1.

Povijest vijesti „prapovijest“ novinarstva

Komunikacija – temelj novinarstva

 Počeci uporabe jezika u komunikaciji javljaju se kod Homo sapiensa prije
oko 100 000 godina. Informacije se prenose usmenim putem, a kasnije i
neverbalnim načinima komunikacije (dimni signali, grafički simboli,
komuniciranje slikom). To su bile osnovne informacije usmjerene na
preživljavanje o pronalasku izvora vode ili divljači.
 Nešto kasnije, u staroj Grčkoj javljaju se ljudi čije je zanimanje bilo
prepričavati događaje u kojima su sudjelovali neki drugi ljudi. Zvali su se
aede. U Africi su vračevi prepričavali događaje u plemenu i do 10
generacija unazad.
 Relacije/izvješća o nepoznatim svjetovima pisali su Herodot i Marko
Polo.
 Vrlo je važna uloga trgovaca u prikupljanju i prenošenju vijesti. Privatna
korespondencija u širenju vijesti ograničena je na više slojeve. Pisma
namijenjena pojedincu čitaju se pred publikom.

Uloga država:
 briga za izgradnju cesta
 posebne mreže za prikupljanje vijesti za potrebe vladara
 obznanjivanje novosti puku (glasnici)

Mediji:
• jezik
• jezični znakovi
• kodovi (npr. Morseov)
• nosači signala (npr. radio-valovi)
• transmisijske mreže
• uređaji za umnožavanje
• institucije koje se bave širenjem vijesti

Europa:
 Od 15. stoljeća stvaranje velikih država zahtijeva uređenje poštanske
službe:

Periodizacija povijesti novinarstva) u četiri faze:

 prednovinarska faza (od otprilike 1500),
 faza korespondentskog novinarstva (16. st. do sredine 18. st.),
 faza literarnog novinarstva (sredina 18. st. do sredine 19. st.),
 faza redakcijskog novinarstva (od sredine 19. st.).

1
 Evolucija medija
 govor/jezik: 100.000 – 35.000 g.
 prve slike: prije oko 30 tis. godina
 izum pisma: 3,5 tisuće godine pr. Kr.
 izum tiska: oko 1450. g.
 izum telegrafa: oko 1840. g.
 prvi filmovi: oko 1900. g.
 počeci radija: 1920-te
 počeci televizije: 1940-te
 računalna revolucija: nakon Drugoga svjetskog rata

 24h povijesti čovječanstva

 pojava jezika
 8.00 crteži u špiljama
 20.00 izum pisma
 20.40 hijeroglifi
 21.28 abeceda
 23.38 izum tiska
 23.53 komunikacijska eksplozija

 Komuniciranje slikom
 prve slike javljaju se prije oko 30 tis. godina, špiljsko slikarstvo
 špilja Lascaux (Francuska), oko 13 tis. god. pr. Kr.
 informacijska i propagandna uloga figuralnih prikaza vladara u Starom
Rimu
 Tapiserija kraljice Matilde ili Tapiserija iz Bayeuxa:
 najpoznatija romanička tapeserija, priča o Normanskom osvajanju
Engleske 1066. godine.
 u srednjovjekovnim crkvama vizualni prikazi služili su prenošenju
vjerskog sadržaja nepismenom puku
 Biblija pauperum od 15. st. Tiskani tehnikom drvoreza i bakroreza

Pomasovljenje tiska u 19. st. donosi pad prosječne razine naobrazbe

novinara.
Potreba stručne naobrazbe.

Prvi studij novinarstva u SAD-u

 1869. g. novinska sekcija na Washington College (50 studenata)
 1879. g. prva katedra povijesti novinarstva na sveučilištu Columbia

2
 1908. g. posebna novinarska osnovana na Sveučilištu Missouri
 1912. g. studiji novinarstva – uz podršku zaklade Josepha Pulitzera
(1847–1911) – na Sveučilištu Columbia u New Yorku
 studij novinarstva u Europi kasni
 najprije se javlja u Švicarskoj: u Bernu u Zurichu 1903. g.
 otac studija novinarstva u Njemačkoj Karl Bücher (1847–1930), urednika
Frankfurter Zeitunga
 on je 1916. g. osnovao Institut für Zeitungskunde na Sveučilištu u
Leipzigu.
 kasnije se obrazovanju novinara pridaje više pažnje pod totalitarnim
režimima (u III. Reichu i SSSR-u)
 u zapadnim zemljama uvjerenje da se novinarom postaje zbog prirođenog
dara i da se zanat najbolje uči iz prakse
 u Hrvatskoj ideje o školovanju novinara javljaju se u međuraću
 prva Novinarska škola osnovana krajem 1940-ih
 prvi studij novinarstva pokrenut na Fakultetu političkih znanosti tijekom
1970-ih
 Osnivanje udruženja novinara u svijetu od 19. stoljeća
 Udruženje novinara u Hrvatskoj: Hrvatsko novinarsko društvo (1910.)

Naziv journalism
 francuskog je podrijetla, a potječe od riječi jour (što znači „dan“),
 pojavio se u vrijeme Francuske revolucije, a Europom se proširio tijekom
19. stoljeća.
 naziv zanimanja „žurnalist“ pojavio se i ranije, a povezuje se sa
znanstvenim časopisom Journal des Sçavans (1665)
 tek je krajem 18. stoljeća počeo dobivati opće značenje (umjesto
Zeutngschriber u njemačkom jeziku ili novellante u talijanskom)

Javno mnijenje
 povezano s razvojem tiska i novinarstva
 stav ljudskih zajednica, društva, ili društvenih skupina na političku,
društvenu i drugu djelatnost
 podložno promjenama
 utjecaj medija („četvrta vlast“ ili „sedma sila“)

1. Kako su se širile vijesti prije pojave prvih novina?

Prije pojave prvih novina vijesti su se širile neverbalnim načinom
komunikacije (dimni signali, grafički simboli). Zatim usmenim putem.
Postojali su ljudi čije je zanimanje bilo prepričavanje događaja (grčki
aede, afrički vračevi). Relacije i izvješća o nepoznatim svjetovima pisali
su Herodot i Marko Polo.
3
 Komuniciranje slikom – posebice u crkvama radi prenošenja vjerskog
sadržaja nepismenom puku. Također je važna uloga privatne
korespodencije jer su se pisma koja su sadržavala novosti javno čitala.

Država je vodila brigu o izgradnji cesta, a bile su izgrađene i posebne

mreže za prikupljanje vijesti za potrebe vladara; sve kako bi narod saznao
aktualne vijesti. Glasnici su obznanjivali novosti puku.
Pojava organiziranih državnih sustava dovela je do stvaranja kurirskih
službi, a nastanak velikih država u Europi nakon srednjeg vijeka dovelo je
do uređenja poštanskih službi. Za širenje vijesti prije inovacija
industrijske revolucije bila je ključna duljina putovanja. Pomorska
komunikacija bila je brža i jednostavnija od kopnene. U Rusiji je za
vrijeme vladavine Katarine Velike obavijest iz Sankt Peterburga do
Kamčatke putovala 18 mjeseci. Pomorska komunikacija bila je brža, ali je
postojala opasnost da korespodencija ne stigne na cilj zbog brodoloma pa
se običavalo slati više primjeraka različitim brodovima.

Trgovci su također imali veliku ulogu u širenju vijesti, jer je trgovina

djelatnost koja je uvelike ovisila o protoku informacija. Važan centar bila
je Venecija.
Pojam medija je višeznačan i obuhvaća sve ono što se koristi za
prenošenje vijesti/komunikaciju: jezik, jezični znakovi, kodovi,
uređaji za umnožavanje i institucije koje su se bave širenjem novosti.

2. Što znate o pojavi i razvoju prvih pisama?

Pojava prvoga pisma je golema prekretnica u povijesti čovječanstva.
Tretira se kao početak povijesti.
Prvo pismo bilo je klinasto pismo koje je nastalo u Mezopotamiji prije
3,5 tis. pr. Kr. U početku je imalo 40 tisuća znakova s tendencijom pada -
evolucija u pravcu slogovnog pisma. Egipatski hijerloglifi (ideografsko
pismo) se razvilo u hijeratsko (svećenićko) i dematsko pismo (pismo za
svakodnevnu upotrebu). Feničko pismo je nastalo oko 1,2 god. pr. Kr. iz
klinastog pisma; imalo je konsonantsku abecedu. Grčka abeceda nastala
je u 8 st. pr. Kr. i ona je temelj svih europskih pisama. Grčka inovacija u
odnosu na Feničane jest zapisivanje samoglasnika.

3. Kako su ljudi komunicirali slikom tijekom povijesti? Navedi

promjere.
Prve slike pojavljuju se prije oko 30 000 godina. Prvo se pojavilo špiljsko
slikarstvo (najpoznatija špilja Lascoux (Francuska) – oko 13 000 godina
pr. Kr. Vizualna komunikacija bila je informacijska i propagandna uloga
figuralnih prikaza u Starom Rimu. U srednjovjekovnim crkvama vizualni
prikazi su služili prenošenju vjerskog sadržaja nepismenom puku.

4
 Najpoznatija romantička tapiserija je Tapiserija kraljice Matilde ili
Tapiserija iz Bayeuxa s kraja 11. stoljeća. Ona priča o Normanskom
osvajanju Engleske 1066. godine. Treba spomenuti i Bibliju pauperum iz
15. stoljeća koja je tiskana tehnikom drvoreza i bakroreza. Za razliku od
ilustrirane Biblije u kojoj je slika dopuna tekstu, Biblija peuperum je
isključivo slikovna.

4. Što znate o hijeroglifima?

Pojavili su se nešto kasnije od klinastog pisma. Uklesavali su se u kamen i
pisali tintom po papirusu. Slikovno (ideografsko) pismo iz kojeg je
nastalo hijeratsko (svećeničko) pismo i demotsko pismo (za svakodnevnu
uporabu). Hijeroglifi su dešifrirani tek u 19. stoljeću.

5. Što znate o klinastom pismu?

Pojavilo se oko 3,5 tisuća godina prije Krista na području Mezapotamije.
Pojavilo se kao sustav piktograma, a znakovi su pojednostavljeni pa su
postali apstraktni. Znakovi su utiskivani trstikom u glinenu pločicu. Broj
znakova je bio 1000, ali je kasnije smanjen. Klinasto pismo evoluiralo je
u fonetsko (slogovno) pismo. Smatra se da je klinasto pismo bilo
inspiracija feničkog pisma.