OBJEKTI MORSKE TEHNIKE

Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku
Katedra za osnivanje plovnih objekata i morsku tehniku
 Morska tehnika
• Naziv izveden od
engleskog offshore
technology pojavljuje se
u našem jeziku kao
pomorska, podmorska
ili odobalna, odnosno
pučinska tehnika. Kako
ta djelatnost obuhvaća
veliki broj različitih
aktivnosti koje se dogaĎaju
na površini mora, u samom
moru i ispod mora, atribut
morski i naziv morska
tehnika najpotpunije bi
odgovarao zamišljenom
pojmu.

2
􀂄 Morska tehnika je grana inženjerstva koja se bavi osnivanjem,
konstruiranjem, izgradnjom, korištenjem, održavanjem, razgradnjom i
evakuacijom pučinskih objekata (objekti na i ispod morske pučine).
􀂄 Takve objekte obično nazivamo platformama. Najčešće se koriste u
naftnoj industriji ali ih susrećemo i u oceanografskim istraživanjima,
pomorskoj navigaciji, radio-komunikaciji, te kao radarske postaje,
navigacijske oznake, vjetro-elektrane itd.

􀂄 Opći zahtjevi u osnivanju takve konstrukcije su slični zahtjevima koji se

postavljaju pred ostale industrijske konstrukcije. Prvi korak u njihovom
osnivanju je razvoj koncepta konstrukcije na temelju funkcionalnih zahtjeva
(tehnološki proces), karakteristika okoliša u kojima djeluju te načina izgradnje
(izbor materijala, veličina, mjesto gradnje, ...).

3
• 􀂄 Svaki objekt morske tehnike mora omogućiti sigurnu podršku prisutnom
tehnološkom procesu i osoblju koje ga kontrolira i opslužuje. Platforma mora
biti strukturno adekvatna kako bi izdržala operativno opterećenje i opterećenje
okoliša, na prvom mjestu vjetra, morskih valova, morske struja kao i potresa,
obraštanje, snijega i leda i sl. S druge strane konstrukcija mora biti izvedena
jednostavno, praktično i ekonomično.

• 􀂄 Zbog utjecaja koje čine

• - opterećenje okoliša,
• - faze izgradnje:
• - postupka izgradnje u brodogradilištu,
• - transport na mjesto djelovanja,
• - instalacije na mjestu djelovanja,
• - ekonomski aspekti
• konstrukcije objekata morske tehnike mogu imati vrlo specifičan oblik i mogu
se meĎusobno jako razlikovati.

4
OTKRIVENI
PODMORSKI
RESURSI
• Oceanii rubna mora pokrivaju otprilike 71% površine Zemlje.
Prosječna dubina oceana je veća od 3,657 m (12,000 feet).
Od sredine 1950tih godina do ranih 1980tih svjetska produkcija
nafte i plina iz podmorskih nalazišta narasla je od
zanemarivih količina do približno 14 milijuna barrela dnevno
(25% svjetske proizvodnje).
Cambridge Energy Research Associates:
"Even with increased efficiency, world oil
demand could grow by as much as 50 million
b/d by 2030- from today's 82 million b/d to
more than 130 million b/d. It's estimated that
$4-6 trillion in new E&P investment will be
required worldwide in the next 25 years"
5
 Organizacija
Identify
prospects
for
proizvodnje
exploration
ugljikovodika iz
Acquisition of rights/permits
podmorskog
-Marine survey nalazišta
-Geological and geophysical investigation
-Rig-site survey

Drill exploratory well

Is well
dry?

Test well

Is test
favorable?
? Field development: study and design

Drill confirmation well(s) and test

Design and fabricate
Design submarine pipeline, production equipment
including sizing, coating,
Are tests methods and operation Install production
favorable? equipment

Install pipeline, survey and test

Start
production

6
Pučinski objekti morske tehnike

7
Pučinski objekti morske tehnike

8
 Funkcije objekata morske tehnike i tipovi
konstrukcija
U zadnjih pedeset godina
razvijen je veliki broj različitih Jedna od mogućih podjela tipova platforma prema
tipova objekata morske tehnike. njihovoj izvedbi navedena je u slijedećoj tablici:
Njihova raznolikost je
posljedica različitih faktora:
Čelične rešetkaste
• - tehnološki i znanstveni razvoj, Čelični tornjevi
Krute
Čelične gravitacijske
• - ekonomski faktori (utjecaj Betonske gravitacijeske
tržišta), Zglobno oslonjeni
Fiksne tornjevi na morskom
• - potreba za eksploatacijom (nepremjestive) dnu,
resursa na većim dubinama platforme Tornjevi s uzgonskim
mora, Prilagodljive dijelovima,
Tornjevi osigurani
• - ekologija. bočnim pripnama,
Tornjevi s vertikalnim
priponama.
Bušaći brodovi,
Mobilne (premjestive) platforme Polu-uronjive platforme
Samopodizne platforme

9
Tablica 1 – Nepremjestivi (stacionarni) objekti Tablica 2 - Premjestivi (mobilni) objekti morske
morske tehnike tehnologije
Grupa Podgrupa Tip konstrukcije
Grupa Podgrupa Tip konstrukcije
Samopodizne
Nepomične
Platforme Plutajuće
(konstrukcije oslonjene na morsko dno)
Brodovi
Gravitacijske – temeljene na morskom dnu
Dizalice
Barže za polaganje cjevovoda
Oslonci Zglobno učvršćene – sa uzgonskim
Plovila za podršku Brodovi za podršku ronilačkim
elementima
radovima Brodovi snabdjevači
Platforme Zglobno učvršćene – stabilizirane sa
priponama Servisni brodovi opće namjene

Plutajuće – sa pretičkom uzgona Tablica 3 – Tipovi i broj izgrađenih platforma

Plutajuće - usidrene
Nepremjestive
Okvirne potporne potkonstrukcije
Fiksne > 7000 (uglavnom čelične, oko 30 betonskih
Prilagodljive 1 (Baldpate, GOM, Amerada Hess, 1998)
NadgraĎe Modularne potkonstrukcije
Sa priponama 1 (Lena, GOM, Exxon, 1983)
Palubne potkonstrukcije
Pritegnute
Ventilna grana ušća bušotine
(sa pretičkom 7 (6 čeličnih, 1 betonska),
(Christmas tree)
uzgona - TLP) (5 GOM, 2 NS)
Protočni cjevovodi
Podmorske Razdjeljnici
Usidrene Približno 45 Brazil 15
instalacije Podmorski manipulatori
plutajuće Sjeverno More 10
Kontrolni sustavi
FPS(O), FSU Sredozemlje 5
Podmorska skladišta
Jug.ist. Azija 10
Skladšta i Plutaće (usidrene) Ostalo 5
prekrcajni Plutaće (zglobno učvršćene, Spars) Premjestive Plutajuće Približno 220 160 poluuronjivih
ureĎaji Brodovi
60 brodova
UreĎaji za podmorsko bušenje
Uronjene Približno 30 10
Transportni cjevovodi
Samopodizne Približno 400
Transportni brodovi
􀂄 Tipovi platforma na različitim morskim dubinama.

11
 Krute i prilagodljive platfrome
• 􀂄 Fiksne (nepremjestive ) platforme
redovito se koriste za proizvodnju dok
su mobilne (premjestive) platforme
prisutne u istraživanju, u fazi izrade
istražnih i proizvodnih podmorskih
bušotina.
• 􀂄 Razlika izmeĎu krutih i
prilagodljivih platforma je u načinu
njihovog odziva na lateralno
opterećenje (uglavnom vjetra i morskih
valova).
• 􀂄 Kao što i samo ime kaže, kruta
nepomična platforme je tradicionalna
konstrukcija čije su deformacije pod
djelovanjem lateralnog opterećenja
zanemarive. Razlika u odnosu na
kopnene konstrukcije je njen smještaj u
moru, na morskom dnu.
• 􀂄 Za razliku od fiksnih, popustljiva je
platforma se pomiče (popušta) pod
djelovanjem lateralnih sila tako da
velikim pomacima smanjuje veličinu
povratne sile (reakcije).
•
• 􀂄 Kako se krutost nepomičnih
platforme smanjuje s povećanjem
dubine mora, istovremeno povećavajući
njihovu cijenu, popustljive su platforme
jedino ekonomično rješenje za velike
dubine mora (> 500 m).
• 􀂄 Interakcija izmeĎu konstrukcije i
mora (morskih valova i morske struje)
je temeljni aspekt u osnivanju
platforma, naročito kod popustljivih
platforma.
12
PROIZVODNA
PLATFORMA
Rešetkasti toranj
(Jacket)

13
 Rešetkasti proizvodni tornjevi (Jacket)
• 􀂄 Ako rešetkasti toranj nije
prevelik, gradi se u doku
• I premješta na baržu (ponton)
pomoću dizalica. Veliki se tornjevi
grade na prikladnoj obali na
tračnicama preko kojih se kližu na
baržu.
• 􀂄 Važna značajka rešetkastih
tornjeva je njihov mali uzgon u
moru. Noge koje se nastavljaju na
pilote prethodno zabijene u morsko
dno, su naplavljene a dijagonalni
elementi rešetke imaju premali
volumen da bi osigurali plovnost
tornja. Zbog toga se oni na mjesto
montaže transportiraju baržama s
kojih se porinjavaju u more bilo
dizalicama (manji tornjevi) ili
preko kliznih staza (porinuće – veći
tornjevi).
• 􀂄 Transport i montaža
rešetkastih tornjeva moraju se uzeti
u obzir prilikom njihova
dimenzioniranja kao dodatno
opterećenje. U prvom slučaju
potrebno je izračunati opterećenje
dizanja pomoću dizalice, dok je u
drugom slučaju nužno provesti
detaljnu analizu svih faza porinuća.
Katkada je neophodno osigurati i
dodatne uzgonske elemente kako bi
se smanjila razina prolaznog
naprezanja prilikom porinuća. Vrlo
je kritična situacija ako se prilikom
uspravljanja tornja jedan kraj
oslanja na morsko dno.
• 􀂄 Provjera svih faza porinuća na
numeričkim simulacijama i na
modelima u bazenu redovito je
prisutna prilikom projektiranja tih
konstrukcija.
14
Rešetkasti proizvodni tornjevi (jacket)

15
Porinuće rešetkastog tornja s barže

16
Tegalj i porinuće rešetkastog tornja s barže

17
Veličine izgraĎenih tornjeva

18
 Rekordi
Toranj slobodno oslonjen na
morsko dno: klasični rešetkasti
toranj vrlo vitke konstrukcije tako da
se ponaša kao popustljiva
konstrukcija velike vitkosti koja
omogućuje velike lateralne pomake
(zalijetanje, zanošenje)
Ima veliki period prirodnih
oscilacija.
􀂄 Baldpate: najviša samostojeća
vitka konstrukcija na svijetu.
􀂄 Značajke:
􀂄 dubina mora: 501 m;
􀂄 1. prirodni period: 30 s;
􀂄 lateralni pomak: 3 m;
􀂄 presjek: 42.6 x 42.6 m (na dnu),
27.4 x 27.4 m (na vrhu);
􀂄 masa konstrukcije:
28900 t;
􀂄 masa palube i gornje
potkonstrukcije: 2700 t;
􀂄 temelji: 12 pilota utisnuti u
morsko dno 130 m. 19
Čelični gravitacijski tornjevi

20
BETONSKA NEPREMJESTIVA PROIZVODNA PLATFORMA
CONDEEP - B

21
Najveće i najimpresivnije izgraĎene betonske
konstrukcije u moru

22
Izgradnja betonske gravitacijske platforme

23
Izgradnja betonske gravitacijske platforme

24
Izgradnja betonske gravitacijske platforme

25
Najveće i najimpresivnije izgraĎene betonske
konstrukcije u moru

26
Britanske betonske gravitacijske platforme

27
Pučinske vjetro-elektrane

28
Plitko more ( strukture vezane
za morsko dno )
•Monopodni toranj
•Toranj s gravitacijskom bazom
•tripod

29
 OPERACIJE NA PUČINI

- Izrada istražnih i eksploatacijskih bušotina u podmorju

- Dizanje teških tereta na otvorenom moru

- Polaganje cjevovoda i ostale infrastruktura na morsko dno

- Sidrenje
Montaža nadgraĎa platforme

31
 Analitički
P(xP, yP, zP,)
model
dizalice za
teške trereta
na morskim AE, le
valovima:
l
9 stupnja
slobode
h3
njihanja h9
h8 h6
(6+3) ml z
h5 h2
h7 y
O

h4
x
h1

32
Infrastruktura za eksploataciju
ugljikovodika na morskom dnu

33
Polaganje podmorskih cjevovoda “S” i “J” tehnikom

34
Shematski prikaz postupka polaganja podmorskog cjevovoda
kontroliranom ravnotežom
1 d2
 wx 
R dx 2

Q w(
Uj x)=

QBj
QUj
w(xn
))

Dh0
Dh(x)

Dh0
QBj

35
Sidrenje

36