RADNO PRAVO - skup pravnih pravila kojima se uređuju radni odnosi i međuosobni odnosi iz rada.

DOMAĆI IZVORI RADNOG PRAVA – Ustav, prihvaćene konvencije Međunarodne organizacije rada, sklopljeni
međunarodni ugovori, zakoni, uredbe Vlade RH, pravilnici ministara, kolektivni ugovori, sporazumi radničkih
vijeća i poslodavaca, pravilnici o radu, ugovori o radu
MEĐUNARODNI – sloboda udruživanja, pravo na organiziranje, kolektivno pregovaranje, ukidanje prisilnog
rada, jednake šanse, jednaki tretman.
PRAVO NA RAD – zajamčeno je svim građanima koji su sposobni voljni raditi
SLOBODA RADA – ustavno načelo o radu i djelomično načelo radnog prava jer se odnosi na ovisan i neovisan rad.
ELEMENTI RADNOG ODNOSA - dobrovoljnost (suglasnost volja pri zasnivanju radnog odnosa, ali i tijekom
njegova trajanja), obveza osobnog obavljanja rada (ne od njegove zamjene ili pomoćnika), podređenost uputama
poslodavca, naplatnost (ne postoji nenaplatni radni odnos, volonterski rad nije radni odnos)
UGOVOR O RADU NA NEODREĐENO – skapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom o radu nije
drukčije određeno. Ugovor obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način
određen zakonom.
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO – stvara se kada za to postoji stvaran i važan razlog, sklopiti na određeno
vrijeme. (sezonski posao, zamjenski rad, povećani opseg posla)
SKLAPANJE UGOVORA O RADU S PRIPRAVNIKOM – osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje
se školovala, poslodavac može zaposliti kao pripravnika. Pripravnik se osposobljava za samostalni rad u zanimanju za
koje se školovao. Ugovor na određeno, taj staž traje najduže godinu dana.
PROBNI RAD – Ne smije trajati duže od 6 mjeseci. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 dana.
RADNO VRIJEME PREMA DUŽINI TRAJANJA – puno, nepuno, skraćeno, prekovremeno
NEPUNO – na poslovima na kojim nije moguće zaštiti radnike od opasnosti. Radnik ne smije raditi
prekovremeno niti se ne smije na takvim poslovima zaposliti kod drugih poslodavaca
SKRAĆENO - skraćuje se razmjeno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika, taj
radnik ima sva radna prava.
PREKOVREMENI – u slučaju više sile, povećanja opsega rada, potrebi, radnik na zahtjev poslodavca mora
raditi prekovremeno najviše do 10 sati tjedno. Ako prekovremeni rad određenoga radnika traje duže od četiri
tjedna neprekidano ili više od 12 tjedana tijekom godine mora se obavijestiti inspektor rada.
TEMELJNA PRAVA RADNIKA IZ PRAVNOG ODNOSA – stanka, dnevni odmor, tjedni odmor, godišnji odmor,
plaćeni ili neplaćeni dopust, pravo na plaću, zaštita maloljetnika u radnom odnosu, zaštita žena u radnom odnosu,
prava radnika na udruživanje
ODMORI – dnevni (između 2 uzastopna radna dana radnik ima pravo na najmanje 12 sati odmora, punoljetni
radnik na sezonskim poslovima – 10 sati u industriji, ali najviše 60 dana, 10 sati neprekidano na sezonskim u
poljoprivredi, trgovini i drugim neindustrijskim djelatnostima), tjedni (ima pravo na odmor od najmanje 24 sata, ako
radi nedjeljom mora mu se svaki tjedan osigurati 1 dan), godišnji (radnik ima pravo na najmanje 18 dana godišnjeg,
malodobni na najmanje 24, a radnik na poslovima s posebnim uvjetima najmanje 30. Duže trajanje – kolektivni
ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu. Blagdani, neradni dani, određeni zakonom i razdoblje bolovanja ne
uračunavaju se u trajanje godišnjeg), plaćeni dopust (7 dana za potrebe), neplaćeni dopust
PRAVO NA PLAĆU – radnik ima pravo na PLAĆU – za izvršeni rad, DODATKE PLAĆI – za rad u dane blagdana,
nedjeljom, noću i za prekovremeni rad, te za rad u drugim posebnim i otežanim uvjetima rada, NAKNADU PLAĆE – za
vrijeme kada ne radi zbog opravdanih razloga
ZAŠTITA MALOLJETNIKA U RADNOM ODNOSU – osoba mlađa od 15 godina ne smije se zaposliti. Osoba
mlađa od 15 smije samo raditi uz odobrenje inspektora rada. Plaćeno, snimanje filmova, pripremanje i izvođenje
umjetničkih, scenskih ili drugih sličnih dijela.
ZAŠTITA ŽENA I MAJČINSTVA – žena ne smije obavljati teške fizičke poslove, radove pod zemljom i vodom te
druge poslove koji, s obzirom na njezine psihofizičke osobine ugrožavaju ženin život ili zdravlje.
Poslodavac ne smije odbiti zaposlenje žene zbog trudnoće, otkazati joj ugovor o radu ili je osim pod uvjetima
propisanim Zakonom, premjestiti na druge poslove. Poslodavac ne smije tražiti podatke o ženinoj trudnoći
osim radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno radi zaštite trudnica. Ako žena radi na poslovima
 koji ugrožavaju njezin ili djetetov život poslodavac je mora premjestiti na druge poslove uz liječnikovo
odobrenje.
PORODNI DOPUST – može ga početi koristiti 45 dana prije očekivanog poroda i traje do godine dana
djetetova života. Radnica obvezno koristi porodni dopust u razdoblju od 28 dana prije poroda do 6 mjeseci
djetetova života. Žena može raditi 42 dana nakon poroda. Na porodni dopust može i otac, ako majka radi
puno radno vrijeme. Radnik može raditi pola radnog vremena nakon što dijete navrši godinu od treće godine
života. Ako majka umre, napusti dijete, zbog bolesti ili drugoga važnog razloga onemogućena briga o djetetu,
otac se može koristiti svim pravima predviđenima radi zaštite majčinstva. AKO dijete ima teže smetnje
roditelj ima pravo na dopust ili na pola radnog vremena do 7 godine. Nakon toga jedan roditelj može raditi
pola radnog vremena. Tom roditelju se ne može narediti noćni rad, prekovremene ili promjena radnog
mjesta. Posvojitelj ili skrbnik djeteta mlađeg od 12 ima pravo na posvojiteljski dopust od 270 dana, pod
uvjetom da supružnik nije roditelj.
ULOGA SINDIKATA - predstavlja zaposlenike u određenoj gospodarskoj grani ili u određenoj tvrtki, a uspostavlja
se kako bi poboljšao i održao plaće, naknade i radne uvjete
ULOGA RADNIČKOG VIJEĆA – zastupanje kod poslodavaca za zaštitu i promicanje njihovih prava i interesa.
ODGOVORNOST RADNIKA ZA ŠTETU POSLODAVCA – radnik je obvezan popraviti svu nastalu štetu
(imovinsku i neimovinsku). Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i način smanjenja ili
oslobođenja radnika od dužnosti naknade štete.
ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA ŠTETU RADNIKA – poslodavac je radniku obvezan popraviti SVU nastalu
štetu. Ako je šteta počinjena s namjerom treća osoba može zahtjev uputiti poslodavcu ili radniku. Poslodavac mora
trećoj osobi nadoknaditi štetu, a onda ima pravo tražiti odgovornost regresnu od radnika.
ŠTRAJK – obustava radnih aktivnosti dok se ne ispune određeni zahtjevi stranke koja je organizirala štrajk
LOCK OUT - obustava rada ili uskraćivanje zaposlenja koje je pokrenula uprava poduzeća tijekom radnog spora. Za
razliku od štrajka, u kojem zaposlenici odbijaju raditi, lock out pokreću poslodavci ili vlasnici industrije
PRESTANAK RADNOG ODNOSA – otkazom (redovitim ili izvanrednim), sporazumnim prekidom (radnika i
zaposlenika), istekom vremena (sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme), nastupom trajne nesposobnosti
(invalidska mirovina), 65 god života (starosna mirovina), odlukom suda, smrt radnika
REDOVNI OTKAZ UGOVORA O RADU – poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni
otkazni rok, ako ima opravdanih razloga za to. Prestanak potrebe za posao, ako radnik ne može izvršavati svoje
obveze zbog sposobnosti ili osobina, ako radnik krši obveze iz radnog odnosa.
IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O RADU – nema otkaznog roka, otkaz vrijedi od trenutka dostave radniku,
mora biti donesen u prekluzivnom roku od 15 dana, može biti donesen zbog teške povrede obveze iz ugovora o radu
ili neke druge činjenice zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć.
OTPREMNINA – radnik zaposlen na neodređeno kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine. Osim ako
otkazuje zbog skrivljenog ponašanja radnika ima pravo na otpremninu u iznosu koji ovisi o neprekidanom trajanju
odnosa s tim poslodavcem. Ona ne može biti manja od pola prosječne mjesečne plaće isplaćene prije 3 mjeseca
prestanka ugovora o radu.
OTKAZNI ROK – pravo na otkazni rok – 2 tjedna ako je rad manje od godinu dana, 1 m ako je neprekidano god
dana, 2 m 2 god, 3 m 5 god, 4 m 10 god, 5 m 15 god, 6 m 20 god.
RADNI SPOR – zaštita prava radnika – radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog
odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od
poslodavca ostvarenje toga prava. Naknada štete, odgovornost povrede obveza iz kolektivnog ugovora,
odgovornost sindikata zbog organiziranja nezakonitog štrajka, odgovornost poslodavca zbog nezakonitog lockouta,
postupci radi određivanja radnikove primjerenje plaće, postupci radi određivanje naknada radniku za izum ili
tehničko unaprjeđenje, postupci radi nadomještanja suglasnosti za otkaz radniku.
PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA ZAPOSLENIKA – poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika, a koji u
razdoblju od 6 mjeseci namjerava zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati više od 10%
ugovora o radu, a najmanje petorici radnika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika.
MIROVNO VIJEĆE – vijeće koje provodi mirenje (do mirenja dolazi u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi
kolektivnog ugovora ili sličnog spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije)
ZAŠTITA RADNIKA PRIVREMENO NESPOSOBNIH ZA RAD – poslodavac mu ne može otkazati ugovor o
radu. Obveza radnika je da obavijesti poslodavca (3 dana), ozljede ne smiju utjecati na napredovanje zaposlenika.
Pravo radnika je da se vrati na istu poziciju. Ako nije sposoban se vratiti na isto mjesto poslodavac je takvog obvezan
staviti na drugo odgovarajuće radno mjesto, ako njega nema onda nastupa osobno uvjetovan otkaz. Radniku pripada
otpremnina u dvostrukom iznosu.
DRŽAVNI SLUŽBENICI – osobe visoke, više ili srednje stručne spreme u državnim tijelima, kojima kao redovito
zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđenih Ustavom, zakonom, uredbom ili poslovnikom te osobe
visoke, više ili srednje stručne spreme koji u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne
poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove itd.
NAMJEŠTENICI – osobe srednje i niže stručne spreme koji u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim
poslovima i ostalim poslovima (vozač, grafičar, domar, elektromehaničar, telefonist, kuhar, portir, čistač itd.).
NJIHOV POSAO JE REGULIRAN – REGULACIJA POSLOVA – pravilnikom o unutarnjem redu državnih tijela. Njime
se utvrđuju radna mjesta, opis poslova, stručni i drugi uvjeti za raspored na radnja mjesta, broj službenika i
namještenika te druga pitanja sukladno zakonom.
NATJEČAJ ZA PRIJAM U JAVNU SLUŽBU – osobe se primaju putem natječaja, ako ovim Zakonom ili posebnim
zakonom nije drukčije određeno. Natječaj se ne provodi kada se u državnu službu primaju osobe na određeno ili
osobe koje su tamo zbog školovanja ili po stipendiji. Ako neko dolazi s upravnih odjela, službama jedinica lokalne
samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima.
PREPREKA ZA PRIJAM U JAVNU SLUŽBU – ako je osoba pravomoćno osuđena za kazneno djelo (protiv
slobode i prava čovjeka i građanina, Republike Hrvatske, vrijednost zaštićenih međunarodnih pravom itd.) ili ako je
dobila bezuvjetnu kaznu zatvora na najmanje 3 godine.
LAKE POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI – zakašnjenje ili raniji odlazak s posla, napuštanje radnih prostorija bez
odobrenja ili neopravdanih razloga, neuredno čuvanje spiska, podataka ili druge povjerene dokumentacije,
neopravdan izostanak s posla jedan dan, neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u
roku od 24 sata bez opravdanih razloga
TEŠKE POVREDE – neizvršavanje službenih obveza, nezakonit rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na
koje je ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti, davanje netočnih podataka radi utjecaja na donošenje odluka
nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice, zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi,
odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi, neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za
izvršavanje poslova, odvajanje tajni, obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez
prethodnog odobrenja čelnika tijela...
PREMJEŠTAJ DRŽAVNOG SLUŽBENIKA – po potrebi može se premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili
drugom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo u okviru iste skupine poslova i ako su propisani
uvjeti toga radnog mjesta isti kao uvjeti radnog mjesta na kojem se službenik nalazi u trenutku premještaja.
Službenika se ne može premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima više od 20 godina
radnog staža ili ako bi se time bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.
RASPOLAGANJE – kada se ukine državno tijelo, službenike ukinutog državnog tijela preuzima ono državno tijelo
koje preuzima i obavljanje poslova ukinutoga tijela. Preuzeti službenici mogu biti raspoređeni i u druga državna tijela.
Ako nema slobodnih radnih mjesta stavljaju se na raspolaganje Vladi rješenjem čelnika tijela koje ih je preuzelo. Ako
odbija raspored ili premještaj smatra da otkazuje državnu službu.
SLUŽBENIKU PRESTAJE DRŽAVNA SLUŽBA – smrću, dostavom rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti
za rad, 65 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža, kazna zatvora u trajanju dužem od 6mj, osuđen za kazneno
djelo iz članka 8. stavka 1., kad neopravdano odsustvuje s rada pet radnih dana uzastopce, ako ne položi državni
stručni ispit u propisanom roku, istekom roka raspolaganja