VTP 300+

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE
Vjezbe / priprema za test
1. Svaka akcija glasi na jednu određenu sumu novca i to je njena tzv. :

NOMINALNA VRIJEDNOST
2. U kojim slučajevima principal plaća zastupniku kontrolnu proviziju ?

Za poslove koje je principal sam započeo, zaključio i realizovao na tržištu gdje ima
ugovornog zastupnika, zastupničkoj firmi pripada tzv. kontrolna provizija.
3. Zaokružite tačne tvrdnje :
1. Komisionar se ograničava samo na rad sa jednim komitentom i na striktno

određenu kategoriju robe ili djelatnost
2. Ugovorom o zastupstvu se reguliše i pitanje podzastupnika
3. Distributer kupuje robu od principala uz dobijanje kontrolne provizije
4. Za povećanje obima prometa distributer je zainteresovan samo pod
uslovom da, pored postojećeg rabata na veliko, ostvaruje još i
odgovarajuću za njega interesantnu razliku u cijeni.
4. Ukoliko se određene spoljnotrgovinske organizacije udruže u kartel cijena one u stvari

za period važenja sporazuma određuju : FIKSIRANJE CIJENA PO KOJIM ĆE SE
ROBA KUPOVATI I PRODAVATI.
5. Ako se roba prodaje po sistemu telle-quelle onda se ona prodaje na :
a. berzi,
b. licitaciji,
c. aukciji,
d. sajmu,
e. po uzorku.
6. Zaokružite klauzulu/e koju/e nećete ugovoriti kod izvoza robe u Češku :

a. CFR,
b. CIF,
c. CIP,
d. DES.
7. Komisionar obavlja poslove “u ime i za račun komitenta” ! (zaokružiti)
1. DA, 2. NE, 3. DA, ako je tako ugovoreno, 4. U principu NE 5.

U principu DA.
8. Količinski rabat odobrava kupac u korist prodavca srazmjerno količini robe, koja je
predmet jednog akta kupoprodaje ili je ostvareni promet u toku određenog vremenskog
perioda.
T NETAČNO
9. Navedite najmanje tri metode osiguranja od rizika :

1. Putem prenošenja rizika na treće lice
2. Prevaljivanjem rizika na poslovnog partnera
3.Primjenom samoosiguranja
10. Da li se distributer može pojaviti, pored ostalog i u ulozi džobera?
1. ne, jer radi isključivo za principala sa kojim ima čvrst ugovor o distribuciji
2. nije striktno određeno, i svaki pojedinačni slučaj je situacija za sebe
3. da, jer ugovor o distribuciji ne tretira ovu materiju
4. ne, ukoliko radi sa konkurentskim i supstitutivnim dobrima
5. da, ukoliko radi sa neovisnim i komplementarnim dobrima
11. Nastupio je ne`eljeni doga|aj. Osiguravaju}a organizacija cijeni da li je rizik

posljedica djejstva objektivnih ili subjektivnih okolnosti. Ustanovila je da se radi o
”neprenosivom riziku”. Kako }e postupiti i toj situaciji?
Ovaj rizik osiguravajuća kompanija ni pod kojim uslovima neće preuzeti na sebe.
12. Navedite kada se obično primjenjuje zastupnička provizija u fiksnim mjesečnim

iznosima!
OBIČNO SE PRIMJENJUJE U POČETNOM PROBNOM PERIODU

ZASNIVANJA ZASTUPNIČKOG ODNOSA DA BI SE ZASTUPNIKU
OMOGUĆIO RAD DOK SE NE UVEDE NA TRŽIŠTE, POGOTOVO AKO SE
RADI O NOVIM ARTIKLIMA.
13. Berzanska cijena naziva se još i KOTACIJA, a odnosi se na
fungibilnu , zamjenjljivu , odnosno MASOVNU robu .
14. Brokeri, kao vrsta posrednika, za principala rade bez ikakvog trajnog ugovora !
ZAVISI OD VRSTE POSLA U PRAVILU NE DA, UVIJEK NE,
UVIJEK
15. Ono što je kasa posao za efektive, to je loko posao za ROBE.
16. Berzanski posao “na licu mjesta” naziva se : LOKO POSAO
17. Učesnici u licitaciji ako prodaju robu ili uslugu licitiraju:
a) «na malo»
b) «na gore»
c) «na veliko»
d) «na dole»
18. Ukoliko je uz naziv firme navedena i oznaka S.A. ili Ltd. ili Corp. ili A.G. ili S.p.Az.
jasno je da se radi o :
AKCIONARSKIM DRUŠTVIMA
19/20. Izvoznik “Green zen ” i uvoznik “Red star” ugovorili su kupoprodaju sirove vune. Čitav
posao ugovoren je na paritetu CIF. Transport je krenuo. Transportno sredstvo je stiglo na
odredište, ali je djelovanjem međunarodne kriminalne skupine, u bombaškom napadu, izgubljeno
i transportno sredstvo i tovar. Unatoč tome prodavac je smatrao da može mirno da spava i
zatražio je plaćanje isporučene robe. “Red star” je također smatrao da može mirno spavati i odbio
je plaćanje.
a- Ko je ovdje zaista u pravu kada misli da može mirno spavati?
_____________________________________________________________________________
____
b- Objasnite odgovor pod “a”?

Oba mogu mirno spavati , zato što je izvoznik platio osiguranje, ako uvoznik pretrpi
djelomičnu i potpunu štetu.
16. Preduzeće «Mars» iz Sarajeva ima ponudu za izvoz 1000 komada stolica na tržište
Egipta na paritetu CFR Alexandrija port po cijeni od 50 eura/komad. Izvoznik ima
namjeru robu za izvoz kupiti od domaćeg preduzeća «Jahorina». Izvoznik se obratio
svom špediteru sa molbom da mu dostavi sve podatke o troškovima u vezi s
organizacijom otpreme, prijevozom, osiguranjem itd. Pri tome mu je dostavio sve
podatke o pošiljci robe.
Zavisni troškovi:
- pakovanje robe 500 KM

- utovar robe na pretprijevoz 800 KM
- utovar robe na brod 250 KM
- troškovi prijevoza Sarajevo-luka Ploče 3900 KM
- troškovi izvozne carinske procedure 500 KM
- troškovi usluga špeditera u BiH 300 KM
- troškovi prijevoza luka Ploče – Alexandrija 72000 KM
- troškovi osiguranja robe (luka Ploče – Alexandrija) 1000 KM
- bankarski troškovi u BiH 100 KM
- troškovi uvozne carinske procedure 400 KM
Opšti troškovi:
- opšti troškovi preduzeća «Mars» 1000 KM
Marža izvoznika
- 20 % od prodajne vrijednosti robe na paritetu CFR Alexandrija port
Kurs: 1 euro = 2 KM
Odgovorite na slijedeća pitanja:

1. Koju ćete metodu primjeniti u izradi pretkalkulacije?
__________________________________________________________________
2. Koja je maksimalna cijena stolice po kojoj preduzeće «Mars» može nabaviti stolice od
preduzeća «Jahorina»: ___________________________
3. Izrada pretkalkulacije:
Ofertalna licitacija je : KADA INTERESANTI NA JAVNI POZIV

ORGANIZATORA DOSTAVLJAJU SVOJE PISMENE PONUDE U
ZATVORENIM I ZAPEČEĆENIM KOVERTAMA A OTVARANJE
ISTIH VRŠI KOMISIJA.
Osnovna karakteristika Loko berzanskog posla je ta što na licu mjesta - roba

je dostupna kupcu u mjestu održavanja berzanskog posla.
PP rizici: valutarni, izvoznog kredita, transportni

PN rizici: Rizik izvoza
1. AWB je avionski tovarni list. Tzv. “neutralni” AWB jeste dokument koji se sačinjava
prilikom zbirnog transporta.
2. U grace periodu ne plaća se glavnica.
3. Zaokruži tačne tvrdnje:

1. povlačenjem sredstava iz kredita Svjetske banke procedurom 1. se vrši
rambusiranje plaćanja koja su već izvršena od strane investitora
direktno plaćanje dobavljačima opreme
3. povlačenjem sredstava iz kredita Svjetske banke procedurom 3. se koristi
kada se uvoz opreme plaća putem inkaso posla
4. povlačenjem sredstava iz kredita Svjetske banke procedurom 4.
podrazumijeva konfirmirani rambus
4. Navedi i objasni razliku fakture i profakture: Osnovna razlika je što profaktura ima
rok važenja u kojem je i cijena važeća, i nakon isteka tog roka cijena može da se
mijenja, dok kod fakture ne može.
5. Izdavanjem konosmana kapetan broda preuzima odgovornost za:

a) kvalitet i kvantitet robe ukrcane na brod
b) kvantitet robe ukrcane na brod
c) vanjski izgled ambalaže u koju je roba upakovana
d) oznake na ambalaži koje su neophodne za pravilan ukrcaj
e) samo i isključivo za kvalitet ukrcane robe
6. Koje vrste rizika pokriva IGA?

Političke, transportne, kvantitativna i kvalitativna ograničenja uvoza.
7. Njemački izvoznik zatražio je kredit za proizvodnju za izvoz na tržište BiH od Društva

za finansiranje izvoza (AKA). AKA je pristala da odobri kredit, ali je postavila uslov bez
kojeg ova institucija neće odobriti kredit za izvoz na visoko rizično područje. Koji je to
uslov?
Osiguranje kod HERMES-a.
8. Sa aspekta vremena trajanja zakupa kakva prava zakupodavcu obezbjeđuje ugovor tipa
“full pay out”?
a) daje mu sva prava, pa čak i mogućnost da zakup prekine
b) ne daje mu nikakva prava jer je to takav tip ugovora
c) daje mu mogućnost prolongacije roka zakupa u cilju smanjenja pojedinačnih
rata zakupa
d) daje mu mogućnost skraćenja roka zakupa uz istovremeno povećanje rata
zakupa
e) daje mu mogućnost otkaza ugovora, ali uz prethodnu najavu zakupoprimcu
f) daje mu punu slobodu obzirom da je predmet zakupa njegovo vlasništvo sve
do isteka zakupa.
9. OECF je Fond za ekonomsku saradnju sa prekomorskim zemljama iz Japana.
10. Da li je avansna garancija moguća u varijanti kontragarancije? Da
11. Nacrtaj i pojasni tokove sheme proširenog kompenzacionog posla sa 5 učesnika.
12. Kod kredita prodavca praksa je da uvoznik ustupa, cedira, odnosno prodaje vlastito
potraživanje finansijskoj instituciji. Netačno
13. Provizija na angažovana neiskoristena sredstva kredita javlja se:

a) kod kredita prodavca
b) kod kredita kupca
c) kod kredita prodavca i kod finansijskih kredita
d) kod kredita kupca i kod finansijskih kredita
e) sve navedeno
14. Loro inkaso posao podrazumijeva slučaj dokumentarne naplate kada domaća banka
prima nalog od inostrane banke da pozove domaćeg kupca da otkupi dokumenta. Loro
doznakom inostrana banka daje nalog domaćoj banci da izvrši isplatu.
15. Koja je bitna sličnost između plativih i činidbenih garancija?

U slučaju protesta garancije banka vrši isplatu u novcu za obje garancije.
16. Koje od navedenih institucija ne rade po principu direktnih kapitalnih ulaganja?

WB, EBRD, MIGA, IFC, IDB, WDA, DEG, AKA, EX-IM JAPAN.
17. Kredit kupca (robni kredit) javlja se u 2 osnovna oblika, koja?

Vezani, nevezani.
18. Avansna garancija koju predaje izvođač radova investitoru predstavlja:

garanciju banke da će izvođač radova vratiti investitoru uplaćeni avans.
19. Vrste transportnih dokumenata koji se koriste u izvoznom poslu:

konosman, međunarodni tovarni list, potvrda špeditera, avionski tovarni list.
20. “Naplata prije isporuke” možemo imati dva vida i to:

a) plaćanje unaprijed
b) naplata avansa i međuavansa
21. “Naplata poslije isporuke” obuhvata:

a) inkaso posao
b) ostvarenja obaveza po datim garancijama od strane prodavca
22. WTO je Svjetska trgovinska organizacija nastala od GATT-a.
23. Nostro akreditiv je kada domaći uvoznik otvori akreditiv u korist inostranog
izvoznika.
24. Kada se izdaje profaktura?

Kada je preuzimanje robe ugovoreno u mjestu opredjeljenja (tržišne prodaje robe u
inostranstvu).
25. Razlika između dokumentarnog akreditiva i bankarske garancije?

Dokumentarni akreditiv je sredstvo plaćanja i obezbjeđenja plaćanja, dok je bankarska
garancija sredstvo obezbjeđenja plaćanja.
26. Povlačenje sredstava iz Svjetske banke vrši se:

a) procedurom otvorenog rambusa
b) direktnog rambusa izvođača i isporučioca
c) konfirmiranog rambusa
d) uslovljenog rambusa
27. HAWB je zbirni avionski tovarni list.
28. Islamska banka ne vrši ulaganja na kreditnoj osnovi. Netačno
29. Notificirajuća banka može se pojaviti i kao banka supergarant? Može biti, i ne mora,
zavisi od sporazuma stranaka u poslu.
30. Učesnici u inkaso poslu su izvoznik – prodavac, banka izvoznika, banka

uvoznika, uvoznik – kupac.
31. Ukoliko klijent banke kao osnovni dužnik po garanciji za dobro izvršenje posla ne
izvrši garantovanu činidbu na odgovarajući način, kao garant, umjesto njegam to će
učiniti banka.
a) naravno, jer je banka garantovala za činidbu
b) sve zavisi od ugovorakoji su potpisali banka garant i osnovni dužnik po garanciji
c) neće, jer je to obaveza nalogodavca po garanciji
d) neće izvršiti ni banka ni osnovni dužnik, nego treće lice kojeg odredi
garancija, a platit će nalogodavac
e) da bi to bilo jasno treba sačekati odluku nadležnog suda
32. Nacrtaj shemu forfet posla.
33. Nacrtaj shemu dokumentarnog akreditiva.
34. Nacrtati proširenu kompenzaciju sa 7 učesnika.

35. IGA je agencija za garantiranje investicija u BiH.
36. Nacrtati i objasniti shemu switch posla.
37. Operativni lizing je non full pay out, a finansijski lizing je full pay out.
38. Robne doznake imaju za osnov robu, koja se plaća na osnovu fakture ili čije se plaćanje
vrši
uplaćivanjem avansa, odnosno plaćanjem unaprijed.
39. Loro akreditiv izdaje inozemni uvoznik u korist domaćeg izvoznika.
40. Kod željezničkog tovarnog lista original prati pošiljku, a kopija ostaje pošiljaocu.
41. TIR konvencija se koristi kod kojeg vida transporta: kod transporta kamionom i
hladnjačama.
42. Garancije ne mogu biti opozive.
43. Ukoliko nalogodavac naloži agentu da mu nabavi tačno određenu robu iz tačno određene
plantaže, o
kakvom se poslu radi? Indent posao
44. Omjer roba kod čiste kompenzacije iznosi 1:1.
45. Koje rizike osigurava HERMES? Obične komercijalne i političke rizike.
46. 4 vrste rambusa

- opozivi nepotvrđeni rambus
- neopozivi nepotvrđeni rambus
- neopozivi potvrđeni rambus ( u knjizi pisu samo 3 osnovne vrste rambusa)
47. Naplata robe kod izvoznog posla vrši se: akreditivom, doznakom i inkaso poslom.
48. Kontraakreditivi predstavljaju u stvari poslovnu situaciju kada:

a) jedna nostro akreditiv pokriva jedan loro akreditiv,
b) jedan loro akreditiv pokriva drugi loro akreditiv,
c) jedan loro akreditiv pokriva jedan nostro akreditiv,
d) jedan nostro akreditiv pokriva drugi nostro akreditiv,
e) niti jedno od gore navedenog.
49. Plafon «b» u šemi AKA predstavlja:

izvor državnog subvenciranja njemačkog izvoza u zemlje u razvoju.
50. Vrste garancija: nostro, loro, direktna, indirektna, notificirana, supergarancija.
51. Avansnom garancijom banka garant garantuje da će:

1) kupac uredno avansno isporučiti robu prodavcu,bez ikakvih
nedostataka,
2) prodavac uredno vratiti predujmljeni iznos novca, u slučaju da ne
može da ispuni preuzete obaveze,
3) prodavac vratiti novac kupcu, obzirom da mu ovaj uopšte nije
unaprijed plaćenu robu ni isporučio,
4) kupac uredno izvršiti avansno plaćanje robe, a što je prethodno tako i
ugovoreno, i kupac i prodavac svoje obaveze izvršavati striktno u
gotovini.
52. Modaliteti finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu

zasnovani su na beskamatnom modelu finansiranja, a temelje se na poslovnim odnosima
zajedničkog učešća u raspodjeli ostvarene dobiti, odnosno gubitka.
53. Koja institucija izdaje uvjerenja o porijeklu robe - certificate of origin:

Privredna komora
54. Nostro akreditiv se otvara:

a. u našu korist,
b. u korist ino prodavca,
c. u naše ime i u našu korist,
d. u njegovo ime, a za naš račun.
55. Ako “konosman nije čist” to znači da kapetan broda ima primjedbi na:
a. kvalitet robe koja se utovara u brod,
b. kvantitet robe koja se utovara na brod,
c. kvalitet i kvantitet robe koja se utovara na brod,
d. ambalažu robe koja se utovara na brod,
e. dokumente koji su zaprljani, odnosno nisu čisti.
56. Koja su dva osnovna dokumenta o osiguranju u izvoznim poslovima?

Polica osiguranja i potvrda osiguranja
57. Značenje skraćenice DEG je njemačko investiciono razvojno društvo.
58. Prošireni kompenzacioni posao obavlja se između :

o dva učesnika iz dvije zemlje
o tri učesnika iz tri zemlje
o četiri učesnika iz tri zemlje
o više učesnika iz više zemalja
o više učesnika iz dvije zemlje
59. Koji je ekonomski smisao izdavanja garancije prodavca ?

a. instrument zaštite interesa prodavca,
b. instrument obezbjeđenja plaćanja,
c. instrument povećanja obima prodaje,
d. instrument bankarske zaštite,
e. instrument međunarodnog platnog prometa.
60. Koji poslovni dokumenti su neizostavno prisutni pri izvršenju jednoga izvoznog
posla?
Transportni dokumenti, dokumenti osiguranja i trgovačke fakture.
61. Predmet transakcija na forfeting tržištima su potraživanja pokrivena hartijama od

vrijednosti, kojim?
Vlastite avalirane – garantirane mjenice, vučene avalirane mjenice, plative
bankarske garancije, neopozivi terminski dokumentarni akreditivi.
62. Domaća firma «Tamo-amo» zaključila je ugovor sa inostranom firmom «Ovdje-

ondje» o kupovini napitaka u vrijednosti od 150 000 KM. Ugovorom je predviđeno
obezbjeđenje plaćanja
bankarskom garancijom sa rokom dospjeća 45 + 15 dana od dana isporuke. Garancijom
je ustanovljeno solidarno jemstvo garanta i nalogodavca po garantovanoj obavezi
plaćanja. Domaća firma «Tamo-amo» dala je nalog svojoj poslovnoj banci da za
korisnika, firmu «Ovdje-ondje» izda bankarsku garanciju. Dobivši obavijest firma
«Ovdje-ondje» izvršila je isporuku ugovorene robe domaćoj firmi. Nakon 45 dana
domaća firma «Tamo-amo» nije izvršila plaćanje. Firma «Ovdje-ondje» je 62. dan nakon
isporuke pozvala uvoznika da plati. Unatoč tome, uvoznik nije izvršio plaćanje. Šta će
poduzeti izvoznik?
Kontaktirat će kupca, obavijestiti ga da on treba da izvrši plaćanje jer je roba
uredno isporučena i primljena, a ako firma «Tamo-amo» u skladu sa dobrim
poslovnim običajima ne izvrši plaćanje u razumnom roku, tužit će je nadležnom
sudu za naplatu potraživanja.
63. Objasnite zašto ste u prethodnom pitanju zaokružili određeni odgovor?

Banka nije dužna platiti, jer je ugovor istekao, stoga kupac i prodavac moraju
postići dogovor.
64. Ako je akreditiv domiciliran u zemlji, to znači: da je njegova isplata u zemlji

nalogodavca po akreditivu.
65. Kod procedure povlačenja sredstava od WB, a koju nazivamo uslovljeni rambus
povlačenje sredstava, uslovljeno je da ugovor o kreditu između WB i korisnika ne
bude raskinut.
66. Koliko se puta akreditiv, kao hartija od vrijednosti može prenijeti? Samo jednom, jer
takva su pravila poslovanja akreditivima.
67. Domaća firma «Alfa» zaključila je ugovor sa inostranom firmom «Omega» o

kupovini napitaka u vrijednosti od 150 000 KM. Ugovorom je predviđeno plaćanje
dokumentarnim akreditivom sa rokom dospijeća 45 dana od dana isporuke. Domaća
firma «Alfa» dala je nalog svojoj poslovnoj banci da za korisnika, firmu «Omega» otvori
takav akreditiv. Dobivši obavijest, firma «Omega» izvršila je isporuku ugovorene robe
domaćoj firmi. Izvozni referent firme «Omega» zaboravio je da proslijedi akreditivna
dokumenta banci nalogodavca po akreditivu, tako da je rok važenja akreditiva istekao.
Šta će korisnik akreditiva poduzeti?
Kontaktirat će kupca, priznati vlastitu grešku, obavijestiti ga da će ovaj put poslati
dokumente na inkaso kupčevoj banci i od njega zahtijevati suglasnost, a ako ovaj ne
pristane, tužit će ga nadležnom sudu za potraživanje od 150 000 KM.
68. Na šta se odnosi CMR konvencija?

Na standardizaciju uslova u ugovorima o međunarodnom drumskom prevozu robe.
69. Kada govorimo o čistom reeksportu, to podrazumijeva da: roba ne dodiruje zemlju
reeksportera.
70. Dokumentarni akreditiv je veoma sigurno sredstvo obezbjeđenja naplate potraživanja

po osnovu izvezene robe, zbog čega je i njegova upotreba u praksi masovna. Međutim,
kao što daje sigurnost izvozniku, tako sigurnost daje i uvozniku. Kakva je sigurnost
uvoznika u poslu koji je pokriven akreditivom?
Mogućnost zaštite od rizika isporuke robe koja dijelom ili u cjelini ne bi odgovarala
ugovorenom kvantitetu i kvalitetu, te zbog održavanja likvidnosti i stabilnosti
tekućeg poslovanja kupca.
71. Ko snosi rizike zastarijevanja i gubitka predmeta zakupa kod finansijskog lizinga?
Zakupoprimac
72. Osnovna karakteristika WTO-a je: liberalizacija trgovine u međunarodnim

razmjerama.
73. Domaća firma «A» ugovorila je uvoz voćnih sokova iz grčke firme «B». Ino partner
je tražio otvaranje neopozivog dokumentarnog akreditiva konfirmiranog od strane
austrijske banke, što je domaća firma i učinila. Rok plaćanja po ovom poslu uvoza bio je
45 dana od dana isporuke. Sedam dana nakon prijema robe u svom skladištu firma «A»
obavijestila je grčkog partnera da siporučeni voćni sokovi ne odgovaraju ugovorenom
kvalitetu, te da mu iste stavlja na raspolaganje u svom skladištu u Sarajevu, Curine njive
b.b. Istovremeno, firma «A» obavijestila je banku o ovom slučaju, a ova konfirmirajuću
banku. Izvoznik, firma «B» je 45-og dana preko notificirajuće banke (Afrodita bank)
zatražila plaćanje, što je odbijeno i od strane akreditivne, i od strane konfirmirajuće
banke. Firma «B» nakon odbijanja plaćanja preduzela je mjere za sudsku naplatu od
osnovnog dužnika i banaka u akreditivnom poslu.
a) Da li smatrate da je akreditivna banka postupila ispravno kada je odbila poziv za
plaćanje? Da
b) Zbog čega? Zato što kupac nije dobio robu odgovarajuće kvalitete.
c) Da li smatrate da je postupak domaćeg partnera poslovno bio korektan? Da
d) Šta je izvoznik propustio da uradi da bi izbjegao ovakve neugodnosti? Trebao
je da ugovori izdavanje certifikata o kvalitetu ili da kupac bude prisutan
prijemu robe.
74. Za koju činidbu garant garantuje licitacionom garancijom?
Da će nalogodavac po garanciji potpisati ugovor ako i kada dobije posao.
75. Na koji način se vrši prijenos konosmana na novog vlasnika?

Prostom predajom i indosiranjem.
76. Obrazac AWB popunjava se u 15 primjeraka od kojih su 3 originali.
77. U modalitetu finansiranja koji primjenjuju banke koje rade na islamskim principima,
a koji nazivamo «project financing» finansijer zadržava pravo da učestvuje u
upravljanju projektom.
78. Potraživanja po osnovu faktoringa imaju ročnost najviše do jedne godine, a faktor za
svoje usluge naplaćuje proviziju.
79. Ukoliko banka izdaje garanciju po nalogu svog klijenta o kakvoj vrsti garancije se
radi? Nostro.
80. Vezivanje uvoza sa izvozom je: kvantitativno devizno ograničenje.
81. Organizacije ICE, ISO i ISA jesu organizacije koje se bave: (prva parcijala?)
82. Loro bankovnom doznakom:

a) izvoznik plaća robu kupljenu od uvoznika
b) izvoznik vraća neopravdani avans uvozniku
c) distributer plaća svoje dugovanje principalu
d) korisnik kredita plaća dospjelu ratu kreditoru
e) ništa od gore navedenog
83. Da bi govorili o kontraakreditivu moraju biti zadovoljena dva uslova: akreditivi se

po roku dospjeća i iznosu moraju podudarati.
84. Domicil akreditiva ustvari određuje: mjesto njegove isplate.
85. Kod robnih i finansijskih kredita, kamata se u pravilu obračunava na neiskorišteni dio
kredita i plaća se unazad u fazi korištenja sredstava, odnosno na stanje duga u fazi otplate
kredita.
a) nema striktne prakse, zavisi od ugovora kreditora i korisnika
b) to je u pravilu tako, odnosno široko je u upotrebi
c) to jeste tako, ali ima previše izuzetaka da bi bilo pravilo
d) nije tako, jer se kamata ne može obračunavati unazad nego jedino unaprijed
86. Akronim EB se odnosi na: Evropsku banku za obnovu i razvoj.
87. Koje vrste rizika i u kojem omjeru pokriva EX-IM Bank iz USA?
85% komercijalnih i 100% političkih rizika.
88. U jednom indent poslu mogu se javiti tri učesnika i to:
a) kupac odnosno identor
b) izvoznik odnosno identar
c) posrednik odnosno identagent
89. Špekulacija «alla hausse» je: špekulant špekuliše u očekivanju pada cijene i
ostvarenja zarade.
90. Koje vrste rizika pokriva COFAS?

Komercijalne, političke, valutne i rizike više sile.
91. Da li daleko najveći broj garancija spada u vrstu direktnih garancija? Da
92. Loro akreditiv je ujedno i nostro akreditiv, zašto?

Nostro akreditiv otvara domaći uvoznik u korist inostranog izvoznika, dok je loko
akreditiv posmatrajući sa tačke gledišta izvoznika nastao na isti način (u korist
njenog inostranog uvoznika), otvara se u partnerskoj državi u korist inostranog
partnera.
93. Tipičan primjer indirektne garancije je kontragarancija.
94. Ako govorimo o promptnom utovaru kao promptnom berzanskom poslu, onda
podrazumijevamo:
a) isporuka u roku od 15 dana
b) ukrcaj na brod u roku od 14 dana
c) ukrcaj na brod odmah
95. Uloga notificirajuće banke u garancijskim poslovima je da korisnika obavijesti o

prijemu garancije i proslijedi mu je, međutim, njena uloga nije baš samo formalna. Zašto?
Zbog toga što se ovim postupkom značajno povećava sigurnost korisnika garancije,
tj. smanjuje se ili potpuno eliminiše mogućnost zloupotrebe ili prevare.
96. Uslovljeni rambus predstavlja: tehniku povlačenja sredstava od WB.
97. Osnovna razlika između forfeta i faktoringa je:

je ustvari obim rizika koji forfetar, odnosno faktror preuzimaju od klijenta. U slučaju faktoringa
faktor preuzma samo i isključivo rizik naplate- delcredere rizik, dok u slucaju forfeta forfetar
pruzima sveukupnost rizika kojima je izloženo odredeno potraživanje.
98. Troškovi finansiranja STP kreditnim aranžmanima podrazumijevaju:
Kamatu, proviziju na angažirana neiskorištena sredstva, jednokratni trošak i
troškove osiguranja i garancija.
99. Navedite neke od tipičnih plativih garancija u finansiranju vanjske trgovine:
garancije za otplatu kredita prodavca, garancije za otplatu finansijskog kredita…
100. U grace periodu se plaća samo kamata.
101. Šta su karakteristike modela finansiranja «Equity financing» kojeg primjenjuju

banke koje djeluju na islamskim principima finansiranja?
To je vid kooperacije finansijera i poduzetnika. Za realizaciju projekta ne zahtijeva
osnivanje posebne kompanije koja bi bila u suvlasništvu finansijera i poduzetnika.
102. U switch aranžmanima dolazi do izražaja :

o standardni poslovni interes
o visok stepen uzajamne tolerancije izvoznika i uvoznika
o izrazito špekulativni karakter ovoga posla
o visok kredit koji izvoznik daje uvozniku
o ništa od gore navedenog
103. Kod akreditivnog poslovanja i poslovanja sa garancijama, notificirajuća banka ne

može se pojaviti i kao konfirmirajuća banka ?
A – da, ove dvije banke ne smiju miješati fukcije koje imaju u ovim
poslovima
B – ne, notificirajuća banka može biti i konfirmirajuća, sve zavisi od
sporazuma stranaka u poslu
C - navedena konstatacija je potpuno nelogična,
D – da, to je tako jer tako nalažu propisana opšteprihvaćana pravila
104. Navedite trgovačke dokumente koji se najčešće javljaju u vanjskotrgovinskim

transakcijama?
Komercijalna faktura, profaktura, konzularna, provizorna i carinska faktura.
105. Koja institucija izdaje konzularnu fakturu – consular invoice :

Konzulat zemlje uvoznika
106. Ako je konosman čist to znači da kapetan broda ima primjedbi na :

a. kvantitet robe koja se utovara na brod,
b. ambalažu robe koja se utovara na brod,
c. vanjski izgled robe koju ukrcava na brod
d. ništa od gore navedenog
( ako je konosman čist onda kapetan nema nikakvu zamjerku gleda
vanjskog izgleda tereta )
107. Koja su dva osnovna dijela skladišnog lista-skladišnice ?

Založnica i priznanica
1. Kolaudaciona garancija služi za obezbjeđenje kupca u slučaju da....---->
isporučena roba, mašine ili zgrade u periodu probnog rada pokažu
nedostatke , ostavlja se iznos 5-15% koji nije plaćen. Za taj iznos se daje
garancija.
2. Dokumetarni akreditiv i bankaraska garancija su sredtsva objezbjezivanja
placanja u st .odredjeni elmenti su im slicni.Koja je bitna razlika? Akreditiv je
obezbjeđenje i sredstvo plaćanja dok je garancija samo obezbjeđenje
plaćanja.
3. Garancije ne mogu biti a,b,c,d, ---> odg opozive
4. Navedite procedure povlacenja sredstava iz kredita svjetske banke četiri
procedure:
 procedura otvorenog rambusa;
 procedura direktnog rambusa izvodaca i isporucilaca;
 procedura potvrdenog - konfrrmiranog rambusa;
 procedura uvjetovanog rambusa.
5. Kapetan broda preuzima odgovornost za: Kvantitet i vanjski izgled ambalaže

6. Plaćanje kod izvoznog posla vrši se Doznakom, akreditivom i inkaso
7. Nostro akreditiv naziva se i odlazeći akreditiv
8. Šta znači skračenica HAWB ? „house air waybill" – izdaje se za više AWB-ova
(air waybill) u slučaju zbirnog transporta. – AWB – tovarni list za zračni
prijevoz.
- Omjer roba kod ciste konpenzacije iznosi ? AWB nije prenosiv, a HAWB
izdaje špediter.
9. Provizija na angazovana neiskoristena sredstva kredita se u pravilu javlja:
e) sve navedeno
10. Ugovorena tolerancija ili ogranicenje stepana odgovornosti je franšiza?
11. Razlika između fakture i profakture? Ono sto profakturu razlikuje od
definitivne fakture jeste "opcija", tj. rok vazenja, odnosno rok u kojem su
navedeni elementi posla, a posebno vazeca cijena. Istj ecanjem toga roka,
elementi navedeni u profakturi, posebno cijena, nisu vise obavezujuci za
izvoznika. Dakle, osnovna razlika je što profaktura ima rok važenja u kojem
je i cijena važeća, i nakon isteka tog roka cijena može da se mijenja, dok kod
fakture ne može.
12. Carinska tarifa je stopa po kojoj se obračunava carina
13. Ucesnici dokumentovani akreditiv? Izvoznik, banka izvoznika, banka uvoznika
(akreditivna banka) i uvoznik.
14. Ukoliko klijent banke kao osnovni duznik po garanciji za dobro izvrsenje posla ne
izvrsi garantovanu cinidbu na odgovarajuci nacin, kao garant, umjesto njega to ce
uciniti banka?
a) naravno da hoce jer je banka i garantovala za cinidbu
b) sve zavisi od ugovora koji su potpisali banka garant i osnovni duznik po
garanciji
c) nece jer je to obaveza nalogodavca po garanciji
d) nece izvrsiti ni banka ni osnovni duznik nego trece lice kojeg
odredi garancija, a platit ce nalogodavac
e) da bi to bilo jasno treba sacekati odluku nadleznog suda
15. Uvozimo kuhinje iz Italije. dogovoreno je placanje dokumentarnim akreditivom.
Banka u Italiji je banka izvoznika a nasa banka je akreditivna banka.
16. Uvozimo modnu obuću od prodavca iz Francuske. Ugovoreno je plaćanje
neopozivim dok. akreditivom posredstvom SG Banque iz Liona. Naša
poslovna banka je Universal banka dd Sarajevo. Roba je isporučena i
uskladištena u našem skladištu. Prodavac nam dostavlja fakturu sa
zahtjevom da izvršimo plaćanje. Dat ćemo nalog uvoznom referentu da:
 Da hitno kontaktira našu p.b. i traži otvaranje akreditiva
 Da hitno kontaktira našu p.b. i traži zatvaranje akreditiva
 Hitno izda nalog banci za plaćanje po primljenoj fakturi
 Hitno vrati primljenu fakturu poslovnom partneru
 Hitno zahtjeva izmjenu ugovora po pitanju plaćanja
 Hitno primljenu robu vrati prodavcu.
17. POTRAŽNI SALDO NAZIVAMO:
a) swift kredit
b) speed loan
c) swing kredit
d) baloon loan
e) for-hand kredit
18. U modalitete finansiranja spoljnotrgovinskih poslova koje koriste banke cije
funkcionisanje pociva na islamskim principima ne spada kreditno finansiranje:
tacno vs. Netacno
19. Loro akreditiv se naziva i dolazeći akreditiv
20. Skracenica TIR znači - konvencija o carinskim olakšicama u međ.trans. robe. Roba
koja se prevozi pod ovom konvencijom, neće biti podložena plaćanju bilo kojih carina i
carinskih kontrola sve do destinacije zemlje u koju ta roba dolazi, i tek tada se plaća
carina i vrši carinska kontrola
21. Kod izvoznog posla privredna komora izdaje uvjerenje o porijeklu robe
22. Zeljeznicki tovarni list (kopija i original, 4 ponudjena odgovora) original prati
posiljku a ovjerena kopija ostaje posiljaocu
23. Operativni i finansijski lizing (ponudjeni odgovori)
24. Uvoznik I izvoznik sklopili su posao tako sto je kupac prihvatio uslove navedene
u prodavcevoj profakturi. Konstrukcija finansiranja posla prema datim uslovima
treba da bude:
20 % avansno placanje
60% kredit prodavca na 3godine uz 8,5% kta.p.a/polugodisnji anuitet
20%kredit kupca
Prije samog otpocinjanja isporuka kupac je sklopio s bankom ugovor o kreditu I
dostavio joj odgovarajuce kolaterale jemstva uz povrat kredita. Dobivenim
kreditom uvoznik ce plaltiti 20%vrijednosti posla, 15 dana nakon isporuke
predmeta kupoprodaje.Istovremeno isporucilac je dostavio garanciju za dovro
izvrsenje posla kupcu u formu kontragarancije.Paralelno sa ovim uvoznikom je
proslijedio garanciju za povrat avansa isporuciocu sa naznakom da ista stupa na
snagu sa danom uplate avansa. Da bi posao finansijski zaokruzio uvoznik je
obezbjedio garancije za otplatu kreditnog dijela posla u visini 60%njegove
fakturne vrijednosti I dostavio ih korisniku u formi plativih notificiranih garancija
konfirmiranih upravo od avizirajuce banke? U ovoj konstrukciji postoje
nelogicnosti koje ovaj posao cine neodrzivim tako da do njegove realizacije nece
doci? Koje su to nelogicnosti?
25. Konfirmirani rambus je
pa navedeno a b c d a tacno je :tehnika povlacenja sredstava iz WB 1 bod
26. Operativni lizing- finansijski lizing a b c d
tacna je opcija da je operativni lizing non full pay out a finansijski full pay out 2
boda
27. Robna doznaka imaju za osnov robu a placa se na osnovu fakture 1 bod
28. Loro akreditiv izdaje : a b c d
a tacno je inozemni uvoznik u korist domaceg izvoznika 2 boda
29. Kod zeljeznickog tovarnog lista: tacno je original prati posiljku a kopija ostaje
posiljaocu 2 boda
30. u grace periodu ne placa se....GLAVNICA
31. Zaokruzi tacne tvrdnje treba zaokruziti:
 povlacenjem sredstava iz kredita svjetske banke procedurom 1. se vrsi
rambusiranje placanja koja su vec izvrssena od strane investitora. I
 povlacenjem sred. iz kredita svj.banke procedurom 2 se vrsi direktno
placanje dobavljacima opreme)
32. Sa aspekta vremena trajanja zakupa prava zakupodavcu obezbjedjuje ugovor tipa
"full pay out"? (to ima pod a,b,c,d,e,f....treba zaokruziti NE DAJE MU
NIKAKVA PRAVA)
33. da li je avansna garancija moguca u varijanti kontragarancije? ne
34. kod kredita prodavca praksa je da uvoznik ustupa,cedira,odnosno prodaje vlastito
potrazivanje finansijskoj instituciji. netacno , cedira izvoznik i ustupa, a ne
uvoznik.
35. koja je bitna slicnost izmedju plativih i cinidbenih garancija? Banka vrši uvijek
isplatu nikad činidbu.
36. finansiranje je komponenta islamskog bankarstva, ali na beskamatnom modelu
37. Ukoliko nalogodavac nalozi agentu da mu nabavi taco odredjenu robu iz tacno
odredjene plantaze, o kakvom se poslu radi? (odg. indent posao)
38. Tehnike povlačenja sredstava od svjetske banke:
a) procedura otvorenog rambusa
b) procedura direktnog rambusa izvođača i isporučilaca
c) procedura konfirmiranog - potvrđenog rambusa
d) procedura uslovljenog rambusa
39. Nabrojati sve dokumente koji su potrebni pri izvozu ST poslova:
 Komercijalna faktura
 Tovarni list
 Osiguranje
 Certifikat o porijeklu robe
 Lista pakovanja
 Specifikacija robe
40. Garancije mogu biti:
konfirmirane
opozive
uvjetovane.................
41. Izvozimo bukove elemente za namještaj u Italiju. Poslovni partner iz Italije
dostavio nam je pismo u kojem nas obavještava da će plaćanje izvršiti u skladu sa
ugovorom neopozivim DA-vom kojeg treba otvoriti u roku od 10 dana. Da bi se
ovaj posao mogao što prije realizovati izdat ćemo nalog izvoznom referentu:
Da hitno kontaktira našu poslovnu banku i traži otvaranje akreditiva
Da hitno kontaktira poslovnu banku kupca i traži otvaranje akreditiva
Da hitno kontaktira našu poslovnu banku i traži bankarsku garanciju
Da hitno pošalje saglasnost ino-partnera za uslove plaćanja
Da do daljnjeg ne preuzima nikakve aktivnosti
Da hitno pošalje upit ino-partneru i traži pojašnjenje
42. Izvozimo drvenu rezanu građu u Italiju. Poslovni partner iz Italije dostavio nam je
zahtjev u kojem traži da plaćanje izvršimo neopozivim dokumentarnim
akreditivom otvorenim u korist njegove poslovne banke u Milanu. Da bi se ovaj
posao mogao što prije realizovati izdat ćemo nalog izvoznom referentu da:
Hitno kontaktira našu PB i traži otvaranje akreditiva
Da hitno kontaktira PB kupca i traži otvaranje akreditiva
Da hitno kontaktira špeditera, traži ponudu za njegove usluge
Da hitno pošalje saglasnost ino-partnera za uslove plaćanja ???
Da hitno pošalje upit ino-partnera i traži pojašnjenje
Da ne preuzima nikakve aktivnosti
43. Garancije mogu biti: a)konfirmirane b)uslovljene c)neopozive
44. Fizicko ogranicenje medjunarodnog robnog prometa roba ogleda se u
nametanju ...?
45. Zajednicke karakteristike spoljne i unutrasnje trgovine su ...?
46. Kontra akreditivi predstavljaju poslovnu situaciju kada :
a) jedan nostro akreditiv pokriva jedan loro akreditiv
b) jedan loro akreditiv pokriva drugi loro akreditiv
c) jedan loro akreditiv pokriva jedan nostro akreditiv
d) jedan nostro akreditiv pokriva drugi nostro akreditiv
47. Nostro akreditiv ne moze biti :
a) konfirmiran
b) opoziv
c) prenosiv
d) loro
48. Kod vezanog posla ugovor za isporuku u jednom pravcu moze stupiti na snagu
prije
ili bez stupanja na snagu ugovora za isporuku u suprotnom pravcu ? da/ne
49. Izdavanjem konosmana kapetan broda preuzima odgovornost za :
a) vanjski izgled ambalaze u koju je roba upakovana
50. Da li je avansna garancija moguca u varijanti kontragarancije :
a) ne
b) u pravilu da
c) da
d) u pravilu ne
51. Kod robnih i finansijskih kredita kamata se u pravilu obracunava na neiskoristeni
dio kredita i placa se unazad u fazi koristenja sredstava, odnosno na stanje duga u
fazi otplate kredita :
b) to je u pravilu tako, odnosno siroko je u upotrebi
c) to jeste tako ali ima previse izuzetaka da bi bilo pravilo
d) nije tako jer se kamata ne moze obracunavati u nazad, nego jedino naprijed
52. Da li daleko najveci broj garancija spada u vrstu direktnih garancija? NE, nego u
indirektne
53. dva obezbjeđenja kod hermesa
a. garancije koje daje prema kupcima dužnicima ili garantima iz
javnog i državnog sektora
b. garancije koje se daju kupcima, dužnicima ili garantima iz privatnog
sektora
54. Koje rizike osigurava HERMES pokriva komercijalne i političke rizike

55. Predmet transakcija na forfeting tržištima su potraživanja pokrivena hartijama od
vrijednosti,kojim?
-vlastite avalirane mjenice
-vučene avalirane mjenice
-plative bankarske garancije
-neopozivi dokumentarni i terminski akreditivi
56. Ako je akreditiv domiciliran u zemlji to znači: da je njegova isplata u zemlji domaćeg
uvoznika ili izvoznika.
57. Definišite šta je to carinsko područje: to je dio ili cjelokupna teritorija jedne zemlje na
kojoj važi carinski režim te zemlje. Obično se poklapa sa državnim područjem.
58. Kod procedure povlačenja sredstava od WB,a koju nazivamo uslovljeni rambus
povlačenje sredstava uslovljeno je: time da u vremenu od otvaranja do likvidacije
akreditiva,nije došlo do raskida ugovora o kreditu.
59. Koliko se puta akreditiv kao hartija od vrijednosti može prenijeti? samo jednom,jer su
takva pravila poslovanja akreditivima
60. Notificirajuća banka može se pojaviti kao banka supergarant? može biti i ne mora, zavisi
od sporazuma stranaka u poslu
61. Na šta se odnosi CMR konvencija? na standardizaciju uslova u ugovorima o
međunarodnom drumskom prevozu roba.
62. Kredit kupca javlja se u dva osnovna oblika,koja? vezani i nevezani
63. Dokumentarni akreditiv je veoma sigurno sredstvo obezbjeđenja naplate potraživanja
po osnovu izvezene robe,zbog čega je i njegova upotreba u praksi
masovna.Međutim ,kao što daje sigurnost izvozniku tako sigurnost daje uvozniku.
Kakva je sigurnost uvoznika u poslu koji je pokriven akreditivom? da se zaštiti kupac jer
se stvarno plačanje kupljene robe čvrsto veže sa stvarnom isporukom robe i da se
zaštiti prodavac od neplaćanja isporučene robe, naročito kada se ne poznaje bonitet i
solventnost inostranog kupca.
Zakupoprimac
65. Činjenica je da licitacione garancije spadaju u grupu činidbenih garancija .Za koju činidbu
garant garantuje licitacionom garancijom? Banka garant garantuje da će nalagodavac
do garancije u slučaju da bude odabran od strane investitora kao izvođaća
radova,potisati ugovor sa invest.u skladu sa ponudom koju je prezentirao.
66. Obrazac AWR –avionski transportni list popunjava se u 15 primjeraka ,od kojih su 3
originali i 12 kopija
67. .U modalitetu finansiranja koji primjenjuju banke koje rade na islamskim principima,a
koji nazivamo «project financing»finansijer zadržava pravo
-da učestvuje u upravljanju projektom
Potraživanja po osnovu faktoringa imaju ročnost najviše do jedne godine,a faktor za
68. Ukoliko banka izdaje garanciju po nalogu svoga klijenta o kakvoj vrsti garancije se radi?
Nostro
69. Faktor kao vrsta posrednika u vanjskotrgov.poslovima javlja se ustvari kao prodavac
kupcu kojeg naloži izvoznik? da,jer da bi se faktor zaštitio od mogućih rizika preuzima
de facto vlasništvo nad robom
70. Da bi govorili o kontraakreditivu moraju biti zadovoljena koja dva uslova? akreditivi se
po roku dospjeća i iznosa moraju biti najmanje podudarni
71. Domicil akreditiva ustvari određuje šta? mjesto njegove isplate.
72. Loro akreditiv je ujedno i nostro akreditiv.Zašto?
Nostro akreditiv otvora domaći uvoznik u korist inostranog izvoznika,dok je loro sa

take gledišta izvoznika nastao na isti način i u korist njemu,inostranog izvonika.
73. Tipičan primjer indirektne garancije je: kontragarancija

74. Navedite 3 osnovne funkcije koje izvršava faktor:
obavljanje posredničkih usluga

finansiranje spoljnotr.poslova
preuzimanje rizika naplate
75. Kod izvoznog posla nalog za izdavanje akreditiva izdaje: ino-uvoznik svojoj poslovnoj
banci
76. Šta je honorisanje dokumentarnog akreditiva? otkup dokumenata kroz stvarno plaćanje
kupljene robe sa stvarnom isporukom robe.
77. Neurednost u pogledu podnošenja dokumenata radi njihove naplate iz otvorenog
dokumentarnog akreditiva predstavlja devizni pokušaj? Tačno
78. Navedite dokumente koji se koriste kod plačanja neopozivim dokumentarim
akreditivom,tj.dokumenti u akreditivnom poslovanju:
-trgovačka faktura sa specifikacijom robe

-pun sklop konosmana glaseći na kupca
-uvjerenje o porijeklu robe
-prenosiva polisa o osiguranju robe
-atest proizvođača
79. Osnovni nedostaci inkaso posla:
-nesigurnost naplate
-kupac plaća isporučenu robu prije nego je tu robu preuzeo
80. Učesnici u forfeting poslu:
-uvoznik
-izvoznik
-forfetar
-banka uvoznika
Banka izvoznika
81. Činidbena garancija koju prodaje izvođač radova investitora predstavlja: garancija banke
da će izvođač radova uredno izvršiti obaveze iz ugovora o građenju
82. Šta je posljedica činidbene garancije? plaćanje vrši banka ukoliko nalagodavac po
garanciji ne izvrši predmetnu činidbu na ugovoreni način
83. Instrumenti za finansiranje kapitalnih transakcija?
-kredit kupca
-kredit prodavca
-finansijski kredit
-mješoviti i robni kredit
84. Ekonomski smisao izdavanja garancija prodavca? povećanje obima prodaje

85. Nostro bankovnom doznakom:
a) uvoznik plaća kupljenu robu od izvoznika,

b) izvoznik vraća neopravdani avans uvozniku,
c) distributer plaća svoje dugovanje principalu;
d) kreditor naplaćuje dospjelu ratu kredita po osnovu protestirane
garancije,
e) konsignater transformiše principalu iznos za prodatu robu sa
konsignacionog skladišta
86. Izdavanjem konosmana kapetan broda preuzima odgovornost na :
1. kvalitet i kvantitet robe ukrcane na brod,
2. količinu robe ukrcane na brod,
3. oznake na ambalaži koje su neophodne za pravilan ukrcaj,
4. samo i isključivo za kvalitet ukrcane robe.
87. Finansijski lizing zasniva se na tzv. non-full-play-out ugovorima, a operativni lizing se
zasniva na tzv. full-play-out ugovorima! Da li je ovo tačno?
1. ovo je potpuno tačno,

2. ovi tipovi ugovora nemaju veze sa lizingom, nego sa faktoringom,
3. ovo je djelimično tačno, i to dio za operativni lizing,
4. ovo je upravo suprotno,
5. ovo je djelimično tačno, i to dio za finansijski lizing.
1. kupac uredno avansno isporuciti robu prodavcu, bez ikakvih nedostataka,

2. prodavac uredno vrati predujamljeni iznos novca, u slučaju da ne može da
ispuni preuzete obaveze,
3. prodavac vratiti novac kupcu, obzirom da mu ovaj uopšte nije unaprijed
plaćanje isporučio,
4. kupac uredno izvršiti avansno plaćanje robe, a što je predhodno tako i
Ugovoreno,
- kupac i prodavac svoje obaveze izvršiti striktno u gotovini.
89. Preduzeće „Mars“ d.o.o. iz Sarajeva je sklopilo kupoprodajni ugovor sa preduzećem
„Jupiter“ iz Egipta da izveze 3000 m3 bukove građe po cijeni 100$/m3, na paritetu CFR
Aleksandrija. Plaćanje se treba izvršiti L/C. Kupac je dužan otvoriti L/C na iznos od 60
000$ na koji će se,pošto bude iscrpljen, vratiti na svoj prvobitni iznos četiri puta, što
znači da po ovakvoj odredbi postoji pet tranši u isporukama. Tranše trebaju biti izvršene
u slijedećim mjesecima 2007.god., u martu, aprilu, maju, junu i julu. U svakoj tranši treba
isporučiti po 600m3 bukove građe. Na akreditiv se primjenjuje JOP 500. Akreditivna
banka je banka „ Star“ iz Aleksandrije.
Broj L/C: 01/2007
Rok važnosti: 01.07.2007.
Djelimične isporuke su dozvoljene
Paritet: CFR Aleksandrija
1/3 robe na palubu broda
U martu i aprilu 2007. prodavac je isporučio dogovorene tranše.Međutim u mjesecu maju
2007. prodavac je dobio ponudu od drugog kupca da isporuči 700m3 bukove građe po
cijeni od 130$/m3. Obzirom na ponuđenu cijenu prodavac je prihvatio ponudu i isporučio
navedenu količinu robe, preskačući obavezu prema „Jupiteru“. Zbog toga je u junu 2007.
odlučio da „Jupiteru“ isporuči 1200m3 kako bi nadoknadio tranšu za mart 2007. Nakon
što je brod isplovio i pošto su prikupljena sva potrebna dokumenta, 19.06.2007., „Mars“
je prezentirao dokumenta svojoj banci „ Union“. Slijedeći dan „Union“ banka je poslala
obavjest „Marsu“.
1. Koje vrste L/C je otvorio „Jupiter“ preko svoje banke „ Star“?

Rotativni akreditiv.
2. O čemu je „Union“ banka obavjestila „Mars“?

Da je akreditiv zatvoren.
3. Da li je otvoreni L/C bio djeljiv i zašto?

Jeste, zato što su dozvoljene djelimične isporuke.
4. Za čiji je bonitet zainteresovan „Mars“?

Za bonitet „Star“ banke iz Aleksandrije.
5. Koliko je iznosio ukupan prihod preduzeća „Mars“ u ovom poslu?

12000$.

91. Loro inkaso posao podrazumijeva slučaj dokumentarne naplate kada domaća banka
prima nalog od inostrane banke da pozove domaćeg kupca da otkupi dokumenta. Loro
doznakom inostrana banka daje nalog domaćoj banci da izvrši isplatu.
92. Notificirajuća banka može se pojaviti i kao banka supergarant? Može biti, i ne mora,
zavisi od sporazuma stranaka u poslu.
93. Vrste garancije: Nostro- loro, Uvjetne- bezuvjetne, konfirmirane garancije,
supergarancija, pokrivene- nepokrivene, direktne –indirektne, činidbene- plative.

nedostataka,
gotovini.
95. Modaliteti finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu zasnovani
su na beskamatnom modelu finansiranja, a temelje se na poslovnim odnosima
zajedničkog učešća u raspodjeli ostvarene dobiti, odnosno gubitka.
96. Koja su dva osnovna dokumenta o osiguranju u izvoznim poslovima? Polica osiguranja i
potvrda osiguranja
98. Domaća firma «A» ugovorila je uvoz voćnih sokova iz grčke firme «B». Ino partner je
tražio otvaranje neopozivog dokumentarnog akreditiva konfirmiranog od strane
austrijske banke, što je domaća firma i učinila. Rok plaćanja po ovom poslu uvoza bio je
45 dana od dana isporuke. Sedam dana nakon prijema robe u svom skladištu firma «A»
obavijestila je grčkog partnera da su poručeni voćni sokovi ne odgovaraju ugovorenom
kvalitetu, te da mu iste stavlja na raspolaganje u svom skladištu u Sarajevu, Curine njive
b.b. Istovremeno, firma «A» obavijestila je banku o ovom slučaju, a ova konfirmirajuću
banku. Izvoznik, firma «B» je 45-og dana preko notificirajuće banke (Afrodita bank)
zatražila plaćanje, što je odbijeno i od strane akreditivne, i od strane konfirmirajuće
banke. Firma «B» nakon odbijanja plaćanja preduzela je mjere za sudsku naplatu od
osnovnog dužnika i banaka u akreditivnom poslu.
i. Da li smatrate da je akreditivna banka postupila ispravno kada je odbila poziv za

plaćanje? Ne
ii. Zbog čega? Zato što su svi prezentirani dokumenti vezani za akreditiv bili u
redu
iii. Da li smatrate da je postupak domaćeg partnera poslovno bio korektan? Ne
iv. Šta je izvoznik propustio da uradi da bi izbjegao ovakve neugodnosti? Trebao
prijemu robe.
Prostom predajom, indosiranjem i cesijom


podrazumijevamo:
d) isporuka u roku od 15 dana
e) ukrcaj na brod u roku od 14 dana
f) ukrcaj na brod odmah
prijemu garancije i proslijedi mu je, međutim, njena uloga nije baš samo formalna.
Zašto?
Je ustvari obim rizika koji forfetar, odnosno faktror preuzimaju od klijenta. U slučaju
faktoringa faktor preuzma samo i isključivo rizik naplate- delcredere rizik, dok u slucaju
forfeta forfetar pruzima sveukupnost rizika kojima je izloženo odredeno potraživanje.




transakcijama?
108. Koja institucija izdaje konzularnu fakturu – consular invoice: Konzulat zemlje
uvoznika
c) plaćanje unaprijed
d) naplata avansa i međuavansa
110. Banka koja je izvršila potvrdu akreditiva je konfirmirajuča banka.
111. U slučaju isteka roka akreditiva, prodavac će tražiti INKASO NAPLATU.
112. Da li se oprema kod lizinga može otkupiti prije isteka ugovora? Da, ako je tako
ugovoreno.
113. Opozivi- konfirmirani akreditiv. Potvrdjeni
114. Jednostrani akreditiv – Koji se gase nakon isplate akreditivnog iznosa
115. Ostali dokumenti u akreditivnom poslovanju.
Uvjerenje o porijeklu robe

Uvjerenje o kontroli kvalitete
Certifikat o analizi robe
Certifikat o tezini
116. Kako s eobavlja inkaso posao. Izvoznik dostavlja otpremna dokumenta svojoj
banci, koja vrsi naplatu tih dokumenata tako sto ih prosljedi korespodentskoj banci,
koja prezentira ta dokumenta kupcu radi naplate.
117. Prednosti inkaso posla: Smanjuju se troskovi
118. nedostaci inkaso posla: Veci rizik naplate, Dug vremenski period za naplatu.
119. Vrste inkaso posla:
Indirektni inkaso posao, Direktni inkaso posao. Nostro inkaso posao, Loro inkaso
posao Robni dokumentarni inkaso posao, Nerobni dokumentarni inkaso posao,
Inkaso uz garanciju banke.
120. Kada se koristi inkaso. Kada postoji povjerenje među partnerima
121. vreste akreditiva:
Nostro i loro akreditiv

Prenosivi i neprenosivi akreditiv
Opozivi neopozivi akreditiv
Konfirmirani i nekonfirmirani akreditiv
Akreditiv domicilirani u zemlji i inostranstvu
Kontra akreditiv
Akreditiv sa crvenom klauzulom
122. razlika izmedju akreditiva i inkaso posla
Kod akreditivnog posla banka ima obavezu placanja dok kod inkaso posla banka
nastupa u ulozi inkasanta i ne garantuje placanje.
159. koje rizike faktor na sebe preuzima, a koje ne

Faktor firma na sebe preuzima rizike naplate najcesce po nacelima del kreder
Faktor firma nije odgovorna ni za kakve gubitke
Ne odgovara ni za posljedice naknadne nagodbe.
160. Troškovi finansiranja spoljnotrgovinskih poslova kreditnim
aranžmanima podrazumijevaju
kamata (kod multilateralnih i javnih izvora finansiranja uglavnom imamo fiksne k.s., dok
privatni izvori finansiranja mogu imati fiksne, relativno fiksne i promjenljive k.s. kao
referentne k.s. uglavnom se koriste LIBOR i FIBOR stope.)
provizija na angažovana neiskorištena sredstva kredita COMMITMENT FE (ovaj trošak
uglavnom se javlja kod kredita kupca i finansijskih kredita)
jednokratni trošak – FRONTENDEC FEE
troškovi osiguranja ili garancije (plaća zajmodavac).
161. Garancija sama po sebi predstavlja vrstu ugovora,i šta u principu znači
za garanta, a šta za korisnika garancije?
Nalogodavac po garanciji (dužnik) – zahtjeva od banke izdavanje garancije, sklapa sa
bankom poseban ugovor.
Banka garant (dobiva proviziju)
Korisnik garancije (povjerilac)
162. Navedite neke od tipičnih vidova plativih garancija:

Garancija za otplatu kredita prodavca (izvođača) – koristi se kod velikih projekata, a
izvođači ovih projekata javljaju se kao kreditori. Ove garancije možemo podjeliti na 2
tipa:
Bankarske garancije za plaćanje po garantnom kreditu putem doznake
Garancije za iskup mjenice.
Garancije za otplatu finansijskog kredita – prate kredite date u novcu tj. likvidnim
sredstvima.
163. Prilikom uvoza odnosno izvoza u carinske dokumente ubrajamo :

Uvjerenje o krajnjoj namjeni robe
Uvjerenje o porjeklu robe
Konzularna faktura
Carinska faktura
Sanitarno uvjerenje
Veterinarsko uvjerenje
Fitopatološko uvjerenje
164. Šta je cilj izdavanja konzularne fakture:

Konzularna faktura – isprava kojom konzul zemlje namjene u zemlji izvoza potvrđuje
vjerodostojnost fakturisane cijene robe (ad valorem – po fakturnoj vrijednosti ocarinjene
robe)
165. Za neke svoje programe dugoročnog i kratkoročnog finanasiranja, Islamska
razvojna banka kao posrednike za plasman sredstava koristi razvojne banke drugih
zemalja ?
1. Tačno
2. Netačno

instrument zaštite interesa kupca,
instrument obezbjeđenja plaćanja,
instrument povećanja obima prodaje,
instrument bankarske zaštite,
instrument međunarodnog platnog prometa
167. KAKVU FUNKCIJU DOKAZIVANJE PORIJEKLA ROBE IMA ZA

IZVOZNIKA (ali i za uviznika) ? Dokazivanje porijekla je često pojam osnovnih
karakteristika kvaliteta i izgleda proizvoda vezanih za određeno podučje proizvodnje.
Spoljnotrgovinsko poslovanje
TEST
1. Dokumentarni akreditiv i bankarska garancija su sredstva obezbjeđenja plaćanja u
vanjskotrgovinskim poslovima, u određenim elementima su i slični.Koja je međutim
bitna razlika između njih?
- Dokumentarni akreditiv je sredstvo plaćanja i obezbjeđenje plaćanja, dok je
bankarska garancija sredstvo obezbjeđenja plaćanja.
2. U grece periodu se plaća: samo kamata.
3. Uslovljeni rambus predstavlja:
1. vrstu komisionog vanjskotrgovinskog posla, u kojem banka igra aktivnu ulogu,

2. posao u kojem ni kupacni prodavac ne snose troškove glavnog prevoza,
3. vrstu kredita u vanjskotrgovinskom poslovanju,
4. tehniku povlačenja sredstava od WB-Svjetske banke,
5. jedan od načina dobijanja kredita od EBRD-a,
6. data konstrukcija je besmislica.
a) uvoznik plaća kupljenu od izvoznika,

d) kreditor naplaćuje dospjelu ratu kredita po osnovu protestirane garancije,
konsignacionog skladišta.

6. Finansijski lizing zasniva se na tzv. non-full-play-out ugovorima, a operativni lizing se

zasniva na tzv. full-play-out ugovorima! Da li je ovo tačno?

7. U modalitete finansiranja spoljnotrgovinskih poslova koje koriste banke čije

funkcionisanje počiva na islamskim principima spada i kreditno finansiranje.
a) TAČNO b) NETAČNO
8. Dopunite i pojasnite tokove u principijalnoj šemi forfetiranja ( navedite učesnike u

ovom poslu) !
9. Značenje skraćenice DEG je: Njemačko investiciono razvojno društvo.
10. Orginal željezničkog tovarnog lista :
a) prati transport, dok se ovjerena kopija predaje pošiljaocu,

b) ne prati transport nego se predaje pošiljaocu robe,,
c) prati transport, dok se ovjerena kopija predaje prijevozniku robe,
d) prati transport, dok ovjerena kopija služi za prenos vlasništva.
11. U slučajevima kada se u aranžmanima kompenzacije javljaju četri partnera, govorimo

o proširenom kompenzacionom aranžmanu.

Ugovoreno,
5. kupac i prodavac svoje obaveze izvršiti striktno u gotovini.
13. Kod izvoznog posla, Privredna komora izadaje: certifikat o porijeklu robe.
14. Potraživanja po osnovu faktoringa imaju ročnost najviše do 60 dana , a faktor za

svoje usluge naplaćuje proviziju .
15. Koja je bitna sličnost između plativih i činidbenih garancija?

Bitna sličnost između plativih i činidbenih garancija je ta što im se krajnja
obaveza banke garanta svodi na plaćanje, tj. njihovo izvršenje je u novcu.
Posljedica ne plaćanja ili činidbe određene naknade.
16. Preduzeće „Mars“ d.o.o. iz Sarajeva je sklopilo kupoprodajni ugovor sa preduzećem

Broj L/C: 01/2007




12000$.
PRVA PARCIJALA Test iz STP - obratite pažnju na odgovore, ja imam ove, ali nisam 100 %
sigurna da su svi točni :)
1.Učesnici u licitaciji ako prodaju robu ili uslugu licitiraju:
«na dole»
2.Roba na konsignaciji oslobođena je carine:
ne,na takvu robu će carina svakako biti plačena
3.PROVIZIJA KOMISIONARA U POSLOVIMA POSREDOVANJA ODREĐUJE SE :
u pravilu u fiksnom iznosu što se definiše ugovorom ili dogovorom zainteresovanih strana.
4.Saznali smo da cijena lopata za snijeg u Italiji, preračunato u domaću valutu, iznosi 12 KM.
Lopate za snijeg bi na domaćem tržištu mogli prodati po cijeni od 18 KM za komad. Da bi
donijeli odluku o ulasku u ovaj posao, uz praćenje vremenske prognoze, koju metodu kalkulacije
bi koristili ?
diferencionu
5.AUKCIJSKI VID PRODAJE ROBE JE VID MASOVNE PRODAJE INDIVIDUALNO

ODREĐENE ROBE,KOJA JE ZAMJENJLJIVA I PO PRAVILU U CJELOSTI PRISUTNA
ne jer se na aukcijama trguje samo i isključivo fungibilnom robom – nezamjenjivom robom
6.JAVNI SKLADIŠTARI ,PORED DORADNIH FAZA NA ROBI, PO NALOGU

PRINCIPALA BAVE SE I KONDICIONIRANJEM ROBE , ŠTA TO ZNAČI ?
ovim postupcima javni skladištar održava upotrebnu i tržišnu vrijednost povjerene mu robe
7. KOD KOJE OD NAVEDENIH KLAUZULA GLAVNI PRIJEVOZ NIJE PLAĆEN ?
FAS
8.POVJERILAC ORTAČKE FIRME IMA PRAVO DA ZAHTIJEVA ISPINJENJE OBAVEZA

U CJELOSTI OD SVAKOG POJEDINOG ORTAKA I TO BEZ OBZIRA KOLIKI JE NJEGOV
POJEDINAČNI ULOG U ORTAČKOJ FIRMI ?
a. ne jer ortaci odgovaraju neograničeno solidarno ali do iznosa uloga u ortačku firmu
b. da jer na ovaj način zakonodavstvo štiti povjerioca od tzv. Lažnog stečaja
9.Ukoliko je uz naziv firme navedena i oznaka S.A. ili Ltd. ili Corp. ili A.G. ili S.p.Az. jasno je
da se radi o :
d.d.
10.Posao sa dvojnom premijom i dvojnim izborom predstavlja špekulaciju u kojoj špekulant,

plaćajući premiju zadržava pravo da:
odustane od ugovora i promijeni ulogu u poslu
Preduzeće “Mars” iz Sarajeva ima ponudu za uvoz 1000 komada stolica od preduzeća “Timber”
iz Egipta na paritetu CFR Aleksandria po cijeni od 50 eura/komad. Uvoznika se obratio svom
špediteru sa molbom da mu dostavi sve podatke o troškovima u vezi s organizacijom
spoljnotrgovinskog posla kako bi napravio predkalkulaciju.
• pakovanje robe za izvoz 1000 KM

• organizovanje pretprijevoza 900 KM
• utovar robe na brod 250 KM
• troškovi izvozne carinske procedure 500 KM
• troškovi usluga uvoznog agenta 300 KM
• troškovi glavnog prijevoza 3000 KM
• troškovi osiguranja robe (Aleksandrija-Ploče) 1000 KM
• organizovanje postprijevoza 100 KM
• istovar sa postprijevoza 300 KM
• troškovi uvoznih carina 400 KM
• bankarski troškovi 500 KM
OPŠTI TROŠKOVI preduzeća „Mars“ 1000 KM
Marža uvoznika 10% od vrijednosti robe na paritetu CIF.

1 euro = 2KM
Na osnovu datih troškova napravite pretkalkulaciju preduzeća „Mars“.
11. Koju ćete metodu primijeniti u izradi pretkalkulacije?

12. Kolika je marža?
13. Koja je najniža cijena po kojoj se roba može prodavati?
14. Kolika je marža na paritetu FOB?
POJAM SPOLJNE TRGOVINE
SPOLJNA TRGOVINA u širem smislu je redovna razmjena dobara i usluga sa
inostranstvom u obliku trajne i profesionalne djelatnosti.
Spoljna trgovina predstavlja dio prometa u kome se razmjena obavlja na taj način što
predmet kupoprodaje, prelazeći carinsku liniju napušta teritoriju zemlje prodavca
(izvoz) ili ulazi na teritoriju zemlje kupca (uvoz).
Pored razmjene materijalnih dobara obuhvata i proizvodne i neproizvodne usluge po
nalogu i za račun inostranih državljana (transport, špedicija, osiguranje, privredne
informacije i propaganda, bankarske usluge, turizam...).
ST u užem smislu obavljala je samo promet roba, da bi poslije ST u širem smislu
obuhvatala cjelokupnu razmjenu: promet roba, promet usluga, promet kapitala,
promet ljudi, prenos vijesti i informacija
ST – ukupnost razmjene jedne zemlje sa drugim zemljama
MT (međunarodna trg.) – ukupan obim razmjene zemalja cijelog svijeta *1
OSNOVNI ZADACI (DJELATNOSTI) SPOLJNOTRGOVINSKIH
PREDUZEĆA
 Izvoz robe i usluga

 Uvoz robe i usluga
 Vršenje uslužnih djelatnosti: -po nalogu i za račun inostranih državljana
-po nalogu i za račun domaćih privrednih pred. i
građana
VRSTE ST PREDUZEĆA: -preduzeće za izvoz i uvoz; -pred. za zastupanje
inostranih firmi; -pred. za međ. špediciju i transport; -pred. za ugovornu kontrolu itd.
OBLICI PREDUZEĆA *2¸
PRIVATNA PREDUZEĆA – osnovni kapital kojim raspolažu vlasništvo je jednog
lica ili porodice (svojina jednog lica ili porodice) ili većeg broja lica udruženih u
jedno društvo (svojina dva ili više lica)
ORTAČKO PREDUZEĆE – na osnovu ugovora o ortakluku, udružuju se 2 ili više
lica radi zajedničkog obavljanja određene djelatnosti. Odnos između članova društva
(ortaka), reguliše se ugovorom o ortakluku na način kako se oni sami međusobno
dogovore. Ortaci su prema trećim licima odgovorni neograničeno, solidarno i lično,
za obaveze. Solidarnost obaveze ortaka ogleda se u odgovornosti jednog člana za sve
druge, jer povjerilac ortačke firme ima pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze u
cjelosti od svakog pojedinog ortaka i to bez obzira koliki je njegov lični udi o u
ukupnom kapitalu ortačke firme. Neograničena odgovornost – svaki od ortaka
cjelokupnom svojom imovinom (ličnom) garantuje obaveze ortačkog preduzeža u
cjelosti. Partnerstvo se prekida sa raskidom ugovora i tako nestaje firma, ali se
partnerstva završavaju kupovinom tog dijela od strane drugog partnera.

KOMANDITNO DRUŠTVO – to su trgovačka društva javnih i tajnih ortaka, pri
čemu su samo javni neograničeno, solidarno i lično odgovaraju za obaveze društva,
dok tajni ortaci (komanditori) odgovaraju samo srazmjerno uloženom kapitalu u
društvo. Javni ortaci (stvarni vlasnici – osnivači društva) su tzv. komplementari i
odgovaraju za obaveze tog društva. Tajni ortaci – tzv. komanditori finansiraju
vlastitim kapitalom rad tog komanditnog društva. Ugovor između stvarnih vlasnika
tog društva i komanditora su poznati samo komplementarima. Komanditori se mogu
pojaviti kao povjerioci, isto kao i komplementari. 2a)KOMANDITNO DRUŠTVO
NA AKCIJE (umjesto komanditora-akcionari)
AKCIONARSKO DRUŠTVO – mobilizacijom slobodnih novčanih sredstava a i od
ušteda, stvara se kapital akcionarskog društva, koji se dijeli na veći broj jednakih
dijelova – akcija. Lica koja kupuju te akcije postaju akcionari. Svaka akcija glasi na
jednu određenu sumu novca i to je njena nominalna vrijednost. Akcija u principu
glasi na donosioca tj. ona je prenosiva i može se prodavati po cijeni koja se ne mora
poklapati sa njenom nominalnom vrijednošću, već po tržišnoj cijeni (tržišna
vrijednost). Tržišna cijena zavisi od visine dividende koju akcija donosi njenom
imaocu. Razlika između akcija i obveznica je u tome što kod obveznica moramo
vratiti fiksni iznos i kamatu, a kod dionice ne moramo vratiti glavnicu tj. fiksni iznos.
*3
DRUŠTVO SA OGRANIČENIM JEMSTVOM (D.O.O.) *4
U reguliranju i obavljanju ST imaju 3 grupe učesnika, tj. organizacije koje sačinjavaju
mrežu ST organizacija su:

-državni organi,
-mis... ustanove, asocijacije ili zajednice
-privredna preduzeća koja se bave izvozom i uvozom roba i usluga i pružanjem
usluga u ST.
ZNAČAJ U RAZVOJU PRIVREDE – osnovne karakteristike ST
Snabdijeva privredu zemlje proizvodima i uslugama koje ... nije u mogućnosti da
proizvede ili ih ne proizvodi u dovoljnim količinama
Doprinosi svjetskoj podjeli rada – smanjuje proizvodne troškove
Omogućava konkurenciju i sprečava stvaranje monopola
Olakšava izvoz kapitala
INTERES DRŽAVE ZA UČEŠĆE U ST POSLU je što je ona neposredni i
isključivi nosilac ST transakcija i ima potpun monopol.
POSREDNIČKA TRGOVAČKA DRUŠTVA
POSREDNICI
1) KOMISIONAR
– posluje u svoje ime, a za tuđi račun (račun nalogodavca – komitenta). Svoje usluge
u kupoprodaji roba i usluga obavljaju obično za fiksnu proviziju. Pravo na naplatu

provizije stiče nakon izvršenja povjerenog posla, sem ukoliko do izvršenja posla nije
došlo greškom komitenta. Komisioni odnos uspostavlja se davanjem naloga za
izvršenjem konkretnog posla. Komisionar se ne ograničava samo na rad s jednim
komitentom niti određenom kategorijom robe. Može da preuzima poslove u svoje ime
i za svoj račun radi ostvarenja dobiti iz razlike u cijeni poslije pokrića svih troškova
koje sam snosi.
VRSTE KOMISIONOG NALOGA
Tržišni – kada komitent povjerava komisionaru da posao obavi na najpovoljniji način
prema tržišnim okolnostima po svojoj najboljoj savjesti i stručnom znanju.
Uslovljeni – kada komitent tačno propisuje minimalne uslove pod kojim komisionar
može obaviti konkretni posao kupoprodaje robe.
Komitent ne može opozvati nalog komisionaru ako je ugovor zaključen-komitent
snosi rizik i troškove.
2) INOSTRANI ZASTUPNICI (AGENTI)
Agent obavlja trgovačke poslove u ime i za račun komitenta, koga stalno i javno
zastupa u svim prilikama, kako je to predviđeno ugovorom o zastupstvu. Zastupnik ne
može zastupati interese i raditi za konkurentsku firmu svog komitenta (principala), ali
zato može zastupati više firmi koje međusobno nisu konkurenti. U cilju detaljnog
regulisanja međusobnih odnosa, obaveza i dužnosti, između principala i zastupnika se
prethodno zaključuje ugovor o zastupstvu. Zastupstvo obično započinje probnim

rokom. U ugovoru se reguliše teritorijalna nadležnost agenta. S obzirom na veličinu
teritorije zastupnici mogu biti:
-generalni zastupnik – obrađuje cijelu teritoriju jedne ili više susjednih zemalja
-pokrajinski – obrađuje manju ili veću oblast
-lokalni – obrađuje veći grad ili industrijski rejon.
Zastupnik treba da poznaje i osnovne karakteristike robe konkurentske firme i
uslove pod kojima ona nudi robu na prodaju, kako bi mogao ukazati prednosti nad
robom i uslugama konkurenta. Zastupnik usluge obavlja za proviziju čija se visina
utvrđuje ugovorom. Ta visina provizije može se odrediti na više načina:
-određeni procenat od vrijednosti robe koja je isporučena i plaćena
-provizija u zavisnosti od visine postignutih cijena
-provizija u zavisnosti od nivoa ostvarene dobiti kod principala
-provizija u fiksnim mjesečnim iznosima.
Visina provizije zavisi o vrste artikala s kojima se radi (sirovine, poluproizvodi,
gotovi proizvodi) tj. od uobičajenog napora u prodaji pojedinih vrsta robe.
U zavisnosti od vrste artikala, prodaje, veličine područja i intenziteta potraživanja,
zastupniku se u izvjesnim slučajevima daje i ovo pravo da razgranava svoju mrežu u
obradi tržišta. U svakom slučaju, principal zadržava pravo da odobri ili ne odobri
zastupnikom postupak i izbor ličnosti za ovaj posao. Ugovorom o podzastupničkom
odnosu se obično reguliše da provizija podzastupnika biva pokrivena iz
provizije(generalnog) zastupnika. ... Agenti ne snose rizik naplate. ...

Vrste skladišta (gotovih proizvoda i njihovih dijelova) u kojim zastupnik može
čuvati robu:
KONSIGNACIONO skladište – u slučaju obimnijih potreba u hitnim isporukama
roba. Roba nije prošla carinski sistem te zemlje, nego je samo pod carinskim
nadzorom. Njeno carinjenje obavlja se pri prodaji robe, a pravdanje se vrši na osnovu
faktura o isporučenoj robi ispostavljenih od strane držaoca konsignacionog skladišta.
U fakturi označene cijene važe kao najmanje po kojima se roba može prodavati sa
konsignacionog skladišta. Ako određena količina robe ne bude prodata, zastupnik je
treba vratiti principalu ili mu platiti iznos te neprodate robe.
SOPSTVENO skladište – zastupnik pod izvjesnim povoljnim uslovima i kreditnim
olakšicama obično nabavlja potrebnu robu ili dijelove prema realnom zahtjevu tržišta
*6
DELKREDERE ZASTUPNIK – prihvata na sebe rizik naplate isporučene robe uz
delkredere proviziju koja je viša od uobičajene.
Principali se obično žele zaštititi od agenata putem banaka koje prebacuju proviziju
agentu. Kada kupac dobije potvrdu da je sve platio onda ide u skladište po robu.
3) DISTRIBUTER (SAMOSTALNI ZASTUPNIK)
Na osnovu ugovora sa principalom distributer raspolaže isključivim pravom prodaje
njegove robe na određenom području. On kupuje robu od principala uz dobijanje

rabata na veliko. Radi u svoje ime i za svoj račun, i nabavljenu robu prodaje
trgovinama na veliko:
-po tržišnim cijenama,
-po kataloškim cijenama principala,
-po specijalnim cijenama uz odobrenje principala.
Zarada distributera je iz rabata na veliko.
4) BROKER
Brokeri su samostalni trgovci, koji bez ikakvog trajnog ugovornog odnosa, već po
konkretnim nalozima od slučaja do slučaja, posreduju između kupca i prodavca
prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora. Oni dovode u vezu ponuđača i kupca
na tržištu određene robe. Nalog brokeru za izvršenje određene posredničke uloge
može biti uslovljen (ograničen) i tržišni (neograničen). Na tržištu postoje 2 vrste
brokera:
-zvanični – lica imenovana od strane državne vlasti, trgovačke komore ili uprave
berze
-prikladni – unajmljeni stručnjak za vršenje određenih usluga u ime i za račun
principala.
Za vršenje svojih usluga broker naplaćuje brokersku proviziju (kurtažu) koja se
obračunava na ugovorenu vrijednost predmeta kupoprodaje, a plativa je na dan

stupanja na snagu posredovnog ugovora. Svaka od ugovornih strana obično plaća
polovinu provizije brokeru.
BIRO
(tehnički projektantsko-konsultativni inžinjering – consulting engineer firms) –
nezavisni tehnički biroi specijalizovani po pojedinim područjima privredne
djelatnosti, koji se bave stručnim tehničkim konsultacijama i izradom projekata za
nove objekte. Oni izrađuju studije i projekte za račun nalogodavca specijalizovano po
područjima.
OSTALI VIDOVI POSREDNIKA
KOMPRADOR (jap. Banto) – posebna vrsta trgovačkih posrednika koji postoje u
azijskim zemljama (Japan i Kina) i koji preuzimaju poslovne naloge kupoprodaje
robe od evropskih trgovačkih kuća i obavljaju sav posao sa domaćim trgovcima
poznajući njihove navike i običaje. Rade za proviziju. Ponekad na sebe preuzimaju
delkredere rizik. Specijaliziraju se za određenu robu.
Odnos kompradora i principala može biti:
-komprador je namještenik principala pod ugovorom uz položenu kauciju
-komprador je suvlasnik firme principala

-komprador može biti samostalni trgovac koji svoj odnos sa principalom reguliše
ugovorom o saradnji.
FAKTOR (koja je uloga faktora) je posrednik u spoljnotrgovinskim poslovima koji
se uključuju u izvozne poslove radi njihovog finansiranja. Njemu se uručuju otpremni
dokumenti za izvoznu robu, zatim izvoznik na toj osnovi vuče na faktora mjenicu
obično u iznosu od 80% vrijednosti robe čije dokumente posjeduje. Faktor zatim po
nalogu izvoznika prodaje robu njegovoj mušteriji koja uživa kredit. Faktor plaća 80%
za dokumente a provizija mu je 20%.
DŽOBER – ima ulogu povremenog trgovca na veliko, koji kupuju od uvoznika ili
komisionara kompletne partije određene robe i preprodaju je malotrgovcima.
FILIJALA U INOSTRANSTVU
Radi uspostavljanja i održavanja neposrednog, ličnog i trajnog kontakta sa kupcima i
prodavcima i uvida u situaciju na najvažnijim tržištima, obično veće firme osnivaju
svoje filijale. Filijala u inostranstvu je predstavništvo kompanije u inostranstvu i
koristi se za nastup na značajnim tržištima. One se moraju upisati u trgovački registar,
zvanično prijaviti nadležnim organima državne vlasti, poreskim vlastima, trgovačkoj
komori i zvaničnim predstavnicima sopstvene zemlje.
DELEGAT U INOSTRANSTVU
Može biti stalni i privremeni. Ukoliko u dotičnoj zemlji ne postoje sopstvene filijale,
tada se biraju stalni delegati kao predstavnici firme koji posao uvida i praćenje stanja
na tržištu vrše za račun centrale. Ukoliko nema potrebe za stalnim delegatom onda se
na određeno tržište sa konkretnim zadacima šalje povremeni delegat sa izrađenim
programom puta. Delegat mora biti snabdjeven pismenim ovlaštenjem firme koja ga
šalje na službeni put i treba da ima međunarodne poslovne legitimacije.
USLUŽNE DJELATNOSTI U PROMETU
Za usluge uskladištenja i čuvanja robe JAVNI SKLADIŠTAR naplaćuje skladišninu
koja je unaprijed utvrđena u tarifi i javna za vršenje ostalih usluga, nalogodavac plaća
po sporazumu iznos koji se utvrđuje zaključnicom. Prilikom preuzimanja robe na
uskladištenje, javni skladištar vlasniku robe izdaje svoju potvrdu – varant
(skladišnica) HOV na ime i na donosioca.
SLOBODNE ZONE – LUKE to je određeni prostor koji uživa tzv. carinsku
eksteritorijalnost na čijem se tlu nalazi. Roba smještena u toj zoni nije namjenjena
stavljanju u promet na tržištu zemlje gdje se nalazi, nego daljnoj otpremi, a cilj je
eliminisanje neophodnih carinskih formalnosti za robu koja je inače namjenjena
daljnjoj otpremi.
SLOBODNA CARINSKA SKLADIŠTA – osnivaju se samo u mjestima gdje
postoje carinarnice ili ispostave carinske službe. Tu se smješta još neocarinjena roba
iz uvoza prije njenog stavljanja u slobodni promet, ali se čuva i roba koja je
ocarinjena, a namjenjena izvozu sve do dana njene otpreme
MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA – špedicija radeći u svoje ime, a za račun
nalogodavca, organizuje radnje oko pripreme robe za isporuku, zatim primopredaju
robe, obezbjeđenje robnih i drugih dokumenata, pribavljanje prevoznih sredstava,
izvozno-uvozno carinjenje robe... tako da roba stigne na odredište u željenom stanju
po količini, kvalitetu i izgledu. Špediter rukuje kompletnim procesom izvoza robe.
Carinski poslovi se ne mogu završiti bez špeditera.
Vrste špeditera tj. međ. špediteri posebnih specijalnosti:
-loko špedicija (služi u poslovima unutrašnjeg prometa)
-kontinentalna špedicija (orjentisana je na poslove koje treba organizovati i izvršiti u
kontinentalnim vidovima transporta – željeznica, drumski, avionski, rječni, jezerski tj.
bez kombinovanja prekomorskog
-sajamski špediteri (specijalizovani za poslove oko priprema i organizovanja raznih
sajamskih priredbi, izložbi...)
-pogranični špediteri (obavljaju usluge carinskih postupaka na robi namjenjenoj
izvozu ili iz uvoza i sl.)
-lučki špediteri (pružaju kompletne usluge u organizovanju prekomorskog transporta)

Špediteri imaju dugoročni poslovni odnos sa principalom i uvijek djeluju
savjetodavno (uradi ovako, nemoj to uraditi). Često mijenjanje špeditera nije dobro,
jer su oni dragocjen izvor informacija za konkurenciju.
Poslovi za račun nalogodavca koji obavljaju špediteri su:
Zaključenje ugovora o prevozu robe, ostvaruje najtješnji kontakt sa vozarom pri
utovaru robe, osiguranje robe u prevozu, ugovor o uskladištenju robe, obavlja sam čin
carinjenja, obezbjeđuje sva carinska dokumenta, vrši kontrolu transportnih
dokumenata...
Međunarodni transport – ostvaruje f-ju fizičkog premještanja robe i putnika u međ.
prometu. Primjenjuje se: pomorski, rječni i jezerski, željeznički, drumski i avio
transport.
Elementi inostranosti – razlike u zemlji prodavca i kupca u pogledu društveno-
ekonomskog sistema, pravnog, finansijskog, kreditno-monetarnog, razlike u jeziku,
posl. običajima, franšiza...
DRŽAVNA PREDUZEĆA
Razlozi pojave državnih preduzeća:
-fiskalni razlozi – obezbjeđenje prihoda za državnu kasu
-državna vlast preuzima na sebe privrednu djelatnost s ciljem zaštite javnog interesa
(elektična energija, vodovod, proizvodnja, naoružanje i sl.)
ESOMAR – najveća ustanova za istraživanje tržišta u svijetu Amsterdam, Holandija.
AC Nielsen i IMS International (SAD), GFK (D), SOFRES-group (Francuska)
ZADRUŽNA PREDUZEĆA
Cilj je zaštititi sitne proizvođače i potrošače od skupih usluga trgovine i banaka.
Udruživanjem sitnih proizvođača radi prodaje njihovih proizvoda neposrednim
potrošačima nastale su tzv. PROIZVOĐAČKE ZADRUGE – da bi najveći dio
potreba nabavljale neposredno od proizvođača.
Proizvođači i potrošači udružujući se u KREDITNE ZADRUGE na bazi svoji ušteda i
uzajamnog jemstva dolazili do kredita pod povoljnim uslovima.
OBLICI POVEZIVANJA PREDUZEĆA

KONCERNI – su forma trajnog povezivanja većeg broja preduzeća, najčešće jedne
iste grane djelatnosti pod istim rukovodstvom. Teži se povećanju profitne stope,
putem sniženja troškova proizvodnje i prometa.
KARTELI – to je forma privrednih sporazuma između istorodnih preduzeća u cilju
obezbjeđenja monopolskog položaja na tržištu kroz njegovu raspodjelu, diktiranje
monopolskih cijena i drugih uslova prodaje. Cilj je, dakle, uvećanje profita putem
diktiranja prodajnih cijena, a ne kroz smanjenje proizvodnih troškova. S obzirom na
obim tržišta karteli mogu biti:
-nacionalnog značaja – sporazum između domaćih preduzeća u jednoj zemlji
-međunarodnog značaja – preduzeća domicilirana u 2 ili više zemalja
Vrste kartela
karteli cijena – utvrđuju najnižu cijenu po kojoj se predmetna roba može prodavati na
određenom tržištu,
karteli prodaje – mogu biti dvojaki: na bazi određivanja količina robe koja će se
izložiti u prodaji u određenim vremenskim razmacima i na bazi raspodjele tržišta
između učesnika u kartelu,
karteli na bazi regulisanja dobiti (pul tj. pool) – dozvoljava svojim članovima punu
slobodu akcije i u pogledu cijena, uslova prodaje, raspodjele tržišta, ali su članovi
obavezni u određenim vremenskim razmacima uplatiti ugovorenu sumu novca u
zajedničku kasu kartela (pul) izračunatu po jedinici mjere prodate robe u tom
razdoblju.
TRUSTOVI – oblik trajnog povezivanja preduzeća kroz fuziju (spajanje) ili holding
odnose (preduzeća zadržavaju poslovnu samostalnost mada značajan dio svojih akcija
predaju u ruke vodećem holding preduzeću koje diriguje poslovnom politikom trusta)
Vrste trustova:
trust fuzija – kada se više preduzeća odrekne svoje pravne i poslovne samostalnosti u
korist jedne nove firme koja nastaje tom fuzijom
holding trust – veći broj preduzeća se odluči pristupiti trustu zadržavajući pri tom
formalno svoju pravnu i poslovnu samostalnost, iako je pod uticajem i kontrolom
veće holding kompanije
KONZORCIJUM – udruživanje preduzeća odgovarajućih proizvodnih područja i
specifičnih djelatnosti za izvršenje obimnih projekata u zemlji i inostranstvu, a nastaje
na bazi ugovornog odnosa prema konkretnim potrebama za izvršenje postojećeg
obima posla.
Pred poslovnim partnerima u ime i za račun konzorcijuma istupa jedna firma –
nosilac posla, najčešće njegov inicijator i organizator.

KONCERNI – cilj tog povezivanja je da se obezbjedi snabdjevanja sirovinama,
uredna prodaja gotovih proizvoda, i obezbjedi priliv profita na bazi sniženja troškova
masovne proizvodnje, uvođenje najnovije tehnike i tehnologije.
POJAM I VRSTE TRŽIŠTA
PONUDA je ukupna masa roba i usluga namjenjenih razmjeni na tržištu.
POTRAŽNJA je interesovanje od strane izvjesnih lica ili privrednih preduzeća za
nabavku robe i usluga pod tržišnim okolnostima.
TRŽIŠTE je područje na kojem se redovno ostvaruje susret ponude i potražnje roba i
usluga. Tržište u užem smislu (pijaca, tržnica) karakteriše fizičko prisustvo subjekata
razmjene, a kod tržišta u širem smislu razmjena dobara odvija se na području država i
čitavih kontinenata bez uslova prisustva subjekata razmjene.
Podjela tržišta s obzirom na teritoriju:
lokalno tržište – obuhvata užu teritoriju, grad i njegovo uže gravitaciono područje.
Nivo cijena zavisi od ponude i potražnje.
Nacionalno – razmjena se odvija po uzansama, propisima i poslovnim običajima, koji
važe za odnosnu zemlju, a ne moraju biti i međunarodno priznati i praktikovani. Nivo
cijena određuje se mjerama državne vlasti npr. carine.

Međunarodno – obuhvata područje određenog užeg broja obično susjednih zemalja,
koje međusobno održavaju trgovinske odnose.
Svjetsko tržište – obuhvata teritoriju svih zemalja svijeta koje učestvuju u
međunarodnoj trgovačkoj razmjeni dobara i usluga.
VRSTE PRODAJE ROBE
SAJAMSKA PRODAJA – vid prodaje robe karakterističan po njegovoj
provremenosti događanja u određene termine. Ti termini su unaprijed poznati i
upisani u sve registre ovakve vrste i to prema značaju sajma, koji može biti lokalni,
nacionalni i međunarodni. Sajamska prodaja najčešće se odvija po izložbenim
uzorcima proizvoda, prodaje se na licu mjesta, a kupac je u mogućnosti da se uvjeri u
kvalitet predmeta kupnje. Prednosti i termini održavanja sajma unaprijed su poznati i
kupac se može uvjeriti u kvalitet robe, cijene su malo niže.
AUKCIJSKA PRODAJA – je vid masovne prodaje individualno određene robe,
koja je nezamjenjiva i po pravilu u cjelosti prisutna. Prodajna cijena utvrđuje se
javnim nadmetanjem prisutnih kupaca. Ne može se prodavati po opisu, standardnoj
oznaci i uzorku. Predmet aukcijske prodaje su: prekomorske robe, lako kvarljivi
poljoprivredni proizvodi i roba koja se mora prodati za najkraće vrijeme (posluje
saobraćajne nesreće, havarije broda...). Svaka partija robe (lot) nosi oznaku i upisana
je u aukcijski katalog, a roba se prodaje bez garancije kvaliteta (takva kakva je). Za
svaku kupoprodaju ispostavlja se zaključnica, koju potpisuje agent i administracija
aukcijskog mjesta, a prodata roba se isporučuje prompt i plaća u gotovu.
LICITACIJA – je postupak utančavanja kupoprodajne cijene, gdje organizatori
mogu propisati i obavezu da učesnici polože kauciju. Licitacije mogu biti: -javna
licitacija (usmeno nadmetanje) –pismena licitacija (pismene ponude).
NEPOSREDNA POGODBA – najčešće se susreće u trgovačkoj praksi gdje kupac
poziva zainteresovane prodavce da mu do određenog roka podnesu svoje
najpovoljnije ponude uslova kupoprodaje (kupoprodaja na veliko).
PRODAJA PO UZORKU – kada su odsutni kupac i prodavac. Ovakav način
prodaje se praktikuje kod kvalitativno dovoljno ujednačenih vrsta roba, što znači da
se uzorak mora dostaviti u stanju u kojem će najvjernije predstaviti osobine robe od
koje je uzet. Uzorak se ne može stavljati u slobodan prome. Vrste uzoraka sa
posebnim namjenama:
-kontrauzorak kupac dostavlja prodavcu da bi mu jasnije predstavio robu koju želi od
njega da kupi,
-prosječni uzorak upotrebljava se kada treba nuditi robu raznih varijanti kvaliteta i
drugih bitnih osobina,

-kontrolni (arbitražni) uzorak najčešće se primjenjuje kada kupac, radi svog
obezbjeđenja ovlašćuje neku neutralnu osobu da izvadi uzorak robe, koji će služiti
kao dokaz ponuđenog i ugovorom utančanog kvaliteta i drugih bitnih osobina robe.
PRODAJA PO STANDARDNOJ OZNACI – najčešće se primjenjuje u praksi
berzanskog poslovanja. Preduslov za primjenu ovakvog načina prodaje je da
određena berza ili zemlja priznaje propise o standardizaciji robe zemlje proizvođača.
Predmet kupoprodaje na ovakav način može biti samo roba koja je kvalitativno
potpuno ujednačena, standardizovana i masovna bez obzira na njeno porijeklo.
Oznake ovakve robe su najčešće patentirane kao robni žig, trgovačka marka ili pod
zaštitnim znakom. Ako roba nije po standardnoj oznaci prodajemo je po uzorku ili
aukcijski.
PRODAJA PO VIĐENJU ROBE U CJELOSTI – kada su u aktu kupoprodaje
prisutni kupac, prodavac ili njihovi ovlašteni predstavnici, i roba.
MEĐUNARONI SAJMOVI – vrste:
SAJAM UZORAKA (na sajamski prostor se donose samo uzorci robe u dovoljnoj
količini da kupac dobije jasnu sliku o kvalitetu i izgledu predmeta kupoprodaje. –
opšti sajmovi uzoraka – od izlagača se ne traži da se pridržavaju poznatih pravila
sajma u pogledu liste artikala koji na njemu mogu biti izloženi

- specijalizovani sajmovi uzoraka – predmet izlaganja i trgovanja je određena
kategorija robe.
STALNI SAJMOVI (svake godine u određeno vrijeme i na određenom mjestu)
POVREMENI SAJMOVI
U cilju unapređenja sajamske privrede kroz olakšanje materijalnih troškova izlagača
na sajmovima uzoraka, u novije doba se između pojedinih država u okviru
trgovinskih sporazuma ugovaraju tzv. SAJAMSKI KONTIGENTI gdje se zemlja
organizator sajma obavezuje da će obezbjediti prodaju uzoraka robe do određene
ukupne vrijednosti, kako bi izlagači izbjegli troškove provratnog transporta uzoraka.
MEĐUNARODNE AUKCIJE
Trgovačkom aukcijom se naziva prodaja prisutne robe ili stvari uz javno nadmetanje
prisutnih kupaca. Predmet aukcijske prodaje su one vrste roba, koje se zbog
neujednačenosti u kvalitetu i drugim osobinama ne mogu prodavati po standardnim
oznakama, ne mogu biti predmet berzanskog trgovanja. Roba namjenjena aukcijskoj
prodaji obično se nalazi na neposrednom rukovanju kod aukcijskih senzala
(posrednika); koji se staraju o čuvanju, smještaju, klasiranju, reklami robe i o izradi
potrebnih specifikacija i dokumenata za robu koja je prodata (aukcijske zaključnica).
BERZE I BERZANSKI POSLOVI

Berza je stalno tržište (mjesto) na kojem se u tačno određeno vrijeme, po tačno
određenim uzansama i pravilima, na tačno određeni način trguje robom koja je po
statutu određena kao predmet kupoprodaje. Ona je mjesto susreta ponude i tražnje.
Osnovni elementi berze su:
-stalno tržište (mjesto)
-tačno određene uzanse i pravila
-tačno određen način trgovanja robom koj je određena po statutu
-tačno predviđeni poslovi
-predmeti trgovanja moraju biti zamjenjivi
Na berzama se trguje lotovima (određenim količinama robe) i ako jedan LOT iznosi
npr. =1 tona žita, mi na berzi onda ne možemo kupiti 200kg žita nego samo 1 tonu.
Berze mogu biti osnovane kao javne ustanove (država) ili kao akcionarska društva
(privatne kompanije)
Vrste berzi
Vrste berzi prema državnoj vlasti, statusu:
Zvanične berze – nalaze se pod neposrednim nadzorom organa državne vlasti i javno
pravnog su karaktera
Privatne berze - posluju na principima trgovačkog, privatnog akcionarskog društva.
Trgovačke poslove na ovoj berzi mogu obavljati i lica koja nisu članovi, ali pod
uslovom da te poslove obavljaju preko berzanskih posrednika i da posjeduju tzv.

berzansku kartelu koju izdaje upravni odbor berze, a posrednicima plaća propisanu
taksu (mešetarinu i kurtažu)
Vrste berzi prema predmetu berzanskog trgovanja:
-novčano-devizne
-efektne (trž. kapitala)
-robne berze
-mješovite (sve zajedno)
Posebne vrste specijalizovanih berzi su tzv. BERZE USLUGA koje rade na sličnim
principima kao i mješovite, i mogu biti:
Frahtovske berze – sjedišta ponude i potražnje brodskog prostora i kapaciteta prevoza
vazdušnim putem
Berze osiguranja robe na prevozu i uskladištenju
Berze za kooperacije – služi za posredovanje u traženju odgovarajućeg kooperanta u
proizvodnji.
Po značaju trgovačke djelatnosti berze se mogu podijeliti na:
-nacionalne,
-regionalne,
-međunarodne.
Predmet berzanskog trgovanja može biti:
-roba (zalo nije predmet berzanske trgovine zato što nije prisutna) tj. tipizirana roba
-HOV
-strani novac
-usluge zaključenja ugovora o najmu brodskog prostora, prevozu tereta u međ.
avionskom saobraćaju i pružanja drugih usluga u transportu robe...
Na odgovarajućim berzama se čuvaju tzv. standardni primjerci po svakoj oznaci, koji
se radi orjentacije pokazuju interesantima i u slučaju spora. Regulisan je iznos
naknade za odstupanje od ugovorenog standarda kvaliteta u vidu plaćanja propisane
premije (za bolji kvalitet) i bonifikacije (lošiji kvalitet).
OTC – banke povezane elektronskom mrežom koje trguju novcem, devizama... a
kojima se berza ne može ni približiti.
Berze podrazumjevaju članstvo koje se plaća. Najviši organ berze je skupština
članova koja bira upravni i nadzorni odbor berze. Preko berzanske obračunske kase
kompenziraju se sva potraživanja i dugovanja članova. Oformjene berzanske cijene
mogu nastati na 2 načina: -aukcijski (nadmetanjem) –berzanski (brojanje)

BERZANSKI POSLOVI dijele se na 2 grupe:
PROMPTNI POSLOVI – predstavljaju efektivnu kupoprodaju, realno postojeće
robe na skladištu ili na putu – ''u vožnji'' ili ''plivajući''. Za dokaz stvarnog postojanja
robe pri promptnoj prodaji na berzi se koristi skladišnica, tovarni list ili konosman, iz
kojih se po datumu mora vidjeti da ta roba u tom momentu realno postoji.
Rok izvršenja promptnog posla obično se kreće: za efekte –do 3 dana od datuma
zaključenja, a za robne isporuke –od 2 dana do 3 nedjelje od datuma zaključnice.
U pogledu načina isporuke promptni (efektivni) poslovi se mogu zaključivati kao:
LOKO – POSAO (na licu mjesta) – roba mora biti dostupna kupcu u mjestu
održavanja berzanskog sastanka. Za HOV na efektnim berzama ovo je tzv. KASA
POSAO
PROMPT ISPORUKA – roba se mora predati kupcu u veoma kratkom roku, koji je
određen uzansama berze na kojoj je zaključena kupoprodaja
PROMPT UTOVAR – roba se mora predati kupcu u veoma kratkom roku, koji je
određen uzansama berze na kojoj je zaključena kupoprodaja, ali je prodavac obavezan
da do uzansama određenog datuma izvrši i utovar robe po dobijenoj dispoziciji od
kupca. Datum tovarnog lista ili konosmana ne smije da bude poslije određenog
posljednjeg dana za utovar.
PROMPT POSAO ZA ROBU NA PUTU (ploveću ili u vožnji) predstavlja
berzansku kupoprodaju robe koja se nalazi na putu u nekom određenom pravcu.

Predaja robe se vrši uručenjem indosiranog konosmana ili prenjetog (prenesenog)
tovatnog lista na kupca koji od tog momenta može raspolagati robom.
OROČENI PROMPTNI POSAO – odložno izvršenje predaje robe kupcu što se
uvijek odredi u zaključnici, navodeći obično da će roba biti predata, sredinom,
krajem, u prvoj polovini određenog mjeseca...
b) TERMINSKI POSLOVI – imaju za cilj likvidaciju ugovora stvarnom isporukom
robe u tačno određenom terminu. Gotovo je redovno posrijedi špekulacija ili
obezbjeđenje od rizika skoka ili pada cijene robe.
ŠPEKULANTI – su učesnici u terminskim poslovima, čija namjera nije da za sebe u
određeni dan obezbjedi potrebnu robu, nego da nizom potrebnih načina i operacija
špekulacije preuzimajući na sebe rizik od potencijalnih gubitaka zaradi na bazi razlike
u cijeni. Špekulanti će ostvariti zaradu (kupili su proizvod i nadaju se da će cijena
porasti) kada cijena opadne, i time što neće kupiti robu za koju sumnja da će cijena
pasti.
HEDGER – je realni imalac robe koji žrtvuje eventualne buduće dobitke. On radi za
svoj vlastiti račun.
Najznačajniji špekulantski posao je tzv. ''PREMIJSKI POSAO''. Po standardnom tipu
berzanske zaključnice u momentu zaključenja posla, ugovorne strane mogu, svaka za
sebe rezervisati pravo da prije dospjeća termina odustanu od posla uz plaćanje
premije koja se unaprijed određuje i polaže kod obračunske blagajne berze pri
zaključenju posla. Kada bilo koja strana odustane od posla npr. špekulant, plaća
jednostranu premiju, tj. gubi iznos cijele položene premije u korist partnera. Kada
špekulant kupuje od jednog lica izvjesnu količinu robe za određeni rok, pa taj isti
ugovor odmah prodaje drugom licu za isti termin – POSAO SA DVOJNOM
PREMIJOM.
HEDŽING POSAO – služi za pokriće rizika skoka ili pada cijene sirovina, koja je
berzanski artikl, od koje će se proizvesti gotov proizvod ili proizvod po fiksnom
zaključku prodaje. Znači, ne teži se ostvarenju dobiti iz berzanske transakcije, nego
bezbjednosti od rizika moguće promjene cijene za sirovine na određeni termin.
ARBITRAŽNI POSLOVI – kada berzanski špekulanti nastoje da izvuku koristi
očekujući neravnomjeran pad ili skok cijena, na bazi razlike u cijeni u pojedinim
terminima na više tržišta, berzi.
Berzanski posrednici: brokeri, džoberi, agenti, špekulanti, senzali.
Brokeri primaju naloge od komitenata direktno i mogu biti:
Tržišni nalog – broker je dužan da nalog izvrši odmah i pod najpovoljnijim uslovima
u tom trenutku,
Uslovljeni nalog – ne ostavlja brokeru nikakvu slobodu u pogledu uslova
kupoprodaje i taj će nalog izvršiti samo ako može postići uslove koje je u nalogu
naveo komitent,
Nalog za ograničenje gubitka – kada komitent u nalogu odredi brokeru
nabavnu/prodajnu cijenu radi likvidacije nekog terminskog posla.
Berzanska kotacija – na kraju svakog berzanskog sastanka izdaje se službeno
saopštenje o cijenama koje su notirane u toku rada berze.
ON CALL poslovi – zaključivanje poslova za robu koja je predmet berzanskog
trgovanja...plaćanja (npr. za 6 mjeseci) sa uslovom da će kupoprodajna cijena na taj
rok (za 6 mjeseci) biti ona koja tog dana u tačno određeni sat i minutu bude notirala
na tačno određenoj berzi u svijetu.
MEĐUNARODNI TRGOVAČKI RIZICI
Rizik je prijeteća mogućnost da nastupe vremenski i prostorno neodređeni događaji,
koji prozrokuju djelimičnu ili potpunu štetu za jednog ili oba partnera tog posla.
Ono što povećava rizik vanjsko – trgovinskih poslova:

Vanjsko trgovinski poslovi su veći i obimniji po ugovorenoj vrijednosti,
Dužina transporta robe je vremenski i prostorno veća
Predmet kupoprodaje fizički napušta zemlju prodavca
Različiti pravni sistemi, različit jezik, stepen kulture, društveni i ekonomski sistem,
trgovački običaji, navike...
Različiti privredni, finansijski i valutni sistem u zemljama ugovornih partnera
Učestvuje mnogo više lica i preduzeća
Zahtjevaju vrlo obimne i dugoročne kredite
FRANŠIZA (tolerancija) – ograničenje stepena odgovornosti pri ugovornoj kontroli
kvaliteta i količine robe u pogledu težine (2% za tečne terete i vlažnu robu i 1%
obrnuto tj. suho). Franšiza je ugovorena tolerancija ili ograničenje stepena
odgovornosti.
Obezbjeđenje (osiguranje) od rizika može se sprovesti na 3 načina:
Prenošenjem rizika na trećeg
Prevaljivanjem rizika na poslovnog partnera
Samoosiguranjem.
Karakteristično za intenzivnije rizike i one koji se povremeno pojavljuju, ali njihovo
prateće dejstvo trajno postoji. Da bi jedna osiguravajuća organizacija prihvatila na
sebe teret garancije rizika, ugrožena strana uplaćuje određenu premiju na osnovu
ugovora o osiguranju sa osiguravaocem. Iznos premije u načelu tereti kalkulaciju
trgovačkog posla.
To je stvar sporazuma ugovornih strana u toku zaključenja kupoprodajnog ugovora u
kome se takva situacija, kroz klauzulu o paritetu isporuke, osiguranju, načinu i mjestu
plaćanja tekstualno određuje.
Ograničava se na one vidove ugrožavanja materijalnih interesa, koji se koliko toliko
mogu vrijednosno izraziti, a da pri tome ne prijete totalnim rizikom. Rizik se
ukalkuliše u prodajnu cijenu.
Ako je rizik posljedica dejstva objektivnih okolnosti na koje ugrožena strana stvarno
nije mogla da utiče, da njihovo dejstvo umanji ili ukine, onda je to PRENOSIVI
RIZIK, i osiguravajuća ustanova će pod određenim uslovima prihvatiti na sebe
obavezu da pokrije njegove eventualne posljedice. Tu spadaju: -valutarni rizici
(kursni rizik, rizik vrijednosti valute), -rizik izvoznog kredita, -transportni rizici, -
ratni i politički rizik, i djelimično rizik cijene.
Ako je rizik posljedica subjektivnih okolnosti, na koje je ugrožena strana mogla
uticati, onda je to NEPRENOSIVI RIZIK. Tu spadaju: -rizik izgleda i kvaliteta robe

na putu i u skladištu, -rizik izvoza, -rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora (rizik
preuzimanja, isporuke robe), -rizik cijene prodaje kod izvoza i nabavke kod uvoza
i sl.
Osnovi razlozi nastajanja rizika: -transportni problemi, -nepredvidljive okolnosti koje
mogu otežavati ili omesti daljnje izvršenje posla ili uticati negativno na kvalitet i
prirodna svojstva robe, -dejstva slučaja više sile (klima), -promjene na
međunarodnom tržištu, -posljedica zle volje ili posebnih interesa neke od ugovornih
strana...
VRSTE RIZIKA
Robni rizici
Rizik izgleda i kvaliteta robe – pogađa robe koje podliježu uticaju promjena
temperature, klime, zatim poljoprivredne, industrijske, zanatske robe...-N
Transportni rizik – još pri samom davanju dispozicije za otpremu robe, izdaje se
nalog i za osiguravanje od transportnih rizika. Roba se često osigurava pod
deklaracijom ''normalni transportni rizici'' (krađa, lom, požar...). Ako se roba ošteti
dejstvom nekog posebnog rizika koji nije deklarisan za umanjenje štete vrši se
''samoosiguranje''.Rizik se prenosi i prevaljivanjem na poslovnog partnera-P
Rizik rata, štrajka i dejstva više sile – obezbjđenje od ove vrste rizika sprovodi se
najčešće osiguranjem posla kod osiguravajuće ustanove-P
Tržišni rizik (rizik izvoza i uvoza) posljedica je dvojakih razloga:
1) subjektivna slabostu u organizaciji, sistemu rada i stručnosti obrade materijala-N

2) objektivni uzroci kiji su posljedica dejstva faktora nezavisno od preduzeća na koje
ona nije u mogućnosti da utiče i njihovo dejstvo umanji, otkloni ili ukine. Tu spadaju
razna ograničenja uvoza i izvoza, devizna ograničenja. Smanjenje posljedica dejstva
ovog vida rizika se može vršiti samoosiguranjem.-P
Rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora razlikujemo-N:
-rizik isporuke – da li će prodavac u cjelosti isporučiti ugovorom predviđene količine
robe, odgovarajućeg kvaliteta u ugovorenom roku isporuke.
-rizik preuzimanja robe – kada kupac izbjegava da primi robu. Tada se poduzimaju
mjere: zaštita robe i obezbjeđenje prava prema prvobitnom kupcu.
Tada prodavcu stoje na raspolaganju 3 mogućnosti: da robu vrati natrag u svoju
zemlju, da rasproda istu u zemlji prispjeća, ma kakva nagodba sa prvobitnim kupcem.
Na ovaj način uskladištenoj robi pored novih troškova i opasnosti po njen kvalitet,
prijeti i rizik javne prodaje i rizik umanjenja cijene po takvoj prodaji. U osnovi cijele
stvari leži činjenica nedovoljnog poznavanja poslovnog partnera.
-rizik izrade – neizvjesnost proizvođača da će mu kupac preuzeti specijalno poručeni
predmet kupoprodaje (npr. izrada po narudžbi neke specijalne mašine)
Prodavac proizvođač obezbjeđuje se prijemom što većeg avansa, prijemom bankarske
garancije odgovarajućeg teksta da će kupac preuzeti poručeni predmet kupoprodaje
pod ugovorom predviđenom uslovima.
Finansijski rizici – prijete da ometu izvršenje finansijske likvidacije
spoljnotrgovinskog posla naugovoreni način i u ugovorenom roku sa očekivanim

poslovnim rezultatom. Najčešći motivi koji uzrokuju ove rizike su: autonomne mjere
državnih vlasti, tržišne okolnosti koje utiču na kretanja odnosa u prometu valuta,
insolventnost dužnika u platnom prometu itd.
Rizik cijena – nastaje zbog 2 vrste uzroka i to:
-zbog odstupanja od ugovornih klauzula u toku izvršenja ugovornog posla npr. kada
kupac naknadno postavlja određene zahtjeve koji nisu u skladu sa ugovornim
klauzulama. Ovaj rizik se može otkloniti spretnom formulacijom obaveza kupca da će
u roku preuzeti robu kako je ugovoreno. U protivnom, roba će se uskladištiti na
njegov trošak i rizik. Još sigurniji način obezbjeđenja prodavca je ugovorna klauzula
naplate fakturne vrijednosti robe na osnovu varanta (skladišni list izdat od javnog
skladištara)
-zbog prometnih tržišnih okolnosti u zemlji prodavca za zaštitu od ovog rizika u
kupoprodajni ugovor se unose klauzule o kliznoj skali-N
Rizik izvoznog kredita – kod davanja kredita nedovoljno razvijenim zemljama.
Uzroci ove vrste rizika su: opšta politička situacija u zemlji kupca i u svijetu,
privredna situacija u zemlji kupca, moguće političke i privredne promjene, krize,
dejstva više sile i sl., a svi oni djeluju nezavisno od volje ugovornih stranaka,
iznenada, bez mogućnosti da se unaprijed predvide.
Jedan od uslova za prihvatanje i uspješno okončavanje kreditnih izvoznih poslova je
''načelo podjele rizika''. Ono s jedne strane predstavlja podjelu rizika između
izvoznika i njegove zemlje pod određenim uslovima, i s druge strane podjelu rizika u
teritorijalnom smislu-P
Politički rizik – rizik političkih događaja (nemiri, pobune, revolucije, rat i sl.).
Izvoznik je za obezbjeđenje svog potraživanja snabdjeven u odgovarajućem iznosu
akceptiranim, avaliranim mjenicama, bankarskim garancijama koje usljed nekih
političkih događaja u zemlji uvoznici ne može da naplatiti u roku.-P
Rizici finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla – su pojavni oblici dejstva
nekih drugih rizika (tržišni, politički, kreditni...) i ispoljavaju se u vidu smetnji,
prepreka ili onemogućenja da kupac iz inostranstva može na ugovoreni način i u
ugovorenom roku da ispuni svoju obavezu prema prodavcu. Ova grupa rizika
obuhvata:
Rizik transfera – on je posljedica autonomnih mjera državne vlasti u zemlji kupca
usljed čijeg dejstva se kupaca ometa, ograničava da u svemu ispuni svoju obavezu
prema prodavcu-P
Rizik konvertovanja – je nemogućnost pretvaranja jedne valute u drugu ugovorenu
valutu plaćanja radi isplate dospjelih obaveza prodavcu. Ovo je posljedica
neusaglašenih međudržavnih ekonomskih odnosa.-P
Kursni rizik –P U izboru valute strankama stoje na raspolaganju 3 vrste valuta za koje
su karakteristični posebni rizici:
-valute sa potpuno varijabilnim kursevima razmjene – njihov kurs razmjene se
određuje postojećim odnosom ponude i tražnje za pojedinom valutom na konkretnom
tržištu deviza,
-valute sa ograničeno varijabilnim kursevima kurs može varirati samo u okviru donje
i gornje granice, određene od strane nadležne državne vlasti.

-valuta sa zvanično određenim stabilnim kursom.
Kursni rizik – promjene izazvane sticanjem okolnosti razmjene na deviznom tržištu.
Valutarni rizik – povećanje ili smanjenje vrijednosti jedinice valute, zakonskog
sredstva plaćanja nastala odlukom nadležne državne vlasti.
Osnovni cilj zaštitnih mjera od ovog rizika je da nijedna od ugovornih strana ne može
doći u situaciju neopravdane koristi koja je rezultat valutarnih poremećaja. U te
zaštitne mjere spadaju: prevaljivanje rizika, prenošenje rizika na trećeg i osiguranjem
kursa putem deviznih terminskih poslova. –P (to je osnovni cilj valutne klauzule).
Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika: - nema rizika jer inostrani
kupac kod svoje banke mora da položi onoliki iznos u domaćoj valuti koliko je
potrebno da se konvertovanjem istog dobije iznos u ugovorenoj valuti.
Ugovaranje PC u valuti zemlje kupca – izvoznik se mora obezbjeđivati
odgovarajućom valutnom klauzulom:
Zlatna klauzula – iznos vrijednosti koju prodavac treba da naplati vezuje se za
vrijednost zlata. Zlatna klauzula se pojavljuje u 2 svoje varijante:
-neposredna z.k. – povezuje valutu plaćanja i u njoj izraženu cijenu zlata važeću na
dan zaključenja kupoprodajnog ugovora
-posredna z.k. – kada se ugovara revizija cijene zbog nastalih promjena u vrijednosti
ugovorene valute plaćanja prema zlatu
Dolarska klauzula – kada se kao ugovorena valuta usvoji neka čvrsta valuta koja nije
zakonsko sredstvo plaćanja ni u jednoj od zemalja učesnica u aktu kupoprodaje
(najčešće je to $)
Klauzula čvrstih valuta – stabilnost ugovorene valute plaćanja utvrđuje se na osnovu
prosjeka zvaničnog intervalutarnog kursa jedinice tri čvrste konvertibilne valute.
TRGOVAČKI OBIČAJI I UZANSE
TRGOVAČKI OBIČAJI – su uobičajena pravila ponašanja, koja poslovni partneri
primjenjuju u svojim odnosima.
Osnovna načela dobrih poslovnih običaja (principi i pravila)
Načelo poštenja i savjesnosti i povjerenja
Načelo ekonomičnosti i racionalnosti
Načelo sigurnosti i rentabilnosti
Principijelnost i solidnost
Stručnost i prediznost
Ekspeditivnost
UZANSE – su ozvaničeni i formulisani trgovački običaji i praksa od strane ovlaštenih
državnih organa, berzi, komora, arbitražnih sudova, i mogu biti opšte i posebne.
CRNA KUTIJA – evidencija nesolidnih inostranih poslovnih partnera.

KONKURENCIJA U TRGOVAČKOM POSLOVANJU
Konkurencija je težnja 2 ili više lica ili preduzeća, da istovremeno na istom ili
sličnom polju dostignu isti, ali brojno ograničen cilj.
Sva moguća sredstva i mjere u primjeni konkurencije možemo podijeliti u 3 osnovne
grupe:
Dozvoljena sredstva – prednosti pomoću savremenijih tehnika i tehnologija, visoke
stručnosti kadrova i poslovnog iskustva čime se smanjuje utrošak kapitala
Monopolska sredstva – prednosti na osnovu veće materijalne snage nastale procesom
koncentracije kapitala
Nelojalna sredstva – nelojalna reklama, neistinita oznaka porijekla robe, ogovaranje,
povreda poslovne tajne, podmićivanje i vrbovanje...
NELOJALNA KONKURENCIJA – svaki postupak suprotan od dobrih poslovnih
običaja, kojim se nanosi šteta drugim učesnicima u robnom prometu na tržištu.
LOJALNA KONKURENCIJA – je poslovanje u skladu dobrih poslovnih običaja,
postojećih normi poslovanja i poslovnog morala, a temelji se na jednakim uslovima
na tržištu.
SAVRŠENA KONKURENCIJA – kada nijedna strana nema uticaja na formiranje
cijena ni na strani ponude ni na strani tražnje.

NESAVRŠENA KONKURENCIJA – kada jedan ili nekoliko prodavaca/kupaca
diktiraju uslove poslovanja i kontrolišu prodaju odnosno kupovinu.
LAŽNI STEČAJ – pojava kada poslovi ortačkog preduzeća pođu nepovoljnim tokom,
a onda pojedini nesolidni ortaci potajno i blagovremeno otuđe, prenesu ili založe dio
svoje lične imovine tako da povjerilac nije u mogućnosti da izvrši naplatu svojih
potraživanja poslije otvorenog stečaja ortačke firme, jer ortaci nemaju dovoljno ili
ništa od nepokretne imovine na svom imenu. Zaštita se provodi provjerom finansijske
i poslovne situacije i solidnosti članova u ranijim poslovima.
CARINE
CARINE – tj. carinski sistem – sistem specifičnih dađbina koje se uzimaju po tačno
određenoj tarifi za svaki proizvod koji prelazi granice jedne države. Carinama se
reguliše odnos vrijednosti na domaćem i inostranom tržištu.
Vrste carina prema ekonomsko-političkim ciljevima: -fiskalne carine, -zaštitne carine.
Vrste carina prema pravcu kretanja robe: -uvozne carine, -izvozne carine, -tranzitne
carine.
Vrste carina prema načinu donošenja , utvrđivanja cijena:
Autonomne (stvar su jedne države i njenog odlučivanja)
Ugovorne (konvencionalne) – stvar su više država, a carine se propisuju na bazi
međunarodnog ugovora.
Vrste carina po načinu obračuna:
Specifične carine (carine prema jedinici mjere npr. kg., litar...)
Kombinovane carine
Carine po vrijednosti (carine od valorem)
Vrste carina po specifičnim ciljevima:
Preferencijalne carine – to su povlaštene carine koje se koriste kada želimo poboljšati
saradnju sa pojedinim zemljama, bilo iz ekonomskih, političkih razloga...
Diferencijalne (retorzivne) – ove carine uvodimo ako želimo otežati izvoz neke
zemlje, uvođenjem za nju posebnih carina. Cilj im je ekonomski pritisak na određenu
zemlju.
Antidampinške carine – to su dopunske carine, a cilj im je da izjednače cijenu
inostrane robe sa normalnom cijenom u slučajevima kada se ta roba uvozi po
nesrazmjerno niskim cijenama.
Prohibitivne carine – izuzetno visoke carine koje imaju za posljedicu potpuno
onemogućavanje uvoza.
CARINSKA TARIFA – specifikacija svih roba koje podliježu carinama sa
odgovarajućim carinskim stopama.
CARINSKO PODRUČJE – dio državnog područja na kojem se primjenjuje carinski
sistem te zemlje. Obično se poklapa sa državnim područjem.
SLOBODNE ZONE – su područja oslobođena od carinskih dađbina.
Ekonomske prednosti slobodnih zona:
Povećanje tranzitne i konsignacione trgovine
Dostupnost sirovina i repromaterijala
Pogodnosti u obavljanju raznih usluga
Zapošljavanje radne snage i stručnjaka
Carine se uglavnom odnose na robni promet.
SLOBODNA CARINSKA PODRUČJA – spadaju pod suverenitet države na čijem se
području nalaze. Na njima se primjenjuju posebne mjere carinskog nadzora i posebne
olakšice u carinskom postupku koji se redovno sastoji u slobodnom prometu
inostrane robe bez naplate carine i carinskih pristrojbi. SCP obuhvaćena su dekretom.
Razlozi uvođenja preferencijalne carine:
Kada se želi olakšati uvoz određene robe iz određene zemlje

Kada se želi favorizovati određeni put ili saobraćajno sredstvo
Kada s želi ostvariti veće ekonomsko jedinstvo i kooperacija između 2 ili više
zemalja
SPECIJALIZOVANO TRŽIŠTE – tržište na kojem se kupuju i prodaju
specijalizovane, odnosno robe koje imaju zajedničke karakteristike.
Izvozno carinjenje robe obično se obavlja na nekom od graničnim prelaza carinske
linije bez obzira da li je roba od inostranog kupca preuzeta ili nije.
Carinjenje obavljaju zvanični carinski organi na bazi robnih dokumenata koji prate
robu, i to vršenjem odgovarajućeg carinskog pregleda robe radi utvrđivanja
saglasnosti između robe i njenog deklarisanja u robnim dokumentima.
Carinski posrednici su: pogranični špediteri.
BOJKOT – kada neka zemlja odbija da kupuje proizvode neke druge zemlje.
Uticaj carina na proizvodnju je u funkciji zaštite.
Uticaj carina na potrošnju uvijek je negativan.
INSTRUMENTI MEĐUNARODNOG PLAĆANJA

Instrumenti međ. plaćanja tj. međ. platnog prometa:
Dokumentarni akreditiv
Inkaso posao (dokumentarna uplata)
Doznaka.
DOKUMENTARNI AKREDITIV
je opoziva ili neopoziva obaveza banke da će po osnovu naloga koji ispostavlja
nalogodavac po akreditivu (uvoznik), a u skladu sa uslovima koji su predviđeni
akreditivom, isplati korisniku akreditiva (izvozniku) vrijednost ugovorenog posla ili
da će akceptirati mjenicu (akceptivni akreditiv) koju korisnik akreditiva trasira na nju.
Značaj (važnost) dokumentarnog akreditiva je da se zaštiti kupac jer se stvarno
plaćanje kupljene robe čvrsto veže sa stvarnom isporukom robe, i da se zaštiti
prodavac od neplaćanja isporučene robe, naročito u slučajevima kada ne poznaje
bonitet i solventnost inostranog kupca. Tada akreditivna banka preuzima u pravilu
neopozivu obavezu plaćanja kada se ispune uslovi predviđeni akreditivom.
U principu poslovanje dokumentarnim akreditivom započinje kupoprodajnim
ugovorom između kupca (uvoznika) i prodavca (izvoznika) u kojem se definiše
plaćanje dokumentarnim, u većini slučajeva, neopozivim akreditivom. Nakon toga

kupac, sada nalogodavac po akreditivu, ispostavlja nalog za otvaranje akreditiva
akreditivnoj banci u korist prodavca. Akreditivna banka otvara akreditiv uz obećanje
plaćanja i ispunjenja predviđenih uslova i o tome obavještava prodavca (korisnika
akreditiva) putem njegove banke, u ovom slučaju notificirajuće banke. Prodavac vrši
otpremu robe i putem svoje banke vrši prezentaciju odgovarajućih dokumenata
akreditivnoj banci koja je dužna, nakon provjere ispravnosti dokumenata, isplatiti
akreditivni iznos.
Akreditiv otvoren domiliciran u zemlji, znači otvoren u zemlji uvoznika.
Učesnici u akreditivnom poslovanju su:
Uvoznik – kupac (nalogodavac po akreditivu)
Akreditivna banka (AB)
Notificirajuća banka – na osnovu naloga dobijenog od AB obavještava izvoznika da
je u njegovu korist otvoren akreditiv. Ukoliko je ovlasti AB, može izvršiti i isplatu i
akreditivnog iznosa ako je i isplatna banka.
Uloga notificirajuće banke u garancijskim poslovima nije samo formalna jer ona i
provjerava da li su potpisi garancije uredu.
Izvoznik – prodavac (korisnik akreditiva)
Konfirmirajuća banka – ona na osnovu naloga AB-e preuzima bezuslovnu obavezu
isplate akreditivnog iznosa korisniku akreditiva. Znači preuzima solidarnu
odgovornost i obavezu prema korisniku akreditiva.

Negocirajuća banka – po nalogu AB prima dokumenta, otkupljuje mjenicu, koju
zajedno sa dokumentima predaje AB koja joj obezbjeđuje pokriće za izvršeno
nedociranje.
Uvoznik Izvoznik
(kupac) (prodavac)
Kup Kupoprodajni ugovor
(ugovoreno plaćanje DA-om)
Nalog AB-ci za
otvaranje akreditiva Notifikacija DA-va
Direktna notifikacija
dokum. akreditiva
Akreditivna Notificirajuća
banka banka
Indirektna notifikacija DA-va
AB daje nalog Notificirajućoj b.
da obavjesti izvoznika da je u
njegovu korist otvoren akreditiv

Vrste akreditiva:
NOSTRO I LORO AKREDITIV
Loro akreditiv je akreditiv koji inostrani uvoznik otvara u korist domaćeg izvoznika
(dolazeći akreditiv), a Nostro akreditiv je akreditiv koji domaći uvoznik otvara u
korist inostranog izvoznika (odlazeći akreditiv).
OPOZIVI I NEOPOZIVI AKREDITIVI
Neopozivi akreditiv je čvrsta bančina obaveza prema korisniku akreditiva da će mu
isplatiti protuvrijednost isporučene robe po podnošenju dokumenata. Ne može biti
opozvan bez saglasnosti svih učesnika u akreditivnom poslu. Postoji samo jedna
razlog gašenja neopozivog akreditiva, bez saglasnosti svih učesnika, a to je isticanje
roka važnosti akreditiva.
Opozivi akreditiv – može biti opozvan u bilo koje vrijeme bez obzira na to da li je
korisnik obavješten ili nije. Znači AB će isplatiti akreditivni iznos korisniku samo ako
do trenutka podnošenja akreditivnih dokumenata nije primila od nalogodavca po
akreditivu nalog za opoziv ili izmjenu.
KONFIRMIRANI I NEKONFIRMIRANI AKREDITIV
Kada korisnik akreditiva bude obavješten o otvaranju akreditiva putem neke druge
banke (a ne AB-e) tada ulog te banke može biti dvojaka:
Ta banka može korisnika samo obavjestiti o sadržaju akreditiva bez preuzimanja bilo
kakve obaveze (nekonfirmirani akreditiv)
Ta banka (npr. notificirajuća) može korisniku prilikom saopštavanja sadržaja, uslova
akreditiva saopštiti i to da i sama preuzima neopozivu solidarnu odgovornost iz

otvorenog akreditiva u njegovu korist (konfirmirajući akreditiv) – izraz je
nepovjerenja korisnika akreditiva prema bonitetu akreditivne banke.
PRENOSIVI I NEPRENOSIVI AKREDITIVI
Prenosivost se obezbjeđuje izričitim naglašavanjem klauzule o prenosivosti u nalogu
za otvaranje akreditiva. Akreditiv se može prenijeti samo jednom s ciljem održavanja
kontinuiteta između kupca i prodavca.
JEDNOKRATNI I REVOLVING (ROTATIVNI) AKREDITIVI
Jednokratni (obični, jednostrani) akreditivi su oni koji se isplatom akreditivnog iznosa
gase.
Revolving krediti su oni koji se iscrpljenjem osnovnog iznosa ne gase, nego se njihov
iznos vraća na prvobitnu visinu sve do momenta dok zbir izvršenih isplata ne
dostigne ugovoreni maximalni iznos.
AKREDITIVI DOMICILIRANI U ZEMLJI I INOSTRANSTVU
Određivanjem mjesta plaćanja (svi akreditivi moraju imati tu odredbu), određuje se
domicil akreditiva u akreditivnom poslovanju. Kada se plaćanje po akreditivu vrši u
zemlji domaćeg uvoznika ili izvoznika, govorimo o akreditivu koji je domicilan u
zemlji. Suprotno od ovoga, kada se isplata akr. dokumenata treba izvršiti u zemlji
inostranog uvoznika ili izvoznika, govori se o akreditivu koji je domiciliran u
inostranstvu.
KONTRAAKREDITIVI (PODAKREDITIVI) – back-to-back akreditiv

Kada korisnik akreditiva u čiju korist je otvoren akreditiv daje nalog akreditivnoj
banci da otvori novi akreditiv, kojem kao pokriće daje akreditiv otvoren u njegovu
korist, govorimo o kontraakreditivu.
On je instrument međunarodnog platnog prometa koji se koristi kao garancija
isporuke robe kod kompenzacionog pola. Kontraakreditivi pokrivaju situacije...
nostro, pa loro
AKCEPTNI DOKUMENTARNI AKREDITIVI
Akceptni d.a. koristi se kod uvoza tj. kupovine robe uz odgođeno plaćanje. Isplata
akreditivnog iznosa u predviđenom roku garantuje se akceptom mjenice koju
izvoznik vuče na svog dužnika (kupca) ili banku.
AKREDITIVI SA CRVENOM KLAUZULOM
To su akreditivi kod kojih je korisnik ovlašten da i bez podnošenja akreditivnih
dokumenata podigne jedan dio akreditivnog iznosa u vrsti akontacije. Ovim
akreditivom se ne finansiraju izvoznikove kupovine, već se omogućavaju tehničke
realizacije spoljnotrgovinskih transakcija. U osnovi, riječ je o kreditu u okviru
akreditiva o kojem odlučuje banka u izvoznikovoj državi, a ne akreditivna banka, jer
prva bolje poznaje bonitet izvoznika nego AB.
STANDBY AKREDITIVI
Akreditivna banka garantuje plaćanje prodavcu (izvozniku) ukoliko kupac propusti da
izmiri vlastitu obavezu. Znači, ne pokriva isporuku robe ili izvršenje neke usluge, već
samo predstavlja instrument obezbjeđenja plaćanja.

NEGOCIACIONI AKREDITIVI
Ovom vrstom akreditiva AB koja otvara negociacioni akreditiv ovlašćuje svoju
partnersku banku da primi dokumenta i otkupi mjenicu koji izvoznik vuče na
uvoznika. AB ima obavezu u odnosu na negocirajuću banku da rambusira njenje
isplate po otvorenom akreditivu.
VINKULARNI AKREDITIVI
Koristi se kod kompenzacionih aranžmana. Partneri obostrano, jedan u korist drugoga
otvaraju akreditive. Posrednik u kompenzacionom poslu, u pravilu je to banka, vrši
samo međusobno prebijanje akreditivnih iznosa nakon što je izvršio njihovo
međusobno sravnjavanje.
KOMERCIJALNO KREDITNO PISMO
Banka koja otvara komercijalno kreditno pismo notificira ga izvozniku bez
uključivanja i označavanja banke u njegovoj zemlji. Izvoznik je ovlašten da sam
izvrši izbor te druge banke. U dokumentima treba da se nalazi i mjenica koju izvoznik
– prodavac vuče na akreditivnu banku. Ovaj oblik akreditiva se nalazi između
klasičnog evropskog akreditiva i mjeničnog rambusa.
Plaćanje kod uvoznog posla vrši se AKREDITIVOM.
Nostro akreditiv ne može biti: a)konfirmiran, b)opoziv, c)prenosiv, d)loro

Loro akreditiv je ujedno i nostro. Zato što se radi o istom akreditivu, ali za jednu
stranu je on loro, a za drugu nostro.
Kod izvoznog posla nalog za izdavanje akreditiva izdaje:
Domaći izvoznik svojoj poslovnoj banci
Domaći izvoznik ino-banci
Ino-uvoznik svojoj poslovnoj banci
Ino-uvoznik poslovnoj banci izvoznika
Honorisanje dokumentarnog akreditiva znači otkup dokumenata kroz stvarno plaćanje
kupljene robe sa stvarnom isporukom robe.
Na koji način prodavac štiti svoj interes kod naplate dokumentarnim akreditivom:
Naplata odmah po otpremi (daleke zemlje)
Eliminacija rizika ocjene boniteta kupca
Eliminacija političkih rizika zemlje kupca
Smanjenje rizika jer pored kupca odgovara i banka
Mogućnost obezbjeđenja dodatnog finansiranja
Pravna jurisdikcija – domaći sudovi

Neurednost u pogledu podnošenja dokumenata radi njihove naplate iz otvorenog
dokumentarnog akreditiva predstavlja devizni prekršaj. TAČNO
Navedite dokumente koji se koriste kod plaćanja neopozivim dokumentarnim
akreditivom tj. dokumenti u akreditivnom poslovanju:
Trgovačka faktura sa specifikacijom robe,
Pun sklop konosmana glaseći na kupca,
Uvjerenje o porjeklu robe,
Prenosiva polisa o osiguranju robe
Atest proizvođača
Banka koja je izvršila potvrdu akreditiva je KONFIRMIRAJUĆA BANKA.
Jednoobrazna pravila i običaji za poslovanje dokumentarnim akreditivom – to su
jedinstvena uputstva za poslovanje sa svim vrstama akreditiva u spoljnoj trgovini,
obavezujući za stranke, sem ukoliko su se one drugačije sporazumjele. Jednoobrazno
regulišu materiju plaćanja putem akreditiva u cjelosti: vrste akreditiva, odgovornosti
banaka i nalogodavaca, dokumenti za prezentaciju, vrijeme trajanja važnosti
akreditiva, produženje važnosti, prenošenje i negociranje akreditivnog iznosa od
strane korisnika.
Ispravni su samo oni dokumenti koji u svakom pogledu odgovaraju uslovima iz teksta
otvorenog akreditiva. Kad su svi potrebni dokumenti prikupljeni, sređeni, provjereni i
kompletirani, bez odlaganja se pristupa njihovoj naplati predajom kod banke domicila
akreditiva uz jedan propisani dopis izvoznika.
Ukoliko se iz bilo kojih razloga izvoznik nije u mogućnosti da podnese uredne i
kompletne dokumente banci na naplatu, do roka trajanja važnosti akreditiva na
naplatu, ta se situacija mora na vrijeme sagledati. Izvoznik će se odmah obratiti
neposredno kupcu, da uz nužna obrazloženja zamoli i ishodi odgovarajuće produženje
vrijednosti akreditiva za naplatu, koje treba banka prodavca da dobije i o tome
najbitnije obavjesti izvoznika. Ako prije naplate istekne važnost akreditiva i na
traženje izvoznika za njegovo produženje kupac negativno odgovori, onda je
prodavac svojom nemarnošću u poslu siguran vid naplate putem dokumentarnog
akreditiva pretvorio u manje siguran vid – putem inkaso posla.
Domać firma ''alfa'' zaključila je ugovor sa inostranom firmom ''omega'' o kupovini
pića u vrijednosti od 150000 KM. Ugovorom je predviđeno plaćanje dokumentarnim
akreditivom sa rokom dospjeća 45 dana od dana isporuke. Domaća je ''alfa'' dala je
nalog svojoj poslovnoj banci da za firmu ''omega'' otvori takav akreditiv. Dobivši
obavjest firma ''omega'' izvršila je isporuku ugovorene robe domaćoj firmi. Izvozni
referent firme ''omega'' zaboravio je da proslijedi akreditivna dokumenta banci
nalogodavca po akreditivu, tako da je rok važenja akreditiva istekao. Šta će korisnik
akreditiva poduzeti? – preći će na inkaso posao.

INKASO POSAO – dokumentarna naplata
Zajednička karakteristika inkaso posla i akreditiva je to da se kod oba radi o
dokumentarnoj naplati. Međutim, od akreditivnog posla banka ima obavezu plaćanja,
dok kod inkaso posla banka nastupa samo u ulozi inkasanta, bez obaveze da garantuje
uspješnost inkaso posla. (visok nivo povjerenja između kupca i prodavca)
Osnovni nedostaci inkaso posla:
Nesigurnost naplate (sa stanovišta prodavca)
Kupac plaća isporučenu robu prije nego je tu robu preuzeo tj. plaća robu prilikom
podnošenja dokumenata (a možda je ta roba u toku prevoza i oštećena)
Znači, banka je dužna pokušati naplatu (ne vrši angažovanje vlastitih sredstava), ali
rizik naplate snosi izvoznik – prodavac, odnosno naručilac inkasa.
Učesnici inkaso posla su:
Izvoznik – prodavac
Banka izvoznika
Banka naplate
Uvoznik – kupac
Izvoznik prodavac, nakon otpreme robe, dostavlja dokumenta svojoj banci i
pismenim nalogom joj daje uputstva u vezi sa naplatom predatih joj dokumenata.
Banka izvoznika dobijena dokumenta dostavlja korespondentskoj banci tj. banci
naplate koja obavještava u nalogu naznačenu osogu da preuzme dokumenta i inkaso
naplate. Uvoznik – kupac je obavezan da se odazove na poziv banke naplate i da
izvrši isplatu inkaso iznosa čime stiče pravo raspolaganja robom.
Osnovna prednost inkasa su smanjeni troškovi.
prosljeđivanje rob. dokumenata

Izvoznik Banka
izvoznik
a
plaćanje ili obavještenje o dospjeću
slanje robe
plaćanje ili prosljeđivanje
obavještenje o robnih
Špediter
dospjeću dokumenata
slanje robe
Banka
uvoznika
plaćanje ili akceptiranje
Uvoznik
prezentacija robnih dokumenata
Vrste inkaso poslova:
DOKUMENTARNI INKASO POSAO – predstavlja slanje jedne ili više trasiranih
mjenica koje mogu biti, ali i ne moraju, akceptirane, zatim slanje solo mjenica,
čekova... putem kojih se ostvaruje naplata.
ROBNI INKASO POSAO – podrazumjeva naplatu robnih, komercijalnih
dokumenata, koji se otkupljuju na različite načine – isplatom, akceptiranjem
mjenice...
LORO INKASO POSAO – dokumentarna naplata kada domaća banka primi nalog od
inostrane banke da pozove domaću firmu (uvoznika) da otkupi dokumenta, preuzme
robu.
NOSTRO INKASO POSAO – kada se robni i finansijski dokumenti šalju iz zemlje
davaoca naloga prema inostranstvu.

INKASO POSAO UZ BANKARSKU GARANCIJU – banka uvoznika garantuje
izvozniku isplatu po prijemu odgovarajućih dokumenata. Ova garancija je uslovljena
jer se koristi kada kupac banci garantu ne doznači protuvrijednost isporučene robe.
Naziva se još i KVAZI INKASO POSAO.
DIREKTNI INKASO POSAO – izvoznik robna dokumenta šalje direktno kupcu
očekujući od njega isplatu (visoko povjerenje)
DOZNAKA (BANKARSKI PLATNI NALOG) – zasniva se na odobravanju odnosno
zaduživanju tekućih računa. Kada primi nalog za izvršenje doznake, banka provjerava
da li nalogodavac ima pokriće. Nakon toga izdaje nalog svojoj korespodentskoj banci
u inostranstvu da korisniku isplati u nalogu navedeni novac.
Bitni elementi bankarske doznake: -podaci o korisniku doznake, -za čiji račun se
dostavlja doznaka, -iznos doznake, -osnov doznake, -potvrda postojanja pokrića
doznake.
Vrste bankarskih doznaka:
Robne (imaju za osnov robu koja se plaća na osnovu fakture ili odobravanjem
avansa) i nerobne (imaju osnov u jednostranim transferima, raznim uslugama...)
Nostro (domaća banka daje nalog ino-banci da izvrši isplatu) i loro (ino banka daje
nalog domaćoj banci da izvrši isplatu)

Bezuslovna i uslovna
Identor (prodavac) i identar (kupac) – kupoprodajni odnos.
Inkaso posao se još može podijeliti na:
Bankarski inkaso (sa i bez garancije)
Direktni inkaso posao
Inkaso se koristi kada postoji povjerenje među poslovnim partnerima.
Jednoobrazna pravila za inkaso – regulišu postupak trgovačkih preduzeća pri naplati
isprava (dokumenata) o isporučenoj robi ili izvršenoj usluzi. Pravila regulišu
postupak i ulogu banaka, koje po nalogu trgovačkih preduzeća treba da izvrše inkaso
posao (naplata isporučene robe ili usluge, pribavljanje akcepta od kupca i sl.).
Izvozimo bukove elemente za namještaj u Italiju. Poslovni partner iz Italije dostavio
nam je pismo u kojem nas obavještava da će plaćanje izvršiti u skladu sa ugovorom
neopozivim DA-vom kojeg treba otvoriti u roku od 10 dana. Da bi se ovaj posao
mogao što prije realizovati izdat ćemo nalog izvoznom referentu:

Uvozimo modnu obuću od prodavca iz Francuske. Ugovoreno je plaćanje neopozivim
dok. akreditivom posredstvom SG Banque iz Liona. Naša poslovna banka je
Universal banka dd Sarajevo. Roba je isporučena i uskladištena u našem skladištu.
Prodavac nam dostavlja fakturu sa zahtjevom da izvršimo plaćanje. Dat ćemo nalog
uvoznom referentu da:
Da hitno kontaktira našu p.b. i traži otvaranje akreditiva
Da hitno kontaktira našu p.b. i traži zatvaranje akreditiva
Hitno izda nalog banci za plaćanje po primljenoj fakturi
Hitno vrati primljenu fakturu poslovnom partneru
Hitno zahtjeva izmjenu ugovora po pitanju plaćanja
Hitno primljenu robu vrati prodavcu.
U slučaju isteka roka akreditiva, prodavac će tražiti INKASO NAPLATU.

MEĐUNARODNI PLATNI PROMET
Međunarodni platni promet realizuje se posredstvom ovlaštenih banaka, putem
partnerskih, korespodentskim bankama, a cilj je da se izvrši transfer sredstava od
prodavca do kupca.
Subjekti MPP su: nalogodavac, korisnik i banka.
Svaki nacionalni novac u međunarodnim okvirima pojavljuje se u 2 forme i to:
U formi efektivnog novca koji se naziva valuta
U formi potraživanja na računima u inostranstvu koja se nazivaju devizama.
Platni promet može da bude:
Slobodan p.p. – promet bez ikakvih ograničenja
Vezan ili kontrolisan.
Karakteristike međ. platnog prometa (međ. plaćanja):

Obavlja se između pravnih i fizičkih lica rezidenata različitih carinskih, pravnih,
političkih i ekonomskih sistema
vrši se u različitim nacionalnim valutama
MPP obavljaju ovlaštene poslovne banke putem korespodentnih banaka
Uzrokuje brojne rizike
Izvozimo drvenu rezanu građu u Italiju. Poslovni partner iz Italije dostavio nam je
zahtjev u kojem traži da plaćanje izvršimo neopozivim dokumentarnim akreditivom
otvorenim u korist njegove poslovne banke u Milanu. Da bi se ovaj posao mogao što
prije realizovati izdat ćemo nalog izvoznom referentu da:
Međunarodni platni promet predstavlja plaćanje i naplatu preko državne granice.

KOMPENZACIONI POSLOVI
Kompenzacioni poslovi u suštini predstavljaju prostu razmjenu robe za robu, usluge
za robu ili pak usluge za uslugu.
Vrste kompenzacija:
PROSTA (BILATERALNA, DIREKTNA, VLASTITA) KOMPENZACIJA – kada
je izvoznik (uvoznik) iz zemlje A saglasan da se dio isporučene robe od izvoznika
(uvoznika) iz zemlje B primi u gotovini. Veoma je bitno pitanje osiguranja izvršenja
kompenzacionog posla, koje se obavlja putem povjerenika (špeditera) gdje se roba
neopozivo stavlja na raspolaganje uz nalog da je isporuči partneru odmah kada pod
istim uslovima primi ugovorenu robu od njega.
Najčešći akreditiv koji se ovdje koristi je kontra akreditiv.
Kod proste kompenzacije učestvuju samo 2 spoljnotrgovinska partnera iz različitih
zemalja koji su istovremeno izvoznici za robu koju prodaju, odnosno uvoznici za
robu koju kupuju.
Zemlja A roba Zemlja B

Izvoznik Izvoznik
Uvoznik Uvoznik
Roba
Direktni kompenzacioni posao postoji kad poslovni partneri u različitim zemljama
uvoze robu za koju nemaju neposredni interes. NETAČNO
PROŠIRENA (4 ili više) ILI MJEŠOVITA KOMPENZACIJA (3) – u kojoj učestvuju
najmanje 3, a nerijetko i 4 ili više partnera iz dvije zemlje. S jedne strane djeluje
prosti kompenzacioni posao jer je jedan učesnik ujedno i izvoznik i uvoznik, a sa
druge strane nalaze se 2 učesnika od kojih je jedan uvoznik, a drugi izvoznik
(mješovita kompenzacija).
Zemlja A Zemlja B Zemlja A

Izvoznik Izvoznik
Zemlja B Uvoznik
roba roba
Izvoznik Uvoznik
plaćanje plaćanje
plaćanje
roba
Uvoznik Izvoznik Uvoznik
roba
PROŠIRENA KOMPENZACIJA MJEŠOVITA
KOMPENZACIJA
Uzroci pojave ovih kompenzacionih poslova uglavnom je postojanje nerealnih cijena
i deviznih kurseva, visoke stope inflacije, neravnoteža platnog bilansa...
TRIANGULARNA (TRILATERALNA) KOMPENZACIJA
Pojavljuje se kada su predmet kompenzacije razne sirovine. Javlja se u slučajevima
kada 2 partnera iz 2 zemlje nisu u mogućnosti da obezbjede podudarne robe za izvoz,
pa su prinuđeni da uvode partnera (jednog ili dva) iz treće zemlje koji posjeduje
adekvatnu strukturu i količinu roba neophodnih za zatvaranje aranžmana. Znači,
učesnici u triangularnom kompenzacionom poslu su: 2 partnera iz 2 zemlje i jedan ili
2 partnera iz treće zemlje.
Zemlja A Zemlja B
Izvoznik roba Uvoznik
plaćanje plaćanje
Uvoznik Izvoznik
roba roba
plaćanje
Uvoznik
Izvoznik Zemlja C
Ko se sve može pojaviti u ulozi povjerenika kod kompenzacionih spoljnotrgovinskih
poslova: špediter, banka.
VEZANI (BARTER) POSLOVI – globalna kompenzacija
VEZANI (BARTER) POSLOVI su mehanizmi izvršenja spoljnotrgovinskih
transakcija u kojem se kupoprodaja u jednom pravcu povezuje sa obaveznom
kupoprodajom u drugom pravcu. Naime, uvoz u jednom pravcu, uslovljava se
izvozom u drugom pravcu.
Iako su ovi poslovi slični kompenzacionim (uslovljavanje uvoza izvozom), razlika je
u tome što se kod vezanih poslova finansijska likvidacija aranžmana obavlja u
redovnom međ. prometu, zatim kod kompenzacija čitava transakcija mora se
vremenski i vrijednosno podudara u oba smjera, dok kod vezanih ne.
Da li kretanje robe u suprotnom pravcu može početi prije nego što je završena prva
isporuka kod vezanih poslova. Da, jer se poslovi ne moraju vremenski i vrijednosno
podudarati.
Struktura roba za razmjenu definiše se robnim listama, koje sadrže popis izvoznih
roba oba partnera. Ovdje sudjeluje veliki broj poslovnih subjekata.
Pojavni oblici vezanih aranžmana:
Vezani poslovi čije se izvršenje bazira na jednom ugovoru kojim se definiše isporuka
i kontra isporuka.
Paralelni vezani poslovi – prvo se precizira i potpisuje osnovni ugovor, a ugovori o
kontraisporukama nezavisno
Uzajamni vezani poslovi – zaključuju se 2 posebna ugovora, a njihova realizacija se
odvija vremenski nezavisno
Package poslovi – gdje kontraisporuke nisu striktno ni vremenski, ni po asortimanu
roba utvrđene
Unic team poslovi – zaključuju se 2 paralelna ugovora između 2 partnera koji
pokrivaju isporuke
Bay-back poslovi – zaključuju se 2 ugovora međusobno neovisna, a njihova
realizacija se odvija nesinhronizovano i na duži rok.
Banke izdaju bankarske garancije da će plaćanje i kontraisporuke biti obavljene na
vrijeme, a istovremeno i garantuju odštetu drugom partneru ako ne dođe do isporuke
ili preuzimanja robe u skladu sa ugovorom.

Kod vezanog posla ugovor za isporuku u jednom pravcu može stupiti na snagu prije
ili bez stupanja na snagu ugovora za isporuku u suprotnom pravcu. NETAČNO
Koji su ekonomski interesi vezanih barter poslova:
Prodiranje na tržišta razvijenih zemalja
Olakšanje plaćanja roba i usluga iz uvoznog posla stvaranjem odgovarajućeg fond
inostranih sredstava plaćanja u zemlji porjekla uvozne robe
Može povoljno uticati na nivo cijena robe ili usluga
Poboljšanje strukture razmjene sa inostranstvom.
Međunaroni kliring – dolazi do kompenzacije cjelokupnog uvoza sa cjelokupnim
izvozom između 2 države.
Switch poslovi – imaju izraziti špekulativni karakter. Najčešće su triangularne
spoljnotrgovinske transakcije. Spoljnotrgovinski promet između partnera ne obavlja
se direktno, nego putem posrednika iz neke treće zemlje, a koriste se u posredovanju
plaćanja između partnera sa konvertibilnog platnog područja. Switch poslovi su
poslovi valutne ili robne arbitraže ili kombinacija jedne i druge arbitraže u istom
poslu. Odvijaju se kroz promet roba ili deviza, pri čemu se koristi postojeći pad ili
razlika u cijenama ili kursevima. Motiv switchera za ulazak u transakciju je zarada
koju ostvaruje na kursnim razlikama u disparitetu vrijednosti čvrstih (konvertibilnih) i

mekih (klirinških) valuta. Učesnici u takvom poslovanju najčešće se i ne poznaju, po
potrebi se i pitanje porjekla robe ne postavlja. Ukoliko uvozimo robu sa
konvertibilnog platnog područja, a plaćamo je klirinškom valutom, tada plaćamo
PREMIJU ILI AŽIJU, a ukoliko robu kupujemo sa nekonvertibilnog područja (u
klirinškoj državi) a plaćamo je u konvertibilnoj valuti tj. devizama tada zaračunavamo
DISKONT ILI DISAŽIJO.
Podjela switch poslova:
Uvozni switch posao – svičer koji ima na raspolaganju klirinšku valutu stečenu
uvoznim poslom uz određenje uvjete konvertuje u konvertibilnu valutu
Izvozni – svičer vrši isplatu u konvertibilnoj valuti naplaćujući određeni diskont za
primljeni iznos klirinške valute.
zemlja klir. područja izvozi putem posrednika u zemlju konvert. C
zemlja A vrši plaćanje konvert svičer zemlji C plaća klirin.
valutom
sredstvima svičeru uz određeni diskont

s. vrši plaćanje zemlji A svičer kupuje klirinšku valutu
Zemlja A Zemlja C
u konvertibilnoj valuti zemlje C uz određenu
promjenu
Switcher
zemlja konvertibilnog područja A
izvozi putem posrednika u
zemlju klirinškog plaćanja B
Zemlja B zemlje B i C imaju međusobni klirinški platni sporazum
po kojem zemlja B ima potražni saldo

SAVREMENI OBLICI FINANSIRANJA SPOLJNOTRG. TRANSAKCIJA
LIZING
Lizing podrazumjeva vršenje prometa proizvoda u kome korisnik kupuje pravo
upotrebe određenog dobra uz plaćanje određene periodične cijene tj. lizing zakupa
određenog proizvoda (trajno potrošnih dobara, tehnološka oprema, mašine,
nepokretnine...)
Vrste lizinga:
OPERATIVNI LIZING – lizing poslovi koji su ugovorom o lizingu definisani na
kraći rok, a mogu se otkazati u bilo koje vrijeme u skladu sa uslovima navedenim u
ugovoru. Rok lizinga po pravilu je kraći od ekonomskog vijeka trajanja predmeta

ugovora o lizingu. Zasnovan na tzv. NON – FULL – PAY – OUT ugovoru, s obzirom
da davalac lizinga iz naknade koju plaća primalac može amortizovati samo određeni
dio vlastitih investicionih troškova.
FINANSIJSKI LIZING – stranke (davalac i primalac lizinga) po pravilu ugovaraju
vremenski period u kojem ni jedna od stranaka ne može jednostrano raskinuti ugovor.
To vrijeme odgovara ekonomskom vijeku trajanja predmeta zakupa. Zasniva se na
tzv. FULL – PAY – OUT ugovoru gdje ukupan iznos ugovorene zakupnine po
pravilu nadmašuje NC predmeta zakupa, tako da davalac lizinga u potpunosti
amortizuje vlastite investicione izdatke. U F.L. zakupoprimac snosi sve troškove i
rizike za opremu uzetu u zakup, a kod O.L. snosi zakupodavac.
DIREKTNI I INDIREKTNI LIZING – svaki O.L. i F.L. može biti direktni ili
indirektni. Indirektni l. (lizing u užem smislu) ima 3 strane tj. 3 strane učesnika: -
isporučilac predmeta lizinga, -finansijer kao davalac lizinga, -primalac lizinga.
U direktnom L. (lizing u užem smislu ili proizvođački l.) učestvuju samo 2 strane: -
zakupodavac, -zakupoprimac
LAVERAGED LIZING – nastala je iz potrebe za finansiranjem veoma skupih
kapitalno intenzivnih projekata čiji ekonomski vijek trajanja može biti i preko 30
godina. Ima najmanje 3 učesnika: -primalac lizinga, -davaoc lizinga, -kreditor na duži
rok. L. L. moguć je i u varijanti O.L. i u varijanti F.L.
Finansijski aspekti lizinga

Osnovna ekonomska f-ja lizinga je finansiranje nabave određenih dobara bez
angažovanja vlastitog kapitala i bez ulaska u klasični kreditni odnos.
Zakupoprimac pronalazi finansijera (lizing kompaniju) koja za njega kupuje opremu
od isporučioca i zatim mu je ustupaju na upotrebu putem ugovora o lizingu. Ova
operacija se obavlja uz 2 zasebna ugovorna odnosa i to:
ugovor o prodaji opreme davaocu lizinga između isporučioca i lizing kompanije
ugovor između lizing kompanije i zakupoprimca o uzimanju robe u zakup.
Nakon isteka ugovora o lizingu primalac lizinga ima pravo da:
zamjeni postojeću opremu novom i savremenijom,
da izvrši definitivan otkup predmeta lizinga plaćajući vrijednost neamortizovanog
dijela
da vrati predmet zakupa zakupodavca
Prednosti lizinga:
mogućnost da investitor sačuva vlastiti kapital jer zakupnine plaća iz prihoda koje
ostvaruje sam predmet zakupa,
smanjuje se rizik zastarjevanja opreme..
Nedostaci:
mnogo je skup, može biti nepovoljan u zemljama koje imaju nepovoljan carinski
režim i fiskalne propise.
Vrste lizing poslova zavisno od dužine vremena zakupa statusa zakupnog posla:
lizing posao bez opcije kupca da dobro otkupi po isteku zakupa ili da vrijeme zakupa
produži jednom ili više puta
lizing posao sa obavezom otkupa opreme po isteku ugovorenog roka zakupa
lizing posao sa mogućnošću produžavanja ugovorenog roka zakupa
lizing posao uz posebne uslove – primjenjuje se kod zakupa nekretnina
Da li se oprema kod lizinga može otkupiti prije isteka ugovora?
Da, ako je tako ugovoreno.
Tri osnovne uloge faktora: posrednik i finansijer u ST poslovanju i delkredere
zastupnik.
FAKTORING – kratkoročno finansiranje
Faktoring je sistem finansiranja izvoza (prodaje) u kojem faktoring organizacija
preuzima, kupuje potraživanja prije njihovog dospjeća od svog poslovnog partnera.

U faktoringu imamo 3 učesnika:
izvoznik (proizvođač)
kupac koji je poslovni partner izvoznika
faktoring firma koja na tebe preuzima obavezu naplate potraživanja
Koje rizike na sebe preuzima faktor a koje ne?
Faktoring firma (faktor) na sebe preuzima samo delkredere rizik (rizik naplate), a ne i
valutne i transferne. Za svoje usluge faktoring naplaćuje proviziju. Nema garancija.
Faktoring firma pored otkupa potraživanja, za svog klijenta može i: voditi
knjigovodstvo, kompjuterske usluge...
FORFETING – dugoročno finansiranje
Podrazumjeva prodaju potraživanja iz osnova izvoza banci ili drugoj finansijskoj
organizaciji. Ova potraživanja pokrivena su odgovarajućim garancijama, VP-a koja
jamče data potraživanja.
Prodavac potraživanja garantira kupcu potraživanja (forfetaru) valjanost Vp-a koji
pokrivaju potraživanje koje je predmet kupoprodaje. Činom prodaje potraživanja svi
politički i ekonomski rizici prelaze na forfetara. Predmet transakcija na forfeting
tržištima su potraživanja obezbjeđena sljedećim vrstama VP-a:

vlastita avalirana mjenica
vučena avalirana mjenica
bankarske garancije i
neopozivi dokumentarni i terminski akreditivi.
Forfetar u ovoj transakciji naplaćuje od prodavca potraživanja iznos utvrđen fiksnom
diskontnom stopom (LIBOR ili FIBOR) koja važi na dan obavljanja transakcije.
Učesnici u forfeting poslu:
uvoznik
izvoznik
forfetar
banka.
5 isporuka
1 kupoprodajni ugovor
IZVOZNIK UVOZNIK
7 isplata 10 2
11plaćanja
u gotovu
u skladu
4 notifikacija
BANKA BANKA
dospjećem IZVOZNIKA UVOZNIKA
3 izdavanje instr.
6 prodaja obezbj. plaćanja
instrum.
obezvjeđ
FORFETAR
plaćanja
8 dostava dokumenata na naplatu
9 naplata usklađena sa dospjećem
Koji su viši oblici saradnje u spoljnotrgovinskom prometu?
Poslovi izvoza – uvoza po inžinjering sistemu
Zajednička ulaganja
Prostorna tehnička saradnja
Lizing poslovi
Finansijska saradnja proizvođača i trgovca – faktoring, forfeting, franšizing.

TRANZITNI POSLOVI
Tranzit, kao pojam, znači da roba na svom putu od mjesta otpreme do mjesta
opredjeljenja u zemlji namjene prolazi ili dodiruje jedno ili više carinskih područja
drugih, usputnih zemalja.
Vrste tranzitnog posla sa stanovišta tranzitnog prometa i obima usluga:
direktni tranzitni posao – kada inostrana roba prelazi preko carinskog područja
određene zemlje ili ga samo dodiruje na nekom graničnom prelazu bez neuobičajenih
zadržavanja. Tada tranzitni posao obuhvata usluge prevoza i špediterske usluge
rukovanja i praćenja robe u tranzitu.
lomljeni tranzitni posao – kada se inostrana roba u tranzitu preko domaće carinske
teritorije, zadržana izvjesno vrijeme radi pretovara, a po potrebi i uskladištenja i
vršenja nekih drugih usluga rukovanja robom prije njene daljnje otpreme.
tranzitno posredovanje – pored usluga iz lomljenog tranzitnog posla, može da
obuhvati i određene usluge trgovačkog posredovanja kod daljnje prodaje robe u
vlasništvu inostrane firme, a koja se nalazi na domaćoj teritoriji uskladištena i po
carinskim nadzorom.
Vrste tranzitnih poslova zavisno od mjesta gdje se nalogodavac nalazi:
aktivni – ako se usluga vrši po nalogu i za račun inostrane firme

pasivni – kada inostrana firma vrši takve usluge po nalogu i za račun domaćih
preduzeća.
POSLOVI DORADE, PRERADE I POPRAVKE
Ovi poslovi predstavljaju vršenje proizvodnih usluga za račun nalogodavca iz
inostranstva ili za domaću robu koja je namjenjena ivzozu.
Aktivni posao dorade – ako se vrši proizvodna usluga za račun inostranog
nalogodavca u vidu dorade, prerade, popravke... na njegovim sirovinama ili
polufabrikatima. Kroz taj posao se ostvaruje devizni priliv u spoljnotrgovinskom
prometu.
Pasivni posao dorade – kada domaća privredna organizacija izvozi svoje sirovine ili
polufabrikate radi njihove dorade, prerade... u inostranstvo. Takav posao znači odliv
za domaći platni promet, jer se radi o uvozu usluga.
Tvornica donjeg veša ''Novitet'' B. Petrovac vrši bijeljenje pletiva u fabrici
''Napredak'' Karlovac. O kakvom se poslu u ovom slučaju radi? –pasivni posao
dorade
Firma ''Boss'' iz Italije obezbjeđuje potrebne sirovine i pomoćni materijal, i vrši
šivanje odijela svoje jesenje kolekcije u preduzeću ''Borac'' Travnik. O kakvom se
poslu ovdje radi? –aktivni posao dorade

Korist za domaću privredu kod poslova dorade i popravke:
potpunije zaposlenje slobodnih proizvodnih kapaciteta
preradom sirovina u našoj zemlji po nacrtu i recepturi inostranih nalogodavaca, stiču
se nova saznanja i iskustva za domaću proizvodnju.
REEKSPORTNI POSLOVI (uvoz radi izvoza)
Reeksportni posao postoji onda kada se roba kupuje u jednoj zemlji radi njenog
izvoza u drugu zemlju sa ili bez naknadne dorade i dodirivanja sopstvene carinske
teritorije. Najčešća finansijska likvidacija ove trgovačke operacije je da se roba
prodavcu u zemlji porjekla plati u klirinškom prometu, a naplata iste robe iz zemlje
namjene u valuti te ili neke treće zemlje, po sporazumu.
Reeksportni troškovi imaju karakter: a)špekulativni posao, b)posao razvojnog
karaktera.
Kroz reeksportne poslove ostvaruju se vrlo osjetljivi i odgovorni zadaci za domaću
privredu i odnose u spoljnotrgovinskoj razmjeni tj. makroekonomski interesi firme
kod reeksportnih poslova:
konverzacija klirinških potraživanja iz mekih u tvrde
prodiranje na nova tržišta i pariranje mjera konkurencije na postojećim

oživljavanje STrazmjene u klirinškom prometu intervencijom na odgovarajući način
alimentacija kliringa je ustvari suprotan od konverzije klirinskog potraživanja
Reeksport je posredovanje pri kupoprodaji među partnerima koji se nalaze u
različitim zemljama.
Osnovni motivi reekspotrnih poslova:
ostvarivanje razlike u cijeni
korištenje postojećih razlika u carinskim stopama
izbjegavanje određenih ograničenja.
Pojavni oblici reeksporta:
reeksport u užem smislu (uvoz radi izvoza),
reeksport u širem smislu (uvoz, dorada, prerada, izvoz).
Sa stanovišta carinske teritorije razlikujemo:
reeksport sa brisanjem tragova reeksporta
tranzitni reeksport
čisti reeksport.
Specijalni ST poslovi:
kompenzacioni poslovi
vezani poslovi
reeksportni poslovi
poslovi dorade, prerade i popravke
tranzitni poslovi
switch poslovi.
Specijalni ST poslovi koriste se kada su nepovoljni uslovi za odvijanje ST razmjene,
zbog defektnosti dejstva mehanizma cijena, plaćanja, obračuna i drugih
vanekonomskih uticaja, a sve s ciljem održavanja privrednih odnosa sa
inostranstvom.
FRENČAJZING
???
...radnji na ostvarenju zamisli investitora po projektnom zadatku. Inžinjering kao
sistem objedinjuje sve faze priprema, izvršenja i provjere očekivanih rezultata
ulaganja.
Inžinjering podrazumjeva tj. poslovi izvoza – uvoza po inžinjering sistemu
obuhvataju:
rješenje problema tehnologije i tehnoloških postupaka,

projektovanje postrojenja,
organizaciju i izvođenje radova na ostvarivanju projekta do kraja,
obezbjeđenje kadrovskih i materijalnih pretpostavki za izvođenje radova do kraja,
sagledavanje ekonomskih i drugih efekata o radu objekta.
Ključ u ruke (turn key job) – za investitora je to neopoziva garancija da će objekat
kvalitetno, na vrijeme i u svemu po ugovornom projektu i uslovima biti predat na
korištenje.
Inžinjering se može podjeliti na nekoliko područja djelatnosti:
studijski (analize, studije)
projektantski (građevinski dio, oprema...)
izvođački (izgradnja, montaža, opremanje...)
organizacioni (obuka stručnog osoblja, know how, know why...)
ekonomsko – finansijski (proračun obima ulaganja, cijene, rentabilitet poslovanja,
izvori sredstava...)
troškovi finansiranja ST poslova kreditnim aranžmanima:

kamata (kod multilateralnih i javnih izvora finansiranja uglavnom imamo fiksne k.s.,
dok privatni izvori finansiranja mogu imati fiksne, relativno fiksne i promjenljive k.s.
kao referentne k.s. uglavnom se koriste LIBOR i FIBOR stope.)
provizija na angažovana neiskorištena sredstva kredita COMMITMENT FE (ovaj
trošak uglavnom se javlja kod kredita kupca i finansijskih kredita)
SPOLJNOTRGOVINSKE KALKULACIJE
Iznalaženje cijene, njene strukture i poslovnog rezultata rentabiliteta) –
spoljnotrgovinske kalkulacije.
Podjela kalkulacija:
po vremenu izrade kalkulacije mogu biti:
predkalkulacija – radi se na osnovu poznatih podataka određenih elemenata
kalkulacije (NC, zavisni i opšti troškovi), na osnovu nekih planiranih, očekivanih
veličina (dobit, trgovački rizici...). Ona se radi prije ulaska u posao, da se vidi da li je
posao interesantan ili nije, kakvi se rezultati mogu iz njega očekivati... Cilj izrade
predkalkulacije je da se pronađe optimalno rješenje da bi se neki posao dobio i iz
njega izvukla maximalna moguća korist.

Kontrolna kalkulacija – ima 2 cilja, i to: upoređivanje troškovnih kategorija i
poslovno – kontrolni karakter.
Obračunska kalkulacija – radi se po završenom poslu izvoza i podnosi nadležnoj
poslovnoj banci. Radi se na osnovu dokumenata o izvršenom poslu i stvarno nastalih
troškova, a osnovna namjena je obračun razlike u cijeni i poreza na promet za
proizvode, koji se za izvezenu robu vraćaju ili isplaćuju izvozniku.
Konačna kalkulacija – pokazuje stvarni poslovni rezultat tog posla, greške i propuste
u radu na izvršenju posla i pretkalkulaciji.
Sa gledišta dokumentovanosti podataka, kalkulacije mogu biti:
Dokumentarna – radi se na osnovu dokumenata po izvršenom spoljnotrgovinskom
poslu,
Predračunska (planska) – radi se prije ulaska u određeni posao. Ona treba da posluži
kao osnova za odluku preduzeća o prihvatanju ili neprihvatanju određenog posla.
S obzirom na predmet obrade, kalkulacija može biti:
Prosta – ako je predmet kalkulisanja jedan određeni proizvod, određenih kvaliteta i
cijene,
Složena – ako je predmet kalkulisanja više varijanti jednog proizvoda sa različitim
cijenama, ili s radi o različitim proizvodima slične namjene, a različitih cijena.

Podjela kalkulacije po vrsti trgovačkog posla:
Izvozna – u suštini je kategorija prodajne kalkulacije
Uvozna – u suštini je kategorija nabavne predkalkulacije koja sadrži i dejstvo
odgovarajućih instrumenata režima ST razmjene (isto i izvozna)
Kalkulacija specijalnih ST poslova – pored elemenata izvozne ili uvozne kalkulacije,
uzima u obzir i posebne okolnosti i ciljeve konkretnog specijalnog ST posla.
METODE ST KALKULACIJA:
Sa gledišta osnove od koje se polazi u izradi:
Progresivna – kada nam je NC poznata i na nju se dodaju svi ostali troškovi u vezi sa
izvršenjem posla (zavisni troškovi, opšti troškovi, dejstvo instrumenata režima ST
razmjene) da bi se dobila PC (izvozna) robe. Traži se PC, (NC+2T+OT)=PC?
Retrogradna (inverzna) – polazi od PC u inostranstvu, da bi se uz odbitak svih ostalih
troškova u vezi sa izvršenjem posla, dobila cijena u domaćoj valuti, koja se može
platiti dobavljaču na unutrašnjem tržištu. ( ? –2T – OT)=PC, PC je poznata, a traži se
NC.
Diferenciona – je kombinacija prethodne dvije. Ona treba da pokaže da li postojeća
razlika u cijeni (RUC) između domaće NC i PC u inostranstvu, može da pokrije sve
nastale troškove i da obezbjedi odgovarajuću zaradu za izvoznika – uvoznika.
NC+2T+ ? =PC Znači traže se troškovi prodaje.

Sa gledišta primjenjenog vida računske tehnike:
Dodajna – to je postupak iznalaženja konačne, tražene vrijednosti gdje se polaznoj
osnovi (npr. cijena po ponudi) dodaju svi ostali troškovi koji su u neposrednoj vezi sa
izvršenjem konkretnog trgovačkog posla, zatim opšti troškovi.
Diviziona kalk. – primjenjuje se kada je potrebno da se pronađe cijena po jedinici
mjere.
Kontrolna kalkulacija – je periodična, parcijalna kalkulacija koja treba da li se
određeni posao u pogledu utrošaka i rezultata odvija na očekivani način, ili sa
odstupanjima u snošljivim granicama ili ne.
Supstancijalna kalkulacija izvoznog posla
Kod poslova izvoza individualno određenih predmeta kupoprodaje (proizvodi
neserijske opreme) proizvođač izvoznik treba da izradi i tzv. supstancijalnu
kalkulaciju. SK ulazi u sve moguće detalje troškova materijala, ličnih dohodaka
radnika...
SK u suštini se svodi na postupak preračunavanja svih pozicija proizvodne
kalkulacije predmeta kupoprodaje u deviznu vrijednost i po važećem intervalutarnom
kursu.
Partner nas je obavjestio da na području SA kantona može odmah prodati 4800
grijalica po cijeni od 200 KM/kom. grijalice smo do sada obično nabavljali iz
Njemačke. Imamo saznanje da se grijalice odličnih karakteristika mogu nabaviti i na
tržištu Slovenije. Da bi donijeli ovu odluku koju metodu kalkulacije koristimo?
Progresivnu
Retrogradnu
Diferencionu
Supstancijalnu
Dobili smo poziv za dostavljanje ponude na tender za izgradnju fabrike za
proizvodnju specijalnih armatura u Sudanu. Znamo da je naša fabrika u Sarajevu,
pravljena prije rata, i znatno manjeg kapaciteta koštala oko 20 mil.DM. da bi dostavili
kvalitetnu ponudu, koju metodu kalkulacije bi koristili?
Progresivnu
Retrogradnu
Diferencionu
Supstancijalnu
Mješovitu.
Domaći partner nas je obavjestio da na području SA kantona može prodati 100t
šećera po cijeni od 0,75 KM/kg. Šećer smo do sada obično nabavljali iz Mađarske.
Imamo saznanja da se šećer odličnog kvaliteta i pod povoljnijim uslovima može

nabaviti i iz Slovačke. Da bi donijeli odluku o prihvatanju ovog posla koju metodu
kalkulacije koristimo:
Progresivnu
Retrogradnu
Diferencionu
Supstancijalnu
GARANCIJE
Bankarske garancije su sredstva obezbjeđenja plaćanja, garancija banke izdata za
slučaj nastajanja određenih rizika, ako se posao ne bude odvijao u skladu sa
odredbama zaključenog ugovora.
Razlika između akreditiva i garancije je u tome, da akreditivom banka preuzima
obavezu plaćanja kao vlasnici, dok garancijom banka jamči za određenu obavezu
urednog izvršenja posla ili plaćanja glavnog dužnika.
Osnovna svojstva bankarske garancije:
Neopozivost – banka ne može odustati od već date garancije ili je pak povući dok
traje rok njene valjanosti. Može samo ako se sve strane slože.
Bezuslovnost – je pravilo kod kojeg izostaje obaveza povjerioca da naplatu od
glavnog dužnika izvrši prinudnim putem.

Učesnici u poslovanju sa garancijama:
Bitni elementi garancije:
Uvodni dio garancije koji obuhvata opis radnje za koju banka garantuje
Garantirana obaveza (garantna klauzula) – definišu se uslovi na osnovu kojih korisnik
garancije ima pravo da zahtjeva izvršenje garantovane obaveze
Iznos garancije – novčani izraz obaveze koji ima banka
Rok važenja garancije – do kada se korisnik može obratiti banci sa protestom
garancije.
Banka garant može preuzeti:
Sopstvenu obavezu (banka garant preuzima sopstvenu obavezu da isplati garantovani
iznos u slučaju da dođe do protesta garancije)
Solidarnu obavezu (korisnik garancije ne mora se za plaćanje po garanciji prvo
obratiti osnovnom dužniku, nego se može obratiti onome koga on izabere)

Supsidijarnu (korisnik garancije za plaćanje po garanciji mora se prvo obratiti
osnovnom dužniku, pa ukoliko on ne izmiri garantovani iznos onda se obraća banci
garantu)
Uslovljena obaveza (najnepovoljnija)
Vrste garancija
-Nostro (kada banka izdaje garanciju po nalogu svog klijenta)
- Loro (kada banka prima garanciju u korist svog klijenta)
-Direktne g. – povezuju banku garanta i korisnika garancije direktno, gdje korisnik
garancije svoja prava iz garancije ostvaruje direktno od banke garanta (poznavanje
boniteta banke garanta).
UVOZNIK kupoprodajni ugovor IZVOZNIK

KUPAC PRODAVAC
zahtjev za izdavanje garancije izdavanje
garancije
izdavanje za
notificiranje
garancije izdavanje garancija uz notificiranje

NOTIFICIRAJUĆA
BANKA GARANT BANKA
-indirektna g. – postoji ukoliko se između banke garanta korisnika garancije ubacuje
još jedna banka u ulozi garanta (nizak nivo međusobnog povjerenja između partnera)
kupoprodajni ugovor
UVOZNIK IZVOZNIK
KUPAC PRODAVAC
zahtjev za garancija izdata
izdavanje na osnovu
BANKA BANKA
UVOZNIKA
kontragaracije IZVOZNIKAkontragarancije
kontragarancija
Tipičan primjer indirektne garancije je: KONTRAGARANCIJA
SUPERGARANCIJE (garancije na garancije: -ukoliko korisnik nema povjerenja u
bonitet banke svog spoljnotrgovinskog partnera, on može da zahtjeva da za obavezu
banke garanta supergarantuje određena banka visokog renomea i boniteta.

NOTIFICIRANE G. – su ustvari nepotvrđene garancije. Notificirajuća banka nema
nikakvih obaveza po datoj garanciji, ngo ima ulogu da saopšti korisniku garancije da
je u njegovu korist određena banka izdala garanciju.
KONFIRMIRANA G. (neka vrsta supergarancije)
Korisnik garancije zbog nepovjerenja prema bonitetu banke garanta, može da
zahtjeva da njenu garanciju potvrdi određena banka većeg renomea i boniteta. U
osnovi konfirmacijom konfirmirajuća banka preuzima obavezu plaćanja ukoliko
banka garant ne ispuni garantovanu obavezu.
ČINIDBENE I PLATIVE GARANCIJE
Vrste činidbenih garancija:
Licitaciona garancija
Banka garant garantuje da će nalogodavac (ponuđač) po garanciji u slučaju da bude
odabran od strane investitora kao izvođača radova potpisati ugovor sa investitorom u
skladu sa ponudom koju je ovaj prezentirao. Obaveza banke garanta izražena je u
novcu koji zahtjeva korisnik garancije ukoliko odabrani izvođač radova ne zaključi
ugovor sa investitorom, te plaćanje po garanciji ima za cilj obeštećenje investitora
kako on ne bi trpio štete zbog neuspjeha licitacije.
Garancija za dobro izvršenje posla

Investitor ugrađuje u ugovor obavezu izvođača da osigura garanciju za dobro
izvršenje posla, čime želi da se obezbjedi za slučaj da izvođač ne realizuje ugovoreni
posao na način kako je to potpisano ugovorom.
Avansne garancije (garancije na povrat avansa)
Nakon potpisivanja ugovora investitor vrši doznaku dijela ukupne ugovorene cijene.
Ovaj iznos ima dvostruku ulogu:
-predstavlja garanciju da je investitor ozbiljno pristupio finansiranju čitavog posla
-avans je djelimično kreditiranje izvođača od strane investitora.
Avansna garancija koju predaje izvođač radova investitoru predstavlja: garanciju
banke da će izvođač radova vratiti investitoru uplaćeni avans.
Konsignacione garancije
Su sredstvo obezbjeđenja principala za slučaj da zastupnik ne izvršava svoje obaveze
saglasno ugovoru koji reguliše njihov međusobni odnos.
Carinske garancije
Garancije čiji je korisnik domaća carinarnica definiše da će roba, koja je privremeno
uvezena bez plaćanjanja carine, radi prerade ili dorade, u određenom roku biti
vraćena inostranom vlasniku.
Činidbene garancije – banka garant garantuje da će nalogodavac po garanciji uredno
izvršiti određenu činidbu.

Plative garancije – pokrivaju obaveze nalogodavca po garanciji koje se odnose na
izvršenje plaćanja.
Vrste plativih garancija:
tipa:
sredstvima.
Ekonomski smisao garancije prodavcu
Ona je instrument zaštite interesa kupca
Ona je moćno sredstvo borbe sa konkurencijom
Ona je instrument povećanja obima prodaje.
ROBNI DOKUMENTI
Oni obuhvataju:
Trgovačke dokumente
Transportne dokumente
Carinske dokumente
Garancije.
TRGOVAČKI DOKUMENTI
Trgovačka faktura – je osnovni robni dokument, a odnosi se na isporučenu robu,
ispostavlja je prodavac (izvoznik) pri isporuci robe u potrebnom broju primjeraka.
Faktura se ispostavlja na ime i adresu kupca robe ili usluga a potpisuju je 2 ovlaštena
lica. Može se ispostaviti i nakon izvršene kontrole i mjerenja robe na ugovoreni
način.
Prethodna faktura – upućuje se na adresu kupca u slučaju kad je preuzimanje robe
ugovoreno u mjestu opredjeljenja. Koristi se kod tzv. tržišne prodaje robe u
inostranstvu.
Proforma faktura – formalno sadrži sve elemente trgovačke fakture, ali na
neobavezan način, jer označena cijana ne predstavlja cijenu isporučene robe niti čiju
obavezu plaćanja po toj osnovi.
Specifikacija robe – sadrži detaljan opis svih pozicija isporučene robe koja nije mogla
biti obuhvaćena na taj način u trg. fakturi zbog nedostatka prostora. Ona sadrži sve
količine robe po stavkama (bruto, neto težina), a ne sadrži cijene niti pojedinačno, niti
ukupnu vrijednost isporučene robe.
Lista pakovanja – je specifikacija robe po koletima, kako je upakovana. Prilaže se trg.
fakturi, a pojedan primjerak se stavlja u svako koleto neposredno ispod poklopca.
TRANSPORTNI DOKUMENTI
Konosman – je dokument koji vozar u pomorskom transportu izdaje pošiljaocu robe,
kao potvrdu da je u njemu označenu robu primio na prevoz morskim putem.
Predstavlja i ugovor o prevozu, i onaj ko ga uredno posjeduje može neograničeno
raspolagati sa robom na koju se odnosi. Roba se može podići od pomorskog
prevoznika ili njegovog agenta uz predaju od njih izdatog originala konosmana.
Konosman se izdaje u tzv. ORDER FORMI (negociabilan – gdje se može
indosamentom prenijeti svojina nad robom) ili RECTA FORMI (nije negocijabilan –
ne može se prenositi)
Prema stanju robe i ambalaže koju je brodar ukrcao, konosman se izdaje kao:
Čisti konosman – ne sadrži nikakva zabilješku brodara, na određenom mjestu, da je
roba ukrcana u manjkavom stanju (da curi ambalaža, da je loše rezano, zapakovano...)
Nečisti konosman – sadrži zabilješku brodara, na određenom mjestu da je roba
ukrcana sa vidnim znacima neispravnosti na ambalaži ili robi.
Banka, po pravilu, odbija da honoriše dokumente sa nečistom teretnicom
(konosmanom) ili ih u krajnjem slučaju honoriše ''pod rezervom'' saglasnosti
nalogodavca.
Pomorski konosman konosman može glasiti: na ime, na donosioca tj. po naredbi
(prosta predaja iz ruke u ruku) kapetan odgovara za robu dok je na brodu. On je
ukrcajni i otpremni dokument.
Međunarodni tovarni list, kao i njegova kopija je potvrda vozara u željezničkom
prevozu da je u njemu označenu robu primio na prevoz od utovarne do uputne
stanice. Tovarni list izdaje otpremna željeznička stanica na ime primaoca robe.
Tovarni list nije ugovor, niti je HOV, niti se može prenositi na treća lica. Original
međunarodnog tovarnog lista ide sa transportom.
Međunarodni tovarni list glasi na ime. Ukoliko se željeznica i pošiljalac mogu
sporazumjeti pa prevoznik izda prenosivi tovarni list koji potpisuju obje strane, tada
MTL može glasiti po naredbi ili na donosioca, tada bi predstavljao HOV.
Imalac kopija MTL u svakom momentu može spriječiti isporuku robe! DA
Potvrda špeditera – o prijemu robe na neopozivu otpremu po nalogu pošiljaoca,
praktikuje se u ST poslovanja u slučajevima kada se radi o DENČANIM pošiljkama,
gdje se mora sačekati prikupljanje dovoljnih količina na zbirni vagon robe u
određenom pravcu.
Izdavanjem ovakve potvrde špediterska firma preuzima garanciju u korist primaoca
robe da će ona neopozivo biti otpremljena u mjestu i na adresu, koji su označeni u
izdatoj potvrdi.
Koje su obaveze izvoznika u transportu robe? – transportni dokumenti.
DOKUMENTI OSIGURANJA ROBE
Su posebna grupa transportnih dokumenata u koje spadaju:
Polisa osiguranja
Potvrda o osiguranju
Skladišnica (varant)
Polisa osiguranja je ustvari dokaz o postojanju ugovora o osiguranju robe na način i
pod uslovima koji su označeni u polisi. Izdaje je osiguravajuća organizacija ili njene
poslovne ispostave na posebnom obrascu.
Da li pri transportu roba mora biti osigurana? DA
Potvrda o osiguranju (certifikat) – praktikuje se kada pošiljalac robe ima generalni
sporazum o osiguranju njegovih tereta sa određenom osiguravajućom organizacijom
u zemlji ili inostranstvu.
Skladišnica – izdaje je na posebnom obrascu skladištar sopstveniku robe, koja je za
određeno vrijeme uskladištena na čuvanje: skladištar izdavanjem skladišnice
neopozivo potvrđuje da je u njoj označenu robu primio na čuvanje i uvez u skladišnu

knjigu, da će je izdati njenom sopstveniku označenom u skladišnici ili licu koje on
bude označio.
Skladišnica se izdaje na ime ili po naredbi i predstavlja robnu HOV. Ako je na ime,
prenosi se cesijom (ustupanjem), a po naredbi prenosi se indosamentom (gdje se
prenose prava raspolaganja robom koja je u njoj upisana).
CARINSKI DOKUMENTI
Carinska izvozna i uvozna deklaracija (isprava)
Uvjerenje o krajnjoj namjeni robe – u posebnim slučajevima prodavac zahtjeva i ovo
uvjerenje, kojim on treba da se obezbjedi od daljnjeg reeksporta robe, koja je predmet
kupoprodaje, a izdaju ga državni organi.
Uvjerenje o porjeklu robe – pokazuje porjeklo robe u pogledu njene proizvodnje i
izdaje ga Privredna komora.
vjerodostojnost fakturisane cijene robe (ad valorem – po fakturnoj vrijednosti
ocarinjene robe)
Carinska faktura – zahtjeva se pri uvozu nekih kategorija robe u SAD, Australiju i
druge zemlje.
Sanitarno uvjerenje (roba sposobna za ljudsku ishranu)
Veterinarsko uvjerenje (da u označenom reonu proizvodnje predmetne robe u to
vrijeme nije bilo nikakvih ??? bolesti, zaraza koje bi uticale na kvalitet robe)
Fitopatološko uvjerenje (nije bilo biljnih bolesti).
DEVIZNI SISTEM
Devizni sistem – predstavlja skup mjera, potpisa i postupaka za regulisanje prometa
devizama za poboljšanje platne bilanse i osiguranja stabilnosti valute.
Mjere i instrumenti državne intervencije:
Kvalitativna devizna ograničenja
Kvantitativna devizna ograničenja
Prikrivene intervencije u regulisanju valutnih rizika
Devizna kontrola
Osnovni instrumenti kvantitativnih deviznih ograničenja:
Instrumenti regulisanja deviznog priliva
Instrumenti regulisanja deviznog odliva
Vrste kvantitativnih mjera:

Devizne kvote – kvantitativna mjera kojom država određuje koliko neko preduzeće
smije uvoziti određene robe
Devizne dozvole – kvantitativna mjera kojom država izdaje određene dozvole za
plaćanje u inostranstvu
Vezivanje uvoza sa izvozom
Devizne aukcije – raspodjela unaprijed određenog iznosa deviza kupcima koji ponude
najpovoljnije uslove
Ostala regulisanja uvoza roba i usluga (kombinacija navedenih metoda).
Osnovni instrumenti kvalitativnih deviznih ograničenja:
Kursevi (tečajevi)
Posebni instrumenti valutnog uticaja na međunarodne privredne odnose.
Vrste kvalitativnih mjera:
Izvozno – uvozni koeficijenti – je kvalitativna mjera za stimulisanje izvoza tj. država
određenoj marki za izvoz daje određeni koeficijent
Poreska refakcija – poreske olakšice koje država uvodi za izvoznike (oni ne plaćaju
određene poreze). Korištenje tih olakšica obezbjeđuje međunarodni špediter. To su,
ustvari, poreska oslobađanja.
Izvozne premije – kvalitativne mjere gdje država daje preduzeću premiju po osnovu
određenog izvoza.
Retacione kvote – slobodno raspolaganje dijelom ostvarenih deviza.
............................
Prikrivene intervencije u regulisanju valutnih rizika (olakšice kod uvoza ili
kreditiranje izvoza.
PRELEVMAN – privremena mjera države ili plaćanje dađbine za manja pakovanja
robe.
ZASTUPNIŠTVO
Principal se obično ugovorom obavezuje da robu, koja je predmet zastupničkog
odnosa, neće nuditi ni prodavati preko trećih lica na području povjerenom zastupniku.
Međutim, principal često zadržava za sebe pravo ''direktne prodaje''. Znači, on može
sam bez pomoći zastupnika nuditi i prodavati robu na području koje obrađuje
zastupnik. Tada zastupniku pripada provizija u nešto smanjenom obimu tzv.
KONTROLNA PROVIZIJA, čiji se iznos određuje ugovorom o zastupstvu.
KORUPCIJA
KORUPCIJA – je obavljanje javnih poslova u privatnom interesu.
Korupcija obuhvata: podmićivanje, iznuđivanje i pronevjeru javnih fondova
U korupciji učestvuju: privatnik i državni dužnosnik.

PODMIĆIVANJE – to je radnja koja utiče na izbor privatnih kompanija na nekom
natječaju za obavljanje poslova.
Korupcija može biti: rijetka, široko rasprostranjena, i sistematična.
IZVOZNI POSAO
Zaključenju kupoprodajnog ugovora za isporuku određene robe inostranom kupcu
prethode radnje koje treba da omoguće kupcu da sagleda i odabere vrstu ili tip
proizvoda koji ga interesuje, kao i uslove prodaje kod nas i kod konkurencije.
PRIPREMNE RADNJE IZVOZNOG POSLA OBUHVATAJU
Trgovački upit iz inostranstva (nikakav upit od strane kupca iz inostranstva ne bi
smio da ostane bez odgovora)
Dostavljanje izvozničke ponude i uzoraka
Vođenje trgovačkih pregovora
Zaključenje ugovora o kupoprodaji robe ili usluga.
..................................
VALUTNA KLAUZULA – treba da isključi neopravdanu korist kupca zbog
eventualne devalvacije ugovorene valute.
Plaćanje robe kod izvoznog posla (zavisno od značaja i veličine posla, boniteta kupca,
postojećih deviznih propisa...)
Vrši se:
Akreditivom uz predaju dokumenata o izvršenoj otpremi robe
Doznakom
Praktikuje se plaćanje avansa, međuavansa.
U sastavu ekipe za vođenje trgovačkih pregovora ne treba da uđe opšti rukovodilac
preduzeće (generalni direktor, njegov zamjenik u slučaju odsutnosti.)
KONSIGNACIONI RAČUN – koristi se za robu koja se nalazi na konsignacionom
skladištu i ne može napustiti to skladište dok se sredstva ne uplate na ovaj račun.
Mjere podsticanja izvoza:
Izvozne premije tj. povraćaj carine
Poreske refakcije
Uvozno izvozni koeficijent.
UVOZNI POSAO
Predradnje uvoznog posla:
Prikupljanje ponuda (najvažniji posao kod pripreme uvoznog posla)
Obrada cijene i analiza ponuda
Vođenje trgovačkih pregovora
Zaključenje kupoprodajnog ugovora
Plaćanje robe kod uvoznog posla:
Avans koji se obično plaća doznakom u korist prodavca
Mjenični kredit
Notifikacija neopozivog depozita mjeničnih akcepata
Uvozni status robe može biti:
Slobodan uvoz
Kontigentirani uvoz
Uvozna dozvola
Način obavljanja uvoza robe u pogledu utvrđivanja uslova kupoprodaje su:
direktna pogodba,
javno nadmetanje.
Odstupanje od cijene kod uvoznog posla: -15%.
........................
INDENT POSAO – kada kupac, obično iz neke nerazvijene zemlje dostavlja svoj
nalog agentu (obično lice iz razvijene zemlje), da plasira poruđbinu kod nekog od
najpovoljnijih izvoznika (čvrst je i neopoziv).
Vrste indent poslova:
Zatvoreni (isporučilac određen)
Otvoreni (ident traži najpovoljnijeg isporučioca)
Komisioni indent posao – kupac pored cijene i ostalih elemenata fiksira i proviziju
indent agenta pa to dobije formu komisionog posla.

CIJENA
Direktna cijena – ako je cijena određena u svim njenim pojedinostima.
Indirektna cijena – ako se ugovorne strane, tekstom kupoprodajnog ugovora, pozivaju
na neko treće lice ili izvor koji će na određeni način utvrditi cijenu robe, ili prihvataju
cijenu važeću na određeni dan.
Ugovaranje cijene s obzirom na količinu robe i usluge:
Po jedinici mjere predmeta kupoprodaje (jedinična cijena)
Za cijelu isporuku koja je predmet kupoprodaje (ugovorena bruto c.)
Po sadržini korisne materije.
Orjentaciona cijena – određuje obično za duže periode i primjenjuje se kod
ispostavljanja ponude sa neobaveznom cijenom ili izrade cjenovnika robe.
Osnovna cijena – praktikuje se kod zamjenjive robe za jedan standardni, prosječni
kvalitet iste.
Zaključivanje kupoprodajnog ugovora klauzula ''circa'' ili ''oko'' ostavlja mogućnost
da prodavac isporuči više ili manje robe do 10% od ugovorene količine (npr. živa
goveda)
PARITET znači da kod trenutka ili mjesta na putu robe od fabrike ili skladišta
prodavca do mjesta opredjeljenja, ugovorena c. pokriva i troškove uobičajene
ambalaže, transporta, rukovanja robom, rizika, osiguranja, taksa i dađbina.
Cijena predmeta kupoprodaje zavisi i od uslova i dospjeća plaćanja ugovorene
protivrijednosti: a)u gotovom, b)na kredit.
Tržišna podjela cijena:
Cijena proizvođača – obuhvata troškove proizvodnje, društvene prihode i
ukalkulisanu zaradu,
Tržišna cijena – nastaje pod dejstvom tržišnih zakona ponude i potražnje, u
određenom mjestu, tržištu. To je najpovoljnija c.koja se u određeno vrijeme postiže
na tačno određenom tržištu za utvrđenu vrstu i kvalitet robe i paritet isporuke.
Svjetska cijena najčešće se odnosi na berzanske kotacije cijena za robu koja je
predmet berzanske trgovine u ST prometu.
Monopolske cijene – obezbjeđuju super profit
Damping c. – je bitno ispod postojeće tržišne c.te robe u zemlji kupca, pa i prodavca,
a u nekim slučajevima čak i ispod troškova proizvodnje tih gotovih proizvoda u
zemlji porjekla (politika prodiranja na nova tržišta, proširenje obima prodaje)
Administrativne c. – utvrđuje država, i fiksne su i ostaju na snazi do izmjene

Dirigovane c. – kombinacija dejstava mjera države i trž. okolnosti
Tekuća c. – to je tržišna c.koja važi na određenom mjestu i u određenom vrem.
razdoblju po kojoj se osnovna masa date robe kupuje ili prodaje
Stalna cijena – važeće tržišne c.za određeno dobro na utvrđeni dan ili su prosjek
trž.c.za određeni period koji se uzima za bazu.
Fiksna cijena je ona koju u toku cijelog ugovorenog roka isporuke robe ili usluge, bez
obzira na njegovu dužinu trajanja, veličinu ugovorene vrijednosti predmeta
kupoprodaje, stanje na tržištu zemlje prodavca, ne može biti predmet nikakvih
promjena u vezi sa eventualno nastalim zamjenama u visini troškova proizvodnje
robe ili usluga (standardna roba i relativno kraći rokovi isporuke)
Berzanska cijena – primjenjuje se u razmjeni tzv. artikala berzanskog prometa.
Klizajuća cijena – kada su ugovorne strane stavile tzv.rezervu na cijenu iz ugovora o
kupoprodaji, dugoročni poslovi i velike vrijednosti.
Prelazna kategorija cijena između fiksnih i klizajućih c. je ugovaranje klauzule ''skok
– pad ''(±10%)
Redoslijed kalkulisanja
NC
Troškovi nabave
NV
Opšti troškovi
Stvarna vrij.
Troškovi prodaje
PC
STRUKTURA MEĐUNARODNOG FINANSIJSKOG SISTEMA
IMF WB svjetska banka pod uticajem SAD-a
IFC, IDA, MIGA – su samostalni subjekti, ali su povezane
članice svjetske banke jer vode istu politiku
WB IBRD IFC IDA MIGA
IFC IDA MIGA
IFC – međunarodna finansijska korporacija
Cilj osnivanja IFC-a je da podržava međ.kretanja kapitala, razvijanje nacionalnih
tržišta kapitala, da podržava razvoj privatnog sektora u zemljama u razvoju.
Cilj investitora nije da ostanu u tom poslu (ulaganja u industriju, poljoprivredu i
turizam), nego da ga poboljšaju, oporave, dignu, a zatim da ga prodaju i time oplode
ono što su uložili.

IFC finansijske operacije obavlja davanjem kredita na srednji i dugi rok, direktnim
finansijskim ulaganjem kapitala bez garancije države s tim da nikada sami ne ulaze u
biznis, nego oni ulažu maximalno do 25% (IFC je usmjerena ka privatnom sektoru).
Osnovni kriteriji za izbor projekata koje podržava korporacija:
Ekonomska i finansijska efikasnost,
Izvozna orjentiranost,
Uvozna supstitutivnost,
Doprinos povećanju zaposlenosti,
Baziranost proizvodnje na domaćoj sirovini
Efikasnost u realizaciji projekta.
IFC koriste čvrstu kamatnu stopu koja zavisi od kretanja k.s. na tržištu kapitala
(LIBOR), rokovi otplate kredita su _-12 godina (tako visoke sume). Provizija za
neiskorištena sredstva iznosi 1%, a odobrava i grace period.
IDA – međunarodno udruženje za razvoj
Osnovana je sa ciljem da pomaže razvoj najsiromašnijih zemalja svijeta. Udruženje
obezbjeđuje beskamatne kredite podržavajući njihov razvoj na period od 35-40 god.
uz grace period od 10 god. Za pokriće vlastitih troškova IDA zaračunava uslužnu
proviziju od 0,75%. Kapital IDA-e formiraju bogate zemlje, a kredite odobrava
država.
MIGA – agencija za multilateralno garantovanje investicija
MIGA (d.d.) je osnovana sa ciljem da nudi investitorima osiguranje od
nekomercijalnih rizika kako bi pomogla vladama zemalja u razvoja da privuku strane
investicije. Kapital MIGA formira se uplatom dionica osnivača. Potpisuje se ugovor o
međusobnoj zaštiti investicija.
EBRD – evropska banka za obnovu i razvoj (53 zemlje)
Osnivači EBRD-a su 53 zemlje, EU i Evropska investiciona banka. Pošto je WB pod
uticajem SAD-a, Evropljani su osnovali ovu banku, koja je pod uticajem Evropljana i
gdje je zastupljena njihova vlastita politika uslovljavanja.
Osnovni ciljevi EBRD-a:
Unapređenje privatnog sektora,
Podrška ubrzanoj tranziciji
EBRD finansira projekte koji omogućavaju:
Stvaranje konkurentnog privatnog sektora,
Podršku malim i srednjim preduzećima
Privatizaciju državnih preduzeća
Podsticanje direktnih stranih investitora (FDI)...
EBRD radi isključivo na ekonomskom principu, to je komercijalna banka kojoj je cilj
profit (nema socijale). Daje kredite za komercijalne namjene sa rokom vraćanja do _0
godina, a za infrastrukturne projekte 15 god. K.s. mogu biti varijabilne ili fiksne, a
kao referentna stopa koristi se LIBOR. Vrši i direktna kapitalna ulaganja gdje se
pojavljuje i kao dioničar.
Banka ne prihvata nikakve valutne rizike i ne treba garancije od strane vlade.
Osnovna dokumentacija na bazi koje banka ocjenjuje validnost podnesenih zahtjeva
su planovi i fensibility studije.
IDB – islamska razvojna banka
Cilj joj je podsticanje i ubrzavanje razvoja i podizanje nivoa socijalne stabilnosti u
zemljama članicama banke i drugim zemljama sa značajnom muslimanskom
populacijom. Osnovna f-ja banke su direktna kapitalna ulaganja i ulaganja na
kreditnoj osnovi ili ne uzima kamatu, nego dijele profit.
IBRD – WB – međunarodna banka za obnovu i razvoj (svjetska b.)
WB finansira dobre projekte za čije se finansiranje teško mogu obezbjediti kvalitetna
sredstva iz drugih izvora. U odobravanju kredita prioritet imaju saobraćaj,
proizvodnja energije, poljoprivreda, obrazovanje, tehnička pomoć... Kada su u pitanju
pojedinačni projekti, u obzir dolaze samo kapitalno intenzivni projekti, dok se mali i
srednji projekti finansiraju putem kreditnih linija.
Osnovne faze, procedure izbora i realizacije projekta koji finansira ova institucija su:
Identifikacija projekta,
Priprema projekta za procjenu

Procjena projekta
Pregovori o zajmu
Potpisivanje ugovora o zajmu
Nadzor realizacije projekta
Nadzor nad projektom u funkciji.
Osnovna pitanja u fazi identifikacije projekta:
da li projekat predstavlja prioritet u razvojnoj politici zemlje,
da li ima izgleda da bude rentabilan
kako će država svojom razvojnom politikom podržati taj projekat.
Ocjena projekta vrši se sa 6 aspekata:
tehničko – tehnološkog,
komercijalni,
ekonomski,
finansijski,
upravljački i kadrovski,
organizacioni aspekt.
Konfirmirani rambus – kada svjetska banka garantira rambusiranje isplate po
akreditivu i u slučajevima da je u međuvremenu došlo do otkaza kredita iz bilo
kakvih razloga.
Uslovljeni rambus – s.b. uslovljava rambus time da u vremenu od otvaranja do
likvidacije akreditiva nije došlo do raskida ugovora o kreditu.
GATT – ugovori o trgovinama i carinama
NACIONALNE INSTITUCIJE
HERMES – društvo za osiguranje izvoznih poslova Njemačke privrede
Osiguranja od mogućih rizika, HERMES obezbjeđuje posebnim garancijam izdatih u
korist njemačkih izvoznika. Kod komercijalnih poslova HERMES daje garancije
kojima preuzima obavezu plaćanja, pokrivajući uobičajene komercijalne i političke
rizike. Izvozne garancije osiguravaju novčana potraživanja (iznose glavnica +
kamata). Osiguranjem se ne pokrivaju kaznene kamate, ugovorne kazne naknada
štete. Najduži rok kreditiranja je 5 god. a može biti i duže. Sastoji se od ministarstva
privrede, finansija i ministarstva vanjskih poslova.
AKA – društvo za finansiranje izvoza
AKA ima jednu liniju finansiranja tj. kreditiranja ino – kupaca ali samo za uvoz
njemačkih roba.
garancije
ugovor o finansiranju (kreditu)

A B
? partnera A
partner A dao partneru B kredit
AKA
AKA vlastiti kapital usmjerava na srednjoročno i dugoročno finansiranje izvoza,
refinansiranje kredita domaćih izvoznika i djelimično za direktno finansiranje ino –
kupaca. Projekte koji se finansiraju na period duži od 2 god. neophodno je od
mogućih rizika osigurati garancijom HERMESA.
Njemačke banke su se udružile i osnovale ovo društvo, a nastalo je da bi se rizik
ravnomjerno rasporedio na bankarski sistem.
AKA raspolaže sa 3 kreditna fonda (struktura AKA-e)
PLAFON A – srestva iz ovog plafona odobravaju se isključivo njemačkim
izvoznicima, i služe za pokriće troškova proizvodnje za izvoz (nema pomoći države).
Krediti se odobravaju do iznosa potraživanja po osnovu izvoznog posla, a k.s. je
prilagođena tržišnim uslovima.

PLAFON B – predstavlja posebni reeskontni fond kod Njemačke savezne banke koji
je izvor državnog subvencionira izvoz opreme i usluga u zemlje u razvoju, za
finansiranje proizvodnje za izvoz, za izvoz roba široke potrošnje.
PLAFON C – koristi se za finansiranje, kreditiranje inostranih naručilaca (kupaca).
Krediti se odobravaju direktno ino naručiocima ili njihovim bankama. Da bi dobio taj
kredit on mora biti osiguran kod HERMESA. To se radi o robnim kreditima samo za
uvoz njemačkih roba i tehnologije. K.s. je varijabilna (u visini tržišne), a rijetko može
biti i fiksna.
AKA odobrava i tzv.mješovite kredite koji su kombinacija finansijskih izvora plafona
A,B, C.
DEG – njemačko društvo za privrednu saradnju (društvo za razvoj)
DEG je državna institucija, osnovana novcem poreskih obveznika tj. državnim
kapitalom, a sa ciljem unapređivanja eko.saradnje domaćih preduzeća sa preduzećima
u zemljama u razvoju na bazi različitih vidova partnerstva. Ulaže kapital u zajednička
preduzeća u inostranstvu, daje tehničku pomoć i odobrava zajmove vezane za
zajednička ulaganja. DEG se u zajedničkim projektima javlja kao partner, a osim
direktnog učešća odobrava i kredite.
EXIM BANKA – američka export – import banka
To je finansijska institucija koja ima za cilj da daje podršku i da stimuliše izvoz
američke robe. Banka odobrava direktne kreditne linije, izdaje garancije i vrši
osiguranje kredita, koje po ovim poslovima plasiraju komercijalne banke. Rokovi

otplate kredita su do 10 god. u zemljema u razvoju, a kod kapitalno intenzivnih
projekata rokovi otplate su 12 godina. K.s. su tržišne (usklađuju se sa dužinom otplate
kredita). Provizija na angažovana, a neiskorištena sredstva je 0,5-1%. Preuzima 85%
komercijalnih rizika, a 100% političkih.
COFAS – kompanija za osiguranje izvoznih poslova (Francuska)
COFAS osigurava najveći dio vrijednosti izvoza od komercijalnih političkih i
valutnih rizika, kao i rizika koji mogu nastati djelovanjem više sile. Za garanciju za
izvozne kredite naplaćuje 0,75%. K.s. zavise od rokova otplate kredita. Ovim
kreditom se pokriva 85% ugovorenog posla, a francuska komercijalna banka u pravilu
pokriva preostalih 15%.
INA - SACE – italijanska agencija za osiguranje izvoznih poslova (Italija)
(državni zavod za osiguranje)
bavi se osiguranjem i reosiguranjem inostranih kredita za račun države. Kreditno
osiguranje pokriva političke, komercijalne i valutne rizike (kratki rok).
MCC-MEDIOCREDITO CENTALE – zavod za srednjoročno planiranje tj.
finansiranje (Italija)
On će nas kreditirati, ako nas INA osigurava.

OECF – fond za ekonomsku saradnju sa prekomorskim zemljama (Japan)
To je finansijska razvojna institucija japanske vlade koja omogućava dugoročne
kredite pod koncesionalnim uslovima, kao pomoć razvojnim planovima zemalja u
razvoju. Aktivnosti ove institucije usmjerene su ka bilateralnoj i multilateralnoj
saradnji. Projektni krediti su osnovna forma djelovanja OECF. Državni je.
EXPORT – IMPORT – banka Japana
Je vladina finansijska institucija osnovana sa ciljem da potpomogne i unaprijedi
ekonomsku razmjenu Japana sa ST partnerima obezbjeđujući širok spektar
finansijskih usluga.
Mehanizmi i forme finansiranja (ST transakcija) u međunarodnoj bankarskoj
finansijskoj praksi su:
Krediti prodavca
Robni krediti (krediti kupca)
Exportno finansiranje iz više izvora
Okvirni kredit
Mješoviti kredit
Izvozni i uvozni finansijski kredit

INTEREST FREE – beskamatni model finansiranja u islamskim bankama, koji se
temelji na poslovnim odnosima zajedničkog učešća u raspodjeli ostvarene dobiti,
odnosno gubitka.
WTO – svjetska trgovinska organizacija, nastala od GATT-a
....................
Banka ovlašćuje trgovinsku firmu (kćerku) kao svog agenta da kupi traženu robu i
proda klijentu po dogovorenoj cijeni koja sadrži NC i unaprijed ugovorenu profitnu
maržu)
AL – MUSHARAKAH (PROJECT FINANCING – JOINT VENTURE)
Zajedničko ulaganje.
AL MUDHARABAH (EQUITY FINANCING – TRUSTEE PROFIT – SHARING)
Banka se javlja kao jedini ulagač (100%) finansijskih sredstava, pri čemu će bančin
klijent (poduzetnik) upravljati projektom.

AL – IJARAH (TERM FINANCING – LEASING)
Banka za potrebe svojih klijenata ''kupuje'' opremu i ustupa im pravo na korištenje
opreme na određeni period i uz dogovorenu rentu.
AL – BAI BITHAMAN AJIL (TERM FINANCING – DEFERRED INVESTMENT
SALE)
Banka finansira određenu prodaju.
AL QARDH AL HASAN (BENEVOLENT LOANS)
Banka odobrava i zajmove bez naplate profita ili drugih troškova, radi podrške
određenim korisnim projektima, i radi otklanjanja određenih finansijskih neprilika
svojih komitenata.
Elementi akreditiva s gledišta izvršenja posla:

NALOGODAVAC
kupoprodajni ugovo
nalog za otvaranje akreditiva
izvještaj o otvaranju akreditiva
aviziranje i konfirmiranje 11 10 2 1
5
isporuka robe AKRED. BANKA
dostava dokumenata
honorisanje dokumenata
dostava dokumenat
isplata pokrića akreditiv 9 8 3
dostava dokumenata
BANKA
POSREDNIK
isplata pokrića akreditiva
7 6 4
KRAJNJI
KORISNIK
Naplata dokumenata kod dokumentarnog akreditiva naziva se: HONORISANJE
(otkup) dokumenata.
Popust ili povlastica u poslovima osiguranja naziva se:-----
Osnovne karakteristike ST poslova:
veći poslovni rizik
različiti pravni, privredni, finansijski i valutni sistemi u različitim zemljama
veći obim poslova
veće udaljenosti i duže vrijeme transporta
predmet kupoprodaje prelazi teritoriju jedne ili više zemalja
teže je ispitati bonitet
zahtjevaju obimne i dugoročne kredite
..............................
Vaša špediterska firma ponudila je obavljanje špediterskih usluga uvoza svježeg
limuna iz Egipta za domaćeg uvoznika. Domaći uvoznik je prihvatio vašu ponudu i
izdao odgovarajuću dispoziciju. Šta će biti predmet telefaksa koji ćete hitno poslati
navedenom uvozniku:
da smo prihvatili dispoziciju tj. prihvat ponude.
Primjena sistema i instrumenata VT politike ima za cilj:
održavanje ravnoteže platnog bilansa

zaštita domaće proizvodnje i prometa
optimalno korištenje raspoloživih faktora proizvodnje
konkurentno nastupanje na ino tržištu.
OBILJEŽJA STVARI I PRAVA U TRG. PROMETU
Uvodni pojam prava i njihove zaštite poznat je u prometu pod nazivom
INDUSTRIJSKA SVOJINA. Zaštita prava po ovoj osnovi podrazumjeva zaštitu:
PRONALASKA – svako novo, do tada nepostojeće i originalno rješenje određenog
tehničkog problema, koje nudi praktičnu mogućnost primjene u industriji ili nekoj
drugoj privrednoj djelatnosti. Zaštita prava pronalaska može se ostvariti patentom
koji predstavlja potvrdu zaštite pronalaska u korist lica pronalazača. Patentom se štiti
pravo pronalazača (patent štiti pravo) 7-20 godina.
UZORAK – u pravu zaštite ind. svojine je nova, originalna slika ili crtež sa
praktičnom mogućnošću njihove korisne primjene na neki proizvod (npr. neka šara na
tekstil).
MODEL – novo, originalno plastično tijelo podobno obliku korisnog predmeta.
FABRIČKI I TRGOVAČKI ŽIG (tj. ROBNI I USLUŽNI ŽIG) – je svaki originalni
znak, koji služi za razlikovanje proizvoda jedne fabrike, predmeta trgovanja određene
trgovačke kuće. To su najčešće: ime, naziv, amblem, otisak, žig, pečat, omot...
TRGOVAČKO IME – naziv pod kojim preduzeće posluje na tržištu.
OZNAKA PORIJEKLA – za poljoprivredne i zanatske proizvode, je često pojam
osnovnih karakteristika kvaliteta i izgleda proizvoda vezanih za određeno podučje
proizvodnje.
Nezaštićena prava ind.svojine su: -tehnička pomoć (intelektualne usluge), know-how
vrijednost, -know-how (znanje i iskustvo).
Navedite oblike zaštite kvaliteta robe na ino tržištu!
Navedite forme zaštite od zloupotrebe tuđeg imena, firme, žiga, oznake ili drugog
vanjskog obilježja!
...............................
Činidbena garancija koju predaje izvođač radova investitora predstavlja:
Garanciju banke da će investitor platiti avans izvođaču radova
Garanciju banke da će izvođač radova uredno izvršiti obaveze iz ugovora o građenju
Šta je posljedica činidbene garancije?
Plaćanje vrši banka ukoliko nalogodavac po garanciji ne izvrši predmetnu činidbu na
ugovoreni način.
LICITACIJA – je najčešći postupak u odabiranju najpovoljnijeg ponuđača kod
masovne isporuke potrošnih dobara, investicione opreme i usluga. Licitacioni tender
sadrži sve elemente kupoprodajnog ugovora.
PISMENA (OFERTALNA) LICITACIJA – po otvaranju elaborata ponuda od strane
komisije investitora, u prisustvu ponuđača, nema mjesta nikakvim daljnim direktnim
pogodbama u pogledu cijene i ostalih ponuđenih uslova.
JAVNA LICITACIJA – podrazumjeva mogućnost direktne pogodbe o cijeni, pa čak i
u nekim drugim bitnim uslovima ponude, između investitora i odabranog
najpovoljnijeg ponuđača.
BONITET podrazumjeva: tj. bonitet poslovnog partnera:
Kreditnu sposobnost – obim i strukturu imovine dužnika
Poslovnu solidnost – obuhvata podatke o stvarnim mogućnostima dužnika u struci,
njegovom ponašanju i položaju na tržištu (GOODWILL)
Poslovnu podobnost – najpovoljniji odnos veličine firme i njenog kapitala prema
obimu postojećeg posla.
Davanje izvještaja o bonitetu firmi može se odvijati na 2 načina:

''AD HOC'' sistem (na osnovu konkretnih upita zainteresovanih preduzeća iz zemlje i
inostranstva tj. podaci se vade s interneta)
sistem pretplate (specijalizovane organizacije za davanje poslovnih informacija izdaju
periodične biltene koji sadrže osnovne podatke o obuhvaćenim firmama.
Nalogodavac za izvšenje kontrole robe, po pravilu je KUPAC.
Učesnici na licitaciji, ako prodaju robu ili uslugu licitiraju ''na dole'', a ako kupuju
licitiraju ''na gore''.
Osnovna f-ja i svrha ST – regulisanje dispariteta između vanjskih i unutrašnjih
vrijednosti
Šta obuhvata istraživanje na ino tržištu
poznavanje savremenih procesa proizvodnje robe koja je predmet izvoza
poznavanje problema koji se javljaju u ST prometu
poznavanje puteva i tržišta prodaje
poznavanje izvoza sirovina i repromaterijala
Navedite 4 grupe istraživanja na međ.tržištu?

istraživanje vlastitih proizvodnih mogućnosti
opšte istraživanje ino tržišta
specijalno istraživanje ino tržišta
tekuće praćenje stanja na ino tržištu.
Ako je po klauzuli kupac obavezan da odredi mjesto isporuke, a to ne čini – onda on
snosi troškove i rizike nastale zbog njegove neažurnosti.
Ko organizuje kontrolu kvaliteta robe?
U pravilu kupac, koji snosi i troškove kontrole robe jer je ona u njegovom interesu.
Navedite uslužne djelatnosti:
Javna skladišta, slobodne zone-luke, slobodna carinska skladišta, organizacije koje se
bave istraživanjem tržišta, međ. transport, poslovne banke, osiguravajuće kompanije,
kontrola kvaliteta i kvantiteta
Međunarodni špediter radi u svoje ime i za račun nalogodavca.
Navedite standardne elemente naloga!
Iznos, valuta, naziv korisnika, adresa korisnika, svrha, efektivni uslovi.

Navedite vidove nastupanja na ST tržištu!
Koristiti usluge drugih, organizovati vlastitu mrežu.
Instrumenti za finansiranje kapitalnih transakcija!
Kredit kupca, kredit prodavca, finansijski kredit, mješoviti i robni kredit.
Ekonomski smisao izdavanja garancija prodavcu!
-povećanje obima prodaje
Makroekonomski model
-podsticati izvoz
-sustituiranje uvoza (povećanje domaće proizvodnje)
Zaokružite klauzulu koja predstavlja maximalnu obavezu za prodavca:
a)CFR b)DAF c)DDP d)DDU
Zaokružite klauzulu koju ćete primjeniti kod ugovaranja prevoza kamionom
a)CIF b)CFR c)DES d)DAF

Prema klauzuli DAF rizik prodavca prelazi na kupca
prelaskom robe ograde broda u otpremnoj luci
utovarom u vagon
po prijemu čistog konosmana
predajom kupcu
po prelasku robe ugovorene granice.
Zaokružite klauzule koje se primjenjuju u kopnenom saobraćaju:
a)CPT b)CFR c)CIP d)CIF
Obaveze kupca i prodavca
Šta znače oznake C,F,E,D u incotermsu?

Obaveze kupca i prodavca
Pako- Utovar Prel. Carin. Trans. Manip. Transp. Uvozno Manip. Podvoz. Istovar
COD vanje transp. proced. osig. u inost. carinj. u zemlji
EXW P K K K K K K K K K K
FCA P P P P K K K K K K K
FAS P P P K K K K K K K K
FOB P P P P K PK K K K K K
CFR P P P P K P P K K K K
CIF P P P P P P P K K K K
CPT P P P P K K K K K K K
CIP P P P P P P P K K K K
DAF P P P P K P P K K K K
DES P P P P P P P K K K K
DEQ P P P P P P P P P K K
DDU P P P P P P P K P P P
DDP P P P P P P P P P P P
INCOTERMS
INCOTERMS – su međunarodna pravila za tumačenje trgovinskih termina. Ove
zbirke pravila donio je odbror za trgovačke termine međunarodne trgovinske komore
u Parizu 1936. godine.
Osnovne grupe klauzula u INCOTERMS-u:
E – roba se stavlje na raspolaganje kupcu u prostorijama prodavca.

F – prodavac je dužan da isporuči robu prevozniku kojeg je odredio kupac.
C – prodavac je dužan organizovati, ugovoriti prevoz, ali bez preuzimanja rizika od
gubljenja ili oštećenja robe ili naknadnih troškova nastalih zbog događaja nakon
utovara i otpreme (predstavljaju ugovore o otpremi).
D – prodavac je dužan a snosi sve troškove i rizike vezane za dopremu robe u
određenu zemlju opredjeljenje (predstavljaju ugovore o dospjeću).
Prodavac je obavezan da primjeni pravila INCOTERMS u ugovoru o izvozu:
a)da b)ne c)da, ako je tako ugovoreno d)u principu da e)u principu ne
Klauzula CPT znači:
vozarina i osiguranje plaćeni dio
cijena sa vozarinom
vozarina plaćena do
Zaokružite skraćenicu kojoj nedostaje objašnjenje:
isporučeno neocarinjeno CIP

vozarina i osiguranje plaćeni do DAF
isporučeno i carinjeno CPT
isporučeno franko obala FCA
franko prevoznik DDP
Jedna od navedenih klauzula može se primjeniti samo u pomorskom i riječnom
prevozu, a ostale se koriste kod svih vrsta prevoza?
a)CIP b)CIF c)CPT d)FCA
CMR – konvencija o ugovorima o međ.transportu robe (drumskog) kada je mjesto
utovara jedna zemlja, a mjesto istovara druga zemlja. CMR - kod nas je ustvari
dumski tovarni list.
TIR – konvencija o carinskim olakšicama u međ.trans. robe. Roba koja se prevozi
pod ovom konvencijom, neće biti podložena plaćanju bilo kojih carina i carinskih
kontrola sve do destinacije zemlje u koju ta roba dolazi, i tek tada se plaća carina i
vrši carinska kontrola.
AWB – avionski tovarni list.
AAR – osiguranje međ. transporta. AAR pokriva: osnovne rizike (onima kojima su
izložena prevozna sredstva, gdje štete relativno nisu česte, ali im je intenzitet veliki),
manipulativne rizike, dopunske rizike karakteristične za tu robu, ali ne i osiguranje od
ratnih i političkih rizika.
ODITING – kontrolisani izvještaj na kraju godine.
ENTRY – uvozna i izvozna carinska deklaracija.
Instrumenti fizičkog ograničavanje međ. robnog promet su:
potpuna zabrana uvoza i izvoza
kontigenti (određena količina ili vrijednost robe koju države mogu uvesti ili izvesti u
unaprijed određenom vremenskom razvoblju)
alokacije
izvozne i uvozne dozvole.
Ako se roba prodaje po sistemu telle – quelle onda se ona prodaje na:
a)berzi b)licitaciji c)aukciji d)sajmu
Standardni primjerci po svakoj oznaci, za slučaj spora, čuvaju se na;
a)sajmu b)licitaciji c)aukciji d)berzi

Ako se roba prodaje po standardnoj oznaci, onda se ona prodaje na:
a)berzi b)licitaciji c)aukciji d)sajmu e)pijaci
Ako se roba ne prodaje po standardnoj oznaci onda se ona prodaje na:
a)berzi b)licitaciji c)aukciji d)sajmu e)pijaci

GRUPA INCOTERS 2000 COD PREVOZ VRSTA PREVOZA PRENOS RIZIKA
E EX WORKS EXW polazak sve vrste *u ...prodavca (...skladište)
polazak franko fabrika *prod.nije odgovoran za
(naznačeno mjesto) utovar robe na vozilo
FREE CARRIER FCA neplaćen sve vrste *ZP utovar u vagon
franko prevoznik *DP utovareno u vozilo
(naznačeno mjesto) *PP predaja ponorsko
prevozniku (pomorski terminal
*FN predaja avioprevozniku
F FREE ALONGSIDE FAS neplaćen pomorski i rječni *u bok broda
(glavni SHIP franko uz bok *svi troškovi do predaje
prevoz broda (naznačena *kupac obavlja izvozne formalnosti
neplaćen) luka otpreme)
FREE ON BOARD FOB neplaćen pomorski i rječni *isporuka robe preko ograde broda
franko brod *prodavac pribavlja izvozne
(naznačena luka dozvole i obavlja izvozne
otpreme) carinske formalnosti
C COST & FREIGHT CFR plaćen pomorski i rječni *ograda broda u otpremnoj luci
glavni cijena sa vozarinom *prod. Snosi sve troškove
prevoz (ugov.luka opredjeljenja) i vozarinu
plaćen COST INSURANCE CIF plaćen pomorski i rječni *ista kao i CFR samo sa
AND FREIGHT dodatkom osiguranja
cijena sa osiguranjem
i vozarinom
(ugov.luka opredjeljenja)
CARRIAGE PAID TO CPT plaćen sve vrste *predaja prevozniku
vozarina plaćena do... *plaćeni troškovi istovara
(mjesto opredjeljenja)
CARRIAGE & INSURANCE CIP plaćen sve vrste *predaja prevozniku
PAID TO *iste obaveze prodavca kao CPT+
voz. i osig. plaćeni do... plaćeno osiguranje za
(mjesto opredjeljenja) minimalno pokriće
D DELIVERED AT FRONTIER DAF isporučeno sve vrste *do predaje kupcu na granici
prispjeće vozarina plaćena do... granica *prodavac plaća istovar, carine
(isporučeno granica i izvozne carinske formalnosti
(naznačeno mjesto)
DELIVERED EX SHIP DES isporučeno pomorski i rječni *preuzimanju robe u luci
isporučeno franko brod franko brod opredljeljenja
(luka opredjeljenja) *stavljanje neocarinjene robe radi
uvoza na raspolaganje kupcu u
luci opredjeljenja na način koji
omogućava njen istovar
DELIVERED EX QUAY DEQ isporučeno pomorski i rječni *isporučeno franko obala
isporučeno franko obala franko obala *ocarinjeno za uvoz
(ocarinj. Luka opredjeljenja)
DELIVERED DUTY UNPAID DDU isporučeno sve vrste *do predaje kupcu na odredište
isporučeno, neocarinjeno i neocarinjeno *svi troškovi osim carine i druge
(naznačeno mjesto opredj.) carinske dađbine pri uvozu
DELIVERED DUTY PAID DDP isporučeno sve vrste *do predaje kupcu na odredište
isporučeno, ocarinjeno i ocarinjeno *DDU+carinjenje
(naznačeno mjesto opredj.) *maximalna obaveza prodavca
I parcijala iz spoljnotrgovinskog poslovanja
1.Vanjska trgovina u užem smislu podrazumijeva,odnosno njeni osnovni zadaci su:

-uvoz robe i usluga
-izvoz robe i usluga
2.Osnovna karakteristika tipa vlasništva koje predstavlja pojedinačno vlasništvo je

-mali obim poslovanja i mala finansijska snaga
3.Provizija komisionara u poslovima posredovanja određuje se:
-u pravilu u fiksom iznosu što se definiše ugovorom ili dogovorom zainteresovanih

strana.
4.U kojem slučaju partneri u poslovima izvoza i uvoza prihvataju polisu osiguranja izdatu
od strane agenta osiguranja?
-samo ako je tako ugovoreno
5.Koja od navedenih institucija ne rade po principu direktnih kapitalnih ulaganja?
-WB
-EBRD
-MIGA
-IFC
-IDB
-WDA
-DEG
-AKA
-EX-IM JAPAN
6.Ako je principal angažirao DELKREDERE zastupnika on želi da se obezbijedi od
-rizika naplate
7.Tzv PLAFON «B» ili u šemi AKA predstavlja:

-izvor državnog subvencioniranja njemačkog izvoza u zemlje razvoja
8.Predmet transakcija na forfeting tržištima su potraživanja pokrivena hartijama od

vrijednosti,kojim?

9.AWB je avionski tovarni list , tzv.neutralni AWB jeste dokument koji se sačinjava
prilikom.................
10.Za obaveze komanditnog društva komanditori odgovaraju:
-do iznosa uloženih sredstava
11.Konačna kalkulacija ima poslovno-analitički karakter,a cilj joj je da iskaže poslovni

rezultat po odnosnom poslu.
12.Ako je akreditiv domiciliran u zemlji to znači:
-da je njegova isplata u zemlji nalogodavca po akreditivu.
13.Definišite šta je to carinsko područje:
-to je dio ili cjelokupna teritorija jedne zemlje na kojoj važi carinski režim te
zemlje.Obično se poklapa sa državnim područjem.
14.Kod procedure povlačenja sredstava od WB,a koju nazivamo uslovljeni rambus

povlačenje sredstava uslovljeno je:
- time da u vremenu od otvaranja do likvidacije akreditiva,nije došlo do raskida
ugovora o kreditu.
15.Koliko se puta akreditiv kao hartija od vrijednosti može prenijeti?
-samo jednom,jer su takva pravila poslovanja akreditivima
16.Brokeri kao vrsta posrednika za principala rade bez ikakvog trajnog ugovora?
-da,uvijek
17.Navedite bliži oblik posla koji je prikazan navedenom šemom mješovita
kompenzacija (jedan uvoznik i jedan izvoznik) i navedite na označenim strelicama
tokove (novac-roba) ?
18.Koja od niže navedenih institucija rade po principu direktnih kapitalnih ulaganja?
1.WB
2.EBRD
3.MIGA
4.IFC
5.IDB
6.WDA
7.DEG
8.AKA
9.EX-IM JAPAN
19.Notificirajuća banka može se pojaviti kao banka supergarant?

-može biti i ne mora,zavisi od sporazuma stranaka u poslu
20.Na šta se odnosi CMR konvencija?

-na standardizaciju uslova u ugovorima o međunarodnom drumskom prevozu roba.
21.OECF odobrava dva tipa koncesionalnih kredita,kojih?

-projektni i neprojektni (projektni je osnovna forma OECF)
22.Kada govorimo o čistom reeksportu onda to podrazumijeva da
-se roba kupuje u jednoj zemlji radi njenog izvoza u drugu zemlju sa ili bez
naknadne dorade i dodirivanja sopstvene carinske teritorije.
23.Popunite niže navedeni niz logičnim redoslijedom!
EXW – FCA – CPT – CIP - DAF – DDU – DDP
24.Navedite koje osobenosti vanjske trgovine poznajete!

-obim poslova koji se obavljaju
-dužina i vremensko trajanje transporta
-predmet kupoprodaje prelazi više državnih i carinskih teritorija
-različite zemlje-različiti pravni,ekonomski,politički,kulturni i etički sistemi.
25.Kredit kupca javlja se u dva osnovna oblika,koja?

-vezani i nevezani
26.Dokumentarni akreditiv je veoma sigurno sredstvo obezbjeđenja naplate potraživanja

po osnovu izvezene robe,zbog čega je i njegova upotreba u praksi masovna.Međutim ,kao
što daje sigurnost izvozniku tako sigurnost daje uvozniku.Kakva je sigurnost uvoznika u
poslu koji je pokriven akreditivom?
-da se zaštiti kupac jer se stvarno plačanje kupljene robe čvrsto veže sa stvarnom
isporukom robe i da se zaštiti prodavac od neplačanja isporučene robe,naročito
kada se ne poznaje bonitet i solventnost inostranog kupca.
27.Na kakvoj se vrsti odgovornosti zasniva ortakluk ili partnerstvo kao vrsta
organizacije?
-neograničeno,solidarno i lično
28.Ko snosi rizike zastarijevanja i gubitka predmeta zakupa kod finansijskog lizinga?
-zakupoprimac
29.Na koji način komplementari odgovaraju za obaveze komanditnog drušva?

30.Da li se distributer može pojaviti,pored ostalog i u ulozi džobera?
-ne,ukoliko radi sa konkurentskim i supstitutivnim dobrima

-da,ukoliko radi sa neovisnim i komplementarnim dobrima
31.Slobodne zone odnosno luke uživaju carinsku eksteritorijalnost zemlje na čijem se

tlu nalaze,a roba u njima namijenjena je daljnoj otpremi ,tj.nije namijenjena stavljanju u
slobodni promet.
32.Osnovna karakteristika WTO-a je:

-liberalizacija trgovine u međunarodnim razmjerama
33.Šta je osnovna karakteristika granične špedicije?
-obavlja carinske formalnosti oko uvoza i izvoza roba

Na standardizaciju uslova u ugovorima o među.drumskom prevozu roba.
35.Izbacite uljeza!
a) EXW
b) DAF
c) CPT
d) FCA
e) CFR
f) DDP
g) DES
36.Popuniti logičnim redoslijedom!
FAS - FOB - CFR - CIF - DES
37.Skraćenica ICC znači međunarodna trgovačka komora.
38.Činjenica je da licitacione garancije spadaju u grupu činidbenih garancija .Za koju

činidbu garant garantuje licitacionom garancijom?
Banka garant garantuje da će nalagodavac do garancije u slučaju da bude odabran

od strane investitora kao izvođaća radova,potisati ugovor sa invest.u skladu sa
ponudom koju je prezentirao.
39.Konosman je HOV.Na koji način se vri prenos konosmana na novog vlasnika?
Prostom predajom i indosamentom
40.Lučka špedicija bavi se:

-pruža kompletne usluge u organizaciji prekomorskog transporta
41.Obrazac AWR –avionski transportni list popunjava se u 12 primjeraka ,od kojih su 3
originali.
42.U modalitetu finansiranja koji primjenjuju banke koje rade na islamskim principima,a
43.Potraživanja po osnovu faktoringa imaju ročnost najviše do jedne godine,a faktor za

svoje usluge naplačuje proviziju.
44.Ukoliko banka izdaje garanciju po nalogu svoga klijnta o kakvoj vrsti garancije se
radi?
-nostro
45.Ukoliko klijent banke kao osnovni dužnik po garanciji za dobro izvršenje posla ne
izvrši garantovanu činidbu na odgovarajući način,kao garant,umjesto njega,to će učiniti
banka
-neće,jer je to obaveza nalagodavca po garanciji

-neće izvršiti ni banka ni dužnik,nego treće lice kojeg odredi garancija,a platit će
nalagodavac.
46.Navedite def.rizika u vanjskotrgovinskom poslovanju!
-to je vremenski i prostorno nedefinisan događaj koji može da nanese potunu ili
djelimičnu štetu jenom ili obojici partnera.
47.Berzovni poslovi koji se obavljaju na više berzi nazivaju se ARBITRAŽNI.
48.Vezivanje uvoza sa izvozom je

-kvantitativno devizno ograničenje.
49.Povjerilac ortačke firme nema pravo da zahtijeva ispunjenje obaveza u cjelosti od

svakog pojedinog ortaka bez obzira koliki je njegov pojedinačni ulog?
-ne,jer ortaci odgovaraju neograničeno solidarno ali do iznosa uloga u ortačku

firmu
50.Faktor kao vrsta posrednika u vanjskotrgov.poslovima javlja se ustvari kao prodavac

kupcu kojeg naloži izvoznik?
-da,jer da bi se faktor zaštitio od mogućih rizika preuzima de facto vlasništvo nad

robom
51.Javni skladištari pored odabranih faza na robi,po nalogu principala bave se i
kondicioniranjem robe,što znači?
-ovim postupcima javni skladištar održava upotrebnu i tržišnu vrijednost povjerene

mu robe.
52.Označite koji modaliteti transporta pripadaju međunarodnom transportu?

-drumski
-pomorski
-cjevovodni
-avionski
-riječni
-jezerski
-elektronski
-dalekovodni
53.Konzorcijum kao oblik udruživanja je privremen i lider konzorcijuma pred inostranim
partnerom istupa u ime i za račun konzorcijuma!
-da,jer se konzorcij osniva po određenom projektu i kao takav ima nosioca projekta
i njegovog lidera ...
54.Aukcijski vid prodaje robe je vid masovne prodaje individualno određene robe,koja je
zamijenjiva i po pravilu u cjelosti prisutna!
-da i tu se nema više šta dodati
55.Uzanse su kodifikovani trgovinski poslovni običaji propisani od nadležne ustanove i

kao takvi obavezno se primjenjuju i ne mogu biti izostavljene iz vanjskotr.ugovora?
-ne,jer karakter obligacionih odnosa stranama u ugovoru daje slobodu

ugovaranja,tako da uzanse ne moraju biti primjenjive.
56.Kod hedžing transakcija na berzama:
-jedan terminski ugovor pokriva drugi teminski ugovor
57.Šta je tender?
-tačno definisani uslovi licitacije
58.Prilikom organizovanja konsignacionog skldišta agent je obično dužan da principalu

uruči određene garancije.Koje su to garancije?Kojeg tipa su?
-garancije za plačanje dijela prodate robe

-garancije za povrat neprodatog dijela robe
-garancije za plačanje dijela izgubljene ili oštecene robe
-carinske garancije
sve garancije su činidbene garancije
59.Ono što je kasa posao za efektive,to je loko posao za robe.
60.Uzanse vezane za rad na berzama su standarizovane ali nisu međunarodno prihvaćene:
-da,berze u pravilu imaju različite uzanse
61.Da bi govorili o kontraakreditivu moraju biti zadovoljena koja dva uslova?
-akreditivi se po roku dospjeća i iznosa moraju podudarati.
62.Domicil akreditiva ustvari određuje šta?
-mjesto njegove isplate.
63.Akronim EB odnosi se na:
-Evropska banka za obnovu i razvoj.
64.Prema vremenu,izrade kalkulacije dijelimo na
-pretkalkulacija
-kontrolna
-obračunska
-konačna
65.U jednom indent poslu mogu se javiti tri učesnika i to:
-indentor -kupac
-indentar – izvoznik
-indentagent – posrednik
66.Špekulacija « Alla hausse « zasniva se na očekivanom porastu cijena.
67.Koje vrste rizika pokriva COFAS?
-KOMERCIJALNE
-POLITIČKE
-VALUTNE
-RIZICI VIŠE SILE
68.Da li daleko najveći broj garancija spada u direktne garancije?

-da
69.Ugovarajuće prosjećne cijene se praktikuju kod koje vrste robe?
-fungibilne robe
70.Vidovi ugovorne cijene u vanjskoj trgovini?
-jedinična
-bruto
-orjentaciona
-osnovna
-prosjecna
71.Ugovorna tolerancija ili ograničenje stepena odgovornosti naziva se

-franšiza
72.Loro akreditiv je ujedno i nostro akreditiv.Zašto?

73.Tipičan primjer indirektne garancije je:
-kontragarancija
74.Kontraakreditivi predstavljaju poslovnu situaciju kada:
-jedan loro akreditiv pokriva jedan nostro akreditiv
75.Ako je akreditiv domiciliran u zemji to znači :
-da je otvoren u zemlji uvoznika ili izvoznika
76.Navedite vrste špeditera posebne specijalnosti:
-loko
-kontinentalna
-sajamski
-programski
-lučki
77.Konfirmirani rambus predstavlja:

-tehniku povlačenja sredstava od WB Svjetske banke
78.Navedite 3 osnovne funkcije koje izvršava faktor:
-obavljanje posredničkih usluga

-finansiranje spoljnotr.poslova
-preuzimanje rizika naplate
79.Šta su i gdje se osnivaju slobodna carinska skladišta'
-osnivaju se samo u mjestima gdje postoje carinarice ili ispostave carinske službe.Tu
se nalazi još neocarinjena roba iz uvoza prije njenog stavljanja u slobodan promet
ali se čuva i roba koja je ocarinjena,a namijenjena izvozu sve do dana njene
otpreme.
80.Plafon «B» u šemi AKA predstavlja
-izvor državnog subvencioniranja njemačkog izvoza u zemlje u razvoju.
81.Koje su vrste klauzule prihvatljive pri isporuci obe iz Slovnije u BiH?
-EXW
-CPT ( jer se koriste u svim transportima )
-u pravilu u fiksnom iznosu,što se definiše ugovorom ili dogovorom zainteresovanih

strana.
83.U pojedinacnim slucajevima broker se može javiti i kao finansijer vanjskotrg.poslova:
- DA
84.Špediter obavlja poslove:
-u svoje ime i za tuđi račun
85.Komisionar se mora ograničiti samo na jednu vrstu robe:
-ne,partneri su u ovim poslovima neovisni i svako se ponaša kako smatra da treba
-ne,na takvu robu će carina svakako biti plačena

87.Brokersku proviziju obično plačaju kupac i prodavac zajedno?
-to je tačno,jer obično i jeste tako
88.U određenim slučajevima,principal može prodavati robu direktno mimo distributera?
-na,jer je to u suprotnosti sa principom rada distributera
89.Koncerni su forma trajnog povezivanja najčešće iste grane djelatnosti po jedinstvenim

rukovodstvom:
-da i cilj njegovog nastajanja je povećanje profitne stope kroz efekte ekonomije
obima
90.Aukcijska prodaja je vid masovne prodaje individualno određene robe,koja nije

fungibilna i u pravilu u cjelosti prisutna?
-Da i to je prodaja robe po principu telle-quelle
91.Uzanse vezane za rad na berzama su standardizovane i međunarodno pšteprihvaćene?
-ne,jer berze mogu i u pravilu imaju različite uzanse
92.Ako se roba prodaje po standardiziranoj oznaci,onda se prodaje na :
-berzi
93.Ukoliko raspolažemo sa većom količinom robe koju ne možemo prodati po

standardnoj oznaci,prodavaćemo je na
-aukciji
94.Učesnici na licitaciji ako prodaju robu ili usluge,licitiraju:
-na gore
-na dole
-na veliko
-na malo
95.Ukoliko agent sa principalom ugovori angažovanje podagenta ,na koji će način oni biti
plačeni?
-plačaju se na teret provizije koju ostvaruje agent
96.Vertikalni trust nastaje:

-fuzijom preduzeća koja predstavljaju logičan proizvodni lanac
97.Izbacite uljeza:
-leasor
-komprador
-monitor
-komisionar
-indentor
-džober
-agnet
-konsolidator
-faktor
-switcher
98.Kod vezanog posla ugovor za isporuku u jednom pravcu može stupiti na snagu prije ili
bez stupanja na snagu ugovora za isporuku u suprotnom pravcu.
-netačno
99.Plaćanje kod uvoznog posla vrši se

-akreditivom
100.Kod izvoznog posla nalog za izdavanje akreditiva izdaje:
-ino-uvoznik svojoj poslovnoj banci
101.Šta je honorisanje dokumentarnog akreditiva?
-otkup dokumenata kroz stvarno plaćanje kupljene robe sa stvarnom isporukom

robe.
102.Neurednost u pogledu podnošenja dokumenata radi njihove naplate iz otvorenog

dokumentarnog akreditiva predstavlja devizni pokušaj?
-tačno
103.Navedite dokumente koji se koriste kod plačanja neopozivim dokumentarim


104.Osnovni nedostaci inkaso posla:
-kupav plača isporučenu robu prije nego je tu robu preuzeo
105.Učesnici inkaso posla su:
-izvoznik-prodavac
-banka izvoznika
-banka naplate
-uvoznik-kupac
106.Učesnici u forfeting poslu:
-uvoznik
-izvoznik
-forfetar
-banka
107.Specijalni ST poslovi:
-kompenzacioni
-vezani
-reeksportni
-poslovi dorade,prerade i popravke
-tranzitni poslovi
-switch poslovi
108.Valutna klauzula?
-treba da isključi neopravdanu korist kupca zbog eventualne devalvacije ugovorene

valute
109.Mjere podsticanja izvoza:
-izvozne premije
-poreske refakcije
-uvozno izvozni koeficijnet
110.Šta je to GATT?
-Ugovori o trgovinama i carinama

111.Činidbena garancija koju prodaje izvođač radova investitora predstavlja:
-garancija banke da će izvođač radova uredno izvršiti obaveze iz ugovora o

građenju
112.Šta je posljedica činidbene garancije'
-plaćanje vrši banka ukoliko nalagodavac po garanciji ne izvrši predmetnu činidbu

na ugovoreni način
113.Šta je osnovna svrha i funkcija ST?
-regulisanje dispariteta između vanjskih i unutrašnjih vrijednosti
114.Navedite standardne elemente naloga?
-iznos
-valuta
-naziv korisnika
-adresa korisnika
-svrha
-efektivni uslovi
115.Navedite vidove nastupanja na ST tržištu?
-koristiti usluge drugih

-organizovati vlastiti mrežu
116.Instrumenti za finansiranje kapitalnih transakcija?
-kredit kupca
-kredit prodavca
-finansijski kredit
117.Ekonomski smisao izdavanja garancija prodavcu?
118.Makroekonomski model:
-podsticati ozvoz
-povećanje domaće proizvodnje
119.Koja klauzula predstavlja max.obavezu za prodavca?

-DDP
120.Klauzula za ugovaranje prevoza kaminom?
-DAF
121.Prema klauzuli DAF rizik prodavca prelazi na kupca
-po prelasku robe ugovorene granice
122.Zaokružite klauzule koje se primjenjuju u kopnenom saobraćaju?
1.CPT
2.CFR
3.CIP
4.CIF
123.Klauzula CPT znači?
-vozarina plačena do

-uvoz robe i usluga
2.Osnovna karakteristika tipa vlasništva koje predstavlja pojedinačno vlasništvo je-mali

obim poslovanja i mala finansijska snaga
3.Provizija komisionara u poslovima posredovanja određuje se:-u pravilu u fiksom

iznosu što se definiše ugovorom ili dogovorom zainteresovanih strana.
od strane agenta osiguranja?-samo ako je tako ugovoreno

-WB
-EBRD
-MIGA
-IFC
-IDB
-WDA
-DEG
-AKA
-EX-IM JAPAN
6.Ako je principal angažirao DELKREDERE zastupnika on želi da se obezbijedi od -

rizika naplate
7.Tzv PLAFON «B» ili u šemi AKA predstavlja:-izvor državnog subvencioniranja

njemačkog izvoza u zemlje razvoja

vrijednosti,kojim?
prilikom.................
10.Za obaveze komanditnog društva komanditori odgovaraju:-do iznosa uloženih

sredstava

12.Ako je akreditiv domiciliran u zemlji to znači:-da je njegova isplata u zemlji

nalogodavca po akreditivu.


ugovora o kreditu.
-da,uvijek

1.WB
2.EBRD
3.MIGA
4.IFC
5.IDB
6.WDA
7.DEG
8.AKA
9.EX-IM JAPAN





-vezani i nevezani

organizacije?
-zakupoprimac


slobodni promet.

35.Izbacite uljeza!
h) EXW
i) DAF
j) CPT
k) FCA
l) CFR
m) DDP
n) DES



originali.

radi?
-nostro
banka

nalagodavac.



firmu


robom
mu robe.

-drumski
-pomorski
-cjevovodni
-avionski
-riječni
-jezerski
-elektronski
-dalekovodni


57.Šta je tender?


-carinske garancije





-pretkalkulacija
-kontrolna
-obračunska
-konačna

-indentor -kupac

-KOMERCIJALNE
-POLITIČKE
-VALUTNE
-RIZICI VIŠE SILE
68.Da li daleko najveći broj garancija spada u direktne garancije?-da
69.Ugovarajuće prosjećne cijene se praktikuju kod koje vrste robe?-fungibilne robe

-jedinična
-bruto
-orjentaciona
-osnovna
-prosjecna

-franšiza


-kontragarancija



-loko
-kontinentalna
-sajamski
-programski
-lučki



otpreme.

-EXW

strana.

- DA
84.Špediter obavlja poslove: -u svoje ime i za tuđi račun
85.Komisionar se mora ograničiti samo na jednu vrstu robe: -ne,partneri su u ovim

poslovima neovisni i svako se ponaša kako smatra da treba
86.Roba na konsignaciji oslobođena je carine: -ne,na takvu robu će carina svakako biti
plačena
87.Brokersku proviziju obično plačaju kupac i prodavac zajedno?-to je tačno,jer obično

i jeste tako
88.U određenim slučajevima,principal može prodavati robu direktno mimo distributera?-

na,jer je to u suprotnosti sa principom rada distributera

rukovodstvom:
obima

fungibilna i u pravilu u cjelosti prisutna?-Da i to je prodaja robe po principu telle-
quelle
91.Uzanse vezane za rad na berzama su standardizovane i međunarodno pšteprihvaćene?-

ne,jer berze mogu i u pravilu imaju različite uzanse
92.Ako se roba prodaje po standardiziranoj oznaci,onda se prodaje na :-berzi

standardnoj oznaci,prodavaćemo je na-aukciji

-na gore
-na dole
-na veliko
-na malo
plačeni?
96.Vertikalni trust nastaje:-fuzijom preduzeća koja predstavljaju logičan proizvodni

lanac
97.Izbacite uljeza:
-leasor
-komprador
-monitor
-komisionar
-indentor
-džober
-agnet
-konsolidator
-faktor
-switcher
bez stupanja na snagu ugovora za isporuku u suprotnom pravcu. -netačno
99.Plaćanje kod uvoznog posla vrši se -akreditivom
100.Kod izvoznog posla nalog za izdavanje akreditiva izdaje:-ino-uvoznik svojoj

poslovnoj banci
101.Šta je honorisanje dokumentarnog akreditiva?-otkup dokumenata kroz stvarno

plaćanje kupljene robe sa stvarnom isporukom robe.

dokumentarnog akreditiva predstavlja devizni pokušaj?-tačno



-izvoznik-prodavac
-banka izvoznika
-banka naplate
-uvoznik-kupac

-uvoznik
-izvoznik
-forfetar
-banka
-kompenzacioni
-vezani
-reeksportni
-tranzitni poslovi
-switch poslovi
108.Valutna klauzula?-treba da isključi neopravdanu korist kupca zbog eventualne

devalvacije ugovorene valute

-izvozne premije
-poreske refakcije
110.Šta je to GATT?-Ugovori o trgovinama i carinama
111.Činidbena garancija koju prodaje izvođač radova investitora predstavlja:-garancija

banke da će izvođač radova uredno izvršiti obaveze iz ugovora o građenju
112.Šta je posljedica činidbene garancije' -plaćanje vrši banka ukoliko nalagodavac po

garanciji ne izvrši predmetnu činidbu na ugovoreni način
113.Šta je osnovna svrha i funkcija ST?-regulisanje dispariteta između vanjskih i

unutrašnjih vrijednosti

-iznos
-valuta
-naziv korisnika
-adresa korisnika
-svrha
-efektivni uslovi


-kredit kupca
-kredit prodavca
-finansijski kredit
117.Ekonomski smisao izdavanja garancija prodavcu?-povećanje obima prodaje
-podsticati ozvoz
119.Koja klauzula predstavlja max.obavezu za prodavca?-DDP
120.Klauzula za ugovaranje prevoza kaminom?-DAF
121.Prema klauzuli DAF rizik prodavca prelazi na kupca-po prelasku robe ugovorene
granice

1.CPT
2.CFR
3.CIP
4.CIF
123.Klauzula CPT znači?-vozarina plačena do

-uvoz robe i usluga


strana.
-WB
-EBRD
-MIGA
-IFC
-IDB
-WDA
-DEG
-AKA
-EX-IM JAPAN

-rizika naplate


vrijednosti,kojim?

prilikom.................



ugovora o kreditu.
-da,uvijek

1.WB
2.EBRD
3.MIGA
4.IFC
5.IDB
6.WDA
7.DEG
8.AKA
9.EX-IM JAPAN





-vezani i nevezani

organizacije?
-zakupoprimac



slobodni promet.

35.Izbacite uljeza!
o) EXW
p) DAF
q) CPT
r) FCA
s) CFR
t) DDP
u) DES




originali.

radi?
-nostro
banka

nalagodavac.



firmu


robom


mu robe.

-drumski
-pomorski
-cjevovodni
-avionski
-riječni
-jezerski
-elektronski
-dalekovodni


57.Šta je tender?


-carinske garancije
-pretkalkulacija
-kontrolna
-obračunska
-konačna

-indentor -kupac
-KOMERCIJALNE
-POLITIČKE
-VALUTNE
-RIZICI VIŠE SILE
-da
-fungibilne robe
-jedinična
-bruto
-orjentaciona
-osnovna
-prosjecna

-franšiza

-kontragarancija

-loko
-kontinentalna
-sajamski
-programski
-lučki

otpreme.
-EXW

strana.

- DA

rukovodstvom:
obima

-berzi

-aukciji
-na gore
-na dole
-na veliko
-na malo
plačeni?
97.Izbacite uljeza:
-leasor
-komprador
-monitor
-komisionar
-indentor
-džober
-agnet
-konsolidator
-faktor
-switcher
-netačno

-akreditivom

robe.

-tačno


-izvoznik-prodavac
-banka izvoznika
-banka naplate
-uvoznik-kupac
-uvoznik
-izvoznik
-forfetar
-banka
-kompenzacioni
-vezani
-reeksportni
-tranzitni poslovi
-switch poslovi

valute
-izvozne premije
-poreske refakcije

građenju

na ugovoreni način
-iznos
-valuta
-naziv korisnika
-adresa korisnika
-svrha
-efektivni uslovi


-kredit kupca
-kredit prodavca
-finansijski kredit
-podsticati ozvoz
-DDP
-DAF
1.CPT
2.CFR
3.CIP
4.CIF

-uvoz robe i usluga


strana.
-WB
-EBRD
-MIGA
-IFC
-IDB
-WDA
-DEG
-AKA
-EX-IM JAPAN

-rizika naplate


vrijednosti,kojim?

prilikom.................


ugovora o kreditu.
-da,uvijek

1.WB
2.EBRD
3.MIGA
4.IFC
5.IDB
6.WDA
7.DEG
8.AKA
9.EX-IM JAPAN





-vezani i nevezani

organizacije?
-zakupoprimac



slobodni promet.

35.Izbacite uljeza!
v) EXW
w) DAF
x) CPT
y) FCA
z) CFR
aa) DDP
bb)DES




originali.

radi?
-nostro
banka

nalagodavac.



firmu


robom


mu robe.

-drumski
-pomorski
-cjevovodni
-avionski
-riječni
-jezerski
-elektronski
-dalekovodni


57.Šta je tender?


-carinske garancije

-pretkalkulacija
-kontrolna
-obračunska
-konačna
-indentor -kupac
-KOMERCIJALNE
-POLITIČKE
-VALUTNE
-RIZICI VIŠE SILE
-da
-fungibilne robe
-jedinična
-bruto
-orjentaciona
-osnovna
-prosjecna
-franšiza

-kontragarancija
-loko
-kontinentalna
-sajamski
-programski
-lučki

otpreme.
-EXW

strana.
- DA

rukovodstvom:
obima
-berzi

-aukciji
-na gore
-na dole
-na veliko
-na malo
plačeni?
97.Izbacite uljeza:
-leasor
-komprador
-monitor
-komisionar
-indentor
-džober
-agnet
-konsolidator
-faktor
-switcher
-netačno

-akreditivom

robe.

-tačno


-izvoznik-prodavac
-banka izvoznika
-banka naplate
-uvoznik-kupac
-uvoznik
-izvoznik
-forfetar
-banka
-kompenzacioni
-vezani
-reeksportni
-tranzitni poslovi
-switch poslovi

valute
-izvozne premije
-poreske refakcije

građenju

na ugovoreni način

-iznos
-valuta
-naziv korisnika
-adresa korisnika
-svrha
-efektivni uslovi

-kredit kupca
-kredit prodavca
-finansijski kredit
-podsticati ozvoz
-DDP
-DAF

1.CPT
2.CFR
3.CIP
4.CIF
Parcijale iz spoljnotrgovinskog poslovanja DRUGA

PARCIJALA
1.Vanjska trgovina u užem smislu podrazumijeva, odnosno njeni osnovni zadaci su:
-uvoz robe i usluga


-u pravilu u fiksnom iznosu, što se definiše ugovorom ili dogovorom zainteresovanih strana.
4.U kojem slučaju partneri u poslovima izvoza i uvoza prihvataju polisu osiguranja izdatu od
strane agenta osiguranja?

-WB
-EBRD
-MIGA
-IFC
-IDB
-WDA
-DEG
-AKA
-EX-IM JAPAN

-rizika naplate

vrijednosti,kojim?
prilikom.................

11.Konačna kalkulacija ima poslovno-analitički karakter, a cilj joj je da iskaže poslovni rezultat
po odnosnom poslu.

- da je njegova isplata u zemlji nalogodavca po akreditivu.

-to je dio ili cjelokupna teritorija jedne zemlje na kojoj važi carinski režim te zemlje.
Obično se poklapa sa državnim područjem.
14.Kod procedure povlačenja sredstava od WB,a koju nazivamo uslovljeni rambus povlačenje
sredstava uslovljeno je:
- time da u vremenu od otvaranja do likvidacije akreditiva nije došlo do raskida ugovora o
kreditu.

-samo jednom, jer su takva pravila poslovanja akreditivima
-da,uvijek
17.Navedite bliži oblik posla koji je prikazan navedenom šemom mješovita kompenzacija
(jedan uvoznik i jedan izvoznik) i navedite na označenim strelicama tokove (novac-roba) ?

1.WB
2.EBRD
3.MIGA
4.IFC
5.IDB
6.WDA
7.DEG
8.AKA
9.EX-IM JAPAN

-može biti i ne mora, zavisi od sporazuma stranaka u poslu



-se roba kupuje u jednoj zemlji radi njenog izvoza u drugu zemlju sa ili bez naknadne
dorade i dodirivanja sopstvene carinske teritorije.



-vezani i nevezani
26.Dokumentarni akreditiv je veoma sigurno sredstvo obezbjeđenja naplate potraživanja po

osnovu izvezene robe,zbog čega je i njegova upotreba u praksi masovna. Međutim, kao što daje
sigurnost izvozniku tako sigurnost daje uvozniku. Kakva je sigurnost uvoznika u poslu koji je
pokriven akreditivom?
isporukom robe i da se zaštiti prodavac od neplaćanja isporučene robe, naročito kada se ne
poznaje bonitet i solventnost inostranog kupca.
27.Na kakvoj se vrsti odgovornosti zasniva ortakluk ili partnerstvo kao vrsta organizacije?
-neograničeno, solidarno i lično
-zakupoprimac
29.Na koji način komplementari odgovaraju za obaveze komanditnog društva?

-ne, ukoliko radi sa konkurentskim i supstitutivnim dobrima
-da, ukoliko radi sa neovisnim i komplementarnim dobrima
31.Slobodne zone odnosno luke uživaju carinsku eksteritorijalnost zemlje na čijem se tlu nalaze,
a roba u njima namijenjena je daljnoj otpremi , tj.nije namijenjena stavljanju u slobodni
promet.



Na standardizaciju uslova u ugovorima o međunarodnom drumskom prevozu roba.
35.Izbacite uljeza!
a) EXW
b) DAF
c) CPT
d) FCA
e) CFR
f) DDP
g) DES

38.Činjenica je da licitacione garancije spadaju u grupu činidbenih garancija. Za koju činidbu

garant garantuje licitacionom garancijom?
Banka garant garantuje da će nalagodavac do garancije u slučaju da bude odabran od
strane investitora kao izvođača radova, potpisati ugovor sa invest.u skladu sa ponudom
koju je prezentirao.
39.Konosman je HOV. Na koji način se vri prenos konosmana na novog vlasnika?


41.Obrazac AWR –avionski transportni list popunjava se u 12 primjeraka ,od kojih su 3 originali.
42.U modalitetu finansiranja koji primjenjuju banke koje rade na islamskim principima,a koji
nazivamo «project financing» finansijer zadržava pravo
43.Potraživanja po osnovu faktoringa imaju ročnost najviše do jedne godine, a faktor za svoje
usluge naplaćuje proviziju.
44.Ukoliko banka izdaje garanciju po nalogu svoga klijenta o kakvoj vrsti garancije se radi?
-nostro
45.Ukoliko klijent banke kao osnovni dužnik po garanciji za dobro izvršenje posla ne izvrši
garantovanu činidbu na odgovarajući način,kao garant,umjesto njega,to će učiniti banka
nalagodavac.

-to je vremenski i prostorno nedefinisan događaj koji može da nanese potpunu ili
djelimičnu štetu jednom ili obojici partnera.

49.Povjerilac ortačke firme nema pravo da zahtijeva ispunjenje obaveza u cjelosti od svakog
pojedinog ortaka bez obzira koliki je njegov pojedinačni ulog?
-ne, jer ortaci odgovaraju neograničeno solidarno ali do iznosa uloga u ortačku firmu
50.Faktor kao vrsta posrednika u vanjskotrgov.poslovima javlja se ustvari kao prodavac kupcu
kojeg naloži izvoznik?
-da, jer da bi se faktor zaštitio od mogućih rizika preuzima de facto vlasništvo nad robom
51.Javni skladištari pored odabranih faza na robi, po nalogu principala bave se i kondicioniranjem
robe, što znači?
-ovim postupcima javni skladištar održava upotrebnu i tržišnu vrijednost povjerene mu
robe.

-drumski
-pomorski
-cjevovodni
-avionski
-riječni
-jezerski
-elektronski
-dalekovodni
-da, jer se konzorcij osniva po određenom projektu i kao takav ima nosioca projekta i
njegovog lidera ...
54.Aukcijski vid prodaje robe je vid masovne prodaje individualno određene robe, koja je
55.Uzanse su kodifikovani trgovinski poslovni običaji propisani od nadležne ustanove i kao takvi
obavezno se primjenjuju i ne mogu biti izostavljene iz vanjskotr.ugovora?
-ne, jer karakter obligacionih odnosa stranama u ugovoru daje slobodu ugovaranja, tako da
uzanse ne moraju biti primjenjive.

57.Šta je tender?
58.Prilikom organizovanja konsignacionog skladišta agent je obično dužan da principalu uruči

određene garancije. Koje su to garancije? Kojeg tipa su?
-garancije za plaćanje dijela prodate robe
-garancije za plaćanje dijela izgubljene ili oštećene robe
-carinske garancije
59.Ono što je kasa posao za efektive, to je loko posao za robe.

-da, berze u pravilu imaju različite uzanse


63.Akronim EB odnosi se na: MOŽDA

64.Prema vremenu, izrade kalkulacije dijelimo na:

-pretkalkulacija
-kontrolna
-obračunska
-konačna

-indentor -kupac

-KOMERCIJALNE
-POLITIČKE
-VALUTNE
-RIZICI VIŠE SILE

-da
69.Ugovarajuće prosječne cijene se praktikuju kod koje vrste robe?

-fungibilne robe

-jedinična
-bruto
-orjentaciona
-osnovna
-prosječna
71.Ugovorna tolerancija ili ograničenje stepena odgovornosti naziva se: -franšiza

Nostro akreditiv otvora domaći uvoznik u korist inostranog izvoznika, dok je loro sa take
gledišta izvoznika nastao na isti način i u korist njemu, inostranog izvonika.

-kontragarancija



-loko
-kontinentalna
-sajamski
-programski
-lučki


79.Šta su i gdje se osnivaju slobodna carinska skladišta?

-osnivaju se samo u mjestima gdje postoje carinarice ili ispostave carinske službe. Tu se
nalazi još neocarinjena roba iz uvoza prije njenog stavljanja u slobodan promet, ali se čuva
i roba koja je ocarinjena, a namijenjena izvozu sve do dana njene otpreme.

-EXW

-u pravilu u fiksnom iznosu,što se definiše ugovorom ili dogovorom zainteresovanih strana.
83.U pojedinačnim slučajevima broker se može javiti i kao finansijer vanjskotrg.poslova:

DA


-ne, partneri su u ovim poslovima neovisni i svako se ponaša kako smatra da treba


-to je tačno, jer obično i jeste tako

-na, jer je to u suprotnosti sa principom rada distributera

rukovodstvom:
-da i cilj njegovog nastajanja je povećanje profitne stope kroz efekte ekonomije obima
90.Aukcijska prodaja je vid masovne prodaje individualno određene robe,koja nije fungibilna i u
pravilu u cjelosti prisutna?

-ne, jer berze mogu i u pravilu imaju različite uzanse
92.Ako se roba prodaje po standardiziranoj oznaci, onda se prodaje na :

-berzi
93.Ukoliko raspolažemo sa većom količinom robe koju ne možemo prodati po standardnoj

oznaci, prodavaćemo je na
-aukciji

-na gore
-na dole
-na veliko
-na malo
95.Ukoliko agent sa principalom ugovori angažovanje podagenta, na koji će način oni biti
plaćeni?
-plaćaju se na teret provizije koju ostvaruje agent

97.Izbacite uljeza:
-leasor
-komprador
-monitor
-komisionar
-indentor
-džober
-agnet
-konsolidator
-faktor
-switcher
98.Kod vezanog posla ugovor za isporuku u jednom pravcu može stupiti na snagu prije ili bez
stupanja na snagu ugovora za isporuku u suprotnom pravcu.
-netačno

-akreditivom


-otkup dokumenata kroz stvarno plaćanje kupljene robe sa stvarnom isporukom robe.

-tačno


-kupav plaća isporučenu robu prije nego je tu robu preuzeo

-izvoznik-prodavac
-banka izvoznika
-banka naplate
-uvoznik-kupac

-uvoznik
-izvoznik
-forfetar
-banka
-kompenzacioni
-vezani
-reeksportni
-tranzitni poslovi
-switch poslovi
-treba da isključi neopravdanu korist kupca zbog eventualne devalvacije ugovorene valute

-izvozne premije
-poreske refakcije
-uvozno izvozni koeficijent

-garancija banke da će izvođač radova uredno izvršiti obaveze iz ugovora o građenju
112.Šta je posljedica činidbene garancije?

-plaćanje vrši banka ukoliko nalagodavac po garanciji ne izvrši predmetnu činidbu na
ugovoreni način


-iznos
-valuta
-naziv korisnika
-adresa korisnika
-svrha
-efektivni uslovi

-organizovati vlastitu mrežu
-kredit kupca
-kredit prodavca
-finansijski kredit

-podsticati ozvoz

-DDP

-DAF


1.CPT
2.CFR
3.CIP
4.CIF
Parcijale iz spoljnotrgovinskog poslovanja
1.Vanjska trgovina u užem smislu podrazumijeva, odnosno njeni osnovni zadaci su:
-uvoz robe i usluga


-u pravilu u fiksnom iznosu, što se definiše ugovorom ili dogovorom zainteresovanih strana.
4.U kojem slučaju partneri u poslovima izvoza i uvoza prihvataju polisu osiguranja izdatu od
strane agenta osiguranja?

-WB
-EBRD
-MIGA
-IFC
-IDB
-WDA
-DEG
-AKA
-EX-IM JAPAN

-rizika naplate


vrijednosti,kojim?
prilikom.................

11.Konačna kalkulacija ima poslovno-analitički karakter, a cilj joj je da iskaže poslovni rezultat
po odnosnom poslu.

- da je njegova isplata u zemlji nalogodavca po akreditivu.

-to je dio ili cjelokupna teritorija jedne zemlje na kojoj važi carinski režim te zemlje.
Obično se poklapa sa državnim područjem.
14.Kod procedure povlačenja sredstava od WB,a koju nazivamo uslovljeni rambus povlačenje
sredstava uslovljeno je:
- time da u vremenu od otvaranja do likvidacije akreditiva nije došlo do raskida ugovora o
kreditu.

-samo jednom, jer su takva pravila poslovanja akreditivima
-da,uvijek
17.Navedite bliži oblik posla koji je prikazan navedenom šemom mješovita kompenzacija
(jedan uvoznik i jedan izvoznik) i navedite na označenim strelicama tokove (novac-roba) ?

1.WB
2.EBRD
3.MIGA
4.IFC
5.IDB
6.WDA
7.DEG
8.AKA
9.EX-IM JAPAN

-može biti i ne mora, zavisi od sporazuma stranaka u poslu



-se roba kupuje u jednoj zemlji radi njenog izvoza u drugu zemlju sa ili bez naknadne
dorade i dodirivanja sopstvene carinske teritorije.


-vezani i nevezani
26.Dokumentarni akreditiv je veoma sigurno sredstvo obezbjeđenja naplate potraživanja po

osnovu izvezene robe,zbog čega je i njegova upotreba u praksi masovna. Međutim, kao što daje
sigurnost izvozniku tako sigurnost daje uvozniku. Kakva je sigurnost uvoznika u poslu koji je
pokriven akreditivom?
isporukom robe i da se zaštiti prodavac od neplaćanja isporučene robe, naročito kada se ne
poznaje bonitet i solventnost inostranog kupca.
27.Na kakvoj se vrsti odgovornosti zasniva ortakluk ili partnerstvo kao vrsta organizacije?
-zakupoprimac
29.Na koji način komplementari odgovaraju za obaveze komanditnog društva?


-ne, ukoliko radi sa konkurentskim i supstitutivnim dobrima
-da, ukoliko radi sa neovisnim i komplementarnim dobrima
31.Slobodne zone odnosno luke uživaju carinsku eksteritorijalnost zemlje na čijem se tlu nalaze,
a roba u njima namijenjena je daljnoj otpremi , tj.nije namijenjena stavljanju u slobodni
promet.



Na standardizaciju uslova u ugovorima o međunarodnom drumskom prevozu roba.
35.Izbacite uljeza!
a) EXW
b) DAF
c) CPT
d) FCA
e) CFR
f) DDP
g) DES

38.Činjenica je da licitacione garancije spadaju u grupu činidbenih garancija. Za koju činidbu

garant garantuje licitacionom garancijom?
Banka garant garantuje da će nalagodavac do garancije u slučaju da bude odabran od
strane investitora kao izvođača radova, potpisati ugovor sa invest.u skladu sa ponudom
koju je prezentirao.
39.Konosman je HOV. Na koji način se vri prenos konosmana na novog vlasnika?


41.Obrazac AWR –avionski transportni list popunjava se u 12 primjeraka ,od kojih su 3 originali.
42.U modalitetu finansiranja koji primjenjuju banke koje rade na islamskim principima,a koji
nazivamo «project financing» finansijer zadržava pravo
43.Potraživanja po osnovu faktoringa imaju ročnost najviše do jedne godine, a faktor za svoje
usluge naplaćuje proviziju.
44.Ukoliko banka izdaje garanciju po nalogu svoga klijenta o kakvoj vrsti garancije se radi?
-nostro
45.Ukoliko klijent banke kao osnovni dužnik po garanciji za dobro izvršenje posla ne izvrši
garantovanu činidbu na odgovarajući način,kao garant,umjesto njega,to će učiniti banka
nalagodavac.

-to je vremenski i prostorno nedefinisan događaj koji može da nanese potpunu ili
djelimičnu štetu jednom ili obojici partnera.

49.Povjerilac ortačke firme nema pravo da zahtijeva ispunjenje obaveza u cjelosti od svakog
pojedinog ortaka bez obzira koliki je njegov pojedinačni ulog?
-ne, jer ortaci odgovaraju neograničeno solidarno ali do iznosa uloga u ortačku firmu
50.Faktor kao vrsta posrednika u vanjskotrgov.poslovima javlja se ustvari kao prodavac kupcu
kojeg naloži izvoznik?
-da, jer da bi se faktor zaštitio od mogućih rizika preuzima de facto vlasništvo nad robom
51.Javni skladištari pored odabranih faza na robi, po nalogu principala bave se i kondicioniranjem
robe, što znači?
-ovim postupcima javni skladištar održava upotrebnu i tržišnu vrijednost povjerene mu
robe.

-drumski
-pomorski
-cjevovodni
-avionski
-riječni
-jezerski
-elektronski
-dalekovodni
-da, jer se konzorcij osniva po određenom projektu i kao takav ima nosioca projekta i
njegovog lidera ...
54.Aukcijski vid prodaje robe je vid masovne prodaje individualno određene robe, koja je
55.Uzanse su kodifikovani trgovinski poslovni običaji propisani od nadležne ustanove i kao takvi
obavezno se primjenjuju i ne mogu biti izostavljene iz vanjskotr.ugovora?
-ne, jer karakter obligacionih odnosa stranama u ugovoru daje slobodu ugovaranja, tako da
uzanse ne moraju biti primjenjive.

57.Šta je tender?
58.Prilikom organizovanja konsignacionog skladišta agent je obično dužan da principalu uruči

određene garancije. Koje su to garancije? Kojeg tipa su?
-garancije za plaćanje dijela prodate robe
-garancije za plaćanje dijela izgubljene ili oštećene robe
-carinske garancije
59.Ono što je kasa posao za efektive, to je loko posao za robe.

-da, berze u pravilu imaju različite uzanse


63.Akronim EB odnosi se na: MOŽDA
64.Prema vremenu, izrade kalkulacije dijelimo na:

-pretkalkulacija
-kontrolna
-obračunska
-konačna

-indentor -kupac

-KOMERCIJALNE
-POLITIČKE
-VALUTNE
-RIZICI VIŠE SILE

-da
69.Ugovarajuće prosječne cijene se praktikuju kod koje vrste robe?

-fungibilne robe

-jedinična
-bruto
-orjentaciona
-osnovna
-prosječna
71.Ugovorna tolerancija ili ograničenje stepena odgovornosti naziva se: -franšiza

Nostro akreditiv otvora domaći uvoznik u korist inostranog izvoznika, dok je loro sa take
gledišta izvoznika nastao na isti način i u korist njemu, inostranog izvonika.

-kontragarancija


-loko
-kontinentalna
-sajamski
-programski
-lučki


79.Šta su i gdje se osnivaju slobodna carinska skladišta?

-osnivaju se samo u mjestima gdje postoje carinarice ili ispostave carinske službe. Tu se
nalazi još neocarinjena roba iz uvoza prije njenog stavljanja u slobodan promet, ali se čuva
i roba koja je ocarinjena, a namijenjena izvozu sve do dana njene otpreme.


-EXW

-u pravilu u fiksnom iznosu,što se definiše ugovorom ili dogovorom zainteresovanih strana.
83.U pojedinačnim slučajevima broker se može javiti i kao finansijer vanjskotrg.poslova:

DA


-ne, partneri su u ovim poslovima neovisni i svako se ponaša kako smatra da treba


-to je tačno, jer obično i jeste tako

-na, jer je to u suprotnosti sa principom rada distributera

rukovodstvom:
-da i cilj njegovog nastajanja je povećanje profitne stope kroz efekte ekonomije obima
90.Aukcijska prodaja je vid masovne prodaje individualno određene robe,koja nije fungibilna i u
pravilu u cjelosti prisutna?

-ne, jer berze mogu i u pravilu imaju različite uzanse
92.Ako se roba prodaje po standardiziranoj oznaci, onda se prodaje na :

-berzi
93.Ukoliko raspolažemo sa većom količinom robe koju ne možemo prodati po standardnoj

oznaci, prodavaćemo je na
-aukciji

-na gore
-na dole
-na veliko
-na malo
95.Ukoliko agent sa principalom ugovori angažovanje podagenta, na koji će način oni biti
plaćeni?
-plaćaju se na teret provizije koju ostvaruje agent

97.Izbacite uljeza:
-leasor
-komprador
-monitor
-komisionar
-indentor
-džober
-agnet
-konsolidator
-faktor
-switcher
98.Kod vezanog posla ugovor za isporuku u jednom pravcu može stupiti na snagu prije ili bez
stupanja na snagu ugovora za isporuku u suprotnom pravcu.
-netačno

-akreditivom


-otkup dokumenata kroz stvarno plaćanje kupljene robe sa stvarnom isporukom robe.

-tačno


-kupav plaća isporučenu robu prije nego je tu robu preuzeo

-izvoznik-prodavac
-banka izvoznika
-banka naplate
-uvoznik-kupac

-uvoznik
-izvoznik
-forfetar
-banka
-kompenzacioni
-vezani
-reeksportni
-tranzitni poslovi
-switch poslovi
-treba da isključi neopravdanu korist kupca zbog eventualne devalvacije ugovorene valute

-izvozne premije
-poreske refakcije
-uvozno izvozni koeficijent

-garancija banke da će izvođač radova uredno izvršiti obaveze iz ugovora o građenju
112.Šta je posljedica činidbene garancije?
-plaćanje vrši banka ukoliko nalagodavac po garanciji ne izvrši predmetnu činidbu na
ugovoreni način


-iznos
-valuta
-naziv korisnika
-adresa korisnika
-svrha
-efektivni uslovi

-organizovati vlastitu mrežu

-kredit kupca
-kredit prodavca
-finansijski kredit

-podsticati ozvoz

-DDP

-DAF


1.CPT
2.CFR
3.CIP
4.CIF

ZA FINALNI
123. Kolaudaciona garancija služi za obezbjeđenje kupca u slučaju da....---->

isporučena roba, mašine ili zgrade u periodu probnog rada pokažu
nedostatke , ostavlja se iznos 5-15% koji nije plaćen. Za taj iznos se daje
garancija.
124. Dokumetarni akreditiv i bankaraska garancija su sredtsva objezbjezivanja
placanja u st .odredjeni elmenti su im slicni.Koja je bitna razlika? Akreditiv je
obezbjeđenje i sredstvo plaćanja dok je garancija samo obezbjeđenje
plaćanja.
125. Garancije ne mogu biti a,b,c,d, ---> odg opozive
126. Navedite procedure povlacenja sredstava iz kredita svjetske banke četiri
procedure:
 procedura otvorenog rambusa;
 procedura direktnog rambusa izvodaca i isporucilaca;
 procedura potvrdenog - konfrrmiranog rambusa;
 procedura uvjetovanog rambusa.
127. Kapetan broda preuzima odgovornost za: Kvantitet i vanjski izgled

ambalaže
128. Plaćanje kod izvoznog posla vrši se Doznakom, akreditivom i inkaso
129. Nostro akreditiv naziva se i odlazeći akreditiv
130. Šta znači skračenica HAWB ? „house air waybill" – izdaje se za više
AWB-ova (air waybill) u slučaju zbirnog transporta. – AWB – tovarni list za
zračni prijevoz.
- Omjer roba kod ciste konpenzacije iznosi ? AWB nije prenosiv, a HAWB
izdaje špediter.
131. Provizija na angazovana neiskoristena sredstva kredita se u pravilu javlja:
e) sve navedeno
132. Ugovorena tolerancija ili ogranicenje stepana odgovornosti je franšiza?
133. Razlika između fakture i profakture? Ono sto profakturu razlikuje od
definitivne fakture jeste "opcija", tj. rok vazenja, odnosno rok u kojem su
navedeni elementi posla, a posebno vazeca cijena. Istj ecanjem toga roka,
elementi navedeni u profakturi, posebno cijena, nisu vise obavezujuci za
izvoznika. Dakle, osnovna razlika je što profaktura ima rok važenja u kojem
je i cijena važeća, i nakon isteka tog roka cijena može da se mijenja, dok kod
fakture ne može.
134. Carinska tarifa je stopa po kojoj se obračunava carina
135. Ucesnici dokumentovani akreditiv? Izvoznik, banka izvoznika, banka
uvoznika (akreditivna banka) i uvoznik.
136. Ukoliko klijent banke kao osnovni duznik po garanciji za dobro izvrsenje
posla ne izvrsi garantovanu cinidbu na odgovarajuci nacin, kao garant, umjesto
njega to ce uciniti banka?
a) naravno da hoce jer je banka i garantovala za cinidbu
b) sve zavisi od ugovora koji su potpisali banka garant i osnovni duznik po
garanciji
c) nece jer je to obaveza nalogodavca po garanciji
d) nece izvrsiti ni banka ni osnovni duznik nego trece lice kojeg
odredi garancija, a platit ce nalogodavac
e) da bi to bilo jasno treba sacekati odluku nadleznog suda
137. Uvozimo kuhinje iz Italije. dogovoreno je placanje dokumentarnim
akreditivom. Banka u Italiji je banka izvoznika a nasa banka je akreditivna
banka.
138. Uvozimo modnu obuću od prodavca iz Francuske. Ugovoreno je
plaćanje neopozivim dok. akreditivom posredstvom SG Banque iz Liona.
Naša poslovna banka je Universal banka dd Sarajevo. Roba je isporučena
i uskladištena u našem skladištu. Prodavac nam dostavlja fakturu sa
zahtjevom da izvršimo plaćanje. Dat ćemo nalog uvoznom referentu da:
 Da hitno kontaktira našu p.b. i traži otvaranje akreditiva
 Da hitno kontaktira našu p.b. i traži zatvaranje akreditiva
 Hitno izda nalog banci za plaćanje po primljenoj fakturi
 Hitno vrati primljenu fakturu poslovnom partneru
 Hitno zahtjeva izmjenu ugovora po pitanju plaćanja
 Hitno primljenu robu vrati prodavcu.
139. POTRAŽNI SALDO NAZIVAMO:
a) swift kredit
b) speed loan
c) swing kredit
d) baloon loan
e) for-hand kredit
140. U modalitete finansiranja spoljnotrgovinskih poslova koje koriste banke
cije funkcionisanje pociva na islamskim principima ne spada kreditno
finansiranje:
tacno vs. Netacno
141. Loro akreditiv se naziva i dolazeći akreditiv
142. Skracenica TIR znači - konvencija o carinskim olakšicama u međ.trans.
robe. Roba koja se prevozi pod ovom konvencijom, neće biti podložena plaćanju bilo
kojih carina i carinskih kontrola sve do destinacije zemlje u koju ta roba dolazi, i tek
tada se plaća carina i vrši carinska kontrola
143. Kod izvoznog posla privredna komora izdaje uvjerenje o porijeklu robe
144. Zeljeznicki tovarni list (kopija i original, 4 ponudjena odgovora) original
prati posiljku a ovjerena kopija ostaje posiljaocu
145. Operativni i finansijski lizing (ponudjeni odgovori)
146. Uvoznik I izvoznik sklopili su posao tako sto je kupac prihvatio uslove
navedene u prodavcevoj profakturi. Konstrukcija finansiranja posla prema datim
uslovima treba da bude:
20 % avansno placanje
60% kredit prodavca na 3godine uz 8,5% kta.p.a/polugodisnji anuitet
20%kredit kupca
Prije samog otpocinjanja isporuka kupac je sklopio s bankom ugovor o kreditu I
dostavio joj odgovarajuce kolaterale jemstva uz povrat kredita. Dobivenim
kreditom uvoznik ce plaltiti 20%vrijednosti posla, 15 dana nakon isporuke
predmeta kupoprodaje.Istovremeno isporucilac je dostavio garanciju za dovro
izvrsenje posla kupcu u formu kontragarancije.Paralelno sa ovim uvoznikom je
proslijedio garanciju za povrat avansa isporuciocu sa naznakom da ista stupa na
snagu sa danom uplate avansa. Da bi posao finansijski zaokruzio uvoznik je
obezbjedio garancije za otplatu kreditnog dijela posla u visini 60%njegove
fakturne vrijednosti I dostavio ih korisniku u formi plativih notificiranih garancija
konfirmiranih upravo od avizirajuce banke? U ovoj konstrukciji postoje
nelogicnosti koje ovaj posao cine neodrzivim tako da do njegove realizacije nece
doci? Koje su to nelogicnosti?
147. Konfirmirani rambus je
pa navedeno a b c d a tacno je :tehnika povlacenja sredstava iz WB 1 bod
148. Operativni lizing- finansijski lizing a b c d
tacna je opcija da je operativni lizing non full pay out a finansijski full pay out 2
boda
149. Robna doznaka imaju za osnov robu a placa se na osnovu fakture 1 bod
150. Loro akreditiv izdaje : a b c d
a tacno je inozemni uvoznik u korist domaceg izvoznika 2 boda
151. Kod zeljeznickog tovarnog lista: tacno je original prati posiljku a kopija
ostaje posiljaocu 2 boda
152. u grace periodu ne placa se....GLAVNICA
153. Zaokruzi tacne tvrdnje treba zaokruziti:
 povlacenjem sredstava iz kredita svjetske banke procedurom 1. se vrsi
rambusiranje placanja koja su vec izvrssena od strane investitora. I
 povlacenjem sred. iz kredita svj.banke procedurom 2 se vrsi direktno
placanje dobavljacima opreme)
154. Sa aspekta vremena trajanja zakupa prava zakupodavcu obezbjedjuje
ugovor tipa "full pay out"? (to ima pod a,b,c,d,e,f....treba zaokruziti NE DAJE
MU NIKAKVA PRAVA)
155. da li je avansna garancija moguca u varijanti kontragarancije? ne
156. kod kredita prodavca praksa je da uvoznik ustupa,cedira,odnosno prodaje
vlastito potrazivanje finansijskoj instituciji. netacno , cedira izvoznik i ustupa, a
ne uvoznik.
157. koja je bitna slicnost izmedju plativih i cinidbenih garancija? Banka vrši
uvijek isplatu nikad činidbu.
158. finansiranje je komponenta islamskog bankarstva, ali na beskamatnom
modelu
159. Ukoliko nalogodavac nalozi agentu da mu nabavi taco odredjenu robu iz
tacno odredjene plantaze, o kakvom se poslu radi? (odg. indent posao)
160. Tehnike povlačenja sredstava od svjetske banke:
a) procedura otvorenog rambusa
b) procedura direktnog rambusa izvođača i isporučilaca
c) procedura konfirmiranog - potvrđenog rambusa
d) procedura uslovljenog rambusa
161. Nabrojati sve dokumente koji su potrebni pri izvozu ST poslova:
 Komercijalna faktura
 Tovarni list
 Osiguranje
 Certifikat o porijeklu robe
 Lista pakovanja
 Specifikacija robe
162. Garancije mogu biti:
konfirmirane
opozive
uvjetovane.................
163. Izvozimo bukove elemente za namještaj u Italiju. Poslovni partner iz
Italije dostavio nam je pismo u kojem nas obavještava da će plaćanje izvršiti u
skladu sa ugovorom neopozivim DA-vom kojeg treba otvoriti u roku od 10 dana.
Da bi se ovaj posao mogao što prije realizovati izdat ćemo nalog izvoznom
referentu:
164. Izvozimo drvenu rezanu građu u Italiju. Poslovni partner iz Italije dostavio
nam je zahtjev u kojem traži da plaćanje izvršimo neopozivim dokumentarnim
akreditivom otvorenim u korist njegove poslovne banke u Milanu. Da bi se ovaj
posao mogao što prije realizovati izdat ćemo nalog izvoznom referentu da:
165. Garancije mogu biti: a)konfirmirane b)uslovljene c)neopozive
166. Fizicko ogranicenje medjunarodnog robnog prometa roba ogleda se u
nametanju ...?
167. Zajednicke karakteristike spoljne i unutrasnje trgovine su ...?
168. Kontra akreditivi predstavljaju poslovnu situaciju kada :
a) jedan nostro akreditiv pokriva jedan loro akreditiv
b) jedan loro akreditiv pokriva drugi loro akreditiv
c) jedan loro akreditiv pokriva jedan nostro akreditiv
d) jedan nostro akreditiv pokriva drugi nostro akreditiv
169. Nostro akreditiv ne moze biti :
a) konfirmiran
b) opoziv
c) prenosiv
d) loro
170. Kod vezanog posla ugovor za isporuku u jednom pravcu moze stupiti na
snagu prije
ili bez stupanja na snagu ugovora za isporuku u suprotnom pravcu ? da/ne
171. Izdavanjem konosmana kapetan broda preuzima odgovornost za :
a) vanjski izgled ambalaze u koju je roba upakovana
172. Da li je avansna garancija moguca u varijanti kontragarancije :
a) ne
b) u pravilu da
c) da
d) u pravilu ne
173. Kod robnih i finansijskih kredita kamata se u pravilu obracunava na
neiskoristeni dio kredita i placa se unazad u fazi koristenja sredstava, odnosno na
stanje duga u fazi otplate kredita :
b) to je u pravilu tako, odnosno siroko je u upotrebi
c) to jeste tako ali ima previse izuzetaka da bi bilo pravilo
d) nije tako jer se kamata ne moze obracunavati u nazad, nego jedino naprijed
174. Da li daleko najveci broj garancija spada u vrstu direktnih garancija? NE,
nego u indirektne
175. dva obezbjeđenja kod hermesa
c. garancije koje daje prema kupcima dužnicima ili garantima iz
javnog i državnog sektora
d. garancije koje se daju kupcima, dužnicima ili garantima iz privatnog
sektora
176. Koje rizike osigurava HERMES pokriva komercijalne i političke rizike

177. Predmet transakcija na forfeting tržištima su potraživanja pokrivena hartijama
od vrijednosti,kojim?
178. Ako je akreditiv domiciliran u zemlji to znači: da je njegova isplata u zemlji

domaćeg uvoznika ili izvoznika.
179. Definišite šta je to carinsko područje: to je dio ili cjelokupna teritorija jedne
zemlje na kojoj važi carinski režim te zemlje. Obično se poklapa sa državnim
područjem.
180. Kod procedure povlačenja sredstava od WB,a koju nazivamo uslovljeni rambus
povlačenje sredstava uslovljeno je: time da u vremenu od otvaranja do likvidacije
akreditiva,nije došlo do raskida ugovora o kreditu.
181. Koliko se puta akreditiv kao hartija od vrijednosti može prenijeti? samo
jednom,jer su takva pravila poslovanja akreditivima
182. Notificirajuća banka može se pojaviti kao banka supergarant? može biti i ne
mora, zavisi od sporazuma stranaka u poslu
183. Na šta se odnosi CMR konvencija? na standardizaciju uslova u ugovorima o
međunarodnom drumskom prevozu roba.
184. Kredit kupca javlja se u dva osnovna oblika,koja? vezani i nevezani
185. Dokumentarni akreditiv je veoma sigurno sredstvo obezbjeđenja naplate
potraživanja po osnovu izvezene robe,zbog čega je i njegova upotreba u praksi
masovna.Međutim ,kao što daje sigurnost izvozniku tako sigurnost daje uvozniku.
Kakva je sigurnost uvoznika u poslu koji je pokriven akreditivom? da se zaštiti kupac jer
se stvarno plačanje kupljene robe čvrsto veže sa stvarnom isporukom robe i da se
zaštiti prodavac od neplaćanja isporučene robe, naročito kada se ne poznaje bonitet i
solventnost inostranog kupca.
Zakupoprimac
187. Činjenica je da licitacione garancije spadaju u grupu činidbenih garancija .Za koju
činidbu garant garantuje licitacionom garancijom? Banka garant garantuje da će
nalagodavac do garancije u slučaju da bude odabran od strane investitora kao
izvođaća radova,potisati ugovor sa invest.u skladu sa ponudom koju je prezentirao.
188. Obrazac AWR –avionski transportni list popunjava se u 15 primjeraka ,od kojih
su 3 originali i 12 kopija
189. .U modalitetu finansiranja koji primjenjuju banke koje rade na islamskim
principima,a koji nazivamo «project financing»finansijer zadržava pravo
Potraživanja po osnovu faktoringa imaju ročnost najviše do jedne godine,a faktor za
190. Ukoliko banka izdaje garanciju po nalogu svoga klijenta o kakvoj vrsti garancije
se radi? Nostro
191. Faktor kao vrsta posrednika u vanjskotrgov.poslovima javlja se ustvari kao
prodavac kupcu kojeg naloži izvoznik? da,jer da bi se faktor zaštitio od mogućih rizika
preuzima de facto vlasništvo nad robom
192. Da bi govorili o kontraakreditivu moraju biti zadovoljena koja dva uslova?
akreditivi se po roku dospjeća i iznosa moraju biti najmanje podudarni
193. Domicil akreditiva ustvari određuje šta? mjesto njegove isplate.
194. Loro akreditiv je ujedno i nostro akreditiv.Zašto?

195. Tipičan primjer indirektne garancije je: kontragarancija

196. Navedite 3 osnovne funkcije koje izvršava faktor:
obavljanje posredničkih usluga

finansiranje spoljnotr.poslova
preuzimanje rizika naplate
197. Kod izvoznog posla nalog za izdavanje akreditiva izdaje: ino-uvoznik svojoj
poslovnoj banci
198. Šta je honorisanje dokumentarnog akreditiva? otkup dokumenata kroz stvarno
plaćanje kupljene robe sa stvarnom isporukom robe.
199. Neurednost u pogledu podnošenja dokumenata radi njihove naplate iz
otvorenog dokumentarnog akreditiva predstavlja devizni pokušaj? Tačno
200. Navedite dokumente koji se koriste kod plačanja neopozivim dokumentarim

201. Osnovni nedostaci inkaso posla:
-kupac plaća isporučenu robu prije nego je tu robu preuzeo
202. Učesnici u forfeting poslu:
-uvoznik
-izvoznik
-forfetar
-banka uvoznika
Banka izvoznika
203. Činidbena garancija koju prodaje izvođač radova investitora predstavlja:

garancija banke da će izvođač radova uredno izvršiti obaveze iz ugovora o građenju
204. Šta je posljedica činidbene garancije? plaćanje vrši banka ukoliko nalagodavac
po garanciji ne izvrši predmetnu činidbu na ugovoreni način
205. Instrumenti za finansiranje kapitalnih transakcija?
-kredit kupca
-kredit prodavca
-finansijski kredit
206. Ekonomski smisao izdavanja garancija prodavca? povećanje obima prodaje

a) uvoznik plaća kupljenu robu od izvoznika,

d) kreditor naplaćuje dospjelu ratu kredita po osnovu protestirane
garancije,
konsignacionog skladišta

209. Finansijski lizing zasniva se na tzv. non-full-play-out ugovorima, a operativni
lizing se zasniva na tzv. full-play-out ugovorima! Da li je ovo tačno?


Ugovoreno,
- kupac i prodavac svoje obaveze izvršiti striktno u gotovini.
211. Preduzeće „Mars“ d.o.o. iz Sarajeva je sklopilo kupoprodajni ugovor sa

preduzećem
Broj L/C: 01/2007




12000$.

213. Loro inkaso posao podrazumijeva slučaj dokumentarne naplate kada domaća
banka prima nalog od inostrane banke da pozove domaćeg kupca da otkupi dokumenta.
Loro doznakom inostrana banka daje nalog domaćoj banci da izvrši isplatu.
214. Notificirajuća banka može se pojaviti i kao banka supergarant? Može biti, i ne
mora, zavisi od sporazuma stranaka u poslu.
215. Vrste garancije: Nostro- loro, Uvjetne- bezuvjetne, konfirmirane garancije,
supergarancija, pokrivene- nepokrivene, direktne –indirektne, činidbene- plative.
nedostataka,
gotovini.
217. Modaliteti finansiranja spoljnotrgovinskih transakcija u islamskom bankarstvu
zasnovani su na beskamatnom modelu finansiranja, a temelje se na poslovnim
odnosima zajedničkog učešća u raspodjeli ostvarene dobiti, odnosno gubitka.
218. Koja su dva osnovna dokumenta o osiguranju u izvoznim poslovima? Polica
osiguranja i potvrda osiguranja
220. Domaća firma «A» ugovorila je uvoz voćnih sokova iz grčke firme «B». Ino
partner je tražio otvaranje neopozivog dokumentarnog akreditiva konfirmiranog od
strane austrijske banke, što je domaća firma i učinila. Rok plaćanja po ovom poslu uvoza
bio je 45 dana od dana isporuke. Sedam dana nakon prijema robe u svom skladištu firma
«A» obavijestila je grčkog partnera da su poručeni voćni sokovi ne odgovaraju
ugovorenom kvalitetu, te da mu iste stavlja na raspolaganje u svom skladištu u Sarajevu,
Curine njive b.b. Istovremeno, firma «A» obavijestila je banku o ovom slučaju, a ova
konfirmirajuću banku. Izvoznik, firma «B» je 45-og dana preko notificirajuće banke
(Afrodita bank) zatražila plaćanje, što je odbijeno i od strane akreditivne, i od strane
konfirmirajuće banke. Firma «B» nakon odbijanja plaćanja preduzela je mjere za sudsku
naplatu od osnovnog dužnika i banaka u akreditivnom poslu.
i. Da li smatrate da je akreditivna banka postupila ispravno kada je odbila poziv za

plaćanje? Ne
ii. Zbog čega? Zato što su svi prezentirani dokumenti vezani za akreditiv bili u
redu
iii. Da li smatrate da je postupak domaćeg partnera poslovno bio korektan? Ne
iv. Šta je izvoznik propustio da uradi da bi izbjegao ovakve neugodnosti? Trebao
prijemu robe.
Prostom predajom, indosiranjem i cesijom


podrazumijevamo:
g) isporuka u roku od 15 dana
h) ukrcaj na brod u roku od 14 dana
i) ukrcaj na brod odmah
prijemu garancije i proslijedi mu je, međutim, njena uloga nije baš samo formalna.
Zašto?
Je ustvari obim rizika koji forfetar, odnosno faktror preuzimaju od klijenta. U slučaju
faktoringa faktor preuzma samo i isključivo rizik naplate- delcredere rizik, dok u slucaju
forfeta forfetar pruzima sveukupnost rizika kojima je izloženo odredeno potraživanje.




transakcijama?

230. Koja institucija izdaje konzularnu fakturu – consular invoice: Konzulat zemlje
uvoznika
e) plaćanje unaprijed
f) naplata avansa i međuavansa
232. Banka koja je izvršila potvrdu akreditiva je konfirmirajuča banka.

233. U slučaju isteka roka akreditiva, prodavac će tražiti INKASO NAPLATU.
234. Da li se oprema kod lizinga može otkupiti prije isteka ugovora? Da, ako je tako
ugovoreno.
235. Opozivi- konfirmirani akreditiv. Potvrdjeni
236. Jednostrani akreditiv – Koji se gase nakon isplate akreditivnog iznosa
237. Ostali dokumenti u akreditivnom poslovanju.
Uvjerenje o porijeklu robe

Uvjerenje o kontroli kvalitete
Certifikat o analizi robe
Certifikat o tezini
238. Kako s eobavlja inkaso posao. Izvoznik dostavlja otpremna dokumenta svojoj
banci, koja vrsi naplatu tih dokumenata tako sto ih prosljedi korespodentskoj banci,
koja prezentira ta dokumenta kupcu radi naplate.
239. Prednosti inkaso posla: Smanjuju se troskovi
240. nedostaci inkaso posla: Veci rizik naplate, Dug vremenski period za naplatu.
241. Vrste inkaso posla:
Indirektni inkaso posao, Direktni inkaso posao. Nostro inkaso posao, Loro inkaso
posao Robni dokumentarni inkaso posao, Nerobni dokumentarni inkaso posao,
Inkaso uz garanciju banke.
242. Kada se koristi inkaso. Kada postoji povjerenje među partnerima
243. vreste akreditiva:
Nostro i loro akreditiv

Prenosivi i neprenosivi akreditiv
Opozivi neopozivi akreditiv
Konfirmirani i nekonfirmirani akreditiv
Akreditiv domicilirani u zemlji i inostranstvu
Kontra akreditiv
Akreditiv sa crvenom klauzulom
244. razlika izmedju akreditiva i inkaso posla

Kod akreditivnog posla banka ima obavezu placanja dok kod inkaso posla banka
nastupa u ulozi inkasanta i ne garantuje placanje.
159. koje rizike faktor na sebe preuzima, a koje ne

Faktor firma na sebe preuzima rizike naplate najcesce po nacelima del kreder
Faktor firma nije odgovorna ni za kakve gubitke
Ne odgovara ni za posljedice naknadne nagodbe.
160. Troškovi finansiranja spoljnotrgovinskih poslova kreditnim

aranžmanima podrazumijevaju
kamata (kod multilateralnih i javnih izvora finansiranja uglavnom imamo fiksne k.s., dok
privatni izvori finansiranja mogu imati fiksne, relativno fiksne i promjenljive k.s. kao
referentne k.s. uglavnom se koriste LIBOR i FIBOR stope.)
provizija na angažovana neiskorištena sredstva kredita COMMITMENT FE (ovaj trošak
uglavnom se javlja kod kredita kupca i finansijskih kredita)
161. Garancija sama po sebi predstavlja vrstu ugovora,i šta u principu znači
za garanta, a šta za korisnika garancije?
162. Navedite neke od tipičnih vidova plativih garancija:

tipa:
sredstvima.
163. Prilikom uvoza odnosno izvoza u carinske dokumente ubrajamo :

Uvjerenje o krajnjoj namjeni robe
Uvjerenje o porjeklu robe
Konzularna faktura
Carinska faktura
Sanitarno uvjerenje
Veterinarsko uvjerenje
Fitopatološko uvjerenje
164. Šta je cilj izdavanja konzularne fakture:

vjerodostojnost fakturisane cijene robe (ad valorem – po fakturnoj vrijednosti ocarinjene
robe)
165. Za neke svoje programe dugoročnog i kratkoročnog finanasiranja, Islamska

razvojna banka kao posrednike za plasman sredstava koristi razvojne banke drugih
zemalja ?
1. Tačno
2. Netačno

instrument zaštite interesa kupca,
instrument obezbjeđenja plaćanja,
instrument povećanja obima prodaje,
instrument bankarske zaštite,
instrument međunarodnog platnog prometa
167. KAKVU
[Type the document title] FUNKCIJU DOKAZIVANJE
[Type the document subtitle] PORIJEKLA ROBE IMA ZA
IZVOZNIKA (ali i za
uviznika) ? Dokazivanje
porijekla je često pojam
osnovnih karakteristika
kvaliteta i izgleda proizvoda
vezanih za određeno podučje
proizvodnje.
SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE
PRVI PARCIJALNI TEST
POJAM SPOLJNE TRGOVINE
Spoljnu trgovinu definišemo kao razmjenu dobara i usluga sa inostranstvom u vidu trajne
i profesionalne djelatnosti, a potreba za tom djelatnosti postoji kod svake zemlje bez
obzira na razvijenost i njenu veličinu.
RAZLIKA SPOLJNE I MEĐUNARODNE TRGOVINE
Spoljna trgovina-ukupnost razmjene jedne zemlje sa drugim zemljama
Međunarodna trgovina-ukupnost razmjene dobara i usluga zemalja cijelog svijeta
OBLICI PREDUZEĆA
Prema karakteru svojine kapitala kojim preduzeća raspolažu, dijele se na 4 podgrupe:
Privatno kapitalistička-njihov osnovni kapital kojim raspolažu je vlasništvo
pojedinaca ili porodica udruženih u raznim oblicima.
Zadružna preduzeća- udruženja pojedinaca, ali na zadružnim principima koji su
uglavnom regulisani nacionalnim zakonodavstvom i unapređuju pojedine
privredne grane djelatnosti.
Državna preduzeća- osnovana od strane državne vlasti ili pojedinih njenih
teritorijalnih organa pa je i kapital kojim raspolažu, državna svojina.
Društvene organizacije
PRIVATNA PREDUZEĆA / FIRME

Mogu biti dvojaka : jedno lice ili više lica udruženih u jedno društvo.
Pojedinac ( sam svoj službenik, inokosno vlasništvo)
Vlasništvo pod kontrolom jedne osobe, koja sama snosi odgovornost za djelatnost
preduzeća. Određena djelatnost se obično vrši u manjem obimu i sa manjom finansijskom
snagom ali postoje brojni izuzeci. U zavisnosti od oblika u kome se kapital udružuje,
postoji nekoliko vrsta takvih preduzeća.
Ortačko preduzeće/ ortakluk
Na osnovu ugovora o ortakluku, udružuju se dva ili više lica radi zajedničkog obavljanja
izvjesne djelatnosti, a odnosi između članova ortakluka se regulišu ugovorom. Što se tiče
odgovornosti za poslovanje firme, odgovaraju : neograničeno(cjelokupnom ličnom
imovinom), solidarno (odgovornost člana za sve druge) i lično . Također mogu
odgovarati i do visine uloženog kapitala.
Komanditno društvo
To su trgovačka društva javnih i tajnih ortaka pri čemu samo javni ortaci
(komplementari) odgovaraju lično, solidarno i neograničeno za obaveze društva, dok
tajni ortaci (komanditori) odgovaraju srazmjerno uloženom kapitalu u društvo.
Dionička / akcionarska društva

Mobilizacijom slobodnih novčanih sredstava i ušteda većeg broja pojedinaca stvara se
kapital ovog društva. Lica koja kupuju te dionice postaju dioničari. Svaka dionica glasi
na određenu sumu novca i to je njena nominalna vrijednost. Dionička društva imaju
nominalnu vrijednost, tržišnu vrijednost i dividendu kao motiv ulaganja.
Dionica – vlasnička hartija od vrijednosti na osnovu koje se utvrđuje udio u dobiti ili u
vlasništvu jedne kompanije.
Obveznica- kreditna hartija od vrijednosti, a vlasnik iste nema nikakva vlasnička prava.
POSREDNIČKA TRGOVAČKA PREDUZEĆA
KOMISIONAR- POSLUJE U SVOJE IME, A ZA RAČUN NALOGODAVCA!

Svoje usluge obavlja za proviziju, koju stiče nakon potpunog obavljanja povjerenog mu
posla. Ne ograničava se samo na rad sa jednim komitentom niti samo na jednu određenu
kategoriju robe ili djelatnosti. Principala može zastupati jednokratno ili trajno. Njegov
posao sa nalogodavcem se zasniva na komisionom ugovoru ili na osnovu naloga za
poslovanje. Obzirom da radi u svoje ime, sa stranim partnerom nastupa kao direktni i
samostalni ugovarač i ne mora mu otkriti svoj identitet. Komisionar može poslovati i u
svoje ime i za svoj račun. Ukoliko komisionar ostvari povoljnije uvjete prodaje za svog
nalogodavca, sva razlika postignute povoljnije cijene ide nalogodavcu-principalu, osim
ako ga principal ne želi na taj način motivisati.
PRINCIPAL daje komisionaru komisioni nalog koji može biti tržišni ( da proda po
najpovoljnijim tržišnim uvjetima) i uslovljeni nalog( da proda po minimalnim uvjetima,
po najnižoj cijeni, načinu plaćanja...uz uslov da ima saglasnost nalogodavca).
AGENT - inostrani zastupnik – OBAVLJA POSLOVE U IME I ZA RAČUN
NALOGODAVCAKOJEG ZASTUPA STALNO I JAVNO U SVIM PRILIKAMA,
u skladu sa zakonom. Zastupnik je samostalno preduzeće, koje obavlja sve poslove za
uspješnu prodaju principalovih proizvoda na određenom tržištu. Ugovorom o zastupanju
definišu se njegove nadležnosti. Inostrani zastupnik ne smije istovremeno zastupati firme
koji su konkurenti na tržištu, a može zastupati više principala koji nisu međusobni
konkurenti. Visina provizije agenta se može odrediti na više načina: određenim
procentom od vrijednosti robe, provizija u zavisnosti od visine postignutih cijena,
provizija u zavisnosti ostvarene dobiti kod principala i fiksna mjesečna provizija.
***Ako se zastupnik nađe u tzv. „delkredere zastupnika“ , tada on preuzima rizik
naplate prodate robe i za to mu pripada uvećana provizija.
DISTRIBUTER/ samostalni zastupnik –POSLUJE U SVOJE IME I ZA SVOJ
RAČUN
Ima ekskluzivno pravo prodaje proizvoda određenog principala. Vrši preprodaju robe
veletrgovcima i malotrgovcima ili robu prodaje sam, putem trgovačkih putnika.
DILER-posluje u svoje ime i za svoj račun i isključivi je uvoznik principalovih

proizvoda, a posluje na temelju dilerskog ugovora sa ino principalom. Proizvode prodaje
direktno pojedinačnim kupcima u svojoj zemlji. Ugovorom između distributera(dilera)sa
principalom, određuje se količina, asortiman i cijena robe koja može biti tržišna ili prema
cjenovniku pricipala. Zarada distributera se sastoji od rabata i marže. Distributer kupuje
robu od principala i tako dobija rabat na veliko. Troškove posredovanja na tržištu snosi
ino principal, ali distributer snosi troškove nabave i prodaje robe, promocije kao i popuste
pri prodaji robe.
Ugovornom klauzulom ekskluziviteta prema kojoj principal ne smije prodavati niti
nuditi svoju robu na tršištu distributera direktno ili na bilo koji način, distributer štiti
svoje interese.
BROKER- samostalni trgovac, koji bez ikakvog trajnog ugovornog odnosa, već po
konkretnim nalozima od slučaja do slučaja, posreduje između kupca i prodavca prilikom
zaključenja kupoprodajnog ugovora. Svaka od tih ugovorenih strana plaća određenu
proviziju ( po ½ brokerske provizije). Broker do svog nalogodavca može dobiti 3 vrste
naloga: uslovljeni, tržišni i nalog za ograničavanje gubitka. Djelatnost brokera je dosta
raznovrsna. Tako ih možemo podijeliti na : robne, osiguravajuće,brokere za zakup
brodskog prostora, za transport, carinsko posredovanje i slično. Na tržištu postoje dvije
vrste brokera : zvanični(imenovani od strane državne vlasti ili uprave berze) & privatni
(vrši određene usluge u ime i za račun svog principala).
PROJEKTNO KONSULTATIVNI INŽENJERING-BIROI
To su obično nezavisni tehnički biroi, specijalizovani po pojedinim područjima privredne
djelatnosti, koji se bave stručnim tehničkim konsultacijama i izradom projekata za nove
objekte ili za rekonstrukciju istih. Korištenje ovih usluga je široko primjenjeno u svijetu,
a ovim uslugama se posebno koriste zemlje u razvoju. Oni na zahtjev investitora izrađuju
projekte, studije, elaborate, daju stručne savjete, vrše grdnju, proizvode, školuju osoblje
itd.
OSTALI VIDOVI POSREDNIKA-džober, komprador i faktor
Džober - vrsta posrednika u ulozo povremenog trgovca na veliko, koji kupuju od

uvoznika ili komisionara kompletne partije određene robe i preprodaju je, u manjim ili
većim količinama i obično su to trgovci sa dugogodišnjim iskustvom. Njihov osnovni
motiv je što veća razlika u cijeni. Dobro poznaju kretanje cijena i tražnje na tržištu,a
poslove obavljaju iz kancelarije, a sa tržištem komuniciraju elektronski.
Komprador-(španski „comprador“, japanski „banto“) ovo je posebna vrsta
trgovačkih posrednika koji postoje u azijskim zemljama, naročito u Japanu i Kini.
Specijalizuju se po pojedinim vrstama robe i za određena područja. Komprador za račun
inostranih nalogodavaca obavlja razne posredničke poslove, poslove komisionara, te
poslove specijalizovanog posrednika za uvoz i izvoz. Također preuzima poslovne naloge
evropskih principalai obavlja cjelokupan posao kupoprodaje sa trgovcima u svojoj zemlji.
Važno je napomenuti da ovi trgovci imaju veoma dobre poslovne veze na domaćem
tržištu.
Banto-kuće koje su finansijski jače daju razne garancije, ali u tom slučaju zaračunavaju
tzv.delcredere proviziju(uvećanu). Odnos ovog trgovca sa pricnipalom može biti trojak :
Može djelovati kao čisti zastupnik
Može djelovati kao samostalni trgovac
Može biti u suvlasništvu firme, zajedno sa principalom
Faktor (faktoring) je posrednik u spoljnotrgovinskim poslovima koji se uključuje u

izvozne poslove radi njihovog finansiranja. Faktori su specifični posrednici u
spoljnotrgovinskom poslovanju koji kupuju ili prodaju robu na osnovu posebnih
principalovih ovlaštenja. Za usluge koje obavlja, faktor naplaćuje od klijenta diskontnu
proviziju. Faktor preuzima potraživanje od izvoznika i isplaćuje mu 70-95% potraživanja.
Tehnički, izvoznik faktoru uručuje otpremne dokumente, a faktor klijentu izdaje potvrdu
o kupovini potraživanja.
Faktoring može imati funkcije finansiranja, osiguravanja naplate, upravljanja
potraživanja te posredničku funkciju. Vrste : izvozni i kvazi faktoring, izvozni i uvozni
faktoring, faktoring dospjelih i faktoring nedospjelih potraživanja te direktni i
posrednički faktoring.
USLUŽNE DJELATNOSTI U PROMETU
Pod uslužnim djelatnostima u ST prometu podrazumijevamo :
Javni skladištar
Slobodne zone
Slobodna carinska skladišta
Međunarodna špedicija
Međunarodni transport
Kontrola kvaliteta i kvantiteta robe
Poslovne banke
Organizacije za istraživanje tržišta i marketing
Javni skladištar-dok roba putuje od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje, javlja se
potreba za njeno zadržavanje na određenim mjestima. Neophodno je osigurati određene
uslove čuvanja te robe koje osiguravaju javna skladišta. Javni skladištar po nalogu i za
račun nalogodavca prihvata robu i skladišti je uz naplatu skladištarine. Javna skladišta se
obično nalaze uz putna i željeznička čvorišta, luke, trgovačke centre, proizvodne centre
itd.
Slobodne zone- određeni prostori koji uživaju tzv.carinsku exteritorijalnost zemlje na
čijem se tlu nalaze. Roba smještena u ovoj zoni po pravilu nije namjenjena stavljanju u
slobodan promet nego je namjenjena daljoj otpremi.
Slobodna carinska skladišta- osnivaju se samo u mjestima gdje postoje carinarnice ili
ispostave carinske službe. To su obično solidno građena skladišta ili ograđeni prostor, na
koji se stavlja još neocarinjena roba iz uvoza, prije nego se stavi u slobodan promet.
Također, stavlja se i ona roba koja je ocarinjena ali je namjenjena izvozu.
Međunarodna špedicija- (otpremanje, slanje) -organizuje radnje oko pripreme robe za

isporuku, vrši kontrole kvalitete i količine, pakovanje, izvozno-uvozno carinjenje.
Utovar, istovar, uskladištenje, čuvanje, nadzor itd! Špedicija obavlja poslove u svoje ime
ali po nalogu i za račun klijenta, zatim u ime i za račun klijenta i , na kraju, u svoje ime i
za svoj račun.
Ovisno od svojih specijalnosti, špediteri mogu biti:
Loko špediteri-poslovi unutrašnjeg prometa
Kontinentalni špediteri-kontinentalni vidovi transporta(željeznički,
drumski,avionski, riječni, jezerski...)
Sajamski špediteri-pripremaju i organizuju sajamske priredbe i sl.
Pogranični špediteri- carinski posrednici, obavljaju poslove preko
carinske crte
Lučki špediteri- poslovi vezani za prekomorski transport
Ostale vrste usluga ( definicije možete izmisliti )
Međunarodni transport
Kontrola kvaliteta i kvantiteta robe
Poslovne banke
Organizacije za istraživanje tržišta i marketing
OBLICI POVEZIVANJA PREDUZEĆA

KONCERNI, KARTELI, TRUSTOVI, HOLDING-TRUST
Koncerni-forma trajnog povezivanja većeg broja preduzeća, najčešće jedne iste grane
djelatnosti pod jednim rukovodstvom. Preduzeća kojase udruže u koncern ne gube svoju
pravnu samostalnost. Teži se povećanju profitne stope, putem sniženja troškova
proizvodnje i prometa.
Karteli- poslovni sporazum kapitalista jedne privredne grane u cilju osiguranja
monopolskog položaja na tržištu. Taj se položaj ostvaruje na slj. načine:
Kartel cijena: fiksiranje cijena po kojim će se roba kupovati ili prodavati
Kartel prodaje: sporazum o podjeli tržišta, tzv.kvota prodaje
Pool kartel: dogovor zajedničkog nastupa na tržištu, zajednička podjela rizika,
a profit se uplaćuje u „pool“ i kasnije djeli shodno dogovoru.
Trustovi- oblik trajnog povezivanja tržišta kroz fuziju-spajanje.Trust fuzija nastaje kada
se preduzeće odrekne svoje prave samostalnosti u korist nove firme koja nastaje ovom
fuzijom.
Holding kompanije- udruživanje preduzeća zbog ostvarenja kontrole. Spojena
preduzeća su pod neposrednim uticajem kontrolom vodeće holding kompanije.
SPOLJNOTRGOVINSKI APARAT PROIZVOĐAČKIH PREDUZEĆA

U zavisnosti od vrste robe i njenih količina namijenjenih izvozu i karakteristika tržišne
namjene, proizvođač može postupiti na dva načina:
Izvoz-uvoz putem sopstvene organizacije tzv.direktan poslovni kontakt sa
inostranim partnerima
Izvoz-uvoz korištenjem usluga specijalizovanih trgovačkih preduzeća i
njihovih organizacija, a to je tzv.indirektan poslovni kontakt sa
inostranstvom.
VRSTE PRODAJE ROBE
Sajamska prodaja-karakterističan vid prodaje po svojoj periodičnosti događanja. Odvija
se najčešće po izloženim uzorcima proizvoda ili po njihovom odgovarajućem tehničkom
opisu. Ovaj vid prodaje je najstariji i danas ima veliki značaj, i ne samo po
komercijalnom efektu već je i jedna vrsta međunarodne smotre.
Aukcijska prodaja- vid masovne prodaje individualno određene robe, koja je
nezamjenjiva i u cjelosti prisutna. Prodajna cijena se utvrđuje javnim nadmetanjem
prisutnih kupaca i ima poseban značaj za trgovinu robom koja se zbog neujednačenosti
kvaliteta i drugih osobina ne može prodavati po opisu ili standardnoj oznaci. Sve se to
upisuje u aukcijski katalog, gdje se također upisuje i početna cijena robe koja će biti
izložena aukciji.
Licitacija- postupak utanačivanja kupoprodajne cijene putem nadmetanja. Organizatori
licitacije su državne i druge ustanove i veća privredna preduzeća, koji mogu tražiti i
polaganke određene kaucije. Licitacija može biti javna i pismena(ofertalna).
Javna licitacija- učesnici se usmeno nadmeću pri oformljenju kupoprodajne cijene. Svi
učesnici u licitaciji, ako prodaju robu ili uslugu, licitiraju „na dole“, a ako kupuju robu ili
uslugu, licitiraju „na gore“. Pismena licitacija je kada interesanti na javni poziv
organizatora dostavljaju svoje pismene ponude u zatvorenim i zapečaćenim kovertama, a
otvaranje istih vrši komisija.
BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE
POJAM: berza predstavlja stalno tržište zamjenjivom-fungibilnom robom. Berza je
posebno stalno tržište na kojem se u određeno vrijeme i po unaprijed određenim
pravilima, kupuje, odnosno prodaje roba koja je pravilima date berze određena kao
predmet njenog poslovanja. Osnova berzanskih transakcija može biti : devize, novac,
vrijednosni papiri i industrijska ili poljoprivredna roba.
PODJELA
PREMA STATUSU I ORGANIZACIJI:
Berze koje se osnivaju zakonskim aktom kao javne ustanove( sve evropske
berze su takve)
Berze koje se osnivaju kao trgovačka društva ili udruženja
proizvođača(privatne ili anglo-američke berze).
PREMA PREDMETU BERZANSKOG TRGOVANJA:

Novčano-devizne
Efektne
Robne
Posebna vrsta specijalizovanih berzi su tzv.berze usluga, a tu su najznačajnije
sljedeće:
Frahtovske-sjedišta ponude i tražnje brodskog prostora, ali i prevoz
vazdušnim putem
Berze osiguranja robe na prevozu i uskladištenju
Berze za kooperacije-posredovanje u traženju odgovarajućih kooperanata u
proizvodnji, na nacionalnom tržištu i u drugim zemljama.
PREMA ZNAČAJU TRGOVAČKE DJELATNOSTI:
Nacionalne-berzansko poslovanje važno za dio ili cijelo domaće područje
Regionalne- poslovni uticaj za manja ili veća područja, izvjestan broj zemalja
Međunarodne- imaju najveći uticaj na međunarodnu trgovinu-radi se na
najveće udaljenosti.
PREDMET BERZANSKOG TRGOVANJA MOŽE BITI :

Roba ( žitarice, kafa, kakao, koža, pamuk, metali obično obojeni-bakar, olovo,
srebro...Zlato nije predmet berzankse trgovine)
Hartije od vrijednosti (akcije i obligacije, različite po nominalnoj vrijednosti,
porijeklu, kamati...)
Strani novac (valute, efektivni inostrani novac i devize)
Usluge zaključenja ugovora o najmu brodskog prostora, prevozu tereta u
međunarodnom avionskom saobraćaju i sl.
Pojedine berze u svijetu , kao oznaku standarda odeđene robe, uzimaju broj ugovora koji
tačno određuje o kojoj se robi radi, kakvih osobina i kvaliteta.
ORGANIZACIJA BERZE
Organizacija berzanskog poslovanja i organi berze, usklađuje se sa vrstom berze,
karakterom artikala, obimom poslovanja, značajem berze i sl. Nema opšteg obrasca po
kojem bi se sve berze organizovale.
Najviši organ berze je skupština članova koju bira upravni i nadzorni odbor berze. Za
obavljanje niza neophodnih funkcija za uredno poslovanje berze, upravni odbor formira
nekoliko odbora: izvršni, kontrolni, finansijski, odbor za uzanse i berzanska pravla, za
standardizaciju itd. Poslovanje i red na berzi regulisani su berzanskim pravilnikom, a
svaka berza ima svoje osobenosti.
Oformljenje berzanske cijene može nastati na dva načina:

1. Aukcijski (nadmetanje)
2. Berzanski (brojanje)
BERZANSKI POSLOVI
Ove poslove dijelimo u dvije grupe: promptni i terminski. Kod promptnih se prodaje
samo realno postojeća roba, a kod terminskih ne mora biti tako.
Promptni poslovi-efektivna kupoprodaja realno postojeće robe na skladištu ili na putu (u
vožnji npr.) . Za dokaz stvarnog postojanja robe pri ovoj prodaji na berzi, služi
skladišnica, tovarni list iz kojih se mora vidjeti po datumu da roba postoji ! Rok izvršenja
promptnog posla reguliše svaka pojedina berza, ali se npr.za efekte taj rok kreće do 3
dana od datuma zaključenja, a za robne isporuke od 2 dana do 3 sedmice. Ovi poslovi se
mogu zaključivati kao:
Loko posao- na licu mjesta-roba je dostupna kupcu u mjestu održavanja
berzanskog posla.
Prompt isporuka- roba se mora predati kupcu u veoma kratkom roku, najčešće
sljedećeg dana.
Prompt utovar- prodavac je obavezan da izvrši utovar robe po dobijenoj
dispoziciji od kupca.
Prompt posao za robu na putu-kupoprodaja robe koja se nalazi na putu u nekom
određenom pravcu.
Oročeni promptni posao-odloženo izvršenje predaje robe kupcu ali se to navede u
zaključnici.
Terminski poslovi imaju za cilj likvidaciju zaključaka stvarnom isporukom robe u
određeni termin. Ovi poslovi su u osnovi špekulativni poslovi. Zasnivaju se na
očekivanjima rasta ili pada berzanskih cijena. Postoji nekoliko vrsta glavnih
špekulativnih poslova.
Najznačajniji je PREMIJSKI POSAO-u momentu zaključenja posla,
ugovorne strane mogu, svaka za sebe, rezervisati pravo da prije dospijeća
termina odustanu od posla, uz plaćanje premije.
Posao sa dvojnom premijom ili dvojnim izborom-predstavlja komlikovanu
špekulaciju u kojoj špekulant, plaćajući premiju, zadržava za sebe pravo da
odustane od ugovora, da može promijeniti ulogu u poslu i dr.
Hedžing posao- služi za pokriće rizika skoka ili pada cijene sirovine, koja je
berzanski artikl, od koje će se proizvesti gotov proizvod. Radi se o
kombinaciji promptnog posla i terminskog posla.
Berzanske kotacije i izvještaji- na kraju svakog berzanskog sastanka izdaje se službeno
saopštenje o cijenama koje su notirane u toku rada berze. Te cijene, sređene po posebnom
postupku u vidu pregleda, nazivaju se berzanska kotacija.
MEĐUNARODNI TRGOVAČKI RIZICI

Problem iznalaženja realne veličine rizika postavlja se prije preduzimanja bilo kakve
mjere zaštite od njega.
Obezbjeđenje od rizika-može se provesti na tri načina:
Putem prenošenja rizika na treće lice
Prevaljivanjem rizika na poslovnog partnera
Primjena samoosiguranja
U pretežno prenosive rizike spadaju:
Valutarni rizici( kursni rizik, rizik vrijednosti valute)
Rizik izvoznog kredita
Transportni rizici
Ratni rizik
Politički rizik
Djelimično rizik cijene
U pretežno neprenosive rizike spadaju:
Rizik izgleda i kvaliteta robe na putu
Rizik smanjenja vrijednosti robe
Rizik izvoza
Rizik ispunjenja kuporodajnog ugovora
Rizik cijene prodaje kod izvoza i nabavke kod uvoza i sl.
VRSTE RIZIKA: uglavnom se razvrstavaju prema uzrocima koji ih izazivaju i mjestu
štete koju mogu prouzrokovati.
ROBNI RIZICI:
Rizik izgleda i kvaliteta robe-pogađa one kategorije robe koje podliježu
uticaju promjene klimatskih i dr.sličnih okolnosti.
Rizik kvarenja robe
Transportni rizik
Rizik atmosferskih uticaja
Rizik rata, štrajka i dejstva slučajeva više sile
Tržišni rizik(neizvjesna mogućnost ostvarenja namjeravane trgovačke
operacije)
Rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora.
Ovdje razlikujemo rizik isporuke, rizik preuzimanja i rizik izrade.
1.Rizik isporuke-da li će se u cjelosti isporučiti ugovorom predviđena količina robe i
dogovorenog kvaliteta.
2.Rizik preuzimanja-npr.kupac izbjegava, ne želi ili odbija da primi robu. To je za
prodavca i rizik javne prodaje te rizik umanjenja cijene ili će tu robu morati prodati
nekom drugom kupcu.
3.Rizik izrade-neizvjesnot proizvođača da će mu kupac preuzeti specijalno poručeni

predmet kupoprodaje.
FINANSIJSKI RIZICI:
Rizik cijene
Rizik izvoznog kredita
RIZICI FINANSIJSKE LIKIVIDACIJE SPOLJNOTRGOVINSKOG
POSLOVANJA:
Rizik transfera(mogućnost doznačavanja valute u inostranstvo)
Rizik konvertovanja(pretvaranja jedne u drugu valutu)
Kursni rizik. Ovdje postoje: valute sa potpuno varijabilnim kursevima razmjene,
valute sa ograničeno varijabilnim kursevima i valute sa zvanično određenim
stabilnim kursevima.
Valutarni rizik-promjena u smislu povećanja ili smanjenja vrijednosti jedinice
valute, zakonskog sredstva plaćanja, nastala odlukom nadležne državne vlasti.
Postoji ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika i ugovaranje
prodajne cijene u valuti zemlje kupca.
*Zlatna klauzula-primjenjuje se kod kupoprodajnih ugovora sa najdugoročnijim
trajanjem izvršenja obaveze između stranaka. Pojavljuje se u svoje dvije varijante:
neposredna( povezuje valutu plaćanja i u njoj izraženu cijenu zlata) i posredna (kada se
ugovara revizija cijene predmeta kupoprodaje u mjeri nastalih promjena u vrijednosti
ugovorene valute plaćanja prema zlatu).
OPŠTI PRINCIPI I PRAVILA U TRGOVAČKOM POSLOVANJU
Ekonomski interes- garantovanje određene materijalne koristi za preduzeće-učesnika u
spoljnotrgovinskom poslovanju.
Sigurnost posla-stepen obezbjeđivanja uslova da se zaključeni ili namjeravani posao
obavi na način i pod okolnostima kako je to ugovorom predviđeno.
CIJENA U SPOLJNOTRGOVINSKOM POSLU
VIDOVI UGOVARANJA
Orjentaciona cijena se obično određuje na duže periode sa pravom da se
prilagodi nastalim promjenama u međuvremenu.
Osnovna cijena podrazumijeva mogućnost da se ista koriguje po osnovu
kvaliteta robe, stepena složenosti obrade i ambalaže.
Prosječna cijena se praktikuje kod zamjenjive robe za jedan standardni
prosječni kvalitet iste.
Obim isporuke robe povećava ili smanjuje konačnu cijenu u smislu njegovog
kretanja
Paritet znači da kod trenutka ili mjesta na putu robe od fabrike do mjesta
opredjeljenja, ugovorna cijena pokriva troškove uobičajene ambalaže,
transporta,rizika, osiguranja i sl.
Cijena predmeta kupoprodaje zavisi i od uslova i dospijeća plaćanja ugovorene

protivvrijednosti:
U gotovom-ako će isplata ugovorenog iznosa uslijediti u kratkom roku
Na kredit- cijena je opterećena svim troškovima kredita po uslovima koji su
ugovorom utvrđeni (npr.kamata)
Cijena predmeta kupoprodaje također zavisi i od popusta-rabata ugovorenih ili
uobičajenih u prometu.
Rabat na veliko-najčešće se odobrava od strane prodavca u korist kupca robe
na veliko
Rabat na malo-odobrava se onome ko će robu prodavati na malo.
Postoje sljedeći :
Količinski rabat-odobrava ga prodavac u korist kupca srazmjerno količini
robe koju ovaj kupuje. Sa povećanjem količine kupljene robe, povećava se i
iznos rabata.
Izvozni rabat- odobrava se u korist kupca iz inostranstva.
Rabat na uzorke robe-odobrava se ako je roba namjenjena za uzorke radi
daljeg širenja prodaje
Rabat na uvedene kupce-rabat za one kupce koji se određenom robom
isključivo snadbjevaju kod istog prodavca, duže vrijeme.
Tržišna podjela cijena-utvrđuje uslove njihovog formiranja i primjene u
spoljnotrgovinskom poslovanju. Ovdje susrećemo dvije kategorije: cijena
proizvođača(obuhvata troškove proizvodnje, društvene prihode i ukalkulisanu zaradu) i
tržišna cijena (nastaje pod dejstvom tržišnih zakona ponude i potražnje u određenom
mjestu).
Monopolske cijene-postoje kada monopolske organizacije, na razne načine, utvrđuju
nivo prodajne cijene za određene kategorije robe koji će važiti na domaćem tržištu. Pored
prosječnog profita, ove cijene donose i superprofit proizvođaču.
Damping cijena-mjera politike prodiranja na nova inostrana tržišta-cijena ispod
postojeće tržišne cijene neke robe u zemlji kupca pa i prodavca.
Administrativne cijene-određuje ih država preko ovlaštenog organa uprave.
Dirigovane cijene-nastaju u sprezi dejstva tržišnih okolnosti i administrativnih mjera.
Stalne cijene-važeće tržišne cijene za određeno dobro na utvrđeni dan ili su prosjek
tržišnih cijena za određeni period.
Podjela prema vremenu izrade kalkulacije:
Pretkalkulacija-radi se na osnovu poznatih podataka izvjesnih elemenata
kalkulacije(nabavna cijena,neki zavisni troškovi, opšti troškovi-režija i dr. ).
Naziva se jos i planska. Radi se prije ulaska u posao, kroz nju treba da se
sagleda da li je posao interesantan i kakav se ishod može očekivati. Cilj je da
se nađe najpovoljnije rješenje u odnosu na kupca i uslove konkurencije.
Kontrolna kalkulacija-ima dva cilja : upoređivanje troškovnih kategorija,
kako bi se otkrile eventualne greške, a drugi cilj ima poslovno kontrolni
karakter, kako bi se sagledalo da li se troškovi po njihovoj strukuturi ostvaruju
na očekivani način koji garantuje predviđenu zaradu.
Obračunska kalkulacija-radi se po završenom poslu izvoza i podnosi
nadležnoj banci „zahtjev za obračun povraćaja carine i drugih dažbina“.
Konačna kalkulacija-ima poslovno-analitički cilj i karakter. Iskazuje stvarni
poslovni rezultat po svršetku posla.
Podjela prema dokumentovanosti podataka:
Dokumentarna-radi se na osnovu dokumenata po izvršenom
spoljnotrgovinskom poslu.
Predračunska(planska)-radi se prije ulaska u neki posao.
Podjela prema predmetu obrade kalkulacije:
Prosta-ako je predmet kalkulisanja jedan određeni proizvod, određenog
kvaliteta i cijene.
Složena-ako je predmet kalkulisanja više varijanti jednog proizvoda različitih
cijena, ili ako se radi o različitim proizvodima.
Podjela prema vrsti trgovačkog posla:
Izvozna kalkulacija-kategorija izvoza, u suštini je podkategorija prodajne
pretkalkulacije, a rade je izvozna odjeljenja preduzeća.
Uvozna kalkulacija-kategorija nabavne pretkalkulacije, rade je uvozne
organizacije proizvodnih preduzeća.
METODE TRGOVINSKIH KALKULACIJA
Sa gledišta osnove od koje se polazi u izradi:
Progresivna- kada se polazi od nabavne cijene robe ili cijene proizvođača pa
se na tu osnovicu dodaju svi ostali troškovi u vezi sa izvršenjem posla. Ovo je
načešće primijenjen metod u STP praksi.
Retrogradna(inverzna) metoda polazi od prodajne cijene u inostranstvu da bi
se, uz odbitak svih ostalih troškova u vezi sa izvršenjem posla, dobila cijena u
domaćoj valuti.
Diferenciona metoda-kombinacija progresivne i retrogradne.
Sa gledišta primjenjenog vida računske tehnike:
Dodajna kalkulacija-postupak iznalaženja konačne, tražene vrijednosti po
kome se jednoj polaznoj osnovi dodaju svi ostali troškovi po njihovim
kategorijama nastali u vezi sa izvršenjem određenog posla.
Diviziona kalkulacija-obično se primjenjuje kada je potrebno da se pronađe
cijena po jedinici mjere, a pretpostavlja apsolutnu uporedivost istih među
sobom-zamjenjiva roba.
OPĆI UVJETI ISPORUKE- INCOTERMS
1. EXW- Ex factory (naznačeno mjesto)-ovaj termin znači da je izvoznik
(prodavac) obavezan u svom prostoru staviti robu na raspolaganje uvozniku
(kupcu). Izvoznik izvršava pakovanje, označavanje i pripremu robe za transport.
Uvoznik obavlja sve izvozne formalnosti, utovar robe na prevozno sredstvo i
transport do skladišta. Svi troškovi transporta i osiguranja, te rizici uključeni u
transportiranje robe padaju na teret uvoznika.
2. FCA- Free Carrier (naznačeno mjesto)- izvoznik ispunjava svoje obaveze kada
robu ukrca na trasportno sredstvo kojeg odredi kupac, na naznačenom mjestu.
Izvoznik snosi troškove utovara kod pretprijevoza, a uvoznik troškove istovara
pretprijevoza i utovara na glavni prijevoz. Kada je roba predata prijevozniku, svi
rizici gubitka ili oštećenja robe prelaze na uvoznika, koji dalje snosi sve troškove.
Specifičnost: ako se roba predaje prijevozniku u prostorijama izvoznika, izvoznik
je odgovoran za utovar.
3. FAS-Free alongside Ship (naznačena luka otpreme)-izvoznik robe je dužan da
je isporuči uz bok naznačenog broda. Od tog momenta, uvoznik snosi sve
troškove i rizike gubitka ili oštećenja robe. Klauzula se koristi pri prijevozu roba
pomorskim ili kontinentalnim vodenim putevima.
4. FOB-Free on Board (naznačena luka otpreme)- izvoznik je isporučio robu
uvozniku u momentu kada roba pređe ogradu broda u naznačenoj luci otpreme.
Od tog momenta, uvoznik snosi sve troškove i rizike gubitka ili oštećenja. Ova
klauzula se primjenjuje kod masovnog prijevoza rasutih tereta konvencionalnim
brodovima. Primjenjuje se i u zračnom transportu roba.
5. CFR- Cost and Freight (naznačena luka opredjeljenja)- ovdje se smatra da je
izvoznik predao robu uvozniku kada roba pređe ogradu broda u luci utovara. Ako
je ugovorena ova klauzula. Izvoznik snosi troškove i vozarinu. Nakon momenta
isporuke, rizke oštećenja snosi uvoznik. Klauzula se koristi pri prijevozu roba
pomorskim ili kontinenatlnim vodenim putevma.
6. CIF- Cost, Insurance & Freight (naznačena luka opredjeljenja)- roba se
smatra isporučenom uvozniku od izvoznika u momentu kada ona pređe ogradu
broda. Izvoznik snosi troškove i vozarinu potrebne da se roba isporuči. Izvoznik
mora obezbjediti izvozne dozvole, ali i pomorsko osiguranje ako uvoznik pretrpi
djelomičnu ili totalnu štetu. Ova klauzula pogodna je uglavnom za prijevoz
morem ili kontinentalnim vodenim rutama, ali nije rijetka ni primjena iste u
zračnom transportu roba.
7. CPT- Carriage Paid to (naznačeno mjesto opredjeljenja)- pogodan je za
korištenje kod svih modaliteta transporta. Izvoznik mora ugovoriti prijevoz robe i
predati je od njega određenom prijevozniku. Uvoznik snosi sve rizike i troškove
koji nastaju nakon što uvoznik robu preda određenom prijevozniku. Ako se kod
prijevoza robe koristi sukcesivno više od jednog modaliteta transporta, rizici sa
izvoznika prelaze na uvoznika kada se roba preda prvom prijevozniku u nizu.
Klauzula je pogodna za modalitete transporta.
8. CIP- Carriage & Insurance Paid to (naznačeno mjesto opredjeljenja)-
prodavac isporučuje robu prijevozniku kojeg je on sam odredio i dodatno plaća
troškove prijevoza. Troškove svih izvoznih formalnosti i procedura snosi
izvoznik. Izvoznik mora obezbjediti uvoznikovo osiguranje robe od rizika i šteta
koje mogu nastati tokom prijevoza. Uvoznik mora znati da termin CIP
podrazumijeva da izvoznik obezbjeđuje osiguranje samo za minimalno pokriće.
Ako uvoznik želi veće pokriće, to mora jasno naglasiti izvozniku. Klauzula je
pogodna za sve modalitete transporta.
9. DAF- Delivered at Frontier (označeno mjesto)- smatra se da je izvoznik
isporučio robu kada je ona stavljena na raspolaganje uvozniku na transportnom
sredstvu, neistovarena, prije carinske granice zemlje u koju ta roba treba da uđe.
Od vitalne važnosti je pojam granice koji treba biti precizno definiran. Ovaj
termin može se koristiti kod svih modaliteta transporta kada se roba isporučuje
kupcu na kopnenoj granici.
10. DES- Delivered Ex Ship (navedena luka opredjeljenja)- izvoznik isporučuje
robu uvozniku kada mu je stavi na rasolaganje na palubi broda u naznačenoj luci
opredjeljenja. Izvoznik snosi sve troškove i rizike do mjesta isporuke. Ovaj termin
se može koristiti pri prijevozu pomorskim putevima, kontinentalnim vodenim
putevima...
11. DEQ- Delivered Ex Quay (plaćena carina, navedena luka opredjeljenja)-
izvoznik stavlja na raspolaganje robu uvozniku, izvoznik snosi sve troškove i
rizike dostave do luke istovara. Ovaj termin se koristi kada se roba isporučuje
pomorskim putevima, kontinentalnim vodenim putevima ili pak multimodalnim
transportom.
12. DDU- Delivered Duty Unpayd (navedeno mjesto opredjeljenja)- prodavac
isporučuje robu uvozniku, bez obavljenih uvoznih procedura, neistovarenu iz bilo
kakvog transportnog sredstva. Uvoznik obavlja sve uvozne procedure. Svi
troškovi padaju na teret uvoznika. Ova klauzula se koristi za sve modalitete
transporta.
13. DDP-Delivered Duty Payd (navedeno mjesto opredjeljenja)-izvoznik isporučuje
robu uz potpuno obavljanje izvoznih i uvoznih formalnosti i plaćanja svih
dažbina, ali neistovareno sa bilo kog transportnog sredstva. Izvoznik snosi sve
troškove i rizike koji prate isporuku do mjesta opredjeljenja izuzev istovara robe.
Uslovi isporuke kao neophodna stavka za potpunu ponudu

● Proizvod
● Cijena
● Isporuka
● Uslovi plaćanja
Problemi: mentalitet, jezik, pravo
 Incoterms je skup pojmova i izraza kojima se neposredno i iscrpno
regulišu ekonomsko-pravni odnosi između izvoznika i uvoznika, a
posebno se odnose i na prijevoznike, špeditere, luke, pomorske agente,
carinske organe...
 Pravila Incotermsa postaju obavezom ugovornih strana ako oba partnera
ugovore njihovu primjenu. To se postiže tako da ugovorne strane jasno
navedu riječi kao što su:
Izabrano pravilo INC 2010 uključujući imenovano mjesto, INCOTERMS 2010
Na primjer: CFR Alexandria port, INCOTERMS 2010
 Međunarodna trgovačka komora (ICC) je 1936. godine objavila
Medunarodna pravila za tumačenje trgovačkih termina.
 Revizija: 1953, 1967, 1976, 1980, 1990, 2000 i 2010. godine izvršene su
izmjene i dopune da bi se uskladila pravila sa međunarodnom trgovačkom
praksom.
 Nastavak primjene INCOTERMS 2000?
 Obezbjeđuje paket međunarodnih pravila za tumačenje najčešće
korištenih trgovačkih termina u vanjskoj trgovini
 Incoterms je ograničen na pitanja koja se odnose na prava i obaveze
strana u kupoprodajnom ugovoru u odnosu na isporuku prodatih roba
(materijalnih) i ne uključuje “nematerijalne” robe (software)
 Incoterms se odnosi samo na odnos između prodavca i kupca u
kupoprodajnom ugovoru, a ne na ugovor o prijevozu ili slično. Međutim,
ugovaranje pojedinih klauzula ima obavezne implikacije i na ostale
ugovore (npr. CFR termin)
 Pravila INCOTERMS uvijek su bila namijenjena prvenstveno za upotrebu
pri isporukama preko državnih granica, te stoga pojam „Međunarodne
trgovinske klauzule”
 U praksi INCOTERMS se uključuje i u ugovore o prodaji robe na
domaćem tržištu (u tom slučaju odredbe koje se bave uvozom/izvozom
postaju suvišne)
 Glavne funkcije
 a) Troškovi
 b) Rizik
 Sporedne funkcije
a) Nabavka neophodne robne dokumentacije b) Nabavka neophodne
transportne dokumentacije
c) Osiguranjed) Informacijske obaveze
e) Provjera robe
f) Neophodno pakovanje
INCOTERMS se ne bavi:
 raskidom ugovora i posljedicama raskida ugovora
 prijenosom vlasništva i ostalih imovinskih prava
 izuzećima od odgovornosti zbog raznih zapreka i u određenim
slučajevima.
 Smanjenjen ukupan broj klauzula sa 13 na 11 klauzula.
 Klauzule su podijeljene u dvije kategorije:
Klauzule za sve vrste prijevoza: EXW, FCA, CPT, CIP, DAT, DAP, DDP
Klauzule za pomorski i prijevoz unutrašnjim vodama: FAS, FOB, CFR, CIF
 Nove klauzule DAT i DAP zamjenjuju dosadašnje klauzule DEQ, DAF,
DES i DDU.
 Formuliranje „smjernica teksta“ za svaku klauzulu
 obaveza prodavca i kupca za pružanje informacija koje se odnose na
sigurnost (A10/B10)
 Prema Incoterms 2010, klauzulama FOB, CFR i CIF, roba se smatra
isporučenom kad se nađe na palubi, a ne, kao u INC 2000, kada prijeđe
preko ograde broda.
 EXW... naznačeno mjesto isporuke Ex Works … Franko
fabrika …
 FCA... naznačeno mjesto isporuke Free Carrier … Franko
prIjevoznik …
 FAS... naznačena luka Free alongside Ship … Franko uz
bok broda …
 FOB... naznačena luka Free on Board … Franko paluba
broda …
 CPT... naznačeno odredište Carriage paid to … Vozarina
plaćena do …
 CIP... naznačeno odredište Carriage and Insurance paid to... T
Vozarina i osiguranje plaćeni do …
 CFR... naznačena luka odredišta Cost and Freight … Cijena i

vozarina …
 CIF... naznačena luka odredišta Cost, Insurance Cijena,
osiguranje i vozarina …
and Freight …
 DAP… naznačeno odredište Delivered at Place …
Isporučeno na mjesto…
 DAT... naznačen Terminal Delivered at Terminal … isporučeno
na terminal…
u luci odredišta / odredištu
 DDP... naznačeno odredište Delivered Duty paid …
Isporučeno ocarinjeno …
A – OBAVEZE PRODAVCA B – OBAVEZE KUPCA
A1 Opće obaveze prodavca B1 Opće obaveze kupca

Dozvole, ovlaštenja, sigurnosna odobrenja i Dozvole, ovlaštenja, sig
A2 ostale formalnosti B2 formalnosti
A3 Ugovori o prijevozu i osiguranju B3 Ugovori o prijevozu i os
A4 Isporuka B4 Preuzimanje isporuke
A5 Prijenos rizika B5 Prijenos rizika
A6 Podjela troškova B6 Podjela troškova
A7 Obavještavanje kupca B7 Obavještavanje prodavc
A8 Dokaz o isporuci B8 Dokaz o isporuci
A9 Provjera – pakovanje – označavanje B9 Kontrola robe

A10 Pomoć s informacijama i povezani troškovi B10 Pomoć s informacijama
 Grupe E, F, C i D
 Grupe prema vrsti transporta
 Grupa E Obaveze prodavca su namanje: prodavac treba samo staviti robu
na raspolaganje kupcu na ugovorenom mjestu – obično u objektima
prodavca. Prijevoz i osiguranje nisu plaćeni tj. te troškove snosi kupac –
uvoznik
 Klauzula EXW
 Grupa F Obaveze prodavca su da isporuči robu za prijevoz prema
instrukcijama kupca. Glavni prijevoz i osiguranje nisu plaćeni tj. prodavac
plaća prijevoz i osigurava robu samo do luke ukrcaja, odnosno (kod FCA)
do predaje robe prijevozniku kojeg odredi kupac na naznačenom mjestu.
 Klauzule: FCA, FAS i FOB
 Grupa C Zahtijevaju da prodavac ugovori prijevoz po uobičajenim
uslovima na svoj vlastiti trošak. Zato tačka, do koje bi trebalo platiti
troškove prijevoza treba biti obavezno navedena iza određenog C termina.
Prema CIF i CIP terminima prodavac takođe treba zaključiti osiguranje i
snositi troškove osiguranja.
 Klauzule: CPT, CIP, CFR i CIF
 Grupa D Zahtijevaju da prodavac ugovori prijevoz po uobičajenim
uslovima na svoj vlastiti trošak. Zato tačka, do koje bi trebalo platiti
troškove prijevoza treba biti obavezno navedena iza određenog C termina.
Prema CIF i CIP terminima prodavac takođe treba zaključiti osiguranje i
snositi troškove osiguranja.
 Klauzule: CPT, CIP, CFR i CIF
 KAKVE UGOVORE PREDSTAVLJAJU C TERMINI? Pošto prodavac
ispunjava ugovor u zemlji otpreme kupoprodajni ugovori prema C
terminima spadaju u kategoriju ugovora o otpremi.
 U koju vrstu ugovora spadaju ugovori prema F terminima?
 Istu kao i C termini.
KAKVE UGOVORE PREDSTAVLJAJU D TERMINI? Pošto prodavac
treba snositi sve rizike i troškove u vezi sa dostavom robe do
dogovorenog mjesta, D termini znače ugovore o prispijeću.
PODJELA KLAUZULA PREMA VRSTAMA TRANSPORTA
 EXW .. mjesto (Franko fabrika; nije propisano sa kojim transportnim
sredstvom se dolazi po
robu, da li kamion, avion, voz, brod ...)
 FCA ...naznačeno mjesto (franko prijevoznik; nema propisa o
transportnom sredstvu)
 CPT ... naznačeno mjesto (franko prijevoznik; nema propisa o
 CIP ... naznačeno mjesto (franko prijevoznik; osigurano, nema propisa
o transportnom
sredstvu )
 DAP ... naznačeno mjesto (isporučeno na poznato mjesto; nema propisa
o transportnom
sredstvu
 DAT ... Naznačen terminal (isporučeno terminal;
u luci odredišta/odredištu nema propisa o transportnom
sredstvu )
 DDP ... naznačeno mjesto (isporučeno, ocarinjeno; nema propisa o
Klauzule za prijevoz morem i unutrašnjim vodama
 FAS ...Luka (Franko uz bok broda)
 FOB ...Luka (Franko utovareno na brod)
 CFR ...Luka odredišta (troškovi prijevoza robe plaćeni do;

isporuka na brod)
 CIF ... Luka odredišta (troškovi isporuke: osiguranje i
prijevoz plaćeni do; isporuka na brod)
PREGLED POJEDINAČNIH KLAUZULA
 EXW
 FCA
 CPT
 CIP
 DAT
 DAP
 DDP
 FAS
 FOB
 CFR
 CIF

EXW (EX WORKS – FRANKO FABRIKA)
 EXW znači da je prodavac izvršio isporuku onda kada je robu stavio
kupcu na raspolaganje u prostorijama prodavca ili drugom imenovanom
mjestu.
 Prodavac ne mora utovariti robu na vozilo za isporuku i ne mora obaviti
deklarisanje robe za izvoz, tamo gdje se takvo deklarisanje primjenjuje
 Ukoliko kupac želi, da prodavac izvrši dodatne usluge, to se jasno mora
regulisati u kupoprodajnom ugovoru.
 Minimalna obaveza prodavca
 Ex Works ... (named place) minimalna obaveza za prodavca
 Franko fabrika... (naznačeno mjesto)
 ↑______________________________________________↑
 Troškovi:
 Rizik:
 Obaveze : - zaključivanje ugovora o prijevozu …
- izvozno odobrenje ...
 - uvozno odobrenje …
 Pored ugovorom preuzetih obaveza, koje su dogovorene između izvoznika i

uvoznika, po zakonu (z. B. § 412 HGB) i pošiljalac robe je obavezan za
sigurnost robe.
 Pri uslugama izvoznika, koje prelaze obaveze u skladu sa EXW, trebaju se
koristiti slijedeće formulacije u ugovoru
………………………………………………………..
FCA (FREE CARRIER – FRANKO PRIJEVOZNIK)

 Isporuka je obavljena ako:
a) Ako je imenovano mjesto prostorija prodavca, kad je roba utovarena na
prijevozno sredstvo koje je obezbijedio kupac
b) U svakom drugom slučaju, kad je roba stavljena na raspolaganje prijevozniku
koju je imenovao kupac, na prijevoznom sredstvu prodavca spremna za istovar
Ako postoji više raspoloživih tački unutar mjesta isporuke, prodavac može
izabrati tačku koja najbolje odgovara
CPT (CARRIAGE PAID TO – VOZARINA PLAĆENA DO)

 CPT znači da prodavac isporučuje robu prijevozniku ili drugoj osobi koju je
imenovao prodavac u ugovorenom mjestu (ako su se strane sporazumjele o tom
mjestu) i da prodavac mora ugovoriti i platiti troškove prijevoza potrebne da bi se
roba dopremila u imenovano mjesto odredišta.
 CPT (imenovano mjesto odredišta) INCOTERMS 2010
 dvije kritične tačke (mjesto prijenosa rizika različito od mjesta prijenosa troškova)
 Savjet: što tačnije odrediti mjesto isporuke gdje prelazi rizik i mjesto odredišta do
kojeg prodavac ugovara prijevoz
 Više prijevoznika – ukoliko nije određena tačka isporuke primjenjuje se pravilo da
rizik prelazi kad je roba isporučena prvom prijevozniku
 Troškove istovara snosi kupac, osim ako te troškove, na osnovu ugovora o
prijevozu ne snosi prodavac
CIP (CARRIAGE AND INSURANCE PAID TO – VOZARINA I OSIGURANJE

PLAĆENI DO)
 CIP znači da prodavac isporučuje robu prijevozniku ili drugoj osobi koju je
imenovao prodavac u ugovorenom mjestu (ako su se strane sporazumjele o tom
mjestu) i da prodavac mora ugovoriti i platiti troškove prijevoza potrebne da bi se
roba dopremila u imenovano mjesto odredišta. Prodavac ugovara i osiguranje
kupcu (samo sa minimalnim pokrićem) protiv rizika za gubitak ili oštećenje robe
tokom prijevoza
 CIP (imenovano mjesto odredišta) INCOTERMS 2010
 dvije kritične tačke
 Savjet: što tačnije odrediti mjesto isporuke gdje prelazi rizik i mjesto odredišta do
kojeg prodavac ugovara prijevoz
DAT (DELIVERED AT TERMINAL - ISPORUČENO NA TERMINAL)

 DAT znači da je prodavac izvršio isporuku kada je roba, nakon što je istovarena
sa dolaznog prijevoznog sredstva, stavljena kupcu na raspolaganje u
imenovanom terminalu.
 Terminal – bilo koje mjesto (dok luke, skladišta, stovarište kontejnera ...)
 DAT (ime terminala u luci ili mjesto odredišta) INCOTERMS 2010
DAP (DELIVERED AT PLACE - ISPORUČENO NA MJESTO)

 DAP znači da je prodavac izvršio isporuku kada je kupcu stavio robu na
raspolaganje na dolaznom prijevoznom sredstvu spremnu za istovar na
imenovanom mjestu odredišta.
 DAP (ime terminala u luci ili mjesto odredišta) INCOTERMS 2010
 Savjet: što jasnije odrediti tačku unutar ugovorenog mjesta odredišta
DDP (DELIVERED DUTY PAID - ISPORUČENO OCARINJENO)

 DDP znači da je prodavac isporučuje robu onda kada robu stavlja na
raspolaganje, uvozno ocarinjenu na dolaznom prijevoznom sredstvu i spremnu
za istovar u imenovanom mjestu odredišta.
 DDP (imenovano mjesto odredišta) INCOTERMS 2010
 Maksimalna obaveza prodavca
 Savjet: što jasnije odrediti tačku unutar ugovorenog mjesta odredišta; ne koristiti
ovu kluzulu ako prodavac ne može obaviti uvozno carinjenje
 Bilo koji PDV ili druge poreze koji se plaćaju pri uvozu snosi prodavac
FAS (FREE ALONGSIDE SHIP – FRANKO UZ BOK BRODA)

 FAS znači da je prodavac izvršio isporuku kada je roba smještena uz bok broda
(npr. na doku luke ili tegljaču) koji je kupac naveo u imenovanoj otpremnoj luci.
 FAS (imenovano mjesto otpreme) INCOTERMS 2010
 Kada je roba u kontejnerima, prodavac će u pravilu predati robu prijevozniku u
terminalu a ne uz bok broda pa je tada potrebno koristiti FCA.
FOB (FREE ON BOARD – FRANKO NA PALUBU BRODA)

 FOB znači da je prodavac isporučio robu na palubu broda kojeg je imenovao
kupac u naznačenoj otpremnoj luci ili nabavio već tako isporučenu robu (u
slučaju “prodaje u nizu”).
 FAS (naznačena otpremna luka) INCOTERMS 2010
 Kada je roba u kontejnerima, prodavac će u pravilu predati robu prijevozniku u
terminalu, pa je tada potrebno koristiti FCA.
CFR (COST AND FREIGHT – CIJENA I VOZARINA)

 CFR znači da je prodavac isporučio robu na palubu broda (kojeg je imenovao
prodavac) u naznačenoj otpremnoj luci ili nabavio već tako isporučenu robu (u
slučaju “prodaje u nizu”).
 CFR (imenovana odredišna luka) INCOTERMS 2010
 Savjet: pored odredišne luke jasno odrediti i otpremnu luku
 Kod robe u kontejnerima koja se tipično isporučuje na terminalu treba koristiti
CPT
CIF (COST INSURANCE AND FREIGHT – CIJENA, OSIGURANJE I

VOZARINA)
 CIF znači da je prodavac isporučuje robu na palubu broda (kojeg je imenovao
prodavac) u naznačenoj otpremnoj luci ili nabavio već tako isporučenu robu (u
slučaju “prodaje u nizu”). Prodavac mora ugovoriti i platiti troškove, vozarinu i
osiguranje.
 CIF (imenovana odredišna luka) INCOTERMS 2010
 Savjet: pored odredišne luke jasno odrediti i otpremnu luku
 Kod robe u kontejnerima koja se tipično isporučuje na terminalu treba koristiti
CIP
Napomene za upotrebu
 uključite INCOTERMS u kupoprodajni ugovor
 odaberite najpogodnije INCOTERMS KLAUZULE
 odredite što tačnije mjesto ili luku odredišta i mjesto otpreme
 uzmite u obzir, da INCOTERMS ne predstavlja cjelokupni kupoprodajni ugovor
 elektronska komunikacija je ravnopravna pismenoj komunikaciji na papiru
Oprez pri upotrebi INCOTERMS-a

 FCA, CPT, CIP, CFR i CIF – kratko vrijeme rizika a kupcu se stavljaju svi troškovi
u cijenu
 CIP – pogodna za multimodalni transport
 FOB – tražiti avans, ako nema B/L
 DAT – provjeriti da li prodavac može izvršiti istovar (npr. Univerzitet u Kairu,
sprat 6, soba 8)
 pažnja kod davanja popusta (ne na paritetu npr. DDP već uvijek na EXW)
 DDP + ugovorna kazna (za kašnjenje plaćaju se penali; odrediti gornju granicu
npr. max 5%)
 odgođene isporuke DDP – rizik promjene uvozne carine (ugovoriti neocarinjeno)
Kalkulacija, kao pojam vodi porijeklo od latinske riječi calculus – kamičak, koje su
antički narodi koristili pri iskazivanju i računanju količina, vrijednosti i raznih skupova.
Od tada, tehnika i metodi rada pri kalkulisanju su bilježili veliki napredak pod
pritiskom potreba rastućih proizvodnih snaga savremenog svijeta.
Osnovni zadatak spoljnotrgovinske kalkulacije bi bilo utvrđivanje razlike koje mogu da
postoje između domaćih uslova proizvodnje i međunarodnih uslova razmjene dobara i
usluga
Spoljnotrgovinska kalkulacija posla obuhvata stavke troškova prometa i dejstva

instrumenata režima razmjene sa inostranstvom da bi se primjenom najcjelishodnijeg
računskog postupka, utvrdila cijena predmeta kupoprodaje, njena struktura i poslovni
rezultat (rentabilitet) za posao koji predstoji, za posao u toku i za posao koji je već
izvršen.
U toku priprema za zaključenje izvoznog posla bitne su dvije veličine. Prva je stvarna
cijena koštanja robe za izvoz (troškovi i utrošci u proizvodnji, prihodi, dobit, itd) i
troškovi koji prate promet i koji će nastati u toku izvršenja izvoznog posla. Ova veličina
se utvrđuje izradom izvozne kalkulacije na osnovu cijene proizvođača (dobavljača) kao
polazne osnove
Druga veličina je visina tekuće tržišne cijene na veliko za robu namijenjenu izvozu u
zemlju namjene i ona se dobija istraživanjem inostranog tržišta. Zaključenje izvoznog
posla će zavisiti od odnosa između navedenih veličina.
Cilj spoljnotrgovinske kalkulacije može da bude:

• utvrđivanje troškova i utrošaka za izvršenje predstojećeg posla, posla u toku ili
okončanog posla;
• iznalaženje cijene predmeta kupoprodaje (izvozna, uvozna, specijalni spoljnotrgovinski
poslovi – kompenzacija, reeksport, svič, barter, dorada i prerada i drugo);
• cijena u službi unapređenja prodaje ili nabavke (provjera stepena konkurentne
sposobnosti cijene po raznim mjerilima – presijecanje po razdjelima rada, po vrstama i
mjestu nastajanja troškova i drugo)
• utvrđivanje poslovnog rezultata (rentabilitet)
METODI SPOLJNOTRGOVINSKIH KALKULACIJA

a) progresivna metoda
Polazna osnova kod ovog metoda kalkulacije je nabavna cijena domaće robe,
cijena domaćeg proizvođača ili cijena stranog ponuđača tj. ova metoda se primjenjuje
kada je poznata fakturna cijena robe i zavisni troškovi nabave.
Cilj je da se pronađe prodajna cijena. Na osnovicu (fakturna cijena) se dodaju zavisni
troškovi prometa koji nastaju u toku izvršenja posla; zatim se dodaju opšti troškovi
poslovanja i na kraju dejstvo instrumenata režima spoljnotrgovinske razmjene. Na kraju
se dobija cijena za ponudu u slučaju izvoznog posla ili cijena koštanja robe iz uvoza za
određeni paritet njene isporuke.
b) retrogradna (inverzna) metoda

Prilikom primjene ove metode polaznu osnovu predstavlja prodajna cijena robe u
inostranstvu kod izvoznog posla, ili prodajna cijena u zemlji kod uvoznog posla.
Idući od polazne osnove, stavke u strukturi kalkulacije se redaju obrnutim
redoslijedom. Dakle, ova metoda se primjenjuje kada je poznata prodajna cijena i
zavisni troškovi, a traži se fakturna cijena po kojoj bi se roba trebala nabaviti. Za
primjenu ove metode treba poznavati cijene na stranom tržištu tj. cijene po
kojima konkurencija nudi istu ili sličnu robu na tom tržištu.
c) diferenciona metoda
Ova metoda predstavlja kombinaciju progresivne i retrogradne metode.
Primjenjuje se kada su poznate fakturna (nabavna) i prodajna cijena i svi zavisni
troškovi. Služi za izračunavanje opravdanosti i isplativosti izvoza tako da se od
poznate prodajne cijene oduzmu zavisni troškovi u inostranstvu. Time se dobija
postignuta neto devizna cijena ( npr. na paritetu FOB luka ukrcaja u zemlji
izvoznika) koja se onda uspoređuje sa stvarnom vrijednošću robe na istom
paritetu. Stvarna vrijednost robe se izračunava dodavanjem zavisnih troškova u
zemlji izvoznika na fakturnu cijenu tj. cijenu robe domaćeg proizvođača. Razlika
neto devizne cijene i stvarne vrijednosti robe na istom paritetu dat će podatak o
opravdanosti i isplativosti budućeg izvoznog posla.
Podjela kalkulacija po vremenu izrade

• pretkalkulacija
• kontrolna kalkulacija
• konačna ili obračunska kalkulacija
Pretkalkulacija
Prethodi svakom vanjskotrgovinskom poslu i koristi se pri donošenju poslovne
odluke o prihvaćanju određenog posla i njegovom izvršenju. Primjenom ove
kalkulacije se utvrđuje konačna nabavna cijena pri uvozu ili moguća prodajna
cijena pri izvozu.
Zbog prirode podataka koji se koriste pri izradi pretkalkulacije ona se ponekad
naziva i planska jer ima karakter predviđanja tj. plana. Njen cilj je da objasni
uslove i okolnosti izvršenja predstojećeg posla i da iskaže rezultat koji se iz njega
može očekivati (dobit). U tom smislu, pretkalkulacija izvoznog posla treba
pokazati koliko je izvoznikova cijena viša ili niža od cijene koja je realno postiziva
na stranom tržištu, kako bi se mogle izvršiti određene korekcije cijene i finansijski
rezultat posla.
Kontrolna kalkulacija
Pravi se poslije zaključenja i djelimičnog izvršenja posla. To je vrsta
međukalkulacije i ima izrazito kontrolni karakter. Njome se provjerava nastanak
eventualnog raskoraka između planiranih i ostvarenih troškova. Ova vrsta
kalkulacije se primjenjuje obično pri opsežnijim poslovima koji se mogu podijeliti
na manje i zaokružene dijelove u tehničko-tehnološkom i troškovnom smislu.
Konačna kalkulacija
To je računovodstveni dokument koji se izrađuje na temelju dokumentacije o
stvarno nastalim troškovima pri izvršenju nekog vanjskotrgovinskog posla. Dakle,
do početka izrade ove kalkulacije sva potraživanja treba da stignu na račun
izvoznika-uvoznika a sve obaveze trebaju biti ispunjene po datom poslu. Svrha
ove kalkulacije je izračunavanje konačne cijene, odnosno iskazivanje poslovnog
rezultata.
Međunarodni platni promet

 finasijska klauzula – uslov i način likvidacije dužničko – povjerilačkog
odnosa (plaćanje)
 Platni promet sa inostranstvom je prijenos sredstava od nalogodavca do
korisnika koji su rezidenti različitih zemalja
 Karakteristike:
- Pravna i fizička lica su rezidenti različitih carinskih i novčanih područja
- Različite nacionalne valute i državni platni sporazumi
- Ovlaštena poslovna banka – banke korespodenti
 Slobodan i vezan (kontrolisan) MPP
Najznačajniji instrumenti u međunarodnom platnom prometu:

• Dokumentarni akreditiv
• Inkaso posao
• Doznaka
• Procjene o procentualnom učešću plaćanja dokumentarnim akreditivom u
međunarodnoj trgovini su različite, zavisno od banaka koje su ih davale i
vremena u kojem su procjene pravljene, i kreću se od 40-50%, a u
određenim vremenskim periodima i u određenim područjima i do 80% svih
plaćanja
• Razlozi za širenje akreditiva u poslovnoj praksi su brojni. Svi oni potiču iz
globalne prirode svjetske ekonomije i dominacije distancione prodaje u
međunarodnoj trgovini. Najvažniji su: nepoznavanje ili nedovoljno
poznavanje partnera, dugačak transport – najčešće pomorski, potreba za
sigurnošću plaćanja, ostvarivanje isporuke saobrazne ugovoru,
prevazilaženje rizika koji mogu nastati usljed razdvojenosti isporuke i
plaćanja, brojnost ekonomskih i političkih rizika koji prate međunarodnu
poslovnu operaciju
Pojam dokumentarnog akreditiva

• U publikaciji MTK (Međunarodna trgovinska komora) Jedinstveni običaji i
praksa za dokumentarne akreditive daje se nešto šira i određenija
definicija. Ona obuhvata svaki aranžman u kome banka prema nalozima i
instrukcijama svoga klijenta ili za sopstveni račun preuzima obavezu da na
osnovu prezentiranih dokumenata i ispunjenih drugih uvjeta trećem licu
izvrši isplatu, akceptira mjenicu ili negocira hartije od vrijednosti.
Najjednostavnije rečeno „njime nalogodavac stavlja korisniku na
raspolaganje putem banke određeni iznos deviza, s tim da korisnik ispuni
ugovorene uvjete za isplatu akreditiva“.
Instrument plaćanja i instrument obezbjeđenja plaćanja
Zaštita interesa kupca:

• Polaganjem pokrića kod akreditivne banke kupac je zaštićen od rizika
kome bi bio izložen kada bi iznos kupovne cijene predao nepoznatom
prodavcu,
• Siguran je da će banka izvršiti plaćanje tek pošto se ispune svi uslovi
predviđeni u akreditivu,
• Siguran je da roba neće biti plaćena dok nema dokaza da je i
isporučena,
• Siguran je od rizika da mu prodavac ne isporuči robu u onoj količini i
kvalitetu kako je to ugovorom predviđeno,
• Ako ugovori da je mjesto domicila akreditiva vlastita zemlja tada
obezbjeđuje nadležnost domaćih sudova i svojih advokata tako da nema
dodatnih troškova u slučajuju spora,
Zaštita interesa prodavca:

– Obezbjeđenje naplate prodane i izvezene robe/usluge,
• Eliminiše rizik kog prodavac ima kad stupa u odnose sa nepoznatim
partnerom, jer rizik prelazi na banku ( svakako je bolje da akreditiv
otvori banka koja uživa određeni renome),
• Naplata ne samo izvezene robe već i troškova vezanih za njenu
otpremu (prevoz, pakovanje, osiguranje, analize i dr.),
• Plaćanje odmah po otpremi robe uz uslov da banci podnese
dokumenta koja su predviđena,
• Mogućnost finansiranja cijelog izvoza ukoliko sam ne raspolaže robom niti
sredstvima, otvaranjem prenosivog akreditiva kog će prenijeti na pravog
isporučioca uz izvjesnu zaradu ili može otvoriti podakreditiv u korist
stranog isporučioca robe
Subjekti akreditvnog poslovanja

• Nalogodavac je lice koje koje daje nalog banci (akreditivnoj banci) za
otvaranje akreditiva. Kao nalogodavac se pojavljuje novčani dužnik iz
osnovnog posla tj. kupac robe/usluga. Ako je nalogodavac domaći
subjekt, on treba da ima poslovnu sposobnost za djelovanje u
spoljnotrgovinskoj razmjeni
• Korisnik je lice u čiju se korist otvara akreditiv i koje je ovlašteno da
zahtijeva isplatu akreditiva i da uz ispunjenje uslova navedenih u akreditivu
primi isplatu akreditivne svote. Kao korisnik se javlja prodavac iz
osnovnog posla. U našem pravu se kao korisnik akreditiva može pojaviti
lice koje je registrovano za obavljanje spoljnotrgovinskih poslova.
• Akreditivna banka (engl. Issuing bank) je banka koja po nalogu

nalogodavca otvara akreditiv korisniku. Pored toga ova banka može vršiti i
pregled dokumenata u cilju utvrđivanja njihove saobraznosti i usklađenosti
sa uslovima akreditiva i vršiti plaćanje istih. Akreditivna banka može
djelovati u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih i u ime i
za račun drugih lica. U Bosni i Hercegovini se kao akreditivna banka
pojavljuje poslovna banka koja ispunjava uslove navedene u Zakonu o
bankama.
• Konfirmirajuća banka (engl. Confirming bank). To je banka koja je pozvana
ili ovlaštena od akreditivne banke da potvrdi njen neopozivi akreditiv.
«Konfirmacija neopozivog akreditiva od strane neke druge banke
(«konfirmirajuća banka») na osnovu ovlaštenja ili zahtjeva akreditivne
banke predstavlja definitivno obavezivanje konfirmirajuće banke, dodatno
na obavezivanje akreditivne banke, pod uslovom da navedena dokumenta
budu prezentirana konfirmirajućoj banci ili kojoj drugoj nominiranoj banci i
da su uslovi akreditiva ispunjeni...
• Avizirajuća banka (engl. Advising bank) je banka koja na zahtjev

akreditivne banke obavještava prodavca o otvaranju akreditiva u njegovu
korist, saopštavajući mu sve uslove otvorenog akreditiva. Pri tome je
dužna da sa razumnom pažnjom provjeri da li je akreditiv koji avizira po
svom izgledu autentičan. Ova banka ne preuzima obaveze prema korisniku
akreditiva osim u pogledu tačnosti prenošenja akreditivnih uslova i
autentifikacije akreditiva.
•
Prezentaciona banka je ona kojoj je korisnik dužan i/ili ovlašten da
prezentira akreditivna dokumenta. U ovoj ulozi se javljaju banke koje imaju
obavezu da isplate akreditiv tj. akreditivna i konfirmirajuća banka
• Isplatna banka (engl. Paying bank) vrši isplatu akreditiva u novcu po
nalogu akreditivne ili konfirmirajuće banke. Obično je ovlaštena na prijem,
pregled i procjenu dokumenata. Ova banka nema obavezu da honoriše
dokumenta koja nisu u skladu sa uslovima akreditiva.
Načela akreditvnog poslovanja

• to su najopštija pravila koja prožimaju dokumentarni akreditiv kao pravnu
konstrukciju.
• Načelo odvojenosti akreditiva od osnovnog posla - nalagodavac ne može
stavljati ni zahtjeve ni prigovore u pogledu ispunjenja obaveza koje je
akreditivna banka preuzela akreditvom, bez obzira da li su oni nastali u
odnosu sa bankom ili korisnikom, a korisnik ne može stvljati prigovore koji
proističu iz njegovog odnosa sa nalogodavcem ili iz odnosa između
banaka.
• Načelo samostalnosti odnosa unutar akreditivne konstrukcije
• Načelo poslovanja isključivo samo sa dokumentima - sve zainteresirane
strane rade sa dokumentima, ne sa robom, uslugama i/ili drugim radnjama
na koje se dokumenti mogu odnositi
Pravni odnosi u akreditivnoj konstrukciji

• Pravni odnosi između prodavca i kupca
Na osnovu kupoprodajnog ugovora kupac na sebe preuzima sljedeću
obavezu:
1. Da blagovremeno odnosno u ugovorenom roku otvori akreditiv u
korist prodavca
2. preko ugovorene banke,
3. Da u akredtivu budu navedeni svi uslovi kako je ugovoreno u
kupoprodajnom ugovoru: vrsta akreditiva (opoziv, neopoziv, potvrđen,
prenosiv, revolving i dr.), iznos u ugovorenoj valuti, krajnji rok važnosti
akreditiva, krajnji rok za otpremu robe/izvršenje usluge ili druge činbe, rok
za podnošenje dokumenata banci (10 dana od dana otpreme i sl.), koja
dokumenta treba podnijeti banci radi naplate, ko snosi bankarske troškove,
mjesto plaćanja (domicil),
4. Da otvori akreditiv preko banke koja je u ugovoru navedena
(avizirajuća banka).
Prodavac na sebe preuzima sljedeće obaveze:

• Da u ugovorenom roku isporuči robu (izvrši uslugu) po kvalitetu i
kvantitetu striktno u skladu sa ugovorom i da bude isporučena roba na
ugovoreni način,
• Da u predviđenom roku preda banci dokumenata koja su navedena u
akreditivu, a koja moraju biti ispostavljena striktno u skladu sa uslovima iz
akreditiva
• Pitanje koje se nameće kako za prodavaca takođe i za kupca jeste vrijeme
otvaranja dokumentarnog akreditiva.
• Postoje tri situacije:
• U ugovorenom roku, bilo da se radi o datumu ili periodu iz akreditivne
klauzule,
• Kada su rokovi određeni tehničkim terminima kao npr. „odmah“ ili slični,
akreditiv se mora otvoriti bez nepotrebnog odlaganja i
• Rok uopšte nije određen; krajnju granicu za otvaranje akreditiva
predstavlja rok za isporuku; zavisno od obaveza prodavca vezanih za
isporuku
Pravni odnos između kupca (nalogodavca) i akreditivne banke

Na osnovu zaključenog ugovora nalogodavac ima više obaveza:
1. Obezbjediti pokriće kod akreditivne banke, do iznosa akreditivne sume,
2. Plaćanje provizije (određuje se tarifom banke ili posebnom pogodbom
između stranaka. Troškove u zemlji snosi nalogodavac, dok troškove u
inostranstvu može akreditivnom klauzulom prihvatiti i korisnik),
3. Nalogodavac može imati obavezu da prije otvaranja akreditiva dostavi neke
dokumente banci (najčešče profaktura).
Obaveze akreditivne banke su sljedeće:

1. Otvoriti akreditiv u svemu saglasan sa nalogom (prije svega u pogledu
roka i vrste akreditiva),
2. Angažovanje drugih banaka,
3. Ispitati spoljnu saobraznost dokumenata sa akreditivom i njihovu
međusobnu usklađenost,
4. Isplatiti na način kako je u njemu predviđeno ukoliko su ispunjeni svi
uslovi predviđeni akreditvom,
5. Da primljena i honorisana dokumenta dostavi bez odlaganja nalogodavcu,
tj. da ga obavijesti o postupku sa dokumentima koji nisu bili saobrazni sa
akreditivom.
Odnos akreditivne banke i korisnika akreditiva

Najvažnije obaveze akreditivne banke su:
• Prijem dokumenata unutar rokova za njihovu prezentaciju,
• Ispitivanje dokumenata i stavljanje eventualnih prigovora na njih,
• Honorisanje dokumenata koji su saobrazni akreditivnim uslovima,
• Po izvršenom honorisanju predaja dokumenata nalogodavcu.
Akreditivna banka ima sljedeća prava:
• Odbijanje neurednih dokumenata,
• Odbijanje isplate,
• Honorisanje navedenih dokumenata uz stavljanje rezerve,
• Kontaktiranje sa nalogodavcem povodom navedenih dokumenata.
Odnos akreditivne banke i korisnika akreditiva

Najvažnije obaveze akreditivne banke su:
• Prijem dokumenata unutar rokova za njihovu prezentaciju,
• Ispitivanje dokumenata i stavljanje eventualnih prigovora na njih,
• Honorisanje dokumenata koji su saobrazni akreditivnim uslovima,
• Po izvršenom honorisanju predaja dokumenata nalogodavcu.
Akreditivna banka ima sljedeća prava:
• Odbijanje neurednih dokumenata,
• Odbijanje isplate,
• Honorisanje navedenih dokumenata uz stavljanje rezerve,
• Kontaktiranje sa nalogodavcem povodom navedenih dokumenata.
• Korisnik ima sva prava. Najvažnija je prezentiranje dokumenata i stavljanje
zahtjeva za isplatu akreditiva, korisnik ne može biti prinuđen da se koristi
akreditivom
Vrste dokumentarnih akreditiva

1. Opozivi i neopozivi akreditivi
2. Potvrđeni i nepotvrđeni akreditivi
3. Akreditivi domicilarani u zemlji ili u inostranstvu
4. Rotativni (revolving) akreditivi
5. Nostro i loro akreditivi
6. Pokriveni i nepokriveni akreditivi
7. Akreditiv sa crvenom klauzulom
8. Prenosivi akreditiv
9. Podakreditiv (back- to -back) akreditiv
Kako sačiniti zahtjev za otvaranje akreditiva?

Otvaranje akreditiva se vrši na standardnim obrascima koji sadrže:
• Tačan naziv i adresu korisnika,
• Akreditivni iznos i valutu u kojoj akreditiv treba biti plaćen,
• Vrstu akreditiva (opoziv, neopziv, potvrđen i dr.),
• Kada se plaća po akreditivu po viđenju, na neki budući termin npr. 60 dana
od datuma otpreme, akceptiranjem mjenice (akceptni akreditiv),
negociranjem mjenice (iskupom dokumenata),
• Na koga treba vuči mjenice (ukoliko su predviđene) i rok dospijeća istih,
• Kratak naziv robe na stranom jeziku (iz ugovora), vrstu, količinu, kvalitet,
jediničnu cijenu (ako postoji) i paritet (CIF, CIP i dr.).
• Da li se vozarina plaća unaprijed,
• Koja i kakva dokumenta se zahtjevaju i koja od njih treba poslati direktno
uvozniku,
• Mjesto otpreme ili mjesto preuzimanja za otpremu, kao i mjesto krajnjeg
odredišta,
• Koja vrsta transporta se koristi, koje transportne dokumente treba podnijeti
i ko ih treba izdati i u koliko primjeraka,
• Da li je zabranjen pretovar. Ova zabrana ne važi ako je roba utovarena u
kontejnere,
• Da li su dozvoljene djelomične isporuke,
• Krajnji rok utovara (ako je primjenljivo),
• Period vremena od datuma otpreme u okviru koga se dokumenti moraju
podnijeti banci radi plaćanja. Ukoliko ova odredba ne stoji smatra se da
dokumenti trebaju biti podneseni u roku od 21 dan od datuma otpreme, ali
u okviru roka važnosti akreditiva,
• Datum i mjesto isteka važnosti dokumentarnog akreditiva. On mora biti
dovoljno dugačak da korisnik može pripremiti i podnijeti dokumenta banci,
• Da li je akreditiv prenosiv ili ne,
• Na koji način banka treba da saopšti uslove akreditiva – poštom, teleksom,
telefonom, SWIFT – om i dr. ,
• Ko snosi troškove, nalogodavac ili korisnik ili svako u svojoj zemlji?
Dokumenti u poslovanju dokumentarnim akreditivom

1. Transportna dokumenta:
• Konosman - dokument koji vozar u pomorskom transportu izdaje
pošiljaocu robe, kao potvrdu da je u njemu označenu robu primio na
prevoz morskim putem. Za razliku od željezničkog tovarnog lista koji
redovno glasi na određenu osobu, konosman glasi na ime, donosioca ili po
naredbi i smatra se vrjednosnim papirom
Sadrži sljedeće podatke: datum izdavanja, ime broda, ime pošiljaoca
robe, ime primaoca (kod konosmana na ime) ili ime lica po čijoj je naredbi
izdan konosman (order konosman) ili oznaku da je konosman izdat na
donosioca, mjesto opredijeljenja, podaci o robi – vrsta, količina, težina,
bruto i neto pakovanje, iznos podvoznih troškova, broj izdatih primjeraka
konosmana i potpis kapetana broda ili njegovog agenta.
- čist i nečist konosman
• Riječni tovarni list - izdaje se na sličan način sa sličnim sadržajem i
važnošću kao i konosman
Željeznički tovarni list - Izdaje se u originalu i duplikatu. Original prati robu
dok se duplikat daje pošiljaocu. Posjednik duplikata željezničkog tovarnog
lista ne može robu prenositi predajom tog duplikata, kao što se to može
učiniti sa konosmanom. Duplikat tovarnog lista uvijek glasi na određenu
osobu, a nikada po naredbi ili na donosioca. Zbog ovoga se u akreditivu
uvijek predviđa da korisnik akreditiva treba uz ostale dokumente predati
željeznički tovarni list kako bi kupac bio siguran da roba neće biti vraćena
ili predisponirana.
Kod prezentacije dokumenata banci treba voditi računa o:

- da je pun izdati set originala prezentiran,
- da prezentirani dokument nije ''čarter party'' ukoliko nije u
akreditivu dozvoljeno,
- da podnijeti dokument nije špediterski transportni dokument,
ukoliko u akredtitivu to nije dozvoljeno po članu 30 UCP 500,
- da je ime primaoca robe u skladu sa uslovima akreditiva,
- da je ispravno indosiran ukoliko se to zahtjeva,
- da nosi ime prevoznika ili njegovog agenta,
- da je ime i adresa strane koju treba obavijestiti o prispjeću robe
(notify party) u skladu sa uslovima akreditiva,
- da opis robe generalno odgovara opisu robe navedenom u
akreditivu i da oznake i brojevi kao i druge specifikacije, ukoliko postoje,
odgovaraju onima, koje se pojavljuju u drugim dokumentima,
- da je oznaka ''vozarina plaćena'' navedena u skladu sa zahtjevom u
dokumentarnom akreditivu,
- da dokumenti ne sadrže klauzule koje ga čine ''nečistim'' (član 32
(a))
2. Dokumenta o osiguranju
• Polica osiguranja - Ukoliko se u akreditivu zahtjeva dokument o osiguranju
mora se prije svega precizirati koji je to dokument, polica osiguranja ili
certifikat o osiguranju i koje sve rizike treba da pokrije. Neprecizni izrazi
kao ''normalni'' ili ''uobičajeni rizici'' ne trebaju se upotrebljavati.
• Potvrda osiguranja je dokument koji se izdaje u slučajevima kada pošiljalac
robe ima ''generalni sporazum o osiguranju njegovih tereta sa određenom
osiguravajučom organizacijom u zemlji ili inostranstvu''
3. Trgovačke fakture
• Trgovačka faktura je osnovni robni dokument koji se upotrebljava u svim
fazama i na svim mjestima obrade jednog spoljnotrgovinskog posla
• Potrebno je utvrditi:
• da je izdata od korisnika akreditiva,
• da je nalogodavac (kupac) naznačen kao strana kojoj se fakturiše, ukoliko
u akreditivu ne stoji drugačije,
• da nije ''proforma'' ili ''privemena'' faktura,
• da opis robe odgovara opisu u akreditivu,
• da je valuta navedena u fakturi ista kao u akreditivu,
• da vrijednost fakture na prelazi raspoloživi saldo akreditiva,
• da faktura pokriva cjelu isporuku, ukoliko djelomične isporuke nisu
dozvoljene,
• da je podnijet tačan broj originala i kopija
4. Ostala dokumenta
• Certifikat o porijeklu – obezbjeđuje kupcu sigurnost da će dobiti traženu
robu sa ugovorenim kvalitetom i sadržajem. Kod certifikata o porijeklu
treba voditi računa o sljedećem:
• da je poseban dokumenat, a ne kombinovan sa bilo kojim drugim
dokumentom,
• da je potpisan, legalizovan, viziran kao što se zahtjeva u akreditivu,
• da su podaci navedeni u njemu saobrazni sa onima navedenim u drugim
dokumentima,
• da je zemlja porijekla navedena i da zadovoljava zahtjeve u akreditivu
4. Ostala dokumenta
• Specifikacija robe sadrži detaljan opis svih pozicija isporučene robe po
kvalitetu, kvantitetu, veličinu i asortimanu. Ako se ona piše onda se u
fakturi ne navodi detaljan opis robe, nego samo njen opći naziv.
• Posebno se vodi računa o sljedećem:
• da je odvojen dokument, a ne kombinovan sa bilo kojim drugim
dokumentom,
• da odgovara zahtjevima u akreditivu. Detaljna lista pakovanja zahtjeva
listing sadržaja svakog paketa i sl.,
• da su podaci u listi saobrazni sa ostalim dokumentima
• Lista pakovanja je specifikacija robe po koletima i kako je upakovana.
• Potvrda o analizi robe – certifikat o inspekciji se radi ako kupac zahtjeva da
otpremljena roba bude određene kvalitete i strukture i da sadrži određeni
dio korisnog sastojka ili neki drugi određeni dokument. Uslovima ugovora
se najčešće određuje ko će vršiti analizu robe, a ako to nije precizirano
onda to radi službeni kontrolni organ.
Kod certifikata treba se uvjeriti u sljedeće:

• da je certifikat izdala firma koja je navedena u akreditivu,
• da je potpisan,
da certifikat odgovara zahtjevima o inspekciji kako se traži u akreditivu
Bankarski troškovi
Jedno od važnih pitanja kod akreditiva je pitanje ko snosi troškove. U
nalogu se mora navesti ko snosi troškove za njegovo otvaranje. Ako
korisnik ne plaća troškove akredtivne banke, onda su oni na teret
nalogodavca. Čak i u slučajuju da je uslov u akreditivu da su troškovi na
teret korisnika, a ovaj odbije da ih plati, banka će se za iste refundirati opet
od nalogodavca
Važenje akreditiva i istek roka

• Rok važenja i isteka akreditiva mora biti određen čak i ako sadrži oznaku
krajnjeg datuma roka isporuke.
• Ukoliko korisnik podnese dokumente banci poslije isteka tog roka banka je
obavezna da ga odbije. Ako u akreditivu nije predviđen krajnji datum za
otpremu onda se krajnji datum važenja akreditiva smatra i krajnjim
datumom za otpremu pa stoga otpremna dokumenta sa kasnijim datumom
neće biti prihvaćena
• Izrazi kao ''početak mjeseca, prva polovina mjeseca'' i dr. koji se odnose na
određen datum razumjet će se na sljedeći način:
• prva polovina mjeseca = od 1 do i uključujući 15-ti u mjesecu,
• druga polovina mjeseca = od 16 do i uključujući posljednji dan u
mjesecu,
• početak mjeseca = od 1 do i uključujući 10-ti u mjesecu,
• sredinom mjeseca = od 11 do i uključujući 20-ti u mjesecu,
• krajem mjeseca = od 21 do i uključujući posljednji dan u mjesecu
Najčešće greške prodavca:

• Kašnjenje sa prezentacijom dokumenata,
• Otprema robe,
• Nastojanje da naplati veći iznos nego što je to akreditivom dopušteno (kod
djeljivog akreditiva),
• Parcijalna isporuka robe misleći da mu ranija otprema znači bržu
naplatu,
• Izostavljanje prezentacije pojedinih dokumenata navedenih u
akreditivu,
• Prezentovana dokumenta nisu legalizovana od npr. konzulata strane
zemlje ako je to potrebno i dr
• Za kupca je najvažnija eventualna šteta nastala zbog zamrznutih sredstava
čime se ugrožava i pogoršava likvidnost.

VTP 300+

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

VTP 300+

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Vjezbe / priprema za test

1. Svaka akcija glasi na jednu određenu sumu novca i to je njena tzv. :

2. U kojim slučajevima principal plaća zastupniku kontrolnu proviziju ?

3. Zaokružite tačne tvrdnje :

1. Komisionar se ograničava samo na rad sa jednim komitentom i na striktno

4. Ukoliko se određene spoljnotrgovinske organizacije udruže u kartel cijena one u stvari

5. Ako se roba prodaje po sistemu telle-quelle onda se ona prodaje na :

6. Zaokružite klauzulu/e koju/e nećete ugovoriti kod izvoza robe u Češku :

7. Komisionar obavlja poslove “u ime i za račun komitenta” ! (zaokružiti)

1. DA, 2. NE, 3. DA, ako je tako ugovoreno, 4. U principu NE 5.

9. Navedite najmanje tri metode osiguranja od rizika :

10. Da li se distributer može pojaviti, pored ostalog i u ulozi džobera?

11. Nastupio je ne`eljeni doga|aj. Osiguravaju}a organizacija cijeni da li je rizik

12. Navedite kada se obično primjenjuje zastupnička provizija u fiksnim mjesečnim

OBIČNO SE PRIMJENJUJE U POČETNOM PROBNOM PERIODU

13. Berzanska cijena naziva se još i KOTACIJA, a odnosi se na

fungibilnu , zamjenjljivu , odnosno MASOVNU robu .

ZAVISI OD VRSTE POSLA U PRAVILU NE DA, UVIJEK NE,

16. Berzanski posao “na licu mjesta” naziva se : LOKO POSAO

17. Učesnici u licitaciji ako prodaju robu ili uslugu licitiraju:

a- Ko je ovdje zaista u pravu kada misli da može mirno spavati?

b- Objasnite odgovor pod “a”?

- pakovanje robe 500 KM

- 20 % od prodajne vrijednosti robe na paritetu CFR Alexandrija port

Odgovorite na slijedeća pitanja:

Ofertalna licitacija je : KADA INTERESANTI NA JAVNI POZIV

Osnovna karakteristika Loko berzanskog posla je ta što na licu mjesta - roba

PP rizici: valutarni, izvoznog kredita, transportni

2. U grace periodu ne plaća se glavnica.

3. Zaokruži tačne tvrdnje:

5. Izdavanjem konosmana kapetan broda preuzima odgovornost za:

6. Koje vrste rizika pokriva IGA?

7. Njemački izvoznik zatražio je kredit za proizvodnju za izvoz na tržište BiH od Društva

9. OECF je Fond za ekonomsku saradnju sa prekomorskim zemljama iz Japana.

10. Da li je avansna garancija moguća u varijanti kontragarancije? Da

11. Nacrtaj i pojasni tokove sheme proširenog kompenzacionog posla sa 5 učesnika.

13. Provizija na angažovana neiskoristena sredstva kredita javlja se:

15. Koja je bitna sličnost između plativih i činidbenih garancija?

16. Koje od navedenih institucija ne rade po principu direktnih kapitalnih ulaganja?

17. Kredit kupca (robni kredit) javlja se u 2 osnovna oblika, koja?

18. Avansna garancija koju predaje izvođač radova investitoru predstavlja:

19. Vrste transportnih dokumenata koji se koriste u izvoznom poslu:

20. “Naplata prije isporuke” možemo imati dva vida i to:

21. “Naplata poslije isporuke” obuhvata:

22. WTO je Svjetska trgovinska organizacija nastala od GATT-a.

24. Kada se izdaje profaktura?

25. Razlika između dokumentarnog akreditiva i bankarske garancije?

26. Povlačenje sredstava iz Svjetske banke vrši se:

27. HAWB je zbirni avionski tovarni list.

28. Islamska banka ne vrši ulaganja na kreditnoj osnovi. Netačno

30. Učesnici u inkaso poslu su izvoznik – prodavac, banka izvoznika, banka

32. Nacrtaj shemu forfet posla.

33. Nacrtaj shemu dokumentarnog akreditiva.

34. Nacrtati proširenu kompenzaciju sa 7 učesnika.

36. Nacrtati i objasniti shemu switch posla.

39. Loro akreditiv izdaje inozemni uvoznik u korist domaćeg izvoznika.

42. Garancije ne mogu biti opozive.

44. Omjer roba kod čiste kompenzacije iznosi 1:1.

45. Koje rizike osigurava HERMES? Obične komercijalne i političke rizike.

46. 4 vrste rambusa

48. Kontraakreditivi predstavljaju u stvari poslovnu situaciju kada:

49. Plafon «b» u šemi AKA predstavlja: