu iz desne strane glave i vrata, iz prsnoga koša i desne ruke, a slijeva se
u desni venski kut
39
o limfni sustav prožima, prehranjuje te prazni tkiva uz pročišćivanje u limfnim čvorovima koji su vrlo
važne obrambene tvorbe
173. Slezena
 SLEZENA-limfatični je organ smješten postrano u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine ispod
ošita i iza želuca, a zaštićena je lijevim rebrenim lukom; zadaća: obrana od infekcije, filtracija krvi,
stvaranje limfocita
 obiluje krvnim žilama, tamnocrvene boje, njezin oblik i veličina ovise o ispunjenosti krvlju,
otprilike 150 g
 oblikuje ju potporno tkivo i moždina, a omataju je serozna ovojnica i vezivna čahura
 u nutrini slezene nalaze se crvena moždina (obavlja ostale zadaće slezene), a u crvenoj moždini se
nalazi bijela moždina (stvara limfocite i sudjeluje u obrani pri infekcijama)
 djeluje kao pročišćivač krvi u kojemu se razgrađuje ostarjela crvena krvna tjelešca i usklađuje
izmjena željeza
 sudjeluje u obrambenom sustavu tijela i u regulaciji krvnog optjecaja jer je veliko spremište krvi
 Ostali limfoidni organi su: krajnici i prsna žlijezda.
ŽIVČANI SUSTAV
174. Kralješnična moždina
 nastavak produžene moždine, dužine 40-50 cm (smještena u kralješničnom kanalu od velikog
zatiljnog otvora (foramen magnum) do 2. slabinskog kralješka). Ima vratni, prsni i slabinski dio.
Završava sa moždinskim/kralješničnim čunjem. Ona se stanjuje prema dolje ali vratni i slabinski
dijelovi su zadebljani (živci za ruke i noge).
 funkcija: provodi centripetalne (prema mozgu) i centrifugalne (od mozga) živčane impulse
(osjetne i motoričke)
 putevi (traktusi) - snopovi živčanih vlakana koji povezuju dijelove središnjeg živčanog sustava,
sastoji se od: sive tvari - u obliku slova H-ono ima stražnje rogove (to su osjetni korijeni spinalnih
živaca), i prednje rogove (motorički korijeni spinalnih živaca)
 bijele tvari - to su mijelinizirani aksioni (bijela boja potječe od mijeliniziranih ovojnica); ona
okružuje sivu tvar i povezuje segmente/odsječke kralj. moždine ili spaja sa dijelovima SŽS
 ovdje se odvija refleksni luk  postoji autonomni (srčani, glatki mišići), i somatski (skeletni
mišići). Omogućuje brze motoričke odgovore na podražaje  on se sastoji od: receptora, osjetnih
(aferentnih) neurona, integracijskog centra, motoričkih neurona i efektora (npr. kontrakcija
mišića fleksora)
 postoji i spinalni refleks-odgovor nastaje prije integracije interpretacije u kori velikog mozga,
pr.(patelarni refleks) na koljenu kada se čekićem udarimo pod koljeno.
175. Mozgovno deblo
o MOZGOVNO DEBLO-spaja veliki i mali mozak sa leđnom moždinom. Ono se sastoji od srednjeg
mozga-mezencefalon (centar za vidne i slušne reflekse), mosta-pons (povezuje v. i m. mozak sa
leđnom moždinom; centri za regulaciju disanja i jezgre moždanih živaca) i produžene moždine-
medulla oblongata (centri za disanje, gutanje, probavu, rad srca). Tu se još nalazi i retikularni
aktivacijski sustav-to je mreža jezgara i neurona koja omogućuje svjesnost, spavanje i filtraciju
osjetnih impulsa.
176. Mali mozak
 cerebullum je smješten u stražnjoj lubanjskoj jami ispod velikog mozga. Sastoji se od dvije
hemisfere/polutke i spojni središnji dio koji oblikom podsjeća na crva. Crv/vermis-to su
vodoravne brazde što se nastavljaju na polutke malog mozga. Osnovne tri pukotine su prednja,
vodoravna i stražnja
40
 mali mozak čine:

o siva tvar-tijela stanica tj. kora
o bijela tvar-mijelinizirani aksoni
 presjek kroz crva/vermis raspored bijelih i sivih tvari oblikuju „drvo života“.
 funkcija: usklađuje tonus i rad mišića; koordinacija svjesnih i refleksnih pokreta; propriocepcija i
ravnoteža.
177. Diencefalon
 diencefalon=međumozak
o međumozak - diencefalon je smješten između srednjeg i velikog mozga (iznad mozgovnog
debla) i sastoji se od 3 bilateralne strukture:
 brežuljak (talamus)  velika ovalna masa, glavni relejni (prijenosni) centar svih osjetnih poruka
usmjerenih prema kori velikog mozga. Tu počinju svjesni osjeti dodira, topline, osjeta...
 podbrežje (hipotalamus) ispod talamusa; glavni kontrolni centar SŽS i endokrinog sustava; to je
središnje mjesto u koje dolaze informacije iz okolice ili iz unutarnjih organa i upravlja sa raznim
funkcijama (regulacija krvnog tlaka, temperature tijela, metabolizam, emocionalne reakcije-
ljutnja, bol, užitak...). Kada detektira promjene u tijelu aktivira hipofizu
 nadbrežje (epitalamus)  kontrolira bioritam
178. Veliki mozak
 sastoji se od dvije polutke (redovito upravljaju suprotnom stranom tijela). Lijeva je za
matematičke i verbalne sposobnosti, dok je desna za prostornu orijentaciju i umjetničke
sposobnosti. Između hemisfera se nalazi uzdužna brazda u kojoj se nalazi žuljevito tijelo-to je
snop vlakana koje spaja hemisfere. Veliki mozak ima 10¹¹ stanica.
 zaprema najveći dio lubanje i središte je duševnog (psih.) života i svih voljnih djelatnosti, pa i onih
na koje ne možemo utjecati voljom
 Sastoji se od:
 bijele tvari (mijelinizirani aksoni)-to su asocijacijska, komisuralna i projekcijska
vlakna i
 sive tvari (tijela stanica)-kora; promjera 3mm; sačinjena je od brazdi i od vijuga-
velike je površine)
 ima dvije polutke, nepotpuno odijeljene vrlo dubokom uzdužnom pukotinom, u kojoj je srpasta
pregrada, a u dnu je žuljevito tijelo koje povezuje polutke
 veliki mozak ima 5 režnjeva (svaki je načinjen od vijuga):

1. čeoni (lobus frontalis)-ispred centralne brazde-primarna motorička kora; (fini pokreti)
pažnja, miris, planiranje akcija, raspoloženje, agresija
2. tjemeni r. (l. parietalis)-iza centralne brazde-primarna senzomotorička kora; osjeti dodira,
položaja zgloba...
3. zatiljni r. (l. occipitalis)-iza tjemenog-primarna vidna kora
4. sljepoočni r. (l. temporalis)-lateralna strana polutke; apstraktno mišljenje, pamćenje,
centri za sluh, emocije, razumijevanje govora, složeni vidni procesi
5. otočni režanj
 specijalizirana područja velikog mozga:

o Somatosenzoričko područje  prima impulse iz osjetnih receptora iz tijela
o Primarno motoričko područje  šalje impulse ka skeletnim mišićima
o Brokino područje  sposobnost govora
 u velikom mozgu nalaze se dvije vijuge:
 PRECENTRALNA-motorički centri (inicijacija voljnih pokreta)
41
 POSTCENTRALNA-osjetni centri
179. Mozgovne klijetke
o 4 šupljine uklopljene u mozgovni sustav i ispunjene cerebrospinalnom tekućinom
o produžena moždina i most oblikuju rombičnu jamu, a njen krov oblikuje mali mozak
o postrane stjenke treće moždane klijetke oblikuju parne sive jezgre brežuljak (talamus) i podbrežje
(hipotalamus
180. Neuronski putovi
 povezanost dijelova tijela i SŽS-a ostvaruju snopovi živčanih vlakana koji tvore:
 prijenosni putovi (dovode podražaje iz tijela u mozgovna središta)
 osjetilni putovi (vode podražaje iz osjetila (oka uha, nosa i okusnih bradavica) u SŽS)
 pokretački silazni odvodni putovi (odvode podražaje od živčano-mišičnih spojeva)
 združujući putovi (povezuju dijelove mozgovne kore u istoj polutki)
 spojni putovi (povezuju lijevu i desnu mozgovnu polutku; najvažnija je spojnica žuljevito tijelo)
181. Mozgovnice
 omataju i štite mozak i kralježničku moždinu te izlazišta živaca, a ima ih 3: tvrda, paučinasta,
nježna
 tvrda (dura mater)  čvrsta, prirasla uz lubanju, mjestimično formira pregrade mozga, stabilizira
položaj mozga
 dva lista (mozak), jedan list (leđna moždina)
 paučinasta (arachnoidea mater)  tanka i prozirna opna obložena endotelom, kao i tvrda
mozgovnica oblaže mozak i kralješničnu moždinu, te izlazišta živaca
 meka (pia mater)  na površini mozga i leđne moždine, sadrži krvne žilice koje hrane SŽS
 paučinasta i meka mozgovnica omeđuju između sebe razmjerno široki potpaučinasti prostor
(Subarahnoidalni prostor) koji je ispunjen cerebrospinalnom tekućinom (likvor)
 cerebrospinalna tekućina  ispunjava mozgovne klijetke i kanal kralješnične moždine, štiti i čini
mozak lakšim; tekući jastuk koji spriječava veće pomake mozga; izlučuje se oko 800ml dnevno.
Ima je oko 150-200ml; likvor dolazi iz horoidnih spletova na stjenkama moždanih klijetki.
182. Mozgovni živci
 12 pari, izlaze iz mozga, oživčuju područje glave i vrata (lubanjski živci), oznaka: rimski brojevi I-XII
 njušni, vidni, živac pokretač oka, koloturni živac, živac odmicač oka, trodijelni živac, lični živac,
slušnoravnotežni (predvorčanopužnični) živac, jezičnoždrijelni živac, lutajući živac, pridodani
živac, podjezični živac
183. Moždinski živci
o izlaze iz leđne moždine kao prednji (motorički) i stražnji (osjetni) korijen koji se spajaju i tvore
moždinski živac
o povezuju kralj. moždinu s ostalim dijelovima tijela (31 par)
o 8 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 1 trtični par
184. Živčani spletovi
 živčani spletovi nastaju ispreplitanjem susjednih živčanih korijena a posebice u donjem vratnom i
u slabinskom području, iz njih se potom izdvajaju mješoviti moždinski živci stoga svaki periferni
živac sadrži dovodna i odvodna živčana vlakna iz nekoliko susjednih odsječaka kralješnične
moždine
 neki od njih su:
42
o vratni (živčani) splet  tvore ga prva 4 vratna živca koji osjetno oživčuju kožu vrata, a
njihovi pokretački ogranci inerviraju (podražuju) vratno mišićje, poseban ogranak vratnog
spleta je parni ošitni živac
o ručni (živčani) splet  čine ga prednje grane donjih 4 vratnih i 1. prsnog živca što oblikuju
3 snopa koji daju mješovite grane te pokretačke ogranke za mišiće i kožu u području
ramena i ruke
185. Autonomni nervni sustav
 djeluje mimo naše volje, oživčuje sve dijelove tijela, te samostalno upravlja organima potrebnim
u održavanju života, nadređeno središte cijelog sustava je u hipotalamusu
 upravlja funkcijama glatkih mišića, srca i žlijezda i održava homeostazu
 bez utjecaja naše volje (npr. probava i kretanje kroz probavnu cijev dok spavamo, disanje, rad
srca, regulacija krvnog tlaka, temperature tijela...)
 dijeli se na dva dijela: simpatikus i parasimpatikus, koji imaju oprečno djelovanje na izvršne
organe
 dva motorička neurona preganglijski i postganglijski, koji se spajaju u autonomnom gangliju
186. Simpatikus
 priprema tijelo za neku tjelesnu aktivnost, više kisika, veća količina krvi, širenje zjenica, veće
vidno polje, ubrzava metabolizam, disanje, znojenje, podiže krvni tlak...
 počinje živčanim stanicama u lateralnom rogu sive tvari od 8. vratnog do 3. slabinskog odječka
kralj.možd
 fight or flight-bori se ili bježi
 preganglijski i postganglijski neuroni spajaju se u lancu paravertebralnih ganglija
 srž nadbubrežne žlijezde: adrenalin, noradrenalin
187. Parasimpatikus
o mirovanje i probava, suprotan od simpatikusa (usporava rad srca, disanje, temperature tijela,
sužava zjenice, snižava krvni tlak, ubrzava rad probavnog sustava), aktivan po noći i nakon
probave
o polazi s dvaju krajeva: iz mozgovnog debla i iz križnog dijela kralj.moždine
o dva dijela: moždani (kranijalni) i križni (sakralni) dio
o preganglijski i postganglijski neuroni spajaju se u blizini izvršnih organa (terminalni ganglij
188. Osjetila
 služe da percipiramo vanjski svijet; strukture koje primaju informacije iz okoline ili tijela
 sadrže posebne osjetne receptore:
 somatski na površini, u koži, tetivama, mišićima
 visceralni  u utrobnim organima (bol, glad, žeđ, umor..)
 sva osjetila se registriraju pomoću receptora u našem tijelu (kemoreceptori, fotoreceptori,
mehanoreceptori, termoreceptori, proprioceptorni, osmoreceptori, fanoreceptori, nociceptori)
 KEMORECEPTORI-miris, okus-kemijski osjeti
o miris-nosna sluznica proizvodi tekućinu koja otapa kemijske spojeve iz zraka i stimulira
receptore u epitelu
o okus-u slini otopljeni kemijski spojevi
o miris i okus djeluju sukladno, često i na iste stimuluse
 FOTORECEPTORI-štapići (periferni vid), čunjići (boja)
o vidni živac - vidni put - zatiljni režanj
 MEHANORECEPTORI-dodir, tlak, istezanje, pokret, položaj-mijenjaju oblik kad su stimulirani
43
 PROPRIOCEPTORI- položaj i kretanje trupa, položaj zgloba, brzina pokreta

o kinestetski, mišićna vretena, golgijevi tetivni organi
o zajedničko svim receptorima: podraženi uzrokuju protjecanje struje u području živčanog
završetka; struja uzrokuje nastanak akcijskog potencijala živč. završetka te nastaju
podražaji (impulsi) koji prolaze uzduž živč. vlakna u SŽS
 Opći osjeti:
o bol  slobodni završetci živaca, bol može biti somatska (površna i duboka), visceralna
(stvarna i referalna) i fantomska
o dodir  Meissnerova tjelešca
o tlak  Pacinijeva tjelešca
o toplina/hladnoća-termoreceptori  goli ravni završetci živčanih vlakana
189. Oko
 smješteno u orbiti (parna šupljina na lubanji)
 zaštitne strukture: obrve, vjeđe-duplikature kože, trepavice
 očni mišići: 4 ravna (gornji, donji, medijalni i lateralni) i 2 kosa (gornji i donji)
 ovojnice oka:
 bjeloočnica + rožnica
 žilnica, cilijarno tijelo, zonularna vlakna
 -šarenica (daje boju), zjenica
 -leča-prozirna, vezivna čahura
 3.mrežnica  receptori za vid: štapići (crno-bijelo registriraju), čunjići (prepoznaju boje)
 slijepa pjega  iz nje izlazi vidni živac
 ostali dijelovi: prednja i stražnja očna sobica, očna vodica, žuta pjega, staklasto tijelo-prozirna tvar
190. Uho
 vanjsko:
o uška, vanjski zvukovod, bubnjić (tanka opna koja odvaja vanjsko od srednjeg uha)
 srednje:
o bubnjište-u sljepoočnoj kosti; čekić, nakovanj, stremen (slušne koščice, najmanje u
tijelu)-pojačavaju zvuk i provode ga u unutarnje uho; povezano je sa mastoidnim
zračnim čelijama i sa ždrijelom (Eustahijevom tubom) za izjednačavanje tlaka zraka
 unutarnje:
o sluh nastaje u pužnici
o koštani labirint predvorje, 3 polukružna kanalića, pužnica
o membranozni labirint (unutar koštanog labirinta)  između 1. i 2. je perilimfa, a
unutar 2. je endolimfa
Želimo vam puno uspjeha u rješavanju kolegija Funkcionalna anatomija!
44

Funkicionalna Anatomija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Funkicionalna Anatomija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FUNKCIONALNA

OPĆA ANATOMIJA .................................................................................................................................. 24

DIŠNI SUSTAV ..................................................................................................................................... 27

UROGENITALNI SUSTAV ..................................................................................................................... 29

KARDIOVASKULARNI I LIMFNI SUSTAV .............................................................................................. 33

ŽIVČANI SUSTAV ................................................................................................................................. 40

POPIS PITANJA IZ FUNKCIONALNE ANATOMIJE

21. Kosti šake

3. falange (članci prstiju)

40. Karpometakarpalni zglobovi

65. Prsni mišići

76. Rameni mišići

115. Mišići fleksori šake i prstiju

133. Mišići ispružači stopala

 nalazi se između piloričkog sfinktera i ileocekalnog ušća

149. Potrbušnica i mezenterij

 na medijalnoj strani je vratnica bubrega-bubrežna stapka-gdje u bubreg ulazi bubrežna arterija, a

 vanjski: muško udo s mokraćnom cijevi i mošnja

KARDIOVASKULARNI I LIMFNI SUSTAV

 2 sustava za razvrstavanje krvnih grupa: AB0 i Rh sustav

172. Limfni sustav

 mali mozak čine:

 veliki mozak ima 5 režnjeva (svaki je načinjen od vijuga):

 specijalizirana područja velikog mozga:

 PROPRIOCEPTORI- položaj i kretanje trupa, položaj zgloba, brzina pokreta

Želimo vam puno uspjeha u rješavanju kolegija Funkcionalna anatomija!

You might also like