KNJIŽNICA DHMZ-A

mr.sc. Ivančica Mihovilić

https://library.foi.hr/citaonica/

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom rujna 2022.

Znati(želja) : zašto mladi trebaju čitati

popularnoznanstvene tekstove, i to odmah?-
Vedrana Stantić i Anita Peti-Stantić

Zagreb : Naklada Ljevak, 2021., 266 str. ;

24 cm

Ova je knjiga napisana s namjerom da se

zainteresiranu javnost, a posebno mlade i njihove
učitelje, potakne na to da posegnu za
popularnoznanstvenim tekstovima. Ti su tekstovi
most između znanstvene literature i šire javnosti.
Kako je poznato da ljudski mozak u dobi između
trinaeste i devetnaeste godine postaje sposoban
razumjeti apstraktne koncepte, složene teorije i
odnose, kao i dubinski usvojiti intelektualni
vokabular koji prati taj razvoj, upravo je to pravi
trenutak za uranjanje u popularnoznanstvene
tekstove. Ti tekstovi, osim što obiluju podacima i
analizama koje potiču znatiželju i istraživački duh,
pretpostavljaju i strukturirane načine mišljenja
koji dovode do uspoređivanja, zaključivanja i
traženja rješenja u svakodnevnim životnim
situacijama. Ovom smo knjigom i mladima i
njihovim učiteljima željele pokazati upravo to –
kako su rano otkrivanje popularnoznanstvenih
tekstova i njihovo čitanje garancija razvoja
vlastitih intelektualnih sposobnosti. Osvijestimo li
to i počnemo li više razgovarati, i mladi sa
starijima i mladi međusobno i stariji međusobno,
a onda i čitati i razgovarati o pročitanom, sasvim
smo sigurne da ćemo se razumjeti bolje.
 „Posebnost ove knjige je što je pišu dvije
autorice, sveučilišna profesorica, stručnjakinja za
čitanje i razumijevanje teksta i gimnazijalka
zainteresirana za znanost i popularnoznanstvenu
literaturu. Zbog toga su u knjizi vidljive dvije
perspektive, kako u postavljanju pitanja, tako i u
nuđenju odgovora. Na temelju ispreplitanja i
nadopunjavanja tih dviju perspektiva strukturiran
je tekst knjige oblikovan kao niz odgovora na
pitanja navedenih u naslovima poglavlja i
razmatranja o temama koje zanimaju mlade i one
koji se bave njima. Koncepcija primijenjena
prilikom pisanja ove knjige posve je inovativna,

1
 zato što se temi, čitanju popularnoznanstvene
literature, pristupa sa stajališta psihologije i
sociologije čitanja, ali i fenomena uronjenosti
mladih u suvremene informacijske tehnologije, od
čega se ne bježi, nego se kritički reflektira o
pozitivnim i negativnim stranama uznapredovale
digitalizacije.“(prof. dr. sc. Ivanka Stričević)

Čaopisi – strani

Naše okolje vol. 29 (2022) No. : 6.

Weather vol. 77 (2022) No. : 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8.

Časopisi – domaći

Bug vol. 30 (2022) Br. : 9.

Hrvatski planinar vol. 114 (2022) Br. : 9.

Hrvatske šume vol. 25 (2022) Br. : 7-8.

Vremeplov kroz rujan

8. rujna 1624.

Umro Marko Antun Dominis

Hrvatski je isusovac, matematičar, fizičar i filozof. Bio je senjski biskup, splitski nadbiskup i primas
Dalmacije i cijele Hrvatske. Poznat jer je u 16. stoljeću pokusima istraživao disperziju bijele
svjetlosti i na taj način tumačio pojavu duge. Početkom 18. stoljeća Newton je odao
priznanje Dominisu za objašnjenje duge pomoću dvaju lomova i jednog odbijanja
svjetlosti na kapljicama kiše.

2
Došavši u sukob sa Inkvizicijom, proglašen je heretikom te pritvoren u dvorac Sant
Angelo, gdje je umro prirodnom smrću. Nakon smrti, 20. prosinca nad njegovim lešom
proglašena je osuda u crkvi Santa Maria iznad Minerve. Inkvizicijskom je odredbom
njegov leš izvađen iz lijesa, provučen ulicama Rima, i javno spaljen u Campo di Fiore te
bačen u Tiber skupa s njegovim pisanim djelima, 21. prosinca 1624.

10. rujna 1991.

Hrvatski olimpijski dan

Povodom dana osnivanja Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO-a), krovna sportska

organizacija svake godine 10. rujna, organizira proslavu olimpizma i sporta uopće pod
nazivom Hrvatski olimpijski dan. To je sportska manifestacija koja obuhvaća niz
sportskih priredbi i edukativnih radionica o olimpizmu u kojima mogu sudjelovati svi
građani i provodi se u suradnji sa sportskim udrugama i organizacijama, obrazovnim
ustanovama i drugim institucijama. Tako se promiče važnost bavljenja sportskom
aktivnošću, olimpijska načela izvrsnosti u svakom području, razumijevanje, mir i
solidarnost među ljudima.

23. rujna

Međunarodni dan kulturne baštine

Međunarodni dan kulturne baštine obilježava se 23. rujna. Centar za kulturnu baštinu
koji djeluje u skopu UNESCO-a potiče zemlje da čuvaju svjetsku prirodnu i kulturnu
baštinu koja je rezultat različitih utjecaja i međusobne povezanosti raznih kultura i
naroda. Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo
čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita važna za prepoznavanje,

3
definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. Zato UNESCO nastoji promiče svijest o
važnosti međusobne suradnje svih zemalja kako bi se ta baština očuvala. Hrvatska ima
bogatu i raznoliku kulturnu baštinu koju smo naslijedili od naših predaka i naš je zadatak
da je čuvamo za buduće generacije.

Neke od ljepota materijalne kulturne baštine  RH koje se nalaze na Listi svjetske baštine
su: stari grad Dubrovnik, Eufrazijeva bazilika u Poreču, povijesni grad Trogir i katedrala
Sv. Jakova u Šibeniku, dok su primjeri nematerijalne kulturne baštine: čipkarstvo u
Hrvatskoj, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Festa Sv. Vlaha –
Dubrovnik, Procesija za križen – Hvar, godišnji pokladni ophod Zvončara – Kastav,
umijeće izrade tradicijskih igračaka – Hrvatsko zagorje, Sinjska alka, nijemo kolo –
Dalmatinska zagora, bećarac – Slavonija, klapsko pjevanje, medičarski obrt – Sjeverna
Hrvatska.

23. rujna

Prvi dan jeseni

Ove godine jesen počinje 23. rujna u 02:04 SEV (03:04, ljetno računanje vremena,
SEV+1) u 20:11h.  Na sjevernoj polutki traje dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio
prosinca (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio ožujka, cijeli travanj, svibanj i dio
lipnja. Na dan početka jeseni, takozvanu ravnodnevicu, koja obično počinje 23. rujna,
dan i noć traju po 12 sati, pa postupno nakon tog datuma dani postaju za jednu minutu
kraći od noći, a noći jednu minutu duže od dana.

26. rujna 1851.

Rođen Ivo Benko

4
Ivo Benko (Johann Benko Freiherr von Boinik; Karlovac, 26. rujna 1851. Gorica, 21.
prosinca 1903.), prvi je hrvatski profesionalni astronom. Školuje se za časnika
austrougarske ratne mornarice u Mornaričkoj akademiji u Rijeci, koju završava 1872.
godine. Službovao je na raznim brodovima i o svojim putovanjima objavljuje putopise, da
bi se na kraju našao na mjestu vršitelja dužnosti ravnatelja Mornaričke zvjezdarnice u
Puli 1884./1885. Potaknut time, završava studij astronomije u Grazu, vraća se ponovno u
aktivnu mornaričku službu te 1893. godine, s činom kapetana fregate, preuzima mjesto
ravnatelja Pulske zvjezdarnice. Tijekom devet godina njegova upravljanja zvjezdarnicom,
obavljalo se mnogo astronomskih i geofizičkih opažanja vezanih uz potrebe austro -
ugarske flote. Najvažniji rezultati objavljivani su u tada vodećem astronomskom časopisu
Astronomische Nachrichten. Ipak, mjesto u povijesti astronomije donijelo mu je jedno
jedino opažanje, 4. veljače 1898. godine, kojim je dokazao da Zemlja nema drugi, tamni,
prirodni satelit.
Asteroid otkriven sa zvjezdarnice u Višnjanu imenovan je njemu u čast, (9814) Ivobenko.

(Izvor informacija u Vremeplovu kroz rujan je digitalna čitaonica Metelgrada u čijem

formiranju sudjeluje i knjižnica DHMZ-a.)

Zanimljivosti

Grad na stijeni – osmo čudo svijeta

Šri Lanka predstavlja kao osmo čudo svijeta drevni grad Sigiriyu na litici pod nazivom
Lavlja stijena ili Kraljevstvo na litici. Na platou stijene nastale od vulkanske magme čiji je
vrh na 370 metara nadmorske visine nalazi se ruševina palača oko koje je mreža utvrda,
ali i velikih vrtova, ribnjaka, uličica, kanala i fontana. Sve to uglavnom potječe iz 5
stoljeća, dok je otokom vladao kralj Kasyapa. Poslije njegove smrti Sigirya je ponovo
postala samostan, a u 14. stoljeću je napuštena. Grad je od 1982. na UNESCO-vu popisu
i vjerojatno je najposjećenije turističko odredište Šri Lanke.

(Meridijani, broj 221/svibanj 2022.)