Professional Documents
Culture Documents
Baza Podataka U Zdravstvu
Baza Podataka U Zdravstvu
SEMINARSKI RAD
Predmet:
Tema:
1. UVOD 3
2. ZDRAVSTVENA INFORMATIKA 4
3. ZDRAVSTVENA KOMUNIKACIJA 4
4. BAZE PODATAKA 5
4.1. Vrste baze podataka 6
4.2. Najvažnije baze podataka u području biomedicine i
7
zdravstva
5. PRETRAŽIVANJE BAZE PODATAKA 9
5.1. Pretraživanje po autoru 10
5.2. Pretraživanje po naslovu 11
5.3. Pretraživanje po ključnim rečima 11
5.4. Pretraživanje referenci 11
5.5. Napredno pretraživanje 11
5.5.1. MeSH 12
6. ZAKLJUČAK 13
7. LITERATURA 14
2
1. UVOD
3
2. ZDRAVSTVENA INFORMATIKA
3. ZDRAVSTVENA KOMUNIKACIJA
4
4. praktičar: naučnik (putem prikaza bolesnika/slučaja).
Osnovna obeležja naučne komunikacije u medicinskim naukama moguće je sažeti u pet
tačaka koje slede:
Kumulativnost: sakupljanje medicinskih informacija i medicinskog znanja je trajni
proces, a svako novo naučno objavljivanje počinje od prethodno objavljenih
rezultata.
Grananje i specijalizacija: zbog stalnog povećanja medicinskog znanja, naučnici i
lekari praktičari sužavaju svoja područja interesovanja. Grananjem medicine kao
nauke i struke na uže specijalnosti te pojava novih naučnih disciplina kao i saradnja
naučnika sa različitih područja istraživanja i rešavanja medicinskih pitanja, dovode
do povećanja broja informacija i sredstava koja ih prenose.
Rast i zastarevanje: broj novih medicinskih informacija stalno se povećava iako neka
naučna istraživanja nisu jednaka u svim područjima medicine.
Međunarodnost: medicinske informacije je potrebno objavljivati na međunarodnim
razmerama, bez obzira na jezik, politiku ili neke druge različitosti jer su medicinske
nauke „nadnacionalne.“
Javna dostupnost: zableženo medicinsko znanje je javno i dostupno svima.
4. BAZE PODATAKA
5
U izradi baza podataka učestvuju stručnjaci različitih profila pa tako:
Naučnici i istraživači definišu strukturu baza podataka te paze da budu uključeni svi
oni elementi koji opisuju rad,
programeri izrađuju bazu i interfejs te se brini o tehničkoj podršci,
indekseri opisuju radove i pridaju im ključne reči.
Medline
Medline je najvažnija baza podataka sa područja biomedicinskih nauka (uključuje
kliničku i bazičnu medicinu, sestrinstvo, stomatologiju, veterinarsku medicinu i zdravstva iz
celog sveta). Bazu održava National Library of Medicine (NLM) koji je prvobitno lansirao
MEDLARS (Medical Literature Analysis and Retrieval System) pri pokušaju stvaranja
bibliografskog, sa uređajem čitljivog pomagača, odnosno od 1964. Medline, pod kojim ga
imenom danas prepoznajemo. Prva pretraga baze Medline dogodila se 1971.godine kada ga je
NLM dao na javno korištenje. To je takođe bio i početak novog korištenja medicinskih
informacija. Medline baza podataka sadrži više od 13 miliona bibliografskih radova, a
prilikom izbora časopisa u obzir uzima pokrivenost discipline dok indeksiranje obavljaju
visokospecijalizovani stručnjaci. Medline baza podataka nažalost ne sadrži puni tekst već
samo bibliografske podatke, 90% radova objavljeno je na engleskom jeziku, 89% sadrži
originalni engleski sažetak. Od 1996. godine Medline baza podataka je dostupna putem
mrežnog sistema PubMeda. ili Internet Grateful Med. Kompletna baza sa svim opcijama za
pretraživanje, gde su obuhvaćeni i obrađeni najbolji časopisi je zaštićena i ona se mora kupiti,
ili za korisnike Interneta, ukoliko žele da je pregledaju mora se platiti lozinka. Osnovna
jedinica Medline – a je zapis (record) koji se odnosi na jedna članak iz nekog od časopisa koji
se obrađuje. Osnovna polja zapisa koja su bitna korisnicima su sledeća: Author (AU), Address
of Author (AD), Title (TI), Orginal title (TO), Source (SO), Abstract (AB), Medical Subject
Headings (MeSH).
7
Ovid Core Biomedical Collection (CBC) je baza podataka sa celovitim tekstom koju
održava Ovid Technologies Inc. Sadrži radove objavljene u 14 časopisa iz područja
biomedicine.
Ovid interfejs nudi napredne mogućnosti pretraživanja radova, kao npr.: mogućnost
pretraživanja specifičnih polja, kvalitetan prikaz slika uz moguća uvećanja, ispis, pamćenje i
sl. Kvalitetna navigacija je obezbeđena unutar hipertekstualnog prikaza dokumenata, a na
bibliografske zapise u bazi podataka Medline ili celovite tekstove u drugim bazama, veze su
citati u popisu literature rada.
Toxline
U okviru opcije Internet Grateful Med. moguć je pristup većem broju baza podataka.
Jedan od njih je Toxline. U ovoj bazi se mogu pronaći radovi vezani za toksikologiju,
neželjena i toskična dejstva lekova i drugih supstanci. Bazi se pristupa izborom opcije Internet
Grateful Mod u okviru prezentacije Američke nacionalne biblioteke za medicinu. Kao
rezultati pretrage dobijaju se bibliografsko – abstraktni podaci o referencama.
Cancerlit
Na Internet adresi w.w.w.cnetdb.nci.nih.gov/cancerlit.shtml nalazi se bibliografsko –
abstraktna baza cancerlit, koja sadrži radove o tumorima.
Current Contents
Ova baza podataka je indeksno – abstraktnog tipa i podeljena je u više sekcija, koje
obrađuju različit broj časopisa. Od značaja za medicinu su sekcije: Clinical Medicine; Life
Sciences i Social and Behavioral Sciences. Ova baza podataka nije besplatna i može se
nabaviti na CD ROM – u ili se može pregledati ON – LINE na Internetu tek nakon uplate i
dobijanja lozinke. Besplatno je jedino moguće dobiti najosnovnije informacije o nazivimaa
časopisa, koje ova baza obrađuje. Izlazi jednom nedeljno i namenjena je istraživačima koji
prate najnovija dostignuća iz medicine. Pored časopisa ova baza podataka obrađuje i knjige te
se tu mogu pronaći naslovi najnovijih radova u časopisima i naslove knjiga, kao i kratke
abstrakte, uz najosnovnije informacije o autorima i njihovim adresama.
Citation Databases
8
Pored Curent Contents – a, Institut for Sceintific Information izdaje i druge baze
podataka, od kojih su svakako najznačajnije tzv. Citation Databases, koja se bavi pitanjima
citiranosti i značajnosti pojedinih časopisa. I ovoj bazi podataka pristup nije besplatan.
Excerpta Medica
Ovo je baza podataka indeksno – abstraktnog tipa koja spada u nekoliko najpoznatijih
medicinskih baza podataka. Internet adresa je w.w.w.excerptamedica.com i na njoj se mogu
pronaći osnovne informacije o bazi, kao i besplatno pregledati jedan deo baze podataka
EMBASE. EMBASE predstavlja naziv podataka koju pravi kompanija Excerpta Medica. Ova
kompanija se nalazi u sastavu jednog od najvećih izdavača u oblasti medicine Reed Elsevier.
Excerpta Medica takođe publikuje i oko 1100 časopisa iz oblasti medicine, kao i EventLine,
koji omogućava informacije o kongresima, konferencijama i simpozijumima u oblasti
medicine kao i kontakte sa različitim društvima i organizacijama.
EMBASE
Od svih dostupnih baza podataka za medicinu je svakako najznačajnija EMBASE. Ona
predstavlja biomedicinsku i farmakološku bazu podataka koja omogućava pristup najnovijim
medicinskim informacijama. Baza se nedeljno ažurira i radovi u njoj se pojavljuju već nakon
15 – tak dana od prijema orginalnog časopisa. Preko 80% radova u bazi sadrži apstrakte pored
osnovnih bibliografskih podataka. Baza sadrži preko 7 miliona zapisa, a godišnje se dodaje
preko 400 hiljada novih zapisa. Baza obrađuje preko 4 hiljade časopisa i obuhvata celokupnu
oblast medicine i farmakologije.
9
1) korak – preciznost upita - Kako se ne bi dobilo previše rezultata pretraživanja,
važno je da upit ne bude previše uopšten, odnosno potrebno je što preciznije
formulisati rečenicu koja će ga predstavljati. U slučaju da se dobije premalo
rezultata, upit se uvek može proširiti.
10
2) korak – nezavisni koncepti/pojmovi - Pitanje je potrebno raščlaniti na samostalne,
nezavisne koncepte, jer ovakav način pretraživanja daje dobar pregled radova koji se
bave zasebnim konceptima. U 5. koraku se ti koncepti povezuju Booleovim
operatorom AND.
3) korak – sinonimi - Za svaki koncept potrebno je definisati srodne pojmove, pri tom
uzimajući u obzir sinonime (proširuju pretraživanje), različitu terminologiju i sl. Ove
koncepte u 5. koraku povezujemo Booleovim operatorom OR, kako bismo uključili
sve srodne pojmove.
4) korak - gramatički oblici istog izraza - Da bismo dobili dokumente koji sadrže sve
oblike dane reči, što će znatno unaprediti pretraživanje, potrebno je odrediti
gramatičke oblike svakog od izraza. Nakon korena reči, korisno je staviti znak
kraćenja (*) kako bi uključili sve mogućnosti. Koncepti se u 5. koraku povezuju
operatorom OR.
Ova vrsta pretraživanja sprovodi se onda kada znamo ime autora i kada pratimo njegov
naučni rad, ali i onda kada smo predmetnim pretraživanjem došli do autora koji se bave nama
zanimljivim područjem i smatramo vrednim pogledati njegove ostale radove. Imena autora
unutar pregleda bibliografske jedinice su zapravo veze koje klikom dovode do svih njegovih
radova u određenoj bazi. Problem autorskog pretraživanja u svim bazama podataka nastaje
onda kada dva autora imaju isto ime i prezime te je potrebno razlikovati ta dva članka, ali i
onda kada se žele dobiti radovi određenog autora, a on je pisan različitim oblicima (npr. Ilić,
M., Ilic, M., Ilić, Marko).
11
5.2. Pretraživanje po naslovu
Pretraživanje po naslovu koristi se tek onda kada nas isključivo zanima rad koji se bavi
nekom određenom temom i to tako ciljano da je sadržan u naslovu pojedinog rada. Ovakvo
pretraživanje kao rezultat nudi znatno manji broj radova, međutim, upravo zbog toga možemo
biti sigurni u visoku relevantnost takvih radova.
12
5.5.1. MeSH
13
6. ZAKLJUČAK
14
7. LITERATURA
15