Psihoterapija Prijedlog Sveučilišnog Poslijediplomskog Specijalističkog

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
MEDICINSKI FAKULTET
Prijedlog sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog

studija
PSIHOTERAPIJA
Zagreb, lipanj 2014.
1
1. UVOD
1.1. Razlozi za pokretanje studija
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu središnja je medicinska ustanova u Hrvatskoj
iz koje su potekle generacije uglednih liječnika i znanstvenika u području psihijatrije i
psihoterapije. Poslijediplomski specijalistički studijski program koji se predlaže
namijenjen je prije svega potrebama subspecijalističkog usavršavanja liječnika
psihijatara, ali ga mogu upisati i liječnici srodnih područja.
1.2. Procjena svrhovitosti studija s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i

privatnom sektoru
Poslijediplomski specijalistički studij „Psihoterapija” namijenjen je u prvom redu
liječnicima specijalistima psihijatrima na subspecijalizaciji iz psihoterapije čineći dio
organizirane akademske edukacije. U narednim se godinama očekuje veće otvaranje
tržište rada za liječnike psihoterapeute i u javnom i u privatnom sektoru, tim više što je
broj psihoterapeuta u Republici Hrvatskoj u odnosu na realne potrebe daleko ispod
prosjeka razvijenih zemalja.
1.3. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih

programa
Poslijediplomski specijalistički studij iz psihoterapije godinama je bio jedan od temeljnih
studija za edukaciji liječnika psihijatara u Republici Hrvatskoj kojeg je uspješno
organizirao i vodio Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Predloženi voditelj i većina
nastavnika dugi su niz godina aktivno sudjelovali u organizaciji i provedbi istoimenog
studija koji će ovim prijedlogom doživjeti određena osvježenja glede sadržaja i kadrova,
ali bez značajnijih promjena u konačnim ishodima učenja.
1.4. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama

Program studija pripremljen je prema suvremenim znanstvenim spoznajama iz
psihoterapije, a svi predavači su educirani stručnjaci znanstveno aktivni u područjima
svojih nastavnih jedinica. Tijekom studija studentima će biti pružena najnovija, u praksi
provjerena, saznanja iz područja psihoterapije.
1.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Moguća je, posebno u okviru programa trajne edukacije te komplementarnosti s drugim
specijalističkim studijima i doktorskim studijem na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu, ali i prema drugim sveučilištima u Hrvatskoj ili u inozemstvu.
2
2. OPĆI DIO
2.1. Naziv studija
PSIHOTERAPIJA
2.2. Nositelj studija i izvođač studija

Nositelj i izvođač studija je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za
psihijatriju i psihološku medicinu. Predloženi voditelj jest prof. dr. sc. Rudolf Gregurek,
specijalist-psihijatar, a zamjenica voditelja studija prof. dr. sc. Vlasta Rudan, specijalist-
psihijatar.
2.3. Znanstveno područje

Znanstveno područje: biomedicina i zdravstvo
Znanstveno polje: kliničke medicinske znanosti
Znanstvena grana: psihijatrija
2.4. Trajanje studija

1 godina (2 semestra)
2.5. Uvjeti upisa na studij

Liječnici specijalisti psihijatri, liječnici specijalizanti iz psihijatrije, kao i liječnici drugih
profila s položenim stručnim ispitom. Upis na poslijediplomski studij obavlja se na
temelju javnog natječaja koji se objavljuje u dnevnom tisku.
2.6. Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija

Cilj ovog specijalističkog poslijediplomskog studija jest usvajanje suvremenog i
znanstveno utemeljenog psihoterapijskog pristupa u dijagnostici i liječenju psiholoških
poremećaja. Taj pristup podrazumijeva integraciju suvremenih neuroznanstvenih,
psiholoških i socijalnih čimbenika koji sudjeluju u nastajanju psiholoških poremećaja, ali
i poznavanje, razumijevanje i integraciju psihoterapijskih metoda liječenja psihijatrijskih
poremećaja. Poseban naglasak će se staviti na profesionalni integritet i etička načela u
radu s duševnim bolesnicima i članovima njihovih obitelji, te na komunikaciju sa
suradnim strukama.
2.7. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski stupanj i naziv u skladu s člankom 6. Zakona o
akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju ("Narodne novine", broj
107/07, 118/12).
3
3. OPIS PROGRAMA
3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih
za njihovu izvedbu i brojem ECTS-bodova
PREDMET BROJ BROJ VODITELJ

SATI ECTS
OBAVEZNI PREDMETI
I. SEMESTAR
1. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA 34 - 5,0 Prof. dr. sc. Vlasta Rudan
P12, S12, V10
2. PSIHODINAMIKA I KLINIČKA 20 – 3,0 Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek
SLIKA NEUROZA P10, S6, V4
3. KLINIČKE SLIKE 12 – 2,0 Prof. dr. sc. Vlasta Rudan
POREMEĆAJA „SELF“-a P8, S4
4. TEORIJSKE OSNOVE 40 – 7,0 Prof. dr. sc. Vlasta Rudan
PSIHOANALITIČKE TERAPIJE P15, S15, V10
5. TEORIJSKE OSNOVE GRUPNE 40 – 7,0 Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek
ANALIZE P16, S15, V9
6. PSIHODINAMIKA I KLINIČKE 26 – 4,0 Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek
SLIKE PSIHOSOMATSKIH P10, S6, V10
POREMEĆAJA
UKUPNO I. SEMESTAR 172 28
II. SEMESTAR
1. ODABRANA POGLAVLJA IZ 25 – 4,0 Prof. dr. sc. Alma Mihaljević-
PSIHIJATRIJE P10, S5, V10 Peleš
2. TEORIJSKE OSNOVE 45 – 8,0 Prof. dr. sc. Nataša Jokić-
KOGNITIVNO- BIHEVIORALNE P20, S15, V10 Begić
TERAPIJE
3. PSIHOTERAPIJA PSIHOZA 30 – 5,0 Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj
P10, S10, V10 Ivezić
4. PSIHOTERAPIJSKI PRISTUP U 24 – 4,0 Doc. dr. sc. Mirna Peršić-
BOLNIČKIM UVJETIMA P10, S10, V4 Brida
(KLINIČKA PSIHOTERAPIJA)
ZAVRŠNI RAD 8,0
UKUPNO II. SEMESTAR 124 29
IZBORNI PREDMETI
1. POREMEĆAJI OSOBNOSTI 24– 3,0 Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek
P14, S6, V4
2. POREMEĆAJI U DJEČJOJ I 12 – 1,5 Prof. dr. sc. Vlasta Rudan
ADOLESCENTNOJ DOBI P5, S5, V2
3. POREMEĆAJI HRANJENJA 12 – 1,5 Doc. dr. sc. Ivan Begovac
4
P3, S5, V4
4. OBITELJSKA TERAPIJA I 12 – 1,5 Prof. dr. sc. Vlasta Rudan
SCENSKO-EKSPRESIVNA P9, S3
GRUPNA TERAPIJA
5. ISKUSTVO O SEBI U GRUPNOJ 24 – 3,0 Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek
ANALIZI S6, V18
6. SOCIOTERAPIJA I 12 – 1,5 Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj
REHABILITACIJA U P5, S3, V4 Ivezić
PSIHIJATRIJI
SVEUKUPNO* 320 60
Navedeni su sati neposredne nastave.

* Polaznik izabire jedan izborni predmet od 3 ECTS ili 2 od 1,5 ECTS bodova čime stječe
ukupno 60 ECTS bodova.
5
3.2. OPIS SVAKOG PREDMETA
Naslov predmeta RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni
Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Vlasta Rudan
Imena nastavnika/suradnika na Prof. dr.sc. Rudolf Gregurek; prof. dr. sc. Vesna Vidović;
predmetu prof. dr. sc. Ljiljana Moro, doc. dr. sc. Ivan Begovac; doc.
dr. sc. Zorana Kušević
Jezik izvođenja Hrvatski jezik
Broj sati nastave (unijeti) 34
Okvirni sadržaj predmeta Cilj kolegija je upoznavanja s povijesnim okolnostima,
(50-100 riječi) pojave i mijenjanje psihoanalitičkih koncepata, razvoj
libida i agresija (S. Freud), građa ja, građa nad ja,
nesvjesno, autizam (M. Mahler), simbioza i separacija,
individuacija, prijelazni objekt, self objekt, identitet,
razvojne dijagnoze – podudarnost pojedinih vidova
razvojnih faza, teorijske nadopune psihoanalitičkog
koncepta razvoja-sličnost i razlike (S. Freud, M. Klein,
M. Mahler).
U uvodnom dijelu će se opisati psihičke funkcije
(svijest, doživljavanje vlastite ličnosti, psihomotorika,
volja, pažnja, mišljenje, afektivnost, pamćenje,
inteligencija, opažanje, nagoni, socijalno
funkcioniranje) i njihova najvažnija odstupanja.
Razvijanje općih i specifičnih Polaznik će tijekom ovog kolegija steći znanja o razvoju
kompetencija (20-30 riječi) psihičkih funkcija i njihovim odstupanjima. Biti će u
stanju razlikovati psihički normalno od abnormalnog
(zdravo od bolesnog), kao i prepoznati glavne
simptome i znakove psihičkih poremećaja te ih
razlikovati.
Oblici provođenja nastave, način P 12, S 12, V 10
sudjelovanja polaznika u provedbi
predmeta (predavanja, vježbe,
seminari, seminarski radovi,
analize posebnih slučajeva i
primjera (case studies), i sl.)
Popis literature potrebne za 1. Bateman, A., Brown, D., Pedder, J. Introduction to
studij i polaganje ispita Psychotherapy: An Outline of Psychodynamic
(2-3 udžbenika) Principles and Practice. London: Routledge; 2000.
2. Bateman, A., Holmes, J. Introduction to
Psychoanalysis: Contemporary Theory and Practice.
London: Routledge; 1995.
3. Gabbard GO: Psychodynamic Psychiatry in Clinical
6
Practice: The DSM-IV Edition. American Psychiatric
Press, Washington, DC, 2000.
4. Lasky, R. Dynamics of Development and the
Therapeutic Process. New Jersey; Jason Aronson
Inc.; 1993.
5. van der Kolk BA, McFarlane AC, Weisaeth L, editors:
Traumatic Stress: The Effects of Overwhelming
Experience on Mind, Body, and Society. Guilford,
New York, 1996.
6. van der Kolk BA, Pelcovitz D, Roth S, Mandel FS,
McFarlane A, Herman JL: Dissociation, somatization,
and affect dysregulation: The complexity of
adaptation to trauma. Am J Psychiatry
153(Suppl):83, 1996.
Popis preporučene dopunske
literature (knjige, časopisi)
ECTS 5,0
Način polaganja ispita Usmeni
(pismeni, usmeni, praktični)
Način praćenja kvalitete i Procjena u tijeku nastave, vođenje evidencije o
uspješnosti izvedbe predmeta obavljenoj nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o
kvaliteti nastave i nastavnika, koja se analizira na
razini specijalističkog studija i fakulteta.
Detaljna razrada predmeta Broj P/S/V Nastavnik
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA sati
1. Freudov nagonsko/strukturalni model 2 P V. Rudan
2. Ego psihologija (H. Hartmann) 2 P V. Rudan
3. Teorija objektnih odnosa ( M. Klein; W. Fairbern; 2 P V. Rudan
O. Kernberg; E. Jacobson)
4. Self- psihologija ( H. Kohut) 2 P V. Rudan
5. Mentalni objekti (kao reprezentacije/sheme, kao 2 P I. Begovac

fantazije, kao razvojna sposobnost
6. Odnos psihe i mozga 2 P R. Gregurek
7. Faze psihoseksualnog razvoja – oralna faza 2 S I. Begovac
8. Faze psihoseksualnog razvoja – analna faza 2 S Z. Kušević
9. Faze psihoseksualnog razvoja – falusna faza 2 S I . Begovac
10. Edipska faza m/ž 2 S R. Gregurek
11. Psihološko rođenje djeteta i rano djetinjstvo 2 S V. Vidović
12. Latencija i adolescencija 2 S V. Rudan
13. Razvojna dijagnoza – i njezine mogućnosti unutar 5 V R. Gregurek
dijagnostičko-klasifikacijskih priručnika MKB-10 i
DSM-IV
14. Razvojna dijagnoza – i njezine mogućnosti unutar 5 V Lj. Moro
7
dijagnostičko-klasifikacijskih priručnika PDM
(Psychodynamic Dignostic Manual)
Ukupno 34
Naslov predmeta PSIHODINAMIKA I KLINIČKA SLIKA NEUROZA

Vrsta Obavezni
(obavezni/izborni)
Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek
Imena nastavnika/ Prof. dr.sc. Vlasta Rudan; doc. dr. sc. Ivan Begovac; doc. dr. sc.
suradnika na predmetu Zorana Kušević
Broj sati nastave 20
(unijeti)
Okvirni sadržaj Cilj je upoznati polaznike s klasifikacijom neuroza,
predmeta psihodinamnskim razumijevanjem i diferencijalnom
(50-100 riječi) dijagnozom neuroza temeljenom na psihodinamskim teorijskim
konceptima. Konverzivna neuroza. Prisilna neuroza. Depresivna
neuroza. Anksiozna neuroza. Fobije.
Razvijanje općih i Upoznati teorijske osnove pristupa bolesniku s neurotskim
specifičnih poremećajem i definiranjem osnovnih psihodinamskih
kompetencija (20-30 dijagnostičkih kriterija za dijagnostiku ovih poremećaj.
riječi) Ujedno uključiti i postojeće klasifikacijske sustave (osobito
MKB) u svakodnevnom kliničkom radu.
Oblici provođenja P 10, S 6, V 4
nastave, način
sudjelovanja polaznika u
provedbi predmeta
(predavanja, vježbe,
seminari, seminarski
radovi, analize posebnih
slučajeva i primjera (case
studies), i sl.)
Popis literature 1. Bateman, A., Brown, D., Pedder, J. Introduction to
potrebne za studij i Psychotherapy: An Outline of Psychodynamic Principles and
polaganje ispita Practice. London: Routledge; 2000.
2. Brenner C: Psychoanalytic Technique and Psychic Conflict.
(2-3 udžbenika)
International Universities Press, New York, 1976.
3. Chessick RD: Dialogue Concerning Contemporary
Psychodynamic Therapy. Aronson, Northvale, NJ, 1996.
4. Freud A: The Ego and Mechanisms of Defense. The Hogarth
Press, London, 2001.
5. Freud S: Beyond the Pleasure Principle, Group Psychology
and Other Works (1920-1922), The Hogarth Press, London,
2001.
8
6. Freud, S. An Outline of Psycho-analysis. The Hogarth Press,
London, 2001.
7. Freud A: The Ego and Mechanisms of Defense, The Hogarth
8. Gabbard GO: Psychodynamic Psychiatry in Clinical Practice:
The DSM-IV Edition. American Psychiatric Press,
Washington, DC, 2001.
9. Kaplan H: Sadock B: Synopsis of Psychiatry. Williams &
Wilkins, Blatimore, 2000.
10. McWilliams, N. Psychoanalytic Diagnosis: Understanding
Personality Structure in the Clinical Process. New York; The
Guilford Press; 1994.
Popis preporučene Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih
dopunske literature problema, 10. revizija. Zagreb: Medicinska naklada, 1994.
(knjige, časopisi) Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje,
4. izdanje (DSM-IV). Jastrebarsko: Naklada Slap, 1996.
ECTS 3,0
(pismeni, usmeni,
praktični)
Način praćenja Procjena u tijeku nastave, vođenje evidencije o obavljenoj
kvalitete i uspješnosti nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o kvaliteti nastave i
izvedbe predmeta nastavnika, koja se analizira na razini specijalističkog studija i
fakulteta.
Detaljna razrada predmeta Broj sati P/S/V Nastavnik
PSIHODINAMIKA I KLINIČKA SLIKA
NEUROZA
1. Klasifikacija neuroza 2 P R. Gregurek
2. Konverzivna neuroza 2 P V. Rudan
3. Prisilna neuroza 2 P I. Begovac
4. Depresivna neuroza 1 P I. Begovac
6. Fobija 1 P V. Rudan
7. Anksiozna neuroza 2 P R. Gregurek
8. Fobija 2 S V. Rudan
9. Konverzivna neuroza 2 V R. Gregurek
10. Prisilna neuroza 2 S V. Rudan
11. Anksiozna neuroza 2 S I. Begovac
12. Fobija 2 V Z. Kušević
Ukupno 20
9
Naslov predmeta KLINIČKA SLIKA POREMEĆAJA „SELF“-a
Imena Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; doc. dr. sc. Mirna Peršić-Brida
nastavnika/suradnika
na predmetu
(unijeti)
Okvirni sadržaj Cilj nastave upoznati je polaznike s pojmom – psihologijom
predmeta selfa; shizofrenija i teorija selfa; granična struktura ličnosti;
(50-100 riječi) depresija u tumačenju poremećaja selfa; narcistički
poremećaj ličnosti; lažni self i tijelo.
Nastava će biti usmjerena na stjecanje praktičnih znanja
kroz
interaktivan pristup predavanjima i raspravu na konkretnim
primjerima
tijekom seminara.
Razvijanje općih i Upoznavanje s osnovnim konceptima self psihologije i
specifičnih kompetencija teorijskim konceptima u razumijevanju ove patologije.
(20-30 riječi) Terapijski pristup u svakodnevnoj kliničkoj psihijatrijskoj
praksi s ovom patologijom.
Oblici provođenja P 8, S 4
nastave, način
provedbi predmeta
studies), i sl.)
Popis literature 1. Bateman A, Brown D, Pedder, J. Introduction to
potrebne za studij i Psychotherapy: An Outline of Psychodynamic Principles
polaganje ispita and Practice. London: Routledge; 2000.
2. Schore AN. Affect Regulation and the Repair of the Self.
(2-3 udžbenika)
New York: Norton Professional Books, 2003.
3. Kohut H. Analysis of the Self. International Universities
Press, New York, 1984.
Popis preporučene
dopunske literature
(knjige, časopisi)
ECTS 2,0
10
(pismeni, usmeni,
praktični)
Način praćenja kvalitete Procjena u tijeku nastave, vođenje evidencije o obavljenoj
i uspješnosti izvedbe nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o kvaliteti nastave i
predmeta nastavnika, koja se analizira na razini specijalističkog studija
i fakulteta.
DETALJNA RAZRADA PREDMETA Broj sati P/S/V

KLINIČKE SLIKE POREMEĆAJA
„SELF“-a
1. Pojam psihologije selfa 2 P M. Peršić- Brida
2. Kliničke slike poremećaja selfa 2 P R. Gregurek
3. Shizofrenija i teorija selfa 2 P M. Peršić-Brida
4. Granična struktura ličnosti 2 P R. Gregurek
5. Depresija u tumačenju poremećaja 2 S V. Rudan
selfa
6. Lažni self i tijelo 2 S V. Rudan
Ukupno 12
Naslov predmeta TEORIJSKE OSNOVE PSIHOANALITIČKE TERAPIJE

Imena Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; doc. dr. sc. Ivan Begovac,
nastavnika/suradnika na doc. dr. sc. Zorana Kušević; prof. dr. sc. Rudolf Gregurek;
predmetu prim. dr. sc. Vedran Bilić
Okvirni sadržaj predmeta Razvoj psihoanalize. Prijenos: teorijske osnove. Prijenos i
(50-100 riječi) struktura ličnosti. Prijenos u terapijskom procesu.
Protuprijenos. Empatija. Otpori. Radni savez. Specifičnosti
pojedinih faza terapije (početna faza, središnja faza,
završna faza). Konfrontacija i klarifikacija. Interpretacija.
Prorada. Povijesni pregled analize snova. Interpretacija
snova. Novi doprinosi teoriji snova.
Klasifikacije psihoterapijskih tehnika. Psihoterapijski
intervju. Suportivne psihoterapije. Psihoterapija
pobuđene tjeskobe. Kratka dinamska psihoterapija.
Vremenom ograničena psihoterapija. Granice kratke
psihoterapije. Klinička psihoterapija. Integralna klinička
psihoterapija. Kratkotrajna psihoterapija i emocionalne
krize. Psihoanalitička psihoterapija. Individualna
11
psihoterapija i znanost psihodinamike. Mogućnost
vrednovanja dinamičke psihoterapije.
Razvijanje općih i Stjecanje specifičnih znanja o klasifikacijiji
specifičnih kompetencija psihoterapijskih tehnika. Psihoterapijskom intervjuu.
(20-30 riječi) Suportivnoj psihoterapiji.
nastave, način sudjelovanja
polaznika u provedbi
predmeta (predavanja,
vježbe, seminari, seminarski
studies), i sl.)
Popis literature potrebne 1. Chessick RD: Dialogue Concerning Contemporary
za studij i polaganje ispita Psychodynamic Therapy. Aronson, Northvale, NJ, 1996.
(2-3 udžbenika) 2. Freud S: Standard Edition of the Complete
Psychological Works of Sigmund Freud, 23 vols. Hogarth
3. Gabbard GO, Lazar SG, Hornberger J, Spiegel D: The
economic impact of psychotherapy: A review. Am J
Psychiatry 154:147, 1997.
4. Gabbard GO: Psychodynamic Psychiatry in Clinical
Practice: The DSM-IV Edition. American Psychiatric Press,
Washington, DC, 2001.
5. Gill MM: Psychoanalysis and psychotherapy: A revision.
Int Rev Psychoanal 11:161, 1984..
6. Kernberg P: Individual psychotherapy. In
Comprehensive Textbook of Psychiatry, ed 7, H Kaplan, B
Sadock, editors. Williams & Wilkins, Baltimore, 2000.
7. Klein M: Contributions to Psychoanalysis, 1921–45.
Hogarth Press, London, 1948.
Popis preporučene 1. Klein M: Contributions to Psychoanalysis, 1921–45.
dopunske literature Hogarth Press, London, 1948.
(knjige, časopisi) 2. Kohut H: Analysis of the Self. International Universities
Press, New York, 1984.
3. Reich W: Character Analysis. Touchstone Books, New
York, 1974.
4. Sandler J: Countertransference and role-
responsiveness. Int J Psychoanal 3:43, 1976.
ECTS 7,0
Način praćenja kvalitete i Procjena u tijeku nastave, vođenje evidencije o obavljenoj
uspješnosti izvedbe nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o kvaliteti nastave
predmeta i nastavnika, koja se analizira na razini specijalističkog
12
studija i fakulteta.
TEORIJSKE OSNOVE
PSIHOANALITIČKE TERAPIJE
1. Razvoj psihoanalize 1 P R. Gregurek
2. Psihoanalitička psihoterapija 1 P V. Rudan
3. Vanjska i unutarnja stvarnost u 2 P V. Rudan
psihoanalitičkim psihoterapijama
4. Klasifikacija psihoterapijskih 2 P R. Gregurek
tehnika
5. Suportivne i sugestivne 2 P V. Rudan
psihoterapije
6. Kratka dinamska psihoterapija 2 P V. Rudan
7 Prijenos – teorijske osnove 1 P R. Gregurek
8. Protuprijenos 1 P R. Gregurek
9. Empatija 2 P V. Rudan
10. Intersubjektivnost 1 P V. Rudan
11. Prijenos i struktura ličnosti 1 S R. Gregurek
12. Radni savez 2 S Z. Kušević
13. Prijenos u terapijskom procesu 2 S V. Rudan
14. Početna faza psihoanalitičke 2 S I. Begovac
psihoterapije
15. Središnja faza psihoanalitičke 2 S V. Rudan
psihoterapije
16. Završna faza psihoanalitičke 2 S Z. Kušević
psihoterapije
17. Evaluacija psihoanalitičke teorije 2 S V. Rudan
18. Psihoterapijski intervju 2 S R. Gregurek
19. Psihoterapijski intervju 2 V V. Rudan
20. Radni savez 2 V I. Begovac
21. Suportivna psihoterapija 2 V V. Rudan
22. Autogeni trening 4 V V. Bilić
Ukupno 40
Naslov predmeta TEORIJSKE OSNOVE GRUPNE ANALIZE

Imena Prof. dr. sc. Vlasta Rudan; prof. dr. sc. Rudolf Gregurek;
nastavnika/suradnika na prof. dr. sc. Ljiljana Moro; doc. dr. sc. Ivan Begovac; doc.
predmetu dr. sc. Zorana Kušević, prim. dr. sc. Vedran Bilić,
13
Okvirni sadržaj predmeta Povijesni pregled. Područje primjene. Okvir grupne
(50-100 riječi) analize. Terapeut u grupi. Fenomeni grupe. Matriks grupe.
Teški pacijent u grupnoj analizi (narcistički pacijent,
borderline, psihotički i psihosomatski pacijent). Transfer i
otpor u grupnoj analizi. Komunikacija, interakcija i
participacija u grupi. Terapijske intervencije u grupi.
Odnos grupne analize s drugim grupnim tehnikama.
Velika grupa.
Razvijanje općih i Zadovoljavajuće (specijalističko) poznavanje svih
specifičnih kompetencija aspekata grupne analize i njene primjene u liječenju
(20-30 riječi) psihičkih poremećaja.
vježbe, seminari, seminarski
studies), i sl.)
Popis literature potrebne 1. Ezriel H: Psychoanalytic group therapy. In Group
za studij i polaganje ispita Therapy: 1973, An Overview, LR Wolberg, EK
(2-3 udžbenika) Schwartz, editors. Intercontinental Medical Book, New
York, 1973.
2. Foulkes S.H: Introduction to Group-Analytic
Psychotherapy, Heinemann, London, 1983.
3. Foulkes SH: Group process and the individual in the
therapeutic group. Br J Med Psychol 34:23, 1961.
4. Freud S: Group psychology and analysis of the ego. In
Standard Edition of the Complete Psychological Works
of Sigmund Freud. Hogarth, London, 2001.
5. Gregurek, R. Countertransference problems in the
treatment of a mixed group of war veterans and female
partners of war veterans. Croatian Med J 40(4); 493-
497; 1999.
6. Kaplan HI, Sadock BJ, editors: Comprehensive Group
Psychotherapy, ed 4. Williams & Wilkins, Baltimore,
2001.
7. Klain, E i sur: Grupna analiza, Medicinska naklada
Zagreb, Zagreb, 1996.
8. Kreeger L: The Large Group, Consoble, London, 1975.
9. McCallum M, Piper WE: Personality disorders and
response to group-oriented evening treatment. Group
Dynamics 3:3, 1999.
10. Rutan JS, Stone WS, editors: Psychodynamic Group
Psycotherapy. Guilford, New York, 1993.
11. Yalom D.I: The Theory and Practice of Group
14
Psychotherapy, Basis Books Inc, New York, 2002.
Popis preporučene Rice C: Group therapists, poets and other artists:
dopunske literature Reflections on God, the devil, and projective identification.
(knjige, časopisi) Int J Group Psychother 48:107, 1998.
ECTS 7,0
uspješnosti izvedbe nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o kvaliteti nastave
predmeta i nastavnika, koja se analizira na razini specijalističkog
Detaljna razrada predmeta Sati P/S/V Nastavnik
TEORIJSKE OSNOVE GRUPNE
ANALIZE
1. Povijesni pregled 2 P R. Gregurek
2. Okvir grupne analize 2 P R. Gregurek
3. Terapeut u grupi 2 P V. Rudan
4. Fenomeni grupe 2 P Z. Kušević
5. Transfer i otpor u grupnoj 2 P Lj. Moro
analizi
6. Teški pacijent u grupi ( 2 P R. Gregurek
narcistički pacijent, borderline,
psihotični i psihosomatski
pacijent)
7. Terapijske intervencije u grupi 2 P I. Begovac
8. Odnos grupne analize s drugim 2 P V. Bilić
grupnim tehnikama
9. Reakcija zrcaljenja 3 S Z. Kušević
10. Matrix grupe 3 S R. Gregurek
11. Komunikacija, interakcija i 3 S Lj. Moro
participacija u grupi
12. Terapijske intervencije u grupi 3 S R. Gregurek
13. Teški pacijent u grupi ( 3 S Z. Kušević
narcistički pacijent, borderline,
psihotični i psihosomatski
pacijent)
14. Mala grupa 9 V V. Bilić
Ukupno 40
Naslov predmeta PSIHODINAMIKA I KLINIČKE SLIKE PSIHOSOMATSKIH

POREMEĆAJA
15
Imena Prof. dr. sc. Vlasta Rudan; Doc. dr. sc. Ivan Begovac; doc. dr.
nastavnika/suradnika sc. Marijana Braš; doc. dr. sc. Darko Marčinko; doc. dr. sc.
na predmetu Igor Filipčić, doc. dr. sc. Zorana Kušević; dr. sc. Vedran Bilić,
dr. sc. Saša Jevtović
(unijeti)
Okvirni sadržaj Psihosomatika i medicina (uvod, definicija, povijest, odnos
predmeta prema medicini). Teorije psihosomatskih poremećaja
(50-100 riječi) (psihosomatski modeli ili koncepti). Psihoanalitičko
značenje psihosomatskih reakcija. Psihosomatske bolesti 1
(konverzivno neurotske bolesti, psihovegetativni sindrom;
bol, vrtoglavica, colon iritabile, smetnje spavanja, smetnje
spolnih funkcija, asthma bronchiale, atopički ekcem).
Psihosomatske bolesti 2 (peptički ulkus, ulcerozni kolitis,
Mb. Crohn, esencijalna hipertonija i druge
kardiovaskularne bolesti, reumatski artritis). Anoreksija,
bulimija, adipozitet i psihoonkologija. Psihoterapija u
psihosomatskoj medicini.
Razvijanje općih i Polaznici trebaju u potpunosti savladati teoriju i praksu sa
specifičnih kompetencija područja psihosomatski bolesti. Teorijska znanja koje se
(20-30 riječi) odnose na etiologiju psihosomatskih poremećaja temelj su
za racionalnu terapiju. Osim toga cilj je savladati
prepoznavanje različitih vrsta psihosomatskih poremećaja
i specifičnosti kliničke slike pojedinačnih i komorbidnih
stanja.
Oblici provođenja P 10, P 6, V 10
nastave, način
provedbi predmeta
studies), i sl.)
Popis literature 1. Fava GA, Freyberger H. Handbook of Psychosomatic
potrebne za studij i Medicine. Madison; International Universities Press, Inc.,
polaganje ispita 1998. Cozolino, L. The neuroscience of psychotherapy:
Building and rebuilding the human brain. New York:
(2-3 udžbenika)
Norton Professional Books, 2002.
2. Gregurek R. Suradna i konzultativna psihijatrija.
16
Psihijatrijski i psihološki problemi u somatskoj medicini.
Školska knjiga, Zagreb, 2006.
3. Selye H: The Stress of Life. McGraw-Hill, New York, 1978.
4. Solms, M., Turnball, O. The brain and the inner world.
New York: Other Press, 2002.
Popis preporučene 1. Gregurek R. Psihoterapijski pristup u
dopunske literature psihosomatskoj medicini. Medix, 2009; 83:154-156
(knjige, časopisi) 2. Gregurek R., Braš M. Psihoonkologija. Medix, 2009;
83:114-119
3. Gregurek R., Braš, M. Povijest psihosomatske
medicine i suvremene klasifikacije. Medix 2009; 83:92-95
4. Gregurek, R., Labar, B., Mrsić, M., Batinić, D., Ladika,
I., Bogdanić, V., Nemet, D., Skerlev, M., Jakić-Razumović, J.,
Klain, E. Anxiety as possible predictor of acute GVHD. Bone
Marrow Transplant 18: 585- 589, 1996.
5. Gregurek, R., Ladika, I., Klain, E. Denial in the
patients treated with bone marrow transplantation. Coll
Antropol 20: 345-351, 1996.
ECTS 4,0
(pismeni, usmeni,
praktični)
predmeta nastavnika, koja se analizira na razini specijalističkog
PSIHODINAMIKA I KLINIČKE sati
SLIKE PSIHOSOMATSKIH
POREMEĆAJA
1. Povijesne odrednice 2 P R. Gregurek
psihosomatske medicine
2. Psihosomatske bolest 2 P R. Gregurek
3. Odnos tjelesnog i psihičkog u 2 P R. Gregurek
nastanku bolesti
4. Psihopatološki fenomeni u 2 P I. Filipčić
psihosomatskoj medicini
5. Kliničke slike psihosomatskih 2 P R. Gregurek
bolesti
6. Terapija psihosomatskih bolesti - 2 S V. Rudan
psihoterapijski pristup
7. Terapija psihosomatskih bolesti - 1 S D. Marčinko
farmakološki pristup
8. Psihoonkologija 1 S M. Braš
17
9. Specifičnosti transplantiranih 1 S R. Gregurek
bolesnika
10. Psihosomatske bolesti dječje dobi 1 S I. Begovac
11. Kardiovaskularni sustav 2 V V. Bilić
12. Endokrini sustav 2 V S. Jevtović
13. Pedijatrija 2 V Z. Kušević

14. Psihoonkologija 2 V M. Braš
15. Transplantacijska medicina 2 V R. Gregurek
Ukupno 26
Naslov predmeta ODABRANA POGLAVLJA IZ PSIHIJATRIJE

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš
Imena Prof. dr. sc. Dražen Begić; doc. dr. sc. Igor Filipčić; prof.
nastavnika/suradnika na dr. sc. Miro Jakovljević; prof. dr. sc. Vlado Jukić; doc. dr.
predmetu sc. Darko Marčinko; prof. dr. sc. Vesna Medved; doc. dr.
sc. Marina Šagud; dr. sc. Nikolina Jovanović; doc. dr. sc.
Zorana Kušević; doc. dr. sc. Martina Rojnić-Kuzman
(unijeti)
Okvirni sadržaj Epidemiologija i klasifikacija psihijatrijskih poremećaja.
predmeta Anksiozni poremećaji. Poremećaji raspoloženja.
(50-100 riječi) Shizofrenija i drugi psihotični poremećaji. Alkoholizam i
druge ovisnosti. Poremećaji osobnosti. Hitna i krizna
stanja. Organski mentalni poremećaji. Farmakoterapija
psihijatrijskih poremećaja. Građansko pravni status i
radna sposobnost duševnih bolesnika. Dječja i
adolescentna psihijatrija – klasifikacija i dijagnostika
Razvijanje općih i Cilj predmeta je naučiti pravovremeno i ispravno
specifičnih kompetencija dijagnosticirati i započeti liječenje u redovnoj
(20-30 riječi) psihijatrijskoj praksi, te spriječiti kronifikaciju bolesti i
pojavu komorbidnih psihijatrijskih ili tjelesnih stanja.
Cilj je nadalje ovladati dijagnostičkim i biološkim
terapijskim postupcima, upoznati ocjenske ljestvice za
procjenu i praćenje liječenja, što će osigurati
učinkovitije liječenje, a time i bolje zbrinjavanje i
rehabilitaciju ovih bolesnika.
18
nastave, način
provedbi predmeta
studies), i sl.)
Popis literature 1. David Semple & Roger Smyth: Oxford Handbook of
potrebne za studij i Psychiatry, OUP Oxford, 2nd edition (2009.)
polaganje ispita 2. Kaplan H, Sadock B: Kaplan and Sadock's Synopsis of
psychiatry Behavioural Sciences/Clinical Psychiatry,
(2-3 udžbenika)
Tenthth Edition, 2007.
3. Hotujac Lj: Psihijatrija, udžbenik
Popis preporučene 1. Mihaljević-Peleš, A I Šagud M. Antidepresivi u
dopunske literature kliničkoj praksi, priručnik uz Tečaj trajnog medicinskog
(knjige, časopisi) usavršavanja 2009. i 2011.
2. Mihaljević-Peleš, A I Šagud M. Antipsihotici u kliničkoj
praksi, priručnik uz Tečaj trajnog medicinskog
usavršavanja 2010. i 2012.
ECTS 4,0
Način polaganja ispita Završni test s višestrukim izborom odgovora i usmeni
(pismeni, usmeni, ispit
praktični)
Način praćenja kvalitete i Procjena u tijeku nastave, vođenje evidencije o
uspješnosti izvedbe obavljenoj nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o
predmeta kvaliteti nastave i nastavnika, koja se analizira na razini
specijalističkog studija i fakulteta.
ODABRANA POGLAVLJA IZ sati
PSIHIJATRIJE
Epidemiologija i klasifikacija 1 P D. Begić
psihijatrijskih poremećaja
Anksiozni poremećaji 2 S D. Begić
Poremećaji raspoloženja 3 2 P/1S A. Mihaljević-Peleš
Shizofrenija i drugi psihotični 3 1P/2V V. Medved
poremećaji
Poremećaji osobnosti 3 1P/2V D. Marčinko
Hitna i krizna stanja u psihijatriji 1 S I. Filipčić
Organski uzrokovani psihički 2 1P/1S M. Šagud
poremećaji
Alkoholizam 2 V N. Jovanović
Druge ovisnosti 2 V M. Rojnić Kuzman
19
Opći principi farmakoterapije psihičkih 2 P M. Jakovljević
poremećaja
Građansko pravni status i radna 3 1P/2V V. Jukić
sposobnost duševnih bolesnika
Dječja i adolescentna psihijatrija – 1 P Z. Kušević
klasifikacija i dijagnostika
Ukupno 25
Naslov predmeta TEORIJSKE OSNOVE KOGNITIVNO-BIHEVIORALNE

TERAPIJE
Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić
Imena nastavnika/ Prof. dr. sc. Dražen Begić, mr.sc. Nada Anić, mr.sc. Andreja
suradnika na predmetu Kostelić-Martić
(unijeti)
Okvirni sadržaj Integrativni pristup psihičkim poremećajima;
predmeta Biopsihosocijalni pristup zdravlju i bolesti; Bihevioralna
(50-100 riječi) paradigma – klasično uvjetovanje; instrumentalno
uvjetovanje; učenje po modelu. Kognitivna paradigma –
kognitivni procesi i emocije; kognitivni modeli. Osnovne
pretpostavke kognitivno-bihevioralne terapije. Razvoj
kognitivno-bihevioralne terapije. Područje primjene
kognitivno-bihevioralne terapije. Terapijski proces:
terapijski ciljevi, terapeutova funkcija i uloga, klijentov
doživljaj terapije, odnos između terapeuta i klijenta.
Kombinacija kognitivno-bihevioralne terapije i ostalih
terapija. Znanstveni dokazi učinkovitosti kognitivno-
bihevioralne terapije.
Razvijanje općih i Studenti će proširiti i unaprijediti znanja o biološkim,
specifičnih kompetencija motivacijskim, kognitivnim, emocionalnim, društvenim i
(20-30 riječi) kulturalnim faktorima koji pridonose stvaranju i naročito
održavanju psihičkih poremećaja. Razumjet će i znati
primijeniti biopsihosocijalni pristup različitim psihičkim
smetnjama. Studenti će steći znanja o bihevioralnoj i
kognitivnoj paradigmi u razumijevanju psihičkih procesa.
Studenti će upoznati opća načela KBT-a, te njen razvoj. Moći
će prepoznati područja primjene ove terapije, terapijski
proces, načine kombinacije s drugim terapijama, te
20
znanstvene dokaze o učinkovitosti.
nastave, način
provedbi predmeta
studies), i sl.)
Popis literature 1. Beck JS. (2007). Kognitivna terapija: osnove, educiranje i
potrebne za studij i uvježbavanje. Naklada Slap, Jastrebarsko
polaganje ispita 2. Hawton K, Salkovskis PM, Kirk J, Clark DM. (2008).
Kognitivno-bihevioralna terapija za psihijatrijske probleme.
(2-3 udžbenika)
Naklada Slap, Jastrebarsko.
Popis preporučene Leahy, R.L., Holland,S.J., McGinn,L.K. (2000). Treatment Plans
dopunske literature and Interventions for Depression and Anxiety Disorders. NY,
(knjige, časopisi) London: The Guilford Press
Dattilio,F.M. (2012). Kognitivno-bihevioralna terapija parova
i obitelji: opći vodič za kliničare. Naklada Slap, Jastrebarsko
Begić D. Suvremeno liječenje anksioznih poremećaja,
priručnik uz Tečaj trajnog medicinskog usavršavanja 2009. i
2011.
Jokić-Begić, N. (2010). CBT and neuroscience: towards closer
integration. Psihologijske teme, 19(2), 235-254.
ECTS 8,0
(pismeni, usmeni,
praktični)
uspješnosti izvedbe nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o kvaliteti nastave i
i fakulteta.
TEORIJSKE OSNOVE
KOGNITIVNO-BIHEVIORALNE
TERAPIJE
1. Integrativni pristup psihičkim 5 P N. Jokić-Begić

poremećajima;
2. Biopsihosocijalni pristup zdravlju 10 V N. Jokić-Begić
i bolesti;
3. Bihevioralna paradigma – klasično 5 P A. Kostelić-Martić
uvjetovanje; instrumentalno
21
uvjetovanje; učenje po modelu.
4. Kognitivna paradigma – kognitivni 5 P A. Kostelić-Martić
procesi i emocije; kognitivni
modeli.
5. Osnovne pretpostavke kognitivno- 3 S N. Jokić-Begić
6. Razvoj kognitivno-bihevioralne 3 P N. Jokić-Begić
terapije.
7. Područje primjene kognitivno- 2 P N. Anić
8. Terapijski proces: terapijski 5 S N. Anić
ciljevi, terapeutova funkcija i
uloga, klijentov doživljaj terapije,
odnos između terapeuta i klijenta.
9. Kombinacija kognitivno- 2 S D. Begić
bihevioralne terapije i ostalih
terapija.
10. Znanstveni dokazi učinkovitosti 5 S N. Jokić-Begić
kognitivno-bihevioralne terapije.
Ukupno 45
Naslov predmeta PSIHOTERAPIJA PSIHOZA

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Slađana Ivezić-Štrkalj
Imena nastavnika/ dr. sc. Branka Restek Petrović, dr. sc. Marija Kušan Jukić
suradnika na predmetu
Okvirni sadržaj predmeta Cilj predmeta je razumijevanje psiholoških faktora koji
(50-100 riječi) doprinose razvoju poremećaja sa psihozom, psihološkog
razumijevanja psihotičnih simptoma, prepoznavanja značajki
transfera i kontratransfera, uspostavljanje terapijske alijanse
sa oboljelima od psihoze, modifikacija psihodinamskog
pristupa u liječenju oboljelih od psihoza u odnosu na druge
psihičke poremećaje te značaj psiholoških faktora i
postupaka u sveobuhvatnom liječenju oboljelih sa psihozom.
Razvijanje općih i Polaznici će tijekom ovog kolegija steći znanja o psihološkom
specifičnih kompetencija razumijevanju poremećaja sa psihozom u okviru
(20-30 riječi) sveobuhvatnog psiho-bio –socijalnog modela. Steći će
vještine za psihodinamsku formulaciju poteškoća i primjenu
22
psihoterapijskog pristupa u terapijskom pristupu oboljelima
s psihozom, principima organizacije terapijske sredine.
Naučiti će potrebne modifikacije tehnike za psihoterapijski
rad s oboljelima od psihotičnog poremećaja u odnosu na
druge dijagnostičke kategorija.
Oblici provođenja P 10, S 10, V 10.
vježbe, seminari,
seminarski radovi, analize
posebnih slučajeva i
primjera (case studies), i sl.)
Popis literature potrebne 1. Štrkalj Ivezić S i Urić Psihološki pristup u liječenju osoba s
za studij i polaganje ispita iskustvom psihoze- ( priručnik u pripremi za tisak)
(2-3 udžbenika) 2. Klein M, Zavist i zahvalnost Zagreb:Naprijed 1983.
3. Pao P. N Schizophrenic disorder. New York: Int. Univ.
Press: 1979.
4. Restek Petrović. Orešković Krezler N. Mihanović M, Štrkalj
Ivezić S. Grupna psihoterapija u rehabilitaciji psihotičnih
bolesnika Jukić, Vlado ( ur. ) ; Pisk, Zoja ( ur. ) , Psihoterapija.
Škole i psihoterapijski pravci u Hrvatskoj danas, Zagreb,
2008, str. 270-274.
Popis preporučene 1. Searles H, Collected papers on schizophrenia and related
dopunske literature subjects. New York: Int. Univ. Press: 1965
(knjige, časopisi) 2. From Reichmann F Psychoanalysis and psychotherapy.
Chicago: Univ. of Chicago press: 1974
3. Feinsilver D B (editor) Towards a Comprehensive Model
for Schizophrenic Disorders Hillsdale , New Jersey. London :
The Analytic Press 1986
4. Karon B P The Tragedy of Schizophrenia without
Psychotherapy Journal of American Academy of
Psychoanalysis and Dynamic therapy 31; 2003 89 – 118
5. Rockland L H Supportive therapy A Psychodynamic
Approach New York : Basic Books Inc. Publisheres,1999.
6. Arieti S Interpretattion of Schizophrenia London; Croscby
Lockwood Staples, 1974.
ECTS 5,0
Način polaganja ispita Pismeni i usmeni
i fakulteta.
PSIHOTERAPIJA PSIHOZA sati
23
1. Psihodinamsko tumačenje 2 P S. Štrkalj-Ivezić
poremećaja s psihozom: objektni
odnosi, obrane
2. Specifičnosti transfera i 2 P S. Štrkalj-Ivezić
kontratransfera u radu s osobama s
psihotičnim poremećajem
3. Principi psihoterapije za rad sa 2 P S. Štrkalj-Ivezić
osobama s psihozom
4. Grupna psihoterapija za osobe s 2 P S. Štrkalj-Ivezić
psihozom
5. Suportivna psihodinamska 2 P S. Štrkalj-Ivezić
psihoterapija za osobe s psihozom
6. Suportivna psihodinamska 2 S S. Štrkalj-Ivezić
psihoterapija za osobe s psihozom
7. Obiteljska psihoterapija za oboljele 2 S S. Štrkalj-Ivezić
od psihotičnih poremećaja
8. Kognitivno bihevioralni pristup u 2 S M. Kušan Jukić
liječenju psihotičnih poremećaja
9. Agresivnost kod psihotičnih 2 S S. Štrkalj-Ivezić
poremećaja
10. Psihodinamsko razumijevanje 2 S S. Štrkalj-Ivezić
stigme psihičke bolesti
11. Grupna psihoterapija 3 V B. Restek Petrović
12. Obiteljska psihoterapija 4 V S. Štrkalj-Ivezić
13. Kognitivno bihevioralna 3 V M. Kušan Jukić
psihoterapija psihoza
Ukupno 30
Naslov predmeta PSIHOTERAPIJSKI PRISTUP U BOLNIČKIM UVJETIMA

(KLINIČKA PSIHOTERAPIJA)
Ime nositelja predmeta Doc. dr. sc. Mirna Peršić-Brida
Imena nastavnika/ Prof. dr.sc. Rudolf Gregurek, prim. dr. sc. V. Bilić, doc. dr. sc.
suradnika na predmetu Z. Kušević
(unijeti)
Okvirni sadržaj Suvremena klinička psihoterapija postupno se razvila iz
predmeta pojedinih terapijskih škola i prelazi u terapijske sustave.
(50-100 riječi) Psihoterapijski sustavi pojedinih institucija ovise o
postojećim uvjetima i ne može se govoriti o jedinstvenoj
24
koncepciji grupnog rada. Grupna psihoterapija u uvjetima
bolničkog liječenja može se smatrati adekvatnom, ukoliko
se prilagodi stvarnosti sredine u kojoj se provodi. Iz toga
proizlaze razlike pojedinih sistema. Grupna psihoterapija u
uvjetima bolničkog liječenja ovisit će o lokaciji, terapijskim
mogućnostima i terapijskim ciljevima. U stacionaru
bolesnici i terapeuti provode veći dio vremena zajedno,
stoga je važno zajedničko poštivanje dnevnog programa.
Zbog intenziviranja terapijskog učinka, koji se postiže
kombinacijom raznih grupnih postupaka, potrebno je
sudjelovanje svih u terapijskim aktivnostima.
Razvijanje općih i Polaznici će tijekom ovog kolegija steći znanja o liječenju
specifičnih kompetencija koje je usmjereno na održavanje medikacije i informiranju
(20-30 riječi) bolesnika o bolesti kroz suportivni i edukativni pristup.
nastave, način
provedbi predmeta
studies), i sl.)
Popis literature 1. Yalom, ID, Inpatient Group Psychotherapy, Basic Books,
potrebne za studij i New York, 1983.
polaganje ispita 2. Yalom, ID:, Leszcz, M; (Ed.).Theory and Practice of Group
Psychotherapy, Fifth Edition ,Basic Books, 2005.
(2-3 udžbenika)
3. Clarke I., Wilson, H (Ed.). Cognitive Behaviour Therapy
for Acute Inpatient Mental Health Units: Working with
Clients, Staff and the Milieu, Routledge, New York, 2008.
4. Brabender, V., Fallon, A (Ed.). Models of Inpatient Group
Psychotherapy Hardcover, Amer Psychological Assn; 1st
edition, 1993.
5. Ruttan, CA., Scott Rice, J (Ed.). Inpatient Group
Psychotherapy: a Psychodynamic Perspective, Macmillan
Publishing Company, 1987.
6. Gregurek, R.: Somatizacija “ovdje i sada” kao izraz
anksioznosti u velikoj grupi. Psihoterapija 26; 59-71, 1996.
Popis preporučene 1. Bartak et al. Effectiveness of Outpatient, Day Hospital,
dopunske literature and Inpatient Psychotherapeutic Treatment for Patients
(knjige, časopisi) with Cluster B Personality Disorders Psychother
Psychosom. 2011;80:28–38
2. Johnson, D. R., Rosenheck, R., Fontana, A., & Lubin, H.
Outcome of intensive inpatient treatment for combat-
related posttraumatic stress disorder. Am J Psychiatry,
1996; 153, 771–777.
25
3. Kosters, M et al. A Meta-Analytic Review of the
Effectiveness of Inpatient. Group Psychotherapy Group
Dynamics: Theory, Research, and Practice, 2006, Vol. 10,
No. 2, 146–163
ECTS 4,0
(pismeni, usmeni,
praktični)
PSIHOTERAPIJSKI PRISTUP U sati
BOLNIČKIM UVJETIMA (KLINIČKA
PSIHOTERAPIJA)
1. Principi grupne psihoterapije u 2 P R. Gregurek
bolničkim uvjetima
2. Klinički setting grupne psihoterapije 2 P M. Peršić-Brida
u bolnici
3. Brza izmjena članova grupe u bolnici 2 P M. Peršić-Brida
4. Specifični fenomeni grupe u bolnici 2 P M. Peršić-Brida
5. Transfer i otpor u grupi u bolnici 2 P R. Gregurek
6. Strategija i tehnike vođenja grupe u 2 S R. Gregurek
bolnici
7. Konflikti u grupi u bolnici 2 S M. Peršić-Brida
8. Razlike između bolničkih i 2 S V. Bilić
ambulantnih grupa
9. Uloga voditelja grupe u bolnici 2 S M. Peršić-Brida
13. Teški pacijent u grupi (narcistički 2 S Z. Kušević
pacijent, borderline, psihotični i
psihosomatski pacijent)
14. Male grupe u bolnici 4 V V. Bilić
Ukupno 24
Naslov predmeta POREMEĆAJI OSOBNOSTI

Vrsta (obavezni/izborni) Izborni
Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek;
Imena nastavnika/ Prof. dr. sc. Dražen Begić, prof dr. sc. Nataša Jokić-Begić,
suradnika na predmetu prof. dr. sc. Vlasta Rudan; prof. dr. sc. Alma Mihaljević-
Peleš; doc. dr. sc. Darko Marčinko; doc. dr. sc. Marina
Šagud; doc. dr. sc. Ivica Begovac; doc. dr. sc. Zorana
26
Kušević; dr. sc. Milena Skočić
(unijeti)
Okvirni sadržaj Cilj kolegija je upoznavanje s razvojem ličnosti u
predmeta cjeloživotnoj perspektivi i teorijskim pristupima razvoja
(50-100 riječi) ličnosti, te s poremećajima. U uvodnom dijelu će biti
ukratko predstavljeni i uspoređivani osnovni teoretski
pristupi u psihologiji ličnosti (osobinski pristup;
psihoanalitički pristup; kognitivni pristup; pristup teorija
učenja; humanistički pristup). Uz kritički osvrt, bit će
uspoređene različite teorije ličnosti. Bit će prikazana
razvojna perspektiva u razumijevanju ličnosti, s naglaskom
na stabilnost i promjene osobina ličnosti. Raspravljat će se
o granici između „zdrave“ i „patološke“ ličnosti. Posebno će
se obraditi odnos ličnosti i psihofizičkog zdravlja.
Poremećaji ličnosti su heterogena skupina poremećaja, a
smatra ih se trajnim, nefleksibilnim obrascima ponašanja,
devijantnim u odnosu na kulturalna očekivanja, te izvorom
stresa i poremećenog funkcioniranja. Poremećaji osobnosti
su dugotrajni model unutrašnjeg doživljavanja i ponašanja
koji izrazito odstupa od očekivanog s obzirom na
kulturalnu pripadnost osobe, pervazivan je i nefleksibilan,
ima početak u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, stabilan je
tijekom vremena, te dovodi do smetnji ili oštećenja.
Razvijanje općih i Polaznik će tijekom ovog kolegija steći znanja o osnovnim
specifičnih kompetencija teoretskim pristupima proučavanju ličnosti i moći će se
(20-30 riječi) kritički osvrnuti na njih. Razumjet će cjeloživotnu
perspektivu u razvoju ličnosti. Znat će kritički promišljati o
granici između uobičajenih varijacija osobina ličnosti i
psihopatoloških odstupanja, te ovladati s konkretnim
dijagnostičkim i terapijskim postupcima u pristupu
osobama oboljelim od poremećaja osobnosti.
Oblici provođenja P 14, S 6, V 4.
nastave, način
provedbi predmeta
studies), i sl.)
Popis literature 1. Kaplan and Sadock's Synopsis of Psychiatry: Behavioral
27
potrebne za studij i Sciences/Clinical Psychiatry; Lippincott Williams &
polaganje ispita Wilkins; 9th edition; 2009.
(2-3 udžbenika) 2. Gabbard GO. Psychodynamic Psychiatry in Clinical
Practice, The DSM-IV Edition. Washington D.C.: American
Psychiatric Press; 1994.
3. Perwin LA, John OP. Handbook of Personality: Theory
and research. New York, London: The Guilford Press, 1999.
4. Ingram RE, Price JM. Vulnerability to Psychopathology.
Risk across the Lifespan. New York, London: The Guilford
Press, 2001.
Popis preporučene
dopunske literature
(knjige, časopisi)
ECTS 3,0
Način polaganja ispita Usmeni ispit
(pismeni, usmeni,
praktični)
POREMEĆAJI OSOBNOSTI sati
1. Teorijski pristupi ličnosti i 2 P D. Begić
njezinom razvoju, Osobinski
pristup, Pristup teorija učenja,
3. Psihoanalitički pristup 2 P R. Gregurek
4. Kognitivni pristup 2 P N. Jokić-Begić
5. Cjeloživotna perspektiva razvoja 1 P N. Jokić-Begić
ličnosti
6. Granice između „zdrave“ i 2 S N. Jokić-Begić
„patološke“ ličnosti
7. Epidemiologija i etiologija 1 P R. Gregurek
poremećaja osobnosti
8. Biologijske teorije poremećaja 2 S M. Šagud

osobnosti
9. Klinička slika poremećaja 1 P V. Rudan
osobnosti i diferencijalna
dijagnoza poremećaja osobnosti
10. Poremećaji osobnosti u 1 P I. Begovac
adolescenciji
11. Osnovne postavke 2 P V. Rudan
psihoterapijskog pristupa
28
12. Osnovne postavke 1 P A. Mihaljević- Peleš
farmakoterapijskog pristupa
13. Koncept mentalizacije u okviru 1 P D. Marčinko
poremećaja osobnosti
14. Diferencijalna dijagnoza 4 V Z. Kušević
poremećaja osobnosti – primjer
iz kliničke prakse
15. Prikaz iz stručne i znanstvene 2 S M. Skočić
literature
Ukupno 24
Naslov predmeta POREMEĆAJI U DJEČJOJ I ADOLESCENTNOJ DOBI

Imena nastavnika/ Doc. dr. sc. Ivan Begovac; prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; doc.
suradnika na predmetu dr. sc. Zorana Kušević
(unijeti)
Okvirni sadržajDječja je psihijatrija progresivno stjecala svoju autonomiju.
predmeta Izrastajući iz neurologije, opće psihijatrije i pedijatrije, ona
(50-100 riječi) u svijetu postupno stječe status zasebne medicinske
discipline, koja izučava i liječi duševno bolesno dijete ili
ono koje ima psihičke teškoće od samog rođenja pa do
završetka puberteta odnosno adolescencije. Stoga dječja
psihijatrija zahtjeva posebna umijeća da se prepoznaju i
otkriju elementi opasnog razvoja prema patološkim
mentalnim stanjima koja će remetiti ličnost u njezinu
psihološkom i socijalnom funkcioniranju tijekom života.
Dječja psihijatrija vodi brigu o više vrsta uzročnih
čimbenika: genetski, biološki, psihodinamski i socijalni
čimbenici. Polaznici će biti upoznati sa sljedećim
poremećajima: poremećaji ponašanja (poremećaji
pažnje/hiperaktivni poremećaji - ADHD), emocionalni i
socijalni poremećaji (depresije u dječjoj i adolescentnoj
dobi, strahovi i anksioznost), poremećaji socijalnih
odnosa), razvojni poremećaji (mentalna retardacija,
autizam), rizična djeca (zlostavljanja djece, seksualna
zlostavljanja), problemi u adolescenciji (obiteljski konflikti
i problemi komunikacije adolescenata), ovisnosti.
Razvijanje općih i Cilj predmeta je upoznati polaznike sa suvremenim
specifičnih kompetencija spoznajama iz ovog područja. Polaznici bi rješavali
29
(20-30 riječi) konkretne probleme iz svakodnevne medicinske prakse u
okviru djelokruga liječnika specijaliste psihijatra. Cilj je
ovladati s konkretnim dijagnostičkim i terapijskim
postupcima u pristupu oboljelima dječje i adolescentne
dobi.
nastave, način
provedbi predmeta
studies), i sl.)
Popis literature 1. Vidović V, Begovac I, Majić G, Škrinjarić J,
potrebne za studij i Grubić M, Barišić N. Dječja psihijatrija. U N. Barišić (ur.).
polaganje ispita Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada,
(2-3 udžbenika) 2009, str. 717- 758.
2. Lewis M: Child and adolescent Psychiatry. Williams /
Wilkins, Baltimore, 2004.
3. Volkmar FR, Martin A. Essentials of Lewis's child and
adolescent psychiatry. Walters Kluwer and Lippincott
Williams & Wilkins, 2011.
Popis preporučene 1. Mash EJ, Terdal LG. Assessment of Childhood Disorders
dopunske literature (3ed Ed). The Guilford Press, New York, London, 1997.
(knjige, časopisi) 2. Gabbard GO. Psychodynamic Psychiatry in Clinical
Practice, The DSM-IV Edition. Washington D.C.: American
Psychiatric Press; 1994.
ECTS 1,5
(pismeni, usmeni,
praktični)
POREMEĆAJI U DJEČJOJ I sati
ADOLESCENTNOJ DOBI
1. Etiologija i epidemiologija 1 P R. Gregurek
2. Poremećaji u dječjoj dobi 1 P I. Begovac
3. Autizam 1 S I. Begovac
30
4. ADHD 1 S I. Begovac
5. Poremećaji u adolescenciji 2 P V. Rudan
6. Emocionalni i socijalni 1 S V. Rudan
poremećaji u dječjoj i
adolescentnoj dobi
7. Terapijski pristup poremećajima 1 P V. Rudan
dječje i adolescentne dobi
(farmakoterapija, psihoterapija)
8. Dječja i adolescentna psihijatrija 2 V Z. Kušević
– primjeri iz kliničke prakse
9. Prikaz iz stručne i znanstvene 2 S Z. Kušević
literature
Ukupno 12
Naslov predmeta POREMEĆAJI HRANJENJA

Ime nositelja predmeta Doc. dr. sc. Ivan Begovac
Imena nastavnika/ Prof. dr. sc. Vesna Vidović; prof. dr. sc. Rudolf Gregurek;
suradnika na predmetu prof. dr. sc. Vlasta Rudan; doc. dr. sc. Darko Marčinko; prof.
dr. sc. Veljko Đorđević
Jezik izvođenja hrvatski jezik
Okvirni sadržaj Poremećaji hranjenja su karakterizirani teškim smetnjama
predmeta u prehrambenim navikama i ponašanju. Ovaj poremećaj
(50-100 riječi) uključuje dvije specifične dijagnoze, anoreksiju nervozu i
bulimiju nervozu. Karakteristika anoreksije nervoze je
odbijanje osobe da održi minimalnu normalnu tjelesnu
težinu. Karakteristike bulimije nervoze je ponavljanje
epizoda prejedanja nakon kojih slijede neodgovarajuće
kompenzatorno ponašanja, kao što je samoinducirano
povraćanje, zloporaba laksativa, diuretika ili drugih
lijekova post ili prekomjerno gimnasticiranje. Osnovna
karakteristika i anoreksije nervoze i bulimije nervoze je
poremećaj percepcije oblika vlastitog tijela i težine.
Prevalencija kod žena u kasnijoj adolescenciji i ranoj
odrasloj dobi pokazuje da 0,5- 1,0% osoba zadovoljava sve
kriterije za anoreksiju nervozu. Etiologija ovog poremećaja
još nije u potpunosti poznata i uključuje obiteljsku
predispoziciju uz genetsku sklonost.
Razvijanje općih i Cilj predmeta je upoznati studente sa suvremenim
31
specifičnih kompetencija spoznajama iz ovog područja. Studenti bi rješavali
(20-30 riječi) konkretne probleme iz svakodnevne medicinske prakse u
okviru djelokruga liječnika specijaliste psihijatra. Cilj je
ovladati konkretnim dijagnostičkim i terapijskim
postupcima u pristupu osobama oboljelim od poremećaja
hranjenja.
Oblici provođenja P 3, S 5, v 4
nastave, način
provedbi predmeta
studies), i sl.)
Popis literature 1. Alexander-Mott, L. & Lumsden, D. B. (Eds.).
potrebne za studij i Understanding eating disorders:Anorexia nervosa, bulimia
polaganje ispita nervosa and obesity. Washington, DC: Taylor & Francis.,
1994
(2-3 udžbenika)
2. MacSween, M. Anorexic bodies: A feminist and
sociological perspective on anorexia nervosa. New York,
NY: Routledge., 1993.
3. Hutchison, M. G. (1985). Transforming body image. New
York, NY: The CrossingPress.
4. Vidović, V. Anoreksija i bulimija. Biblioteka Časopisa
Psiha, Zagreb, 1998.
Popis preporučene 1. Palazzoli MS. Self-Starvation: From Individual to Family
dopunske literature Therapy in the Treatment of Anorexia Nervosa. London.
(knjige, časopisi) Chauser. Cambridge. Harvard University Press, 1974
ECTS 1,5
(pismeni, usmeni,
praktični)
32
Detaljna razrada predmeta
Broj sati P/S/V Nastavnik
POREMEĆAJI HRANJENJA
Povijest i epidemiologija poremećaja
1. 1 P V. Vidović
hranjenja
2. Etiologija poremećaja hranjenja 1 P V. Rudan
3. Anoreksija nervoza - klinička slika 3 S I. Begovac
4. Bulimija nervoza – klinička slika 1 S V. Rudan
5. Pretilost – dijagnostika i liječenje 1 P V. Đorđević
6. Pretilost – dijagnostika i liječenje 2 V V. Đorđević
Terapijski pristup poremećajima
7. hranjenja (farmakoterapija, 1 S D. Marčinko
psihoterapija)
Terapijski pristup poremećajima
8. hranjenja (farmakoterapija, 2 V R. Gregurek
psihoterapija)
Ukupno 12
33
Naslov predmeta OBITELJSKA TERAPIJA I SCENSKO-EKSPRESIVNA
GRUPNA TERAPIJA
Imena nastavnika/ Doc. dr. sc. Ivan Begovac; prof. dr. V. Rudan, doc. dr. sc.
suradnika na predmetu Darko Marčinko; prof. dr. sc. Vesna Vidović
Okvirni sadržaj Obiteljska, bračna i partnerska psihoterapija su usmjerene
predmeta prema interpersonalnim procesima koji se odigravaju
(50-100 riječi) između članova obitelji, kao prirodnog psihosocijalnog
sistema ili prirodne grupe, te između obitelji i njezine
okoline.
U svakoj obitelji postoje pravila ponašanja koja održavaju
homeostazu, zadovoljavajući svjesne i nesvjesne potrebe
pojedinaca, i tiču se različitih aspekata odnosa: fuzija ili
izolacija, dominacije – submisivnosti, aktivnosti – pasivnosti,
maskulinosti – femininosti i drugo.
Promatranje obitelji kao sustava bolje je osvijetlilo i odnos
hijerarhije i individuacije u obitelji. U toku razvoja obiteljske
terapije razvijali su se pravci kojima je naglasak više na
strukturi obitelji, ili na značajke komunikacije, ili pak na
terapijsku strategiju. Psihoanalitički i psihodinamski pristup
obiteljskoj psihoterapiji može biti usmjeren na bolju
komunikaciju među članovima, kao što se to inače čini u
individualnoj terapiji, da se dođe do integracije pojedinih
dijelova ličnosti. Grupno-analitički pristup obitelji se zasniva
na načelima grupne terapije; kao što je matriks,
komunikacija unutar totaliteta polja interakcija, po tome je
obitelj pogodno mjesto za razvoj primitivnih obrana i
komunikacija, za projekcije, poricanja i idealizacija.
Češće indikacije za liječenje predstavljaju obitelji gdje su
središnji problemi separacijsko- individuacijski problemi
34
adolescentnog člana, otežani njegovom neurotskom
strukturom i simptomatologijom te anksioznošću ostalih
članova.
U obiteljskoj psihoterapiji su važne transferno-
kontratransferne reakcije i otpori liječenju.
Razvijanje općih i Ovladati znanjima i vještinama u obiteljskoj terapiji i
specifičnih kompetencija scensko-ekspresivnoj grupnoj terapiji, indikacijama i
(20-30 riječi) teorijskim konceptima..
Oblici provođenja P 9, S 3
nastave, način
provedbi predmeta
studies), i sl.)
Popis literature 1. Box S. et al: Psychotherapy with Families: An Analytic
potrebne za studij i Approach, 1981.
polaganje ispita 2. Nikolić S: Psihodrama, Prosvjeta, Zagreb, 1995.
3. Scharff D.E: The Sexual Relationship: An Object Relations
(2-3 udžbenika)
View of Sex and the Family, 1982.
4. Scharff J.S: Psychoanalytic Explorations of the Family,
1987.
Popis preporučene 1. Nikolić, S. Mentalni poremećaji u dječjoj dobi, 3 dio,
dopunske literature Školska knjiga, 1991.
ECTS 1,5
(pismeni, usmeni,
praktični)
OBITELJSKATERAPIJA I sati
SCENSKO-EKSPRESIVNA
GRUPNA TERAPIJA
1. Bračna psihoterapija - teorijski 2 P V. Rudan
koncept
2. Obiteljska terapija- teorijski 2 P V. Vidović
koncept
3. Scensko-ekspresivna terapija 2 P V. Rudan
35
(psihodrama), osnovni
koncepti
4. Terapijski procesi u scensko- 2 P V. Rudan
ekspresivnoj terapiji
5. Transferni odnosi u scensko- 1 P I. Begovac
6. Transferni odnosi u scensko- 1 V V. Rudan
7. Transferni odnosi u bračnoj 1 V D. Marčinko
psihoterapiji
8. Transferni odnosi u obiteljskoj 1 V I. Begovac
terapiji
Ukupno 12
Naslov predmeta ISKUSTVO O SEBI U GRUPNOJ ANALIZI

Imena nastavnika/ doc. dr. sc. Zorana Kušević
suradnika na predmetu
Jezik izvođenja hrvatski jezik
(unijeti)
Okvirni sadržaj Tijekom iskustva u grupi kandidat osjeća događanja i
predmeta specifičnost grupnog procesa i dobiva osnovni uvid u
(50-100 riječi) međuodnos ja i drugi. To je moguće postići jedino
iskustvom u maloj grupi koja uključuje 6-8 kandidata u
određenom vremenskom razdoblju.
Razvijanje općih i Cilj predmeta je upoznati kandidata s osobnim iskustvom i
specifičnih kompetencija specifičnostima grupnog procesa.
(20-30 riječi)
Oblici provođenja S 6, V 18
nastave, način
provedbi predmeta
studies), i sl.)
Popis literature 1. Bateman, A., Brown, D., Pedder, J. Introduction to
36
potrebne za studij i Psychotherapy: An Outline of Psychodynamic Principles
polaganje ispita and Practice. London: Routledge; 2000.
(2-3 udžbenika) 2. De Mare P.B: Perspectives in Group Psychotherapy,
George Allen & Unwin LTD, London, 1972.
3. Foulkes S.H: Therapeutic Group Analysis, Allen and
Unwin, London, 1964.
4. Kaplan HI, Sadock BJ, editors: Comprehensive Group
Psychotherapy, ed 4. Williams & Wilkins, Baltimore, 2001.
5. Yalom D.I: The Theory and Practice of Group
Psychotherapy, Basis Books Inc, New York, 2002.
Popis preporučene Klain,E: Grupna analiza, Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
dopunske literature
(knjige, časopisi)
ECTS 3,0
(pismeni, usmeni,
praktični)
Detaljna razrada predmeta Broj sati P/S/V Voditelj: R. Gregurek
ISKUSTVO O SEBI U GRUPNOJ
ANALIZI
1. Osnove grupne analize 6 S R. Gregurek
2. Mala grupa 18 V Z. Kušević
R. Gregurek
Ukupno 24
37
Naslov predmeta SOCIOTERAPIJA I REHABILITACIJA U PSIHIJATRIJI
Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić
Imena nastavnika/ Doc. dr. sc. Zorana Kušević, dr. sc. Marija Kušan Jukić, dr.
suradnika na predmetu med. Tihana Jendričko
(unijeti)
Okvirni sadržaj Socioterapija i rehabilitacija obuhvaćaju različite
predmeta psihosocijalne postupke s ciljem oporavka putem
(50-100 riječi) izgradnje vještina potrebnih za samostalni život i rad u
zajednici, prevenciju bolesti i invalidnosti. Zasniva se na
psihobiosocijalnom modelu bolesti, socijalnom modelu
invalidnosti, interpersonalnom učenju, principima
oporavka, osnaživanja i kvalitete života. Predmet obuhvaća
prikaz teorijskog modela i principa rehabilitacije, stvaranje
terapijskog saveza, indikacije, procjenu, plan rehabilitacije
te specifične psihosocijalne postupke: terapijska zajednica,
psihoedukacija s planom prevencije recidiva,
casemangment, rad s obitelji, radna rehabilitacija,
zapošljavanje uz podršku, trening socijalnih vještina,
specifičnosti rada s oboljelima od prve psihotične epizode,
programe borbe protiv stigme i odnos prema psihijatriji u
zajednici.
Razvijanje općih i Opće kompetencije: razumijevanje uloge rehabilitacije u
specifičnih kompetencija sveobuhvatnom planu liječenja i organizaciji psihijatrije u
(20-30 riječi) zajednici.
Specifične kompetencije: vještine terapijskog pristupa koji
potiče oporavak, procjena indikacije za rehabilitaciju i
različite psihosocijalne metode, izrada plana rehabilitacije i
suradnja s različitim sektorima, vještine za primjenu
psihosocijalnih metoda.
nastave, način
provedbi predmeta
studies), i sl.)
38
Popis literature 1. Štrkalj Ivezić S i sur. Rehabilitacija u psihijatriji,
potrebne za studij i Svitanje/PB Vrapče: Zagreb 2010
polaganje ispita 2. Štrkalj –Ivezić S.Psihoza, shizofrenija, shizioafektivni
poremećaj, bipolarni poremećaj Psihoedukacija između
(2-3 udžbenika)
informacije i psihoterapije Zagreb: Medicinska naknada/PB
Vrapče 2011
3. Međunarodna klasifikacija
funkcioniranja,onesposobljenosti i zdravlja SZO Zagreb:
Medicinska naknada 2011.
Popis preporučene 1. Morgan C, Bhugra D Principles of Social Psychiatry,
dopunske literature London . Willy Blackwel 2010
(knjige, časopisi) 2. Liberman R. P. Recovery from the disability American
Psychiatric Publishing Washington DC London England,
2008
3. Štrkalj- Ivezić i sur : Smjernice za zapošljavanja za
stručnjake i poslodavce Zagreb: Svitanje 2011.
4. Sartorius N,Schulze H Reducing the Stigma of Mental
Illness A report from a Global Programme of the World
Psychiatric Association Cambridge Univeristy Press 2005.
ECTS 1,5
Način polaganja ispita Pismeni (esej) i usmeni
(pismeni, usmeni,
praktični)
SOCIOTERAPIJA I REHABILITACIJA U sati
PSIHIJATRIJI
1. Socijalna psihijatrija i psihijatrija u 1 P S. Štrkalj Ivezić
zajednici
2. Stvaranje terapijskog saveza u 1 S S. Štrkalj Ivezić

socioterapiji i rehabilitaciji
3 Procjena i plan rehabilitacije 1 P S. Štrkalj-Ivezić
4. Terapijska zajednica 1 V T. Jendričko
5. Casemanagment 1 S S. Štrkalj Ivezić
6. Casemanagment 1 V S. Štrkalj Ivezić

7. Psihoedukacija, prevencija ponovne 1 V M. Kušan Jukić
epizode bolesti i rad s obitelji
39
8. Trening socijalnih vještina 1 V M. Kušan Jukić
9. Radna sposobnost, radna terapija, radna 1 P S. Štrkalj Ivezić

rehabilitacija i potpomognuto
zapošljavanje
10. Stigma psihičke bolesti 1 P S. Štrkalj-Ivezić
11. Deinstiuticionalizacija i programi 1 S Štrkalj-Ivezić

smještaja za oboljele od psihotičnih
poremećaja
12. Socijalne intervencije kod osoba sa 1 S Z. Kušević
duševnim poremećajima
Ukupno 12
3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata

3.3.1. Struktura studija
Studij se sastoji od 10 obveznih kolegija i 6 izbornih kolegija od kojih student bira jedan
od 3 ECTS-a ili dva od 1,5 ECTS-a, sveukupno 320 sati neposredno nastave (predavanja,
seminara i vježbi).
3.3.2. Ritam studiranja

Studij se odvija u dva semestra. U I. semestru student upisuje 6 obveznih kolegija, a u II.
semestru 4 obvezna i izborni kolegij(e). Svi kolegiji (obvezni i izborni) nose 53 ECTS
boda, a 8 ECTS bodova je predviđeno za izradu završnog specijalističkog rada.
3.3.3. Obveze polaznika u studiranju

Studenti imaju pravo i dužnost sudjelovanja u svim oblicima nastave. Studenti su
obvezni biti nazočni na najmanje 80% nastave, o čemu se vodi evidencija.
Obveza je polaznika da položi sve propisane ispite i da izradi poslijediplomski završni
rad.
3.4. Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih
poslijediplomskih studija
U suglasju s voditeljstvom poslijediplomskog studija, studenti mogu izabrati
odgovarajući predmet iz područja psihijatrije s doktorskog studija „Biomedicina i
zdravstvo“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
3.5. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova

Planira se pokretljivost studenata među fakultetima znanstvenog područja biomedicine i
zdravstva Sveučilišta u Zagrebu, te medicinskim fakultetima s drugih sveučilišta u
Hrvatskoj i Europi. Najprije će se poticati mobilnost na razini izborne nastave, možda i
40
SMU, a potom i mobilnost u sklopu obveznih predmeta (core curriculum). Uvjete
prijenosa ECTS-bodova utvrdit će matični fakulteti.
3.6. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (uz
navođenje jezika)
U predloženom programu studija ne predviđa se izvođenje nastave na engleskom
studiju. Međutim, za potrebe specijalističkih sveučilišnih studija svi predloženi, svi
kolegiji se mogu izvoditi i na engleskom jeziku.
3.7. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo
studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij
Studentima koji su izgubili status studenta može se uz molbu dopustiti nastavak studija
prema važećem nastavnom planu i programu.
Prilikom razmatranja molbe studentima će se uzeti u obzir stečeni broj ECTS bodova na
poslijediplomskom specijalističkom studiju Psihoterapija radi nastavka istog studija.
3.8. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o

apsolviranom dijelu studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja
Student koji je apsolvirao dio studijskog programa stječe pravo na potvrdu (certifikat) o
stečenim ECTS bodovima.
Studentima se mogu priznati ECTS bodovi stečeni kroz cjeloživotno obrazovanje, kao
apsolvirani dio studijskog programa (npr. završeni tečajevi stalnog usavršavanja
liječnika).
3.9. Način završetka studija

Specijalistički studij završava polaganjem svih ispita i izradom poslijediplomskog
završnog rada.
3.10. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja

Sukladno članku 3. Pravilnika o poslijediplomskim specijalističkim studijima Sveučilišta u
Zagrebu, studenti su dužni završiti studij u roku dvije godine od dana upisa.
Iznimno, voditelj studija na prijedlog Stručnog vijeća specijalističkog studija može na
zamolbu studenta odobriti produljenje studija i odrediti plaćanje dodatnih troškova, ali
ne dulje od četiri, odnosno osam godina u koje se ne računa rodiljni dopust, duža bolest i
slično.
4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa
Program specijalističkog studija Psihoterapije izvodit će se u nastavnim bazama
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uključujući KBC Zagreb, Psihijatrijsku
kliniku „Vrapče“ (Zagreb), Psihijatrijsku kliniku „Sv. Ivan“ (Zagreb) i Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu.
4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija

Navedene nastavne baze Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dostatne su za
izvođenje studijskog programa i opremljeni su suvremenom nastavnom tehnologijom.
41
Pored toga, navedene baze su prošle postupak verifikacije od strane Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi čime je utvrđeno da ispunjavaju sljedeće posebne propisane
uvjete:
a) pedagoške standarde o veličini nastavnih grupa za pojedine oblike nastave u odnosu
na raspoloživi prostor, optimalan sastav nastavnih grupa prema kriterijima fakulteta,
b) stručne uvjete – odgovarajuću razinu stručnoga rada, povezivanje stručnog i
znanstvenoistraživačkog rada, redovito stručno usavršavanje zdravstvenih djelatnika te
sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima,
c) kadrovske uvjete – visoko kvalificiran stručni kadar s najmanje jednom trećinom
zdravstvenih djelatnika koji imaju znanstvena ili istraživačka zvanja, najmanje dva
zdravstvena djelatnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora
ili redovitog profesora.
Sa svim zdravstvenim ustanovama Fakultet ima sklopljene sporazume i ugovore o

suradnji u kojima su detaljno utvrđena prava i obveze u izvođenju nastave.
4.3. Popis nastavnika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji će

sudjelovati u izvođenju predmeta poslijediplomskog studija
(zaposleni na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u kumulativnom radnom odnosu)
I. REDOVITI PROFESORI
Prezime i ime Radilište Predmet

1. Prof. dr. sc. Rudolf KBC Zagreb, Klinika za Psihodinamika i klinička slika
Gregurek psihološku medicinu neuroza
Teorijske osnove grupne analize
2. Prof. dr. sc. Dražen KBC Zagreb, Klinika za Odabrana poglavlja iz psihijatrije
Begić psihijatriju Teorijske osnove kognitivno-
bihevioralne terapije
3. Prof. dr. sc. Miro Klinika za psihijatriju, Odabrana poglavlja iz psihijatrije
Jakovljević KBC Zagreb
4. Prof. dr. sc. Vlado Jukić Klinika za psihijatriju, Odabrana poglavlja iz psihijatrije
KBC Zagreb
5. Prof. dr. sc. Vesna Klinika za psihijatriju, Odabrana poglavlja iz psihijatrije
Medved KBC Zagreb
6. Prof. dr. sc. Alma Klinika za psihijatriju, Odabrana poglavlja iz psihijatrije
Mihaljević-Peleš KBC Zagreb Poremećaji osobnosti
7. Razvojna psihologija
Prof. dr. sc. Vlasta KBC Zagreb, Klinika za
Rudan psihološku medicinu Poremećaji u dječjoj i
adolescentnoj dobi
42
II. IZVANREDNI PROFESORI
1. Prof. dr. sc. Veljko KBC Zagreb, Klinika za Poremećaji hranjenja
Đorđević psihološku medicinu
III. DOCENTI
1. Doc. dr. sc. Ivan KBC Zagreb, Klinika za Razvojna psihologija
Begovac psihološku medicinu Psihodinamika i klinička slika
neuroza
2. Doc. dr. sc. Marijana KBC Zagreb, Klinika za Psihodinamika i kliničke slike
Braš psihološku medicinu psihosomatskih bolesti
3. Doc. dr. sc. Zorana KBC Zagreb, Klinika za Razvojna psihologija
Kušević psihološku medicinu Psihodinamika i klinička slika
neuroza
4. Doc. dr. sc. Darko Klinika za psihijatriju, Psihodinamika i kliničke slike
Marčinko KBC Zagreb psihosomatskih bolesti
Odabrana poglavlja iz psihijatrije
5. Doc. dr. sc. Martina Klinika za psihijatriju, Odabrana poglavlja iz psihijatrije
Rojnić-Kuzman KBC Zagreb
6. Doc. dr. sc. Marina Klinika za psihijatriju, Odabrana poglavlja iz psihijatrije
Šagud KBC Zagreb Poremećaji osobnosti
IV. VIŠI ASISTENTI

1. Dr. sc. Nikolina Klinika za psihijatriju, Odabrana poglavlja iz psihijatrije
Jovanović KBC Zagreb
2. Dr. sc. Milena Skočić Klinika za psihijatriju, Poremećaji osobnosti
Hanžek KBC Zagreb
VI. ZNANSTVENI SURADNICI

1. Dr. sc. Saša Jevtović, KBC Zagreb, Klinika za Psihodinamika i kliničke slike
psihološku medicinu psihosomatskih bolesti
2. Dr. sc. Vedran Bilić KBC Zagreb, Klinika za Teorijske osnove psihoanalitičke
psihološku medicinu psihoterapije
Teorijske osnove grupne analize
43
POPIS NASTAVNIKA KOJI NISU ZAPOSLENICI MEDICINSKOG FAKULTETA
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU (nastavnici na drugim sveučilištima, nastavnici u
naslovnim zvanjima i suradnici bez nastavnih zvanja)
NAPOMENA: Nastavnici koji nisu zaposleni na Medicinskom fakulteta će sudjelovati samo
u izvođenju vježbi, odnosno praktičnog dijela nastave.

1. Prof. dr. sc. Nataša Filozofski fakultet Teorijske osnove kognitivno-
Jokić-Begić Sveučilišta u Zagrebu bihevioralne terapije
Poremećaji osobnosti
2. Prof. dr. sc. Ljiljana u mirovini Razvojna psihologija
Moro Teorijske osnove grupne
analize
3. Prof. dr. sc. Vesna u mirovini Razvojna psihologija
Vidović Poremećaji hranjenja
4. Prof. dr. sc. Slađana Klinika za psihijatriju, Psihoterapija psihoza
Štrkalj Ivezić (nasl. Vrapče, Zagreb Socioterapija i rehabilitacija u
izv. prof. MF Zagreb) psihijatriji
5. Doc. dr. sc. Mirna KBC Zagreb, Klinika za Psihoterapijski pristup u
Peršić-Brida (nasl. psihološku medicinu bolničkim uvjetima (klinička
docent MF Zagreb) psihoterapija)
Klinička slika poremećaja selfa
6. Doc. dr. sc. Igor Klinika za psihijatriju, Odabrana poglavlja iz
Filipčić (nasl. docent KBC Zagreb psihijatrije
MF Zagreb)
7. dr. sc. Branka Restek Psihijatrijska klinika Psihoterapija psihoza
Petrović (nasl. viši. „Sv. Ivan“, Zagreb
asist. MF Osijek)
8. Dr. sc. Gordan Majić KBC Zagreb, Klinika za Obiteljska terapija i scensko-
psihološku medicinu ekspresivna grupna terapija
9. Dr. sc. Tihana Klinika za psihijatriju, Socioterapija i rehabilitacija u
Jendričko Vrapče, Zagreb psihijatriji
10. Dr. sc. Marija Kušan Klinika za psihijatriju, Psihoterapija psihoza
Jukić Vrapče, Zagreb Socioterapija i rehabilitacija u
psihijatriji
11. Mr. sc. Andreja Filozofski fakultet Teorijske osnove kognitivno-
Kostelić-Martić Sveučilišta u Zagrebu bihevioralne terapije
12. Mr. sc. Nada Anić u mirovini Teorijske osnove kognitivno-
bihevioralne terapije
44
4.4. Podaci o svakom angažiranom nastavniku
Ime RUDOLF
Prezime GREGUREK
Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu, Klinički Bolnički Centar Zagreb
E-mail adresa gregurek@mef.hr
Adresa osobne
web stranice
Životopis Rudolf Gregurek rođen je 17. siječnja 1958. godine u Križevcima.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Oženjen je i otac
jednog djeteta.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1976. godine, a
diplomirao je 1981. godine. Obvezatni liječnički staž obavio je
tijekom 1981/82. godine u Kliničkoj bolnici “Sestara milosrdnica”, te
položio stručni ispit. Od 1982. do 1987. godine radi u DZ Križevci.
Specijalizaciju iz psihijatrije započinje 1987. godine u Klinici za
psihološku medicinu, a specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 7.
veljače 1990. godine i od tada radi kao specijalist psihijatar u Klinici
za psihološku medicinu, Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
Od 2000. godine pročelnik je Polikliničkog psihoterapijskog odjela,
Klinike za psihološku medicinu. Voditelj je Referentnog centra za
psihoterapiju Ministarstva zdravstva od 2001. godine. Od 2003.
godine predstojnik je Klinike za psihološku medicinu, KBC Zagreb
Tijekom specijalizacije završio je poslijediplomski studij iz
Psihoterapije, a magistarski rad “Somatizacija ovdje i sada kao izraz
anksioznosti u velikoj grupi” obranio je 1992. godine.
Doktorsku disertaciju pod naslovom “Psihoterapijski aspekti liječenja
bolesnika transplantacijom koštane srži” obranio je 1995. godine na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon završene psihoterapijske edukacije izabran je 1995. godine za
supervizora i edukatora iz grupne analize i individualne
psihoanalitičke psihoterapije. Od 2000. godine uži je specijalista iz
psihoterapije.
U akademskoj godini 1994/95. izabran je za asistenta u
kumulativnom radnom odnosu za predmet Psihološka medicina, na
Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu, Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, s radnim mjestom na Klinici za psihološku
medicinu. U višeg asistenta izabran je 1996. godine, u zvanje docenta
izabran je 1998. godine, a 2003. godine izabran je u zvanje
izvanrednog profesora. Pročelnik je Katedre za psihijatriju i
psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od
2006. godine do 2009. godine..
U zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 11. siječnja 2006. godine.
U nastavnim aktivnostima sudjeluje u redovitoj dodiplomskoj i
poslijediplomskoj nastavi Medicinskog fakulteteta Sveučilišta u
Zagrebu. Uveo je više novih izbornih predmeta u studij medicine, a u
okviru znanstvenog poslijedliplomskog studija Biomedicina
organizirao je i uveo metodološki predmet u I. godinu studija, a u II.
45
godini pokrenuo je i uveo više izbornih predmeta iz okvira
psihijatrije i suradne psihijatrije. Voditelj je dva stručna
poslijediplomska studija (Psihoterapija, Psihotraumatologija), pri
čemu je voditelj više kolegija u tim poslijediplomskim studijima. Od
2008. godine voditelj je kolegija Psihosomatska medicina na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Aktivno je bio uključen u više znanstvenih projekata, a bio je voditelj i
glavni istraživač projekata „Kvaliteta života kroničnih bolesnika i
transplantiranih“ (1996.-2002.), „Eksperimentalni razvoj hrvatskog
modela psihoterapije PTSP-a“ (2002.-2005.), a od 2008. godine vodi
projekt pod nazivom „Neurobiološki aspekti ljudske adaptacije na
stres i odgovor na psihoterapiju“ u okviru Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa.
Objavio je preko stotinu stručnih i znanstvenih radova, od toga 21CC
radova, 5 CC sažetaka, 1 SCI-Expanded, 22 rada u drugim
međunarodnim indeksiranim publikacijama, autor je 5 knjiga, 14
poglavlja u 10 udžbenika, više skripti, urednik je tri priručnika za
poslijediplomnsku nastavu i tečajeve trajne edukacije. Citiran je s 54
citata. Član je uredništva časopisa Liječnički vjesnik od 1999. godine.
Popis radova Gregurek R. Psychotherapy in 21st century. Psychiatr Danub. 24

objavljenih u (Supp. 3):13-48; 2012
posljednjih pet Gregurek R. Psihološka medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2011
godina Gregurek, R. Istraživana u psihoterapiji. U: Psihijatrija. Ur. T.
Frančišković i Lj. Moro i sur. Medicinska naklada, Zagreb, 60-64,
2009.
Gregurek, R. Psihoanalitička teorija i neuroznanosti. U: Psihijatrija.
Ur. T. Frančišković i Lj. Moro i sur. Medicinska naklada, Zagreb, 60-
64, 2009.
Gregurek, R., Braš, M. Česti psihijatrijski poremećaji u onkoloških
bolesnika. Ur.: M.Šamija,D. Nemet i sur. Medicinska naklada, Zagreb,
421- 431, 2010.
Gregurek, R. Posttraumatic stress disorder from neurophysiology to
psychotherapy: A Croatian experience. In interpersonnal Trauma and
its Consequences in Adulthood. Widera-Wysoczanska A. & A.
Kuczynska (Eds.) Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon
Tyne, UK., 129-139, 2010.
Gregurek, R., Brajković, L., Kalenić, B., Bras, M., Persić-Brida, M. Five
years study on impact of anxiety on quality of life in patients treated
with bone marrow transplantation. Psychiatr Danub. 2009
Mar;21(1):49-55.
Gregurek, R. Internal and External Boundaries of Supervision. Group
Analysis 2007; 40: 167-177.
Gregurek, R., Petrović, R. Utjecaj psihoterapije na moždanu
cirkulaciju – prikaz bolesnika. Liječ Vjesn 129: 265-268; 2000.
Kotrulja.,L , Tadinac., M , Jokić-Begić.,N, Gregurek.,R, A Multivariate
Analysis of Clinical Severity, Psychological Distress and
Psychopathological Traits in Psoriatic Patients .Acta Dermato-
Venereologica, 2010 May;90(3):251-6.
46
Datum zadnjeg 2003. godina izbor u redovnog profesora
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime VLASTA
Prezime RUDAN
Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu, Klinički Bolnički Centar Zagreb
E-mail adresa
Adresa osobne
web stranice
Životopis Vlasta Rudan je rođena je u Zagrebu, 11. ožujka 1948. godine.
Doktor medicine, specijalista psihijatrije, uži specijalist iz dječje i
adolescentne psihijatrije, psihoanalitičar i dječji i adolescentni
psihoanalitičar Internacionalnog psihoanalitičkog udruženja (IPA)
zaposlena na Poliklinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i
psihoterapiju Klinike za psihološku medicinu Kliničkog bolničkog
centra Zagreb, Rebro, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971.

godine s prosječnom ocjenom 4,5. Godine 1976. Završava dvogodišnji
poslijediplomski studij "Psihoterapija" na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1981. obranila je magistarski rad pod
naslovom "Prilog proučavanju uloge motivacije za psihoterapiju" na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla akademski
stupanj Magistra medicinskih znanosti. Od 1982.je Edukator iz
dinamski orjentirane obiteljske, bračne i partnerske terapije, a od
1988. Supervizor iz analitičke psihoterapije. Boravila je na
usavršavanju u SAD-u (1983-1984, te 1988. Godine). Godine Obranila
doktorat medicinskih znanosti pod naslovom "Neuroza i formiranje
spolnog identiteta u
adolescenciji" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i
stekla akademski stupanj Doktor medicinskih znanosti. Od 1998. je
uži specijalist iz dječje i adolescentne psihijatrije, 2001. Postaje
Direktni član Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja (IPA) čime
je potvđena kvalificiranost za psihoanalitičara, 2003. Psihoanalitičar
za djecu i adolescente IPA. Od 2001. Godine je docent u
kumulativnom radnom odnosu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu, 2003. Izvanredni profesor, a od 2009. je redovni profesor
u kumulativnom odnosu. Do danas napisala i objavila (sama i u
suradnji): 2 kvalifikacijska rada, 43 znanstvenih radova u
znanstvenim časopisima, 2 znanstvene knjige (monografije), 7
znanstvenih priopćenja in extenso, 5 stučnih knjiga, 6
enciklopedijskih članka i pregleda, 11 stručnih radova u časopisima s
recenzijom,8 nastavnih tekstova. Od ukupno objavljena 81rada, 57 je
47
referirano u inozemnim bazama podataka od čega 18 u CC i SSCI i 22
u bazama kao: Index Medicus, Excerpta Medica, Biol. Abstract,
ICAS:A, ABSEES, MPISA, PSIHEI, Clin. Psychol., MEDLINE, a Citiranost
radova: ukupno citata – 63 .
Popis radova 1. Marčinko D, Skočić M, Šarić M, Popović-Knapić V, Tentor B, Rudan

objavljenih u V. Countertransference in the therapy of suicidal patients – an
posljednjih pet important part of integrative treatment. Psychiatr Danub 2008;
godina 20(3):402-5.
2. Hercigonja Novkovic V, Rudan V, Pivac N, Nedic G, Muck-Seler D.
Platelet serotonin concentration in children with attention-
deficit/hyperactivity disorder. Neuropsychobiology. 2009;59(1):17-
22.2
3. Skočić M, Rudan V, Brajković L, Marčinko D. Relationship among
psychopathological dimensions, coping mechanisms, and glycemic
control in a Croatian sample of adolescents with diabetes mellitus
type 1. Eur Child Adolesc Psychiatry 2010;19(6):525-33.
4. Mestrović J, Bralić I, Flander GB, Jelavić M, Oreb IJ,
Konstantopoulos A, Kuzman M, Malović S, Miljević-Ridicki R, Miskulin
M, Mujkić A, Radonić M, Rudan V, Seso-Simić D, Simić G. Child in
contemporary Croatian society. Lijec Vjesn. 2010;132(9-10):303-8.
5. Skočić M, Marčinko D, Rudan V, Ražić A, Stipčević M. Relationship
between Psychopathological Factors and Metabolic Control in
Children and Adolescents with Insulin-Dependent Diabetes Mellitus.
Coll Antropol. 2012;36(2):467-72.
Datum zadnjeg 2009. godina izbor u redovnog profesora
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime VLADO
Prezime JUKIĆ
Naziv ustanove Klinika za psihijatriju Vrapče
E-mail adresa vlado.jukic@bolnica-vrapce.hr
Adresa osobne
web stranice
Životopis ŠKOLOVANJE:
Osnovna škola: Posušje, 1958 -1966.
Gimnazija: Posušje, 1966 - 1970.
Medicinski fakultet: Zagreb, 1970 – 1976
Specijalizacija: (iz psihijatrije) 1979-1982
Poslijediplomski studij: (Forenzička psihijatrija) Medicinski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, 1980 - 1981.
Naslov primarijus - 1993.
Subspecijalist iz forenzičke psihijatrije (2002.)
48
Subspecijalist iz socijalne psihijatrije (2006.)
RADNA MJESTA:
Medicinski centar Koprivnica: 1976 - 1977. (staž)
Dom zdravlja Poreč (1. lipnja. do 1. listopada 1977.)
Medicinski centar Sisak (1. listopada 1977. do 31. siječnja 1978.)
Neuropsihijatrijska bolnica "Dr Ivan Barbot" Popovača
(od 1. veljače 1978. do 31. siječnja 1986.)
Klinički bolnici centar Zagreb, Klinika za psihijatriju Medicinskog
fakulteta "Rebro" (1. veljače1986. do 14. srpnja1994.)
Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb (sada Klinika za psihijatriju
Vrapče) - od 15. srpnja 1994.g. do sada (ravnatelj Bolnice, šef odjela,
pročelnik zavoda)
Medicinski fakultet Zagreb – kumulativni radni odnos na Katedri za
psihijatriju s medicinskom psihologijom od 1. kolovoza 1990. do sada;
prvo asistent iz predmeta psihijatrija (1990-1998), a zatim docent
(1998 do 2004.), izvanredni profesor (od 2004 do 2010.) i redoviti
profesor (od 2010. do sada); Na Fakultetu obnašao i dužnosti tajnika
Katedre za psihijatriju s medicinskom psihologijom (1991. - 1994.) te
člana znanstveno-nastavnog vijeća (1996-1998.).
EDUKACIJA:
Specijalizacija iz psihijatrije (1979.-1982.)
Postdiplomski studij iz Forenzičke psihijatrije (1980.-1981.)
Odslušao sva predavanja na postdiplomskim studijima iz Psihoterapije
i Socijalne psihijatrije (1980.-1982.)
Edukacija iz (grupne) psihoterapije (1978.-1986.)
Obiteljska psihoterapija (1986-1989.)
Jednomjesečni boravak u svojstvu “Visiting scientista” na University of
Illinoi at Chicago početkom 2000. godine te jednotjedni boravci na
istom sveučilištu i u istom svojstvu 2001. i 2002. godine.
Niz raznih škola i tečajeva
MAGISTERIJ:
Obranio 19. srpnja 1989. (Prekid stacionarnog liječenja i čuvanja
psihički abnormalnih delinkvenata - mentor prof. dr Turčin)
DOKTORAT:
Obranio 15. srpnja 1997.g. (Utjecaj stresova na kliničku sliku
posttraumatrskog stresnog poremećaja u hrvatskih ratnih stradalnika -
mentor: Prof. dr Eduard Klain)
IZBOR U ZNANSTVENO NASTAVNO ZVANJE
U znanstveno-nastavno zvanje DOCENT u kumulativnom radnom
odnosu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu izabran u ožujku 1998.
U znanstveno-nastavno zvanje IZVANREDNI PROFESOR izabran u
travnju 2004.
U znanstveno-nastavno zvanje REDOVITI PROFESOR izabran u
prosincu 2010.
STRUČNI I ZNANSTVENI RADOVI:
do sada objavio preko 200 stručnih i znanstvenih radova u domaćim i
svjetskim časopisima, zbornicima i udžbenicima
uredio, sam ili sa suradnicima, jedanaest stručnih i jednu popularnu
49
knjigu (jedna knjiga je u tisku, a dvije u pripremi!)
autor dviju brošura i scenarija TV filmova.
PROJEKTI:
Psihijatrijsko-psihološka skrb zlostavljanih žena (1993.-1995.) -
voditelj
Psihosocijalna skrb prognanika i izbjeglica (1993.- 1996.) - pomoćnik
voditelja
Suradnik nekoliko drugih znanstvenih projekata
Voditelj niza studija ispitivanja lijekova
Značenje pojedinih obilježja bolesti, odgađanja početka liječenja i
primjene određenih antipsihotika na rehospitalizaciju, suicidalnost i
kvalitetu života u bolesnika s prvom epizodom shizofrenije (2008. -
2011.; voditelj projekta – projekt je rezultirao s tri obranjena
doktorata znanosti – dr. sc. Miroslav Herceg, dr. sc. Petrana Brečić i dr.
sc. Draženka Ostojić)
Društvena opasnost duševnih bolesnika promatrana kroz
recidivizam kriminogenog ponašanja (voditelj projekta – zbog
pomanjkanja sredstava projekt u „fazi čekanja“
Projekt digitalizacije sudsko-psihijatrijskih ekspertiza
Projekti izrade registra oboljelih od shizofrenije i sudsko-
psihijatrijskih bolesnika (u izradi) te oboljelih od demencija (u
pripremi)
MENTORSTVA:
Magisteriji: mentor prilikom izrade dva magisterija
Doktorati: mentor prilikom izrade sedam obranjenih doktorata (P.
Brečić, N. Buzina, M. Herceg, J. Ivandić-Zimić, O. Kozumplik, D. Ostojić
i M. Sisek-Šprem) i četiri doktorata koji su u tijeku – dva gotova, čeka
se obrana (D. Bagarić i M. Vilibić), dva pred završetkom (P. Bilić, M.
Kudumija-Slijepčević).
UREDNIŠTVA:
Časopisi
Socijalna psihijatrija, član uredništva,
Farmaka, član izdavačkog savjeta
Knjige
Neuropsihijatrijska bolnica "Dr Ivan Barbot" u Popovači, 1934. - 1984.
Monografija, član uredničkog odbora.
Psihijatrija i zakon, knjiga, uz M. Goretu i K. Turković, urednik (1998)
Bolnička lista lijekova, član tima priređivača u nekoliko izdanja (od
1995-1999.)
Psihijatrijska bolnica Vrapče 1879 – 1999. (uredio s B. Matijacom)
(1999)
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, ideje, norme,
implementacija, evaluacija (uredio s M. Goretom) (2000)
Pedeset godina Nikole Peršića u hrvatskoj psihijatriji (uredio s prof. dr.
Lj. Hotujcem) (2001)
Zbornik sažetaka recenziranih radova zaposlenika PB Vrapče (2004)
Psihijatrijska bolnica Vrapče 1879-2004 . hram čovječnosti – uvijek u
službi svojih pacijenata (2004)
Knjiga postera stručnjaka Psihijatrijske bolnice Vrapče, (uredio s N.
50
Mimicom), 2006
Psihoterapija – psihoterapijske škole i pravci u Hrvatskoj danas (uredio
sa Z. Pisk), 2007.
Urednik knjige i pisac opsežnijeg predgovora za knjigu B. Matijace
Stranputice i putokazi - OGLEDI medicina/psihijatrija/društvo, 2009.
Hrvatska psihijatrijska publicisatika (autor i urednik) – u tisku, 2014.
Popis radova 1. Vlado Jukić: IN memoriam; Prof. dr. Ivan Pavković (1927-
objavljenih u 2010), Psychiatria Danubina, 2010, Vol. 22, No.4. p 555.
posljednjih pet 2. Vlado Jukić: In memoriam: Prof. dr. Ivan Pavković (1927.-
godina 2010.), Soc. Psihijat., 38 (2010) 281-287 (dodana dva
Pavkovićeva članka koja sam priredio za tisak: Pismo ministrici
zdravstva prof. Stavljanić iz listopada 2011. i Javna i osobna
moralnost i problem lidera)
3. Vlado Jukić: In memoriam Dr. Ivica Biočić (14. lipnja 1950
– 29. siječnja 1990), Soc. Psihijat., 38 (2010) 218-221
4. Brečić P, Ostojić D, Vidović D, Jukić V, Bagarić D, Vilibić M,
Ćelić I, Križaj A and Bilić P: Characteristics of Patients Who
Committed Suicide During Hospitalization in Vrapče
Psychiatric Hospital in the Period 1996-2006, Coll. Antropol.
2009 Mar;33(1): 233-236
5. Buzina N, Goreta M, Jukić V, Peko-Cović I, Majdancić:
Indications for psychiatric safety measures: a retrospective
study. Coll Antropol. 2009 Mar;33(1):213-6.
6. Hrabrić, K., Jukić, V., Bilić, P, Ćelić, I. i Herceg M.:
Neuroradiološka dijagnostika hospitaliziranih bolesnika
Psihijatrijske bolnice Vrapče, Liječ. Vjesn. 2009.godište 131, str.
122-125.
7. Jukić, V.: Nepsihijatri kao forenzično-psihijatrijski vještaci
(ili nestručnjaci kao forenzično psihijatrijski vještaci), Soc.
Psihijat., Vol. 37 (2009) Br. 2, str.91-99.
8. Jukić, V.: Doc. dr. sc. Karla Pospišil – Završki: In
memoriam, Soc. Psihijat., Vol. 37 (2009) Br. 2, str. 105-106.
9. Buzina, N., Goreta, M., Jukić, V., Peko Čović, I., Jolić, I. i
Krajačić, R.: Provođenje mjere sigurnosti obveznog
psihijatrijskog liječenja od 1998. do 2008, Soc. Psihijat., Vol.
37 (2009) Br. 3, str.123-128.
10. Jukić V, Petrović Z, Brecić P, Krizaj A, Savić A, Baceković A,
Bilić P, Susac J, Mandić A, Prazen I.: Psychofarmacology in the
prevention of somatic comorbid diseases in mentally ill
patients, Psychiatr Danub. 2009 Sep;21(3):350-5
11. Jukić. V.: Vještačenje raspravne sposobnosti okrivljenika,
Tečaj trajne izobrazbe liječnika sudskih vještaka, HLK, Zagreb,
2009.
12. Jukić, V. : Prof. dr. sc. Nikola Peršić, In memoriam, Liječ
Vjesn 2009, godište 131, str. 294-295
13. Buzina, N., Goreta, M., Jukić, V., Peko Čović, I., Jolić, I. i
Krajačić, R.: Razvojno-psihološka, psihosocijalna i kriminološka
obilježja počinitelja kaznenih djela s preporučenom
psihijatrijskom mjerom sigurnosti, Soc. psihijat., 37 (2009)
51
165-174
14. Jukić, V.: Predgovor Ogledima Bartula Matijace, u knjizi
Bartul Matijaca, Stranputice i putokazi OGLEDI
Medicina/psihijatrija/društvo, Naklada: Medicinska naklada
zagreb i Psihijatrijska bolnica Zagreb, Zagreb, 2009.
15. Čulav-Sumić J, Jukić V: Minor physical anomalies in
women with recurrent unipolar depression, Psychiatry Res.
176 (2010) 22-25
16. Vlado Jukić, Petra Brečić, Draženka Ostojić, Željko
Majdančić: Indikatori mentalnog zdravlja – indikatori kvalitete
liječenja duševnih bolesnika, pregledni članak, 3. simpozij
kvalitete zdravstvene zaštite, Medix, god. XVI. Broj. 86 str. 37-
41, veljača 2010.
17. Miroslav Herceg, Lana Mužinić, Vlado Jukić: Can we
prevent blood dyscrasia (leucopenia, thrombocytophenia) and
epileptic seizures induced by clozapine, Psychiatria Danubina,
2010; Vol. 22. No.1, pp 85-89.
18. S. Štrkalj Ivezić, V. Jukić, Lj. Hotujac, Marija Kušan Jukić i
Ana Tikvica: Organizacija zaštite mentalnog zdravlja u
zajednici, Liječ Vjesn 2010; 132-42
19. Vlado Jukić: Psihijatrija Kliničke bolnice „Sestre
milosrdnice“ u kontekstu hrvatske psihijatrije, Alkoholizam,
2010; 46 (Suppl 1): 9-18
20. Vlado Jukić, Petrana Brečić, Aleksandar Savić: Movies in
education of psychiatry residents, Psychiatria Danubina, 2010;
Vol. 22. No.2, pp 304-307
21. Miroslav Herceg, ., Brečić, P., Jukić, V., Mužinić, L.: Utjecaj
socioekonomskog statusa na prognozu i tijek osoba oboljelih
od bipolarnog afektivnog poremećaja. Soc. Psihijat., 38 (2010)
Br. 3, str. 214-217
22. Zvonimir Paštar, Božo Petrov, Aida Križaj, Ante Bagarić i
Vlado Jukić: Diagnoses of Personality Disorders Between 1879
and 1929 in the Largest Croatian Psychiatric Hospital, Croat
Med J. 2010 Oct 15;51(5):461-467.
23. Vlado Jukić: Prikaz knjige: Bartul Matijaca: „Stranputice i
putokazi“, ogledi: medicina/psihijatrija/društvo, Soc. Psihijat.
38 (2010) 288-289.
24. Vlado Jukić i Ljubomir Hotujac (priredili): Zaključci Petog
hrvatskog psihijatrijskog kongresa (Šibenik 3. listopada 2010.),
Soc. Psihijat. 38 (2010) 292-293.
25. Petrana Brečić, Draženka Ostojić, Vlado Jukić:
Komunikacija s duševnim bolesnikom, Medix, veljača/ožujak
2011, God. XVII. Br. 92. str. 60-63. (pregledni članak)
26. Draženka Ostojić, Vlado Jukić, Petrana Brečić: Medicinski
aspekti prisilne hospitalizacije osoba s duševnim smetnjama, u
knjizi Slađane Štrkalj Ivezić i suradnici: Medicinski i pravni
okvir za hospitalizaciju osoba s duševnim poremećajima;
Smjernice za primjenu prisilne hospitalizacije u praksi, str. 53-
65, Izdavač Hrvatski liječnički zbor i Udruga svitanje, Zagreb,
52
2011.
27. Totić, M., Mužinić, L, Jukić, V. Obilježja pacijenata
hospitaliziranih u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče zbog pokušaja
suicida, Soc. psihijat. Vol. 39 /2011) Br. 1. str. 53-58
28. Ivandić Zimić, J. i Jukić, V.: Emocionalni odnos s ocem kao
čimbenik rizika u etiologiji ovisnosti o drogama, Soc. psihijat.
Vol. 39 /2011) Br. 2. str. 75-85.
29. Jukić, V.: Hrvatsko psihijatrijsko društvo (ožujak 1992. –
ožujak 2011.), Osvrt, Soc. psihijat. Vol. 39 /2011) Br. 2. str.
117-125
30. Jukić, V.: Nazivi psihijatrijske bolnice Vrapče kroz njezinu
povijest (ili Psihijatrijska bolnica Vrapče – od „ludnice“,
odnosno „Zavoda za umobolne Stenjevec“ do „Klinike za
psihijatriju Vrapče“), Osvrt, Soc. psihijat. Vol. 39 /2011) Br. 2.
str. 126-127.
31. Kinon BJ, Zhang L, Millen BA, Osuntokun OO, Williams JE,
Kollack-Walker S, Jackson K, Kryzhanovskaya L, Jarkova N; and
the HBBI Study Group. (Holzer M, Nunez C, Mosca D, Cattaneo
E, Kapfhammer HP, Sachs G, Hotujac L, Jakovljevic M,
Folnegovic-Smalc V, Jukic V, et al. A multicenter, inpatient,
phase 2, double-blind, placebo-controlled dose-ranging study
of LY2140023 monohydrate in patients with DSM-IV
schizophrenia. J Clin Psychopharmacol. 2011 Jun;31(3):349-55.
32. Vlado Jukić, Miroslav Herceg & Aleksandar Savić:
Availability of psychiatric medications to Croatian healthcare
users and the influence of availability of atypical
antipsychotics on psychiatric hospital morbidity , Psychiatria
Danubina, 2011; Vol. 23, No. 3, pp 320-324, Conference paper
33. Vlado Jukić, Aleksandar Savić & Miroslav Herceg:
Availability of new psychiatric medications, especially
antipsychotics, in context of patient rights and destigmatisation
of psychiatric patients, Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23, No.
3, pp 316-309. Conference paper
34. Vlado Jukić: Etički problemi u suvremenoj psihijatriji u
kontekstu destrukcije klasičnog morala i „etičkog daltonizma“,
Poremećaji morala i moralnosti u suvremenoj medicini i
društvu, Osma mostarska psihijatrijska subota, Motrišta
(poseban otisak – zbornik), Mostar, 2011.
35. Vlado Jukić i Marina Kovač: Prim. dr. sc. Ivan Kerepčić, In
memoriam, Soc. psihijatrija, vol. 39. (4), str. 250-251 (2011)
36. Bilić, P., Ivanis, A., Vidović, D., Jukić, V.: Changing the
structure of the hospitalized patients at the Psychiatric Clinic
Vrapce, Srp Arh Celok Lek. 2011. Dec:139 Suppl 1:33-5.
37. Vlado Jukić: The organisation of psychiatric service in Croatia
and its implications on the attitude towards mentally ill patients
(Organizacije psihijatrijske službe u Hrvatskoj i njezine implikacije na
odnos prema duševnom bolesniku), in Person in Medicine and
Healthcare – from Bench to Bedside to Community, Veljko Đorđević,
Marijana Braš, Davor Miličić, editors, pp 247-254, Medicinska
53
naklada, Zagreb, 2112.
38. Nadica Buzina, Vlado Jukić: Instuitucionalno vještačenje
poslovne sposobnosti, u Slađana Štrkalj-Ivezić i suradnici: Lišenje
poslovne sposobnosti, smjernice za suce, vještake i socijalne radnike,
Izdavač: Udruga Svitanje, Zagreb, 2012.
39. Vlado Jukić: Moro Jakovljević: Shizofrenija – u teoriji i praksi,
knjiga I: Ontologija i klinička fenomenologija, etiopatogeneza i
klinička slika, prikaz knjige (recenzija), Soc. psihijat., 40, 2012( 81-
82)
40. Jadranka Ivandić Zimić, Vlado Jukić: Falilial Risk Factors
Favoring Drug Addiction Onset, Journal of Psichoactive Drugs, 44 (2),
173–185, 2012.
41. Schmauss M, Jukić V, Siracusano A, Bidzan L, Badescu GM,
Maciulis V, Lahaye M, Hoeben D, Tessier C, Schreiner A.: Flexible
dosing with paliperidone ER in the treatment of patients with acutely
exacerbated schizophrenia: Results from a single-arm, open-label
study, Curr Med Res Opin. 2012 Jul 2.
42. Vlado Jukić: Impact of destruction of classic moral principles on
ethical questions in psychiatry, Psychiatra Danubina, 2012; Vol. 24,
Suppl. 3 pp 298-302 (objavljeno i na hravtskom kao: Vlado Jukić:
Odraz destrukcije klasičnih moralnih načela na etička pitanja u
psihijatriji, u Psihijatrija između fenomenologije i neuroznanosti
(urednici:Izet Pajević i Melvudin Hasanović), Izdavač.
Udruženje/Udruga psihijatara u Bosni i Hercegovini (UPuBiH), Tuzla,
2012.)
43. Sisek-Šprem, M., Barić, V., Herceg, M., Jukić, V., Milošević, M.
Petrović, Z.: Demografske osobine agresivnih bolesnika oboljelih od
shizofrenije, Soc. psihijat. Vol. 40 (2012) Br. 3, str. 213-220
44. Petrović, Z., Sisek-Šprem, M., Bilć, P., Milošević, M., Jukić, V.:
Čimbenici rizika iznenadne smrti u hospitaliziranih psihijatrijskih
bolesnika. Soc. psihijat., 40 (2012) br. 4. str. 239-247
45. Vlado Jukić: Bolnica Vrapče kao odraz društvene stvarnosti:
pogled jednog ravnatelja, u knjizi Ludnica i lučbarnica, Razvoj
laboratorija u psihijatrijskoj bolnici, Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, Knjiga 12, Razred za medicinske znanosti, svezak 8
(urednici Marko Pećina i. Stela Fatović-Ferenčić), str. 89-97., Zagreb,
2012.
46. Maja Vilibić, Vlado Jukić, Anđelko Vidović, Petrana Brečić:
Cobalamin Deficiency Manifested With Seizures, Mood Oscillations,
Psychotic Features and Reversible Dementia in the Absence of
Typical Neurologic and Hematologic Signs and Symptoms, Coll
Antropol. 37 (2013) 1 317-319.
47. Vlado Jukić: 40 godina časopisa „Socijalna psihijatrija“ s gledišta
čitatelja, suradnika i člana uredničkog odbora, Soc. psihijat., Vol. 41
(2013) Br. 1, 6 – 14 (Uvodnik)
48. 198. Jukić, Vlado : Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP);
povjesni, medicinsko-psihijatrijski i socijalni aspekti, Motrišta, br. 69-
70, str. 125-139, (Časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja;
siječanja-travanj 2013, Mostar, 2013.)
54
49. Vlado Jukić: Nevladine udruge i mediji stigmatiziraju duševne
bolesnike, psihijatrijske ustanove te psihijatre i druge psihijatrijske
djelatnike, Soc. psihijat., Vol. 41 (2013) Br.2, str. 140-142.
50. Boričević Maršanić V, Aukst Margetić B, Jukić V, MatkoV, Grgić
V. Self-Reported Emotional and Behavioral Symptoms, Parent-
Adolescent Bonding and Family Functioning in Clinically Referred
Adolescent Offspring of Croatian PTSD War Veterans, European
Child & Adolescent Psychiatry, ISND 1018-8827, (Eur Child Adolesc
Psychiatry DOI 10.1007/s00787-013-0462-2(Impact Factor za 2012.
godinu 3.699.)
51. Vlado Jukic,MD,PhD1, MiroJakovljevic,MD,PhD2,
IgorFilipcic,MD,PhD2, MiroslavHerceg,MD,PhD1, AnteSilic,MD,PhD3,
Tatjana Tomljanovic,MD4, RomanZilbershtein,MSc5,
RasmusC.D.Jensen,MSc6, MichielE.H.Hemels,MSc,MBA6, Thomas
R.Einarson,PhD7: Utility Analysis of Depot Atypical Antipsychotics
for Chronic Schizophrenia in Croatia, Value in Health journal
Regional Issues 2 (2013) 181-188
52. Petrana Brečić, Draženka Ostojić, Dubravka Stijačić i Vlado
Jukić: Od radne terapije i rekreacije do psihoscijalnih metoda
liječenja i rehabilitacije psihijatrijskih bolesnika u bolnici „Vrapče“,
Soc. psihijat., 41 (2013) 174-181
53. Jukić, V.: Sa simpozija „Psihijatrijsko-pravni aspekt nasilničkog
ponašanja“, Soc. psihijat., 41 (2013) 182-183
54. Jukić, V.: Psihijatrijsko-pravni aspekt nasilničkog ponašanja i
model organizacije provođenja liječenja nasilnika, Soc. psihijat., 41
(2013) 184-195
55. Jukić, V.,: Mreža centara za izvanhospitalno liječenje forenzičko
psihijatrijskih pacijenata, Soc. psihijat., 41 (2013) 208-210
56. Dario Bagarić, Petrana Brečić, Draženka Ostojić, Vlado Jukić,
Ana Goleš: The relationship between depressive syndrome and
suicidal risk in patients with acute schizophrenia. Croat Med J. 2013;
54: 424-431.
57. Vlado Jukić, Ivan Ćelić: Odnos bolesnik-liječnik-svećenik iz
perspektive liječnika (Relationship between patient-doctor-priest:
from the persepective of a doctor), u Služba Božja 53(2013.) br. 3/4,
str. 395-399.
58. A. Karahasanović, D. Ostojić, V. Jukić: Kvaliteta života studenata
socijalnog rada i osoba oboljelih od prve epizode shizofrenije u stanju
remisije (Prethodno priopćenje), Ljetopsi socijalnog rada 2013., 20
(3), 437-451 str.
59. Bilic P, Jukic V, Vilibic M, Savic A, Bozina N.: Treatment-resistant
schizophrenia and DAT and SERT polymorphisms. Gene. 2014 Mar
27. pii: S0378-1119(14)00385-0. doi: 10.1016/j.gene.2014.03.050.
60. Vlatka Boričević Maršanić, Branka Aukst Margetić, Vlado Jukić,
Vlasta Matko, Vesna Grgić: Self-reported emotional and behavioral
symptoms, parentadolescent bonding and family functioning in
clinically referred adolescent offspring of Croatian PTSD war
veterans;
61. Kudumija Slijepcevic M, Jukic V, Novalic D, Zarkovic-Palijan T,
55
Milosevic M, Rosenzweig I.: Alcohol abuse as the strongest risk factor
for violent offending in patients with paranoid schizophrenia, Croat
Med J. 2014 Apr 28;55(2):156-62.
Datum zadnjeg Izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u prosincu
izbora u 2010.
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime MIRO
Prezime JAKOVLJEVIĆ
Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb
E-mail adresa predstojnik_psi@kbc-zagreb.hr
Adresa osobne
web stranice
Životopis Prof. dr. sc. Miro Jakovljević, rođen je 1954. godine u Sarajevu gdje je
1977. god. završio Medicinski fakultet. Od 19.11.1979.god. zaposlen
je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Klinici za
psihijatriju KBC-a Zagreb. Specijalistički ispit iz psihijatrije položio je
1983.god. Magistrirao je 1984.god. nakon završetka
poslijediplomskog studija iz kliničke farmakologije, a doktorat
medicinskih znanosti obranio je 1989. Godine 1990. izabran je za
docenta, 1993. u zvanje višeg znanstvenog suradnika, 1996. godine
za izvanrednog profesora, a 2003.god. za redovitog profesora na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je od 2008. redoviti
profesor u trajnom zvanju. Subspecijalist je za biologijsku psihijatriju
i socijalnu psihijatriju. Pročelnik je Katedre za psihijatriju
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru od 2000.god. Od 1990.
do 1998.god. bio je pročelnik Centra za kliničku psihofarmakologiju,
a od 1998. pročelnik je Zavoda za biologijsku psihijatriju i kliničku
psihofarmakologiju Psihijatrijske klinike Rebro. Od 2007.god.
predstojnik je Klinike za psihijatriju Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu u KBC Zagreb, te prodekan za znanost na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Pokretač je i urednik
internacionalnog časopisa „Psychiatria Danubina“ koji redovito izlazi
od 1989.god. na engleskom i njemačkom jeziku, a pokriven je s
nekoliko indeksirajućih publikacija i elektronskih baza uključujući
Index Medicus/MEDLINE i Science Citation Index Expanded (SCIE).
Od 1997.god. redoviti je član Hrvatske akademije medicinskih
znanosti, a član je i više uglednih međunarodnih institucija i društava
(Američko psihijatrijsko udruženje, Europsko udruženje psihijatara,
Predsjednički savjet WFSBP, itd.). Bio je pozvani predavač na brojnim
svjetskim i europskim psihijatrijskim kongresima, svoje radove
prezentirao je na svim važnijim internacionalnim i domaćim
psihijatrijskim kongresima i skupovima. Organizirao je nekoliko
internacionalnih kongresa (Podunavski psihijatrijski simpozij,
56
Zagreb 1998., Zagreb 2010., Centralno-europski
neuropsihofarmakološki simpozij Brijuni 2001, Sarajevo 2007,
Mostar 2008, Zagreb 2010.), te hrvatski kongres o
psihofarmakoterapiji s internacionalnim sudjelovanjem (Cavtat
2003, Zagreb 2005, Šibenik 2007, Zagreb 2010, Dubrovnik 2011.).
Godinama je voditelj istraživačkih projekata sponzoriranih od
Ministarstva znanosti RH i međunarodnih organizacija. Objavio je
dvanaestak knjiga, preko 170 znanstvenih i stručnih radova, a svoje
tekstove ima u brojnim knjigama drugih autora.
Popis radova Marcinko D, Pivac N, Martinac M, Jakovljevic M, Mihaljevic-Peles A,

objavljenih u Muck-Seler D. Platelet serotonin and serum cholesterol
posljednjih pet concentrations in suicidal and non-suicidal male patients with a first
godina episode of psychosis. Psychiatry Res. 2007; 150:105-8. Epub 2007
Jan 31.
Bozina N, Peles AM, Sagud M, Bilusic H, Jakovljevic M. Association
study of paroxetine therapeutic response with SERT gene
polymorphisms in patients with major depressive disorder. World J
Biol Psychiatry. 2007 Jul 30;1-8.
Ljubicić D, Stipcević T, Pivac N, Jakovljević M, Mück-Seler D. The
influence of daylight exposure on platelet 5-HT levels in patients with
major depression and schizophrenia. J Photochem Photobiol B. 2007
Dec 14;89(2-3):63-9.
Marčinko D, Marčinko A, Jakovljević M, Đorđević V, Gregurek R,
Henigsberg N, Folnegović Grošić P, Folnegović Šmalc V. Serum
cholesterol concentrations in suicidal and non-suicidal male patients
suffering from persistent delusional disorder. Colegium
Anthropologicum 2007;31(3):113-117.
Nađ S, Marčinko D, Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M. The influence of
spirituality and religiosity on suicidality in chronic war related PTSD
in comparison to control subjects. J Nerv Ment Dis 2008; 196(1):79-
83.
Marčinko D, Marčinko V, Karlović D, Marčinko A, Martinac M, Begić D,
Jakovljević M. Serum lipid levels and suicidality among male patients
with schizoaffective disorder. Prog Neuropsychopharmacol Biol
Psychiatry 2008; 32(1):193-6.
Sagud M, Pivac N, Mustapic M, Nedic G, Peles AM, Kramaric M,
Jakovljevic M, Muck-Seler D. The effect of lamotrigine on platelet
serotonin concentration in patients with bipolar depression.
Psychopharmacology (Berl). 2008 Feb 2;
Jakovljevic M, Vuksan-Cusa B, Topic R. Some treatment dilemmas in
rapidly developing dementia: A case report. World J Biol Psychiatry.
2008;9:64-68.
Jakovljevic M. Integrating brave new psychiatry of the person, for
the person, by the person and with the person: the postmodern turn.
Editorial. Psychiatr Danub 2008; 20:2-5
Jakovljevic M. Transdisciplinary holistic integrative psychiatry – a
wishful thinking or reality? Psychiatr Danub 2008; 20:341-348
57
Sagud M, Mihaljevic-Peles A, Pivac N, Mück-Seler D, Siumunovic I,
Jakovljevic M. Genetics of schizophrenia in the context of integrative
psychiatry. Psychiatr Danub 2008; 20:364-368
Maslov B, Jakovljevic M, Crncevic Z, Ostojić Lj, Marcinko D, Babic D,
Korsic M. Metabolic syndrome and schizophrenia from integrative
medicine perspective. Psychiatr Danub 2008; 20:384-389
Marcinko D, Popovic-Knapic V, Franic T, Karlovic D, Martinac M,
Brataljenovic T, Jakovljevic M. Association of cholesterol and socio-
demographic parameters with suicidality in the male patients with
schizophrenia. Psychiatr Danub 2008; 20:390-395
Jakovljevic M, Babic D, Crncevic Z, Martinac M, Maslov B, Topic R:
Metabolic syndrome and depression in war veterans with post-
traumatic stress disorder. Psychiatr Danub 2008; 20:406-410
Aukst Margetić B, Jakovljevic M. Religiosity and schizophrenia.
Psychiatr Danub 2008; 20:437-438
Kozumplik O, Uzun S, Jakovljević M: Weight loss during therapy with
olanzapine orally disintegrating tablets: two case reports. Psychiatria
Danubina, Vol. 21, No 1, 2009:72-74
Jakovljević M. The side effects of psychopaharmacotherapy:
Conceptual, explanatory, ethical and moral issues – creative
psychopharmacology instead of toxic psychiatry. 1st Croatian
Congress on Side Effects of Psychotropics. Psychiatr Danub 2009;
21:86-90
Jakovljević M. Psychopharmacotherapy and comorbidity: conceptual
and episteomiological issues, dilemmas and controversies.
Psychiatria Danubina, 2009; Vol. 21, No. 3, pp 333–340
Jakovljević M; Psychopharmacotherapy and comorbidity:
conceptual and epistemiological issues – creative
psychopharmacology instead of toxic psychiatry. 4th Croatian
Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21,
No 3, 2009:333-340
Aukst MB, Jakovljević M, Brataljenović T, Šumić M: Personality and
schizophrenia: psychobiological model and its relationship with
comorbidity. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy.
Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:356-360
Kozumplik O, Uzun S, Jakovljević M: Psychotic disorders and
comorbidity: somatic illness vs side effect. 4th Croatian Congress on
Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3,
2009:361-367
Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Mϋck Šeler D, Pivac N, Vuksan-Ćusa B,
Brataljenović T, Jakovljević M: Smoking and schizophrenia. 4th
Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria
Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:371-375
Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Šagud M, Jakovljević M: The
comorbidity of bipolar disorder and cardiovascular diseases from
pharmacotherapy perspective. 4th Croatian Congress on
Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3,
2009:382-385
Uzun S, Kozumplik O, Topić R, Jakovljević M: Depressive disorder
58
and comorbid somatic illness or side effect? A review. 4th Croatian
Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21,
No 3, 2009:391-398
Jakovljević M: New generation vs first generation antipsychotics
debate: pragmatic clinical trials and practice-based evidence.
Kozumplik O, Uzun S, Jakovljević M: Metabolic syndrome in patients
with psychotic disorders: diagnostic issues, comorbidity and side
effects of antipsychotics. Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 1,
2010:69-74
Uzun S, Kozumplik O, Jakovljević M, Sedić B: Side effects of
treatment with benzodiazepines. Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 1,
2010:90-93
Jakovljević M, Tomić Z, Maslov B, Skoko I: New image of psychiatry,
mass media impact and public relations. Psychiatria Danubina, Vol.
22, No 2, 2010:145-148
Jakovljević M, Reiner Ž, Miličić D, Crnčević Ž: Comorbidity,
multimorbidity and personalized psychosomatic medicine:
epigenetics rolling on the horizon. 24th Danube Congress of
Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:184-189
Filipčić I, Margetić B, Šimunović I, Jakovljević M: Depression
treatment and its impact upon the quality of life in patients with
diabetes type 2 – the Croatian study. 24th Danube Congress of
Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:231-235
Šagud M, Mϋck Šeler D, Mihaljević-Peleš A, Vuksan-Ćusa B, Živković
M, Jakovljević M, Pivac N: Cathechol-o-methyl transferase and
schizophrenia. 24th Danube Congress of Psychiatry, Psychiatria
Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:270-274
Vuksan-Ćusa B, Šagud M, Jakovljević M: Creative protein and
metabolic syndrome in patients with bipolar disorder comparerd to
patients with schizophrenia. 24th Danube Congress of Psychiatry,
Skočić M, Dujmović J, Jevtović S, Jakovljević M: Premorbid combat
related PTSD in Huntington's disease – Case report. 24th Danube
Congress of Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2,
2010:309-312
Jakovljević M: The creative psychopharmacotherapy and
personalized medicine: the art & practice of the learning
organization. 12th Central European Neuropsychopharmacological
Symposium, Vol 22, No 2, 2010:309-312
Filipčić I, Margetić B, Šimunović I, Jakovljević M. Depression
diabetes type 2 – the Croatian study. Psychiatria Danubina, 2010; Vol.
22, No. 2, pp 231–235
Šagud M, Mück-Šeler D, Mihaljević-Peleš A, Vuksan-Ćusa B, Živković
M, Jakovljević M, Pivac N. Catecholo-methyl transferase and
schizophrenia. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 270–
274
Vuksan-Ćusa B, Šagud M, Jakovljević M. C-reactive protein and
59
metabolic syndrome in patients with bipolar disorder compred to
patients with schizophrenia. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No.
2, pp 275–277
Skočić M, Dujmović J, Jevtović S, Jakovljević M. Premorbid combat
related PTSD in Huntington's disease. Psychiatria Danubina, 2010;
Vol. 22, No. 2, pp 286–288
Jakovljević M. The creative psychopharmacotherapy and
personalized medicine: The art & practice of the learning
organization. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 309–312
Begić D, Popović-Knapić V, Grubišin J, Kosanović-Rajačić B, Filipčić I,
Telarović I, Jakovljević M. Quantitative electroendephalography in
schizophrenia and depression. Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23,
No. 4, pp 355-362
Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Begić D, Vuksan-Ćusa B, Kramarić M,
Živković M, Jakovljević M. Antipsychotics as antidepressants: What
is the mechanism? Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23, No. 3, pp 302-
307
Jakovljević M. Agomelatine as chronopsychopharmaceutics
restoring circadian rhythms and enhancing resilience to stress: a
wishful thinking or an inovative strategy for superior management of
depression? Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23, No. 1, pp 2–9
Oreški I, Jakovljević M, Aukst-Margetić B, Crnčević Orlić Ž, Vuksan-
Ćusa B. Comorbidity and multimorbidity in patients with
schizophrenia and bipolra disorder: similarities and difference.
Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, No 1, pp 80-85
Jakovljević M. Posttraumatic stress disorder (PTSD): a tailor-made
diagnosis for an age of disenchantment and disillusionment.
Jakovljević M. Posttraumatic stress disorders (PTSD) between
fallacy and facts: what we know and what we don't know?
Jakovljević M, Brajković L, Jakšić N, Lončar M, Aukst-margetić B,
Lasić D. Posttraumatic stress disorders (PTSD) from different
perspectives: a transdisciplinary integrative approach. Psychiatria
Danubina 2012; Vol. 24, No 3, pp 246-255.
Jakšić N, Brajković L, Ivezić E, Topić R, Jakovljević M. The role of
personality traits in posttraumatic stress disorder (PTSD).
Jakovljević M. Psychiatry and crossroad between crisis and new
identity. Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, Suppl 3, pp 267-271
Jakovljević M, Loga S, Kučukalic A, Burgić-Radmanović, M, Sinanović
O, Jukić V, Dodig G, Babić G. Ličnost, tjeskoba i depresije u
suvremenoj medicini. Biblioteka „Mostarska psihijatrijska subota“.
Pro Mente d.o.o. Zagreb
Jakovljević M (ur.): Nove ideje i koncepti u suvremenoj psihijatriji.
Biblioteka „Mostarska psihijatrijska subota“, knjiga 2, Pro Mente
d.o.o. Zagreb
Jakovljević M. i sur: Duhovnost u suvremenoj medicini i psihijatriji –
Dileme i izazovi. Biblioteka „Mostarska psihijatrijska subota, knjiga 3,
60
Pro Mente d.o.o. Zagreb, 2010.
Jakovljević M, Ostojić Lj, Reiner Ž (ur): Međunarodna klasifikacija
bolesti i srodnih zdravstvenih problema MKB-10: latinski, engleski i
hrvatski nazivi najvažnijih bolesti i patoloških stanja. Medicinski
fakultet Sveučilišta u Mostaru, Akademija medicinskih znanosti
Hrvatske, Pro Mente d.o.o., Zagreb, 2011.
Jakovljević M, (ur.): Shizofrenija u teoriji i praksi, Knjiga I:
Ontologija i klinička fenomenologija, Etiopatogeneza i klinička slika.
Biblioteka „Znanjem do uspjeha“. Promente d.o.o., Zagreb, 2011.
Datum zadnjeg 8. srpnja 2008. redoviti profesor u trajnom zvanju

izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime VESNA
Prezime MEDVED
Naziv ustanove Klinika za psihijatriju KBC Zagreb
E-mail adresa vmedved@net.hr
Adresa osobne
web stranice
Životopis EDUKACIJA:
1978. - dr. med., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
1989. - mr. sc., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
1995. - dr. sci. , Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; naslov
teme: Topografska diferencijacija između shizofrenije i depresije s
obzirom na auditorne evocirane potencijale i regionalnih cerebralni
protok
SPECIJALIZACIJA I USAVRŠAVANJA:
1984-1987. - specijalizacija iz psihijatrije, Psihijatrijska klinika
Vrapče, Zagreb
1989/90. - Children's Hospital, Harvard Medical School, Boston, SAD
1990. - položen ispit ECFMG (Educational Commission for Foreign
Medical Graduetes), Boston, SAD
1990./91. - Massachussets Mental Health Center, Harvard Medical
School, Boston, SAD
1997. - Salzburg-Cornell, usavršavanje iz psihijatrije, Salzburg,
Austria
1999. - usavršavanje iz psihijatrije, Algemeine Krankenhaus,
Department of Psychiatry, Vienna, Austria
2004. - subspecijalizacija iz biologijske psihijatrije, KBC Zagreb
RADNA MJESTA I ZNANSTVENO NASTAVNA ZVANJA
1984-1987 - specijalizacija iz psihijatrije, Psihijatrijska klinika
Vrapče, Zagreb
61
1987 – specijalist psihijatar, KBC Zagreb
1989 – asistent u Katedri za psihijatriju MF Zagreb i KBC zagreb
1997 - docent u Katedri za psihijatriju, MF Zagreb i KBC Zagreb
2002 – izvanredni profesor u Katedri za psihijatriju, MF Zagreb i KBC
Zagreb
PROJEKTI:
1. Biološki pokazatelji u dijagnostici i liječenju duševnih poremećaja”
MZOŠ (1990-1997)
2. “Antropološka i motorička obilježja u dobi od 19-23 godine” MZOŠ
(1992-1995)
3. “Assessing frontal lobe dysfunction in negative schizophrenia and
unipolar depression by regional cerebral blood flow and evoked
potentials” Neurology of schizophrenia- HIIM i MF Zagreb
4. “Patofiziologija shizofrenije“ , MZOŠ (2002-2005)
ČLANSTVO U UDRUGAMA
1. Generalni tajnik Hrvatskog psihijatrijskog društva
2. Član Svjetskog psihijatrijskog društva
Popis radova Odabrani radovi (2008-2014):
objavljenih u 1. Kao AC, Rojnic Kuzman M, Tiwari AK, Zivkovic MV, Chowdhury NI,
posljednjih pet Medved V, Kekin I, Zai CC, Lieberman JA, Meltzer HY,Bozina T, Bozina
godina N, Kennedy JL, Sertic J, Müller DJ. Methylenetetrahydrofolate
reductase gene variants and antipsychotic-induced weight gain and
metabolic disturbances. J Psychiatr Res. 2014 Jul;54:36-42.
2. Jovanović N, Podlesek A, Medved V, Grubišin J, Mihaljevic-Peleš
A, Goran T, Lovretić V. Association between psychopathology and
suicidal behavior in schizophrenia. A cross-sectional study of 509
participants. Crisis. 2013 Jan 1;34(6):374-81.
3. Božina N, Jovanović N, Podlesek A, Rojnić Kuzman M, Kudumija
Slijepčević M,Roguljić A, Dimitrović A, Božina T, Lovrić J, Ljubić H
,Medved V. Suicide ideators and attempters with schizophrenia--the
role of 5-HTTLPR, rs25531, and 5-HTT VNTR Intron 2 variants. J
Psychiatr Res. 2012 Jun;46(6):767-73.
4. Jovanović N, Božina N, Lovrić M, Medved V, Jakovljević M, Peleš
AM. The role of CYP2D6 and ABCB1 pharmacogenetics in drug-naïve
patients with first-episode schizophrenia treated with risperidone.
Eur J Clin Pharmacol. 2010;66(11):1109-17.
5. Kuzman MR, Medved V, Terzic J, Krainc D. Genome-wide
expression analysis of peripheral blood identifies candidate
biomarkers for schizophrenia. J Psychiatr Res. 2009
Sep;43(13):1073-7.
6. Bozina N, Jovanović N, Lovrić M, Medved V. Clinical significance of
a CYP2D6 poor metabolizer--a patient with schizophrenia on
risperidone treatment. Ther Drug Monit. 2008 Dec;30(6):748-51.
Datum zadnjeg Izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora 2002
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
62
Ime DRAŽEN
Prezime BEGIĆ
Naziv ustanove Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar
Zagreb
E-mail adresa drazen.begic@mef.hr
Adresa osobne
web stranice
Životopis Dražen Begić rođen je 1958. u Vukovaru. Medicinski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu završio je 1982. Od 1990. je specijalist
psihijatar, a od 2004. subspecijalist iz biologijske psihijatrije. Završio
je poslijediplomski studij iz biologijske psihijatrije, magistrirao te
doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveni je
savjetnik i redoviti profesor psihijatrije u Katedri za psihijatriju i
psihološku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Radi kao pročelnik Kliničke jedinice za psihofiziologiju Klinike za
psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
Sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom
i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u nastavi niza
tečajeva trajne edukacije, a voditelj je tečajeva „Suvremeno liječenje
anksioznih poremećaja“ i „Suvremeni pristup transseksualnosti“.
Pročelnik je Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu.
Uključen je u više znanstveno-istraživačkih projekata. Sada je voditelj
projekta „Kvantitativni EEG pokazatelji u depresivnih i shizofrenih
bolesnika“ i suradnik u projektu „Učinci psihoedukacije na ishode
liječenja u depresivnih dijabetičkih bolesnika“.
Napisao je preko 100 znanstvenih i stručnih radova, objavljenih u
periodici, monografijama i temeljnim hrvatskim psihijatrijskim
udžbenicima. Autor je udžbenika „Psihopatologija“.
Glavni je urednik časopisa „Socijalna psihijatrija“.
Član je niza domaćih i međunarodnih stručnih društava.
Od 2002. je suradni član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, a
tajnik njezinog Psihološkog odjela je od 2012.
Profesionalni interes usmjerava prema istraživanju životnih
događaja u nastanku i razvitku psihičkih poremećaja, otkrivanju
bioloških markera duševnih bolesti, psihofarmakoterapiji,
kvantitativnom i farmako EEG-u, poremećajima spavanja,
anksioznosti i anksioznim poremećajima te subtipizaciji
posttraumatskog stresnog poremećaja.
U svom psihoterapijskom radu bavi se kognitivno-bihevioralnom
terapijom.
Popis radova 1. Begić D. Elektrofiziologija posttraumatskog stresnog poremećaja.
objavljenih u U: M. Lončar, N. Henigsberg (ur.) Psihičke posljedice traume.
posljednjih pet Zagreb: Medicinska naklada, 2007.
godina 2. Lauri Korajlija A, Jokić-Begić N, Begić D. Perfectionism as Predictor
of Anxiety and Depression. In: P. Roussi, E. Vassilaki, K. Kaniasty
(eds.) Stress and psychosocial resources. Berlin: Logos Verlag
Berlin Gmbh, 2007.
3. Begić D, Jokić-Begić N. Heterogeneity of Posttraumatic Stress
Disorder Symptoms in Croatian War Veterans: Retrospective
63
Study. Croatian Medical Journal 2007; 48: 133-139.
4. Begić D. Neuroznanost i psihoterapija: suvremena gledišta. U: M.
Jakovljević (ur.) Nove ideje i koncepti u suvremenoj psihijatriji.
Zagreb: Pro Mente d.o.o., 2008.
5. Marčinko D, Marčinko V, Karlović D, Marčinko A, Martinac M, Begić
D, Jakovljević M. Serum lipid levels and suicidality among male
patients with schizoaffective disorder. Progress in Neuro-
Psychopharmacology & Biological Psychiatry 2008; 32: 193-196.
6. Pibernik-Okanović M, Begić D, Peroš K, Szabo S, Metelko Ž.
Psychosocial factors contributing to persistent depressive
symptoms in type 2 diabetic patients: a Croatian survey from from
the European Depression in Diabetes Research Consortium.
Journal of Diabetes and Its Complications 2008; 22: 246-253.
7. Pibernik-Okanović M, Grgurević M, Begić D, Szabo S, Metelko Ž.
Interaction of depressive symptoms and diabetes-related distress
with glycaemic control in Type 2 diabetic patients. Diabetic
Medicine 2008; 25: 1252-1254.
8. Begić D, Popović-Knapić V, Grubišin J. Kvantitativni EEG u
razlikovanju shizofrenije i depresije. Socijalna psihijatrija 2008;
36: 64-69.
9. Begić D. Istraživanja u psihijatriji. U: T. Frančišković, Lj. Moro (ur.)
Psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada, 2009.
10. Srkalović Imširagić A, Begić D, Martić-Biočina S. Acute stress and
depression 3 days after vaginal delivery – observational,
comparative study. Collegium Antropologicum 2009; 33: 521-527.
11. Pibernik-Okanović M, Begić D, Ajduković D, Andrijašević N,
Metelko Ž. Psychoeducation versus treatment as usual in diabetic
patients with subthreshold depression: preliminary results of a
randomized controlled trial. Trials 2009; 10: 78-86.
12. Begić D, Mahnik-Miloš M, Grubišin J. EEG characteristics in
depression, „negative“ and „positive“ schizophrenia. Psychiatria
Danubina 2009; 21: 579-584.
13. Popović-Knapić V, Begić D, Hotujac Lj. Psihijatrijski simptomi i
sindromi u neurologiji. Socijalna psihijatrija 2009; 37: 59-68.
14. Telarović S, Telarović Si, Begić D. Fatalni maligni neuroleptički
sindrom u kombiniranoj primjeni flufenazina i klozapina. Socijalna
psihijatrija 2009; 37: 150-154.
15. Popović-Knapić V, Begić D. Kvantitativne EEG karakteristike u
depresiji i shizofreniji. Socijalna psihijatrija 2009; 37: 189-194.
16. Begić D. Psihopatologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2011.
17. Begić D. Socijalna psihijatrija. U: Ž. Reiner (ur.) 50 godina
Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb: Akademija
medicinskih znanosti Hrvatske, 2011.
18. Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Begić D, Vuksan-Ćusa B, Kramarić M,
Živković M, Jakovljević M. Antipsychotics as antidepressants: what
is the mechanism. Psychiatria Danubina 2011; 23: 302-307.
19. Begić D, Popović-Knapić V, Grubišin J, Kosanović-Rajačić B, Filipčić
I, Telarović I, Jakovljević M. Quantitative electroencephalography
in schizophrenia and depression. Psychiatria Danubina 2011; 23:
64
355-362.
20. Telarović S, Telarović I, Begić D. Parkinsonova bolest i depresija.
Socijalna psihijatrija 2011; 39: 243-248.
21. Begić D. Psychopathology in Person-Centred Medicine. In: V.
Đorđević, M. Braš, D. Miličić (eds.) Person in Medicine and
Healthcare. From Bench to Bedside to Community. Zagreb:
Medicinska naklada, 2012.
22. Begić D. Analiza članaka objavljenih u časopisu „Socijalna
psihijatrija“ u razdoblju od 2001. do 2011. godine. Socijalna
psihijatrija 2012; 40: 76-80.
23. Antolić K. Lauri Korajlija A, Štrkalj-Ivezić S, Begić D. Utjecaj
programa psihosocijalne podrške na kvalitetu života osoba
oboljelih od shizofrenije. Socijalna psihijatrija 2012; 40: 135-140
Datum zadnjeg Izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora 13.12.2011.

izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime VELJKO
Prezime ĐORĐEVIĆ
Naziv ustanove Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihološku medicinu
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Centar za palijativnu
medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine)
E-mail adresa veljko.djordjevic1@zg-tom.hr
Adresa osobne
web stranice
Životopis Prof. dr. sc. Veljko Đorđević, prim. doktor medicine i specijalist
psihijatar, subspecijalist iz socijalne psihijatrije, rođen je 16. rujna
1951. u Zagrebu. Hrvat je, državljanin je RH. Zaposlen je kao
izvanredni profesor u kumulativnom radnom odnosu na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Klinici za
psihološku medicinu KBC Zagreb.
Doktor medicine 1975; Specijalist psihijatar, 1981; Magistar znanosti,
1980; Doktor medicinskih znanosti, 2003; Primarijus, 2002;
Subspecijalist iz socijalne psihijatrije 2004.; naslovni docent 2007.g.,
docent u kumulativnom radnom odnosu 2011. Od 1981-1992.g.
zaposlen je kao specijalist psihijatar na Klinici za psihijatriju,
alkoholizam i bolesti ovisnosti KB Sestre Milosrdnice. Od 1992-2002.
radi u vlastitoj privatnoj psihijatrijskoj ordinaciji, te vodi i uređuje niz
uspješnih radio i televizijskih emisija na području popularizacije
medicine. Od 2002.g.-2009.g. radi na Klinici za psihijatriju, KBC
Zagreb kao pročelnik Zavoda za socijalnu psihijatriju. Od 2002-
2004.g. bio je pomoćnik Ravnatelja KBC Zagreb. Od 2009.g. zaposlen
65
je na Klinici za psihološku medicinu KBC Zagreb. Od 21.9.2010.
godine je v.d. predstojnika Centra za palijativnu medicinu,
medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u srpnju 2011. godine imenovan je
za predstojnika CEPAMET-a na razdoblje od tri godine.
Ima višegodišnju edukacija iz raznih socioterapijskih i
psihoterapijskih tehnika (hipnoterapija, transakcijska analiza,
kibernetska psihoterapija ponašanja), uža specijalizacija iz socijalne
psihijatrije, završen poslijediplomski studij iz biomedicine,
pohađanje domaćih i međunarodnih škola i tečajeva (osobito iz
područja komunikacijskih vještina, gdje je završio i dvije eurospke
škole iz komunikacije u medicini – Cambridge i Prag, 2011). Nalovni
je docent od 19.veljače 2007. Godine, a docent u kumulativnom
radnom odnosu od 14. ožujka 2011. godine. 30. listopada 2006.g.
izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, a viši
znanstveni suradnik je od 12.4.2010. godine.
Jedan je od osnivača i voditelja Zagrebačke škole nepušenja i jedan je
od prvih terapeuta u izvaninstitucionalnim gerijatrijskim klubovima
u Hrvatskoj kao i u radu s ovisnicima u zatvorima, odnosno
psihijatrijskog modela koji danas nazivamo psihijatrijom u zajednici.
Bio je jedan od prvih psihijatara, ali i liječnika uopće, koji je kroz
brojne medije (TV,radio,novine) poveo borbu protiv stigme
psihijatrijskih bolesnika, ali i pokrenuo brojne preventivne
kampanje, tako da kontinuiranim radom duže od dva desetljeća
senzibilizira hrvatsku i međunarodnu javnost o svim problemima
povezanim ne samo s mentalnim zdravljem i poremećajima već s
cjelokupnom medicinom. Aktivno sudjeluje u nastavi iz kolegija
Psihološka medicina, predavač je i u poslijediplomskom studiju
Psihoterapija te na tečajevima stalnog medicinskog usavršavanja.
Od akademske godine 2010/2011 godine doc dr sc Veljko Đorđević
vodi izborni predmet Komunikacija u medicini, koji je odlukom
dekana i Fakultetskog vijeća odmah uveden u tri godine studija te se
nastava održava u malim grupama i kroz više modula. Sudjeluje u
istraživačkim projektima sponzoriranim od Ministarstva znanosti RH
i međunarodnih organizacija (EFIC) i dobitnik je brojnih nagrada i
priznanja. Član je brojnih domaćih i međunarodnih organizacija.
Izabran je za jednog od nacionalnih voditelja europske grupe učitelja
iz područja komunikacijskih vještina ( t-EACH). Autor je brojnih
publikacija (30 indeksiranih radova, od čega 14 radova u CC, te
urednik dvije knjige uz poglavlja u drugim knjigama), voditelj
brojnih tribina, okruglih stolova i simpozija na domaćim i
međunarodnim skupovima, aktivno uključen u znanstveno-
istraživačke projekte. Predsjednik je Hrvatskog društva za zaštitu i
unapređenje mentalnog zdravlja Hrvatskog liječničkog zbora.
Popis radova 1. Maslov B, Marčinko D, Ostojić Lj, Ostojić Z, Babić D, Đorđević V,

objavljenih u Jakovljević M. Metabolic syndrome, anxiety, depression and
posljednjih pet suicidality in schizophrenic and PTSD patients. Colegium
godina Anthropologicum 2009:33, Suppl 2:7-10
66
2. Koić E, Đorđević V, Filaković P, Nađ S. „Alea Iacta Est“ (A Case
Series Report of Problem and Pathological Gambling). Coll
Antropol 2009;33(3):961-971.
3. Marčinko D, Marčinko A, Jakovljević M, Đorđević V, Gregurek R,
Henigsberg N, Folnegović Grošić P, Folnegović Šmalc V. Serum
cholesterol concentrations in suicidal and non-suicidal male
patients suffering from persistent delusional disorder. Colegium
Anthropologicum 2008;32 (suppl1): 113-117.
4. Bajs M, Janović S, Henigsberg N, Đorđević. Capacity to consent to
research in patients with mental illness. Lijec Vjesn. 2007;129(10-
11):322-6.
5. Braš M, Dorđević V, Milunović V, Brajković L, Miličić D, Konopka
L.Person-centered medicine versus personalized medicine: Is it
just a sophism? A view from chronic pain management. Psychiatr
Danub. 2011 Sep;23(3):246-50.
6. Braš M, Đorđević V, gregurek R, Bulajić M. Neurobiological and
clinical relationship between psychiatric disorders and chronic
pain. Psychiatr Danub, 2010 Jun; 22(2): 221-6.
7. Gregurek R, Bras M, Đorđević V, Ratković AS, Brajković L.
Psychological problems of patients with cancer. Psychiatr Danub,
2010 Jun; 22(2):227-30.
8. Đorđevic V, Braš M. Osnovni pojmovi o komunikaciji u medicini.
Medix (2011) supl 1; 12-14.
9. Đorđevic V, Braš M, Čikeš N, Brajkovic L, Milicic D. Suvremeni
pristup edukaciji komunikacijskih vještina. Medix (2011), supl
1:19-26.
10. Braš M, Đorđevic V, Miličic D. Komunikacija liječnika i
bolesnika. Medix (2011), supl 1: 38-43.
11. Braš M, Đorđevic V, Bilic V, Brajkovic L, Kuševic Z.
Psihodinamika neverbalne komunikacije u psihijatriji. Medix
(2011), supl 1 : 87-94
12. Medjedović Marčinko V, Marčinko D, Đorđević V, Orešković S.
Anxiety and Depression in Pregnant Women with Previous
History of Spontaneous Abortion. Coll Antropol 2011;35(1):225-
228.
13. Djordjevic V, Bras M, Milunovic V, Brajkovic L, Stevanovic R.
The founding of the Centre for Palliative Medicine, Medical Ethics
and Communication Skills: a new step toward the development of
patient – oriented medicine in Croatia. Croat. Med J. 2011; 52(1)
Supl 1:87-8
14. Bajs M, Janović S, Bajs M, Dordević V, Jevtović S, Radonić E,
Kalember P. Correlation of cognitive functions with some aspects
of illness, treatment and social functioning in recurrently
hospitalized schizophrenic patients. Coll Antropol. 2011 Jan;35
Suppl 1:39-44.
15. Bras M, Milunovic V, Boban M, Brajkovic L, Benkovic V,
Dordevic V, Polasek O. Quality of life in Croatian Homeland war
(1991-1995) veterans who suffer from post-traumatic stress
disorder and chronic pain. Health Qual Life Outcomes. 2011 Jul
67
29;9(1):56
16. Brajković L, Gregurek R, Kušević Z, Ratković A, Braš M,
Đorđević V, Life Satisfaction in Persons of the Third Age after
Retirement. Coll Antropol. 35 (2011) 3:665-671;
17. Dordević V, Bras M, Milunović V, Brajković L, Boban M, Bicanić
I, Jasaragić M, Gregurek R, Milicić D, Laco M. Self-perceived social
support in Croatian war veterans suffering from combat-related
posttraumatic stress disorder -- what should not have happened..
Acta Clin Croat. 2011 Jun;50(2):177-84.
18. Miljković A, Kolčić I, Braš M, Hayward C, Polašek O.
Heritability analysis suggests comparable genetic component of
mechanical pain threshold and tolerance. Pain Med. 2012
Sep;13(9
19. Dorđević V, Bras M, Brajković L. Person-centered medical
interview. Croat Med J. 2012 Aug;53(4):310-3.
20. Braš M, Brajković L, Milunović V, Bičanić I, Haller F, Dorđević
V, Miličić D. Psychiatrists' empathy, beliefs and attitudes towards
veterans suffering from combat-related posttraumatic stress
disorder. Psychiatr Danub. 2012 Sep;24(3):287-91
Datum zadnjeg Veljača 2012. godine – izabran za izvanrednog profesora u

izbora u kumulativnom radnom odnosu
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime ALMA
Prezime MIHALJEVIĆ-PELEŠ
Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, Medicinski fakultet I KBC Zagreb
E-mail adresa apeles@mef.hr
Adresa osobne
web stranice
Životopis Dr Alma Mihaljević-Peleš, djeluje kao liječnik psihijatar 23 godina.
Angažirana je u brojnim znanstvenim, stručnim i nastavnim
aktivnostima svoje Katedre i Klinike. Ima iza sebe
dvadesetpetogodišnje nastavno iskustvo ( od novaka do izvanrednog
profesora) u dodiplomskoj nastavi za studente medicine, iz predmeta
psihijatrija i izbornih predmeta, za studente sestrinstva, ali i kao
predavač u poslijediplomskim studijima i znanstvenom studiju
(Klinička psihofarmakologija, Metode ispitivanja psiholoških funkcija
i ponašanja, Hitna stanja u medicini, Psihoterapija). Voditelj je
izbornog predmeta Anksiozni poremećaji i Hitna stanja u psihijatriji,
voditelj je i koordinator predmeta psihijatrija u Studiju na engleskom
jeziku - samostalno je sastavila curriculum predmeta, kao i predmeta
Problems of Addiction – na 6. godini studija. Voditelj je dva tečaja
68
trajne edukacije liječnika prve kategorije na Medicinskom fakultetu:
Antidepresivi u kliničkoj praksi i Antipsihotici u kliničkoj praksi. Bila
je zamjenik Pročelnika katedre od 2006. do 2009. godine, a potom je
obnašala dužnost v.d. Pročelnika Katedre od studenog 2009.g. do
rujna 2010.g.
Kao liječnik posebni znanstveni interes pokazuje za područje
biologijske psihijatrije, te područje psihofarmakologije i
psihofarmakoterapije. Sudjelovala je u nekoliko znanstvenih
projekata financiranim od Ministarstva znanosti i tehnologije. Sada je
aktivni istraživač u programu: «Multidimenzionalna analiza bioloških
pokazatelja u duševnim poremećajima», prof. dr. sc. M. Jakovljevića i
voditelj je samostalnog projekta: Farmakogenetska varijabilnost u
psihijatrijskih bolesnika. Bila je višekratno pozvani predavač na
domaćim i međunarodnim skupovima. Stalnim praćenjem najnovijih
znanstvenih dostignuća, publiciranjem radova, aktivnim učešćem na
kongresima, simpozijima i stručnim sastancima, stalno nadopunjuje
svoje znanje, što se prvenstveno ogleda u njezinom zapaženom
medicinskom radu. Objavila je veliki broj radova, od toga preko
polovice u indeksiranim časopisima, a 23 u CC. Ima 296 nezavisnih
citata. Među objavljenim radovima brojni su nastavni tekstovi.
Značajnije navodi u popisu radova. Recenzent je u više znanstvenih
časopisa : The World Journal of Biological psychiatry, Progress in
neuropsychophramacology, Human Psychophramacology Clinical
and Experimental, Collegium Antropologicum, Expert Opinion On
Drug Metabolism and Toxicology, Personalized medicine, Psychiatry
research, Pharmaca, Socijalna psihijatrija i Liječnički vjesnik. Od
2010.g u uredništvu međunarodnog on-line časopisa ISRN
psychiatry. Član je brojnih stručnih društava: Hrvatskog
psihijatrijskog društva, Hrvatskog društva za biologijsku psihijatriju i
psihofarmakologiju HLZ (dopredsjednik Društva), Hrvatskog
društva za kliničku psihijatriju, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske
liječničke komore, World Federation of Societies of Biological
Psychiatry, World Psychiatric Association.
Subspecijalista je za područje biologijske psihijatrije, pročelnik je
Zavoda za afektivne poremećaje i voditelj referalnog centra
Ministarstva zdravlja za afektivne poremećaje.
Popis radova 1. Mihaljević-Peleš A., Božina N., Šagud M., Rojnić-Kuzman M., Lovrić
objavljenih u M.: MDR1 gene polymorphism: therapeutic response to
posljednjih pet paroxetine among patients with major depression. Progress in
godina Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry 32 (2008)
1439–1444.
2. Muck-Seler D, Sagud M, Mustapic M, Nedic G, Babic A, Mihaljevic
Peles A, Jakovljevic M, Pivac N. The effect of lamotrigine on
platelet monoamine oxidase type B activity in patients with
bipolar depression. Progress in Neuro-Psychopharmacology &
Biological Psychiatry 32 (2008) 1195—1198
3. Šagud M, Pivac N, Mustapić M, Nedić G, Mihaljević-Peleš A,
Kramarić M, Jakovljević M, Muck-Šeler D. The effect of lamotrigine
69
on platelet serotonin concentration in patients with bipolar
depression, Psychopharamcology, (2008.) 197(4):683-685
4. Sagud M, Mihaljevic-Peles A, Pivac N, Jakovljevic M , Muck-Seler D.
Lipid levels in female patients with affective disorders. Psychiatry
Research 168 (2009) 218–221.
5. Jovanovic N, Božina N, Lovrić M, Medved V, Jakovljevic M, Peleš
AM.( 2010) The role of CYP2D6 and ABCB1 pharmacogenetics in
drug-naïve patients with first-episode schizophrenia treated with
risperidone. Eur J Clin Pharmacol 66(11): 1109-17.
6. Muck-Šeler D, Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Jakovljević M, Pivac N.
Baseline Lipid Levels and Acute Treatment Response to
Paroxetine and Tianeptine in Depressed. Women Journal of
Clinical psychopharamacology. 2011. 31(3): 387-389.
7. Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M, Sagud M, Mihaljević Peleš A,
Marčinko D, Topić R, Mihaljević S, Sertić J. (2011). Metabolic
syndrome and serum homocysteine in patients with bipolar
disorder and schizophrenia treated with SGA. Psychiatry Res.
2011 Jan 6. [Epub ahead of print]
8. Sagud M, Nikolac M, Mihaljevic-Peles A, Nedic G, Vuksan Cusa B,
Mustapic M, Jakovljevic M, Muck-Seler D, Pivac N. The lack of
effect of ziprasidone on platelet serotonin concentration in
schizophrenic patients. Psychopharmacology (Berl). 2012;
219(4):1179-81.
9. Nikolac M, Sagud M, Nedic G, Nenadic Sviglin K, Mihaljevic Peles
A, Uzun S, Vuskan Cusa B, Kozumplik O, Zivkovic M, Mustapic M,
Jakovljevic M, Pavlovic M, Muck-Seler D, Borovecki F, Pivac N. The
lack of association between catechol-O-methyl-transferase
Val108/158Met polymorphism and smoking in schizophrenia and
alcohol dependence. Psychiatry Res. 2012 Aug 28. [Epub ahead of
print]
10. Karlović D, Serretti A, Jevtović S, Vrkić N, Serić V, Peleš AM.
Diagnostic accuracy of serum brain derived neurotrophic factor
concentration in antidepressant naïve patients with first major
depression episode. J Psychiatr Res. 2012 Oct 23. doi:pii: S0022-
3956(12)00297-X. 10.1016/j.jpsychires.2012.09.017. [Epub
ahead of print]
11. Vuksan-Cusa B, Sagud M, Jakovljevic M, Peles AM, Jaksic N,
Mihaljevic S, Zivkovic M, Mikulic SK, Jevtovic S. Association
between C-reactive protein and homocysteine with the
subcomponents of metabolic syndrome in stable patients with
bipolar disorder and schizophrenia. Nord J Psychiatry. 2012 Dec
11. [Epub ahead of print]
12. Živkovic M, Mihaljevic-Peles A, Nada B, Sagud M, Nikolac-Perkovic
M, Vuksan Cusa B, Muck-Seler D. The association study of
polymorphisms in DAT, DRD2 and COMT genes with acute
extrapyramidal adverse effects in male schizophrenic patients
treated with haloperidol. Journal of Clinical Psychopharmacology,
2013.
70
Datum zadnjeg Zadnji izbor u izvanednog profesora 18.02.2008. U tijeku postupak
izbora u izbora u redovitog profesora.
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime IVAN
Prezime BEGOVAC
Naziv ustanoveKlinika za psihološku medicinu; Medicinski Fakultet; Katedra za
psihijatriju i psihološku medicinu; Sveučilište u Zagrebu, KBC Zagreb
E-mail adresa ivan.begovac@mef.hr
Adresa osobne /
web stranice
Životopis Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu godine 1990.
Godine 1996. je specijalizirao psihijatriju. Od godine 2011 je
pročelnik specijalističkog zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju
i psihoterapiju Klinike za psihološku medicinu. Godine 2000. je
magistrirao i godine 2004. je doktorirao u području dječje i
adolescentne psihijatrije pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu. Godine 2001. je postao subspecijalist iz dječje i
adolescentne psihijatrije. Godine 1993. je bio na tromjesečnoj
stipendiji pod nazivom: Dijagnostičko i terapijsko shvaćanje
anksioznih poremećaja, u Gracu, Austrija, pod mentorstvom Prof. H.
Zapotoczky-a. Godine 1996/1997 je bio na jednogodišnjoj DAAD
stipendiji pod nazivom: Istraživanje protektivnih faktora- terapijski
rad s izbjeglom djecom i adolescentima i njihovim obiteljima, u
Hamburgu, Njemačka, pod mentorstvom Prof. Petera Riedesser-a.
Apsolvirao je znanstveni seminar u Camposampieru, Italija, godine
2002. Ima aktivno znanje rada s računalom, aktivno koristi engleski i
njemački jezik. Sudjelovao do sada u niz znanstvenih projekata.
Trenutno je voditelj znanstvenog projekta naslova: osobine ličnosti i
obitelji bolesnica s poremećajima jedenja nakon oporavka. Godine
2010. i 2011. dobitnik Erasmus stipendije za studijski boravak pri
psihoanalitičkom institutu u Ulmu (odgovorna osoba: dr. Christine
Schwilk), Njemačka i na Klinici za psihoterapiju i psihosomatiku u
Ulmu, Njemačka (odgovorne osobe: Prof. dr. Harald Guendel i prof.
dr. Joern von Wietersheim).
Sudjeluje u diplomskoj (Psihološka medicina, dječja psihijatrija) i
postdiplomskoj nastavi (predmeti: dječja psihijatrija, psihoterapija)
na Medicinskom fakultetu. Voditelj je predmeta i pomoćnik je
voditelja poslijediplomskog studija iz Dječje i adolescentne
psihijatrije na Medicinskom fakultetu. Voditelj je dva izborna
dodiplomska kolegija: Horvat ide doktoru; i Dijete u krizi-
dijagnostičke metode u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji. Surađuje sa
niz eminentnih stručnjaka iz inozemstva (Prof. Achenbach iz SAD-a,
71
prof. von Wietersheim iz Njemačke). Publicirao je više od
osamdesetak radova, prezentirao je radove na više domaćih i
inozemnih stručnih skupova. Od godine 2006. je primljen u
suradničko zvanje višeg asistenta na Katedri za psihijatriju i
psihološku medicinu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od
godine 2007. ima zvanje primarijusa. Trenutno je predsjednik HD za
dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri HLZ. Od godine
2010. je docent na Medicinskom fakultetu. Godine 2010. postao
grupni analitičar pri Institutu za grupnu analizu u Zagrebu. Od godine
2010. započeo edukaciju iz psihoanalize pri psihoanalitičkoj
studijskoj grupi u Zagrebu.
Popis radova Popis radova (in extenso)
objavljenih u Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Current
posljednjih pet Contents):
godina 1. Rescorla LA, Ivanova MY, Achenbach TM, Begovac I, Chahed M,
Drugli MB. et al. International epidemiology of child and adolescent
psychopathology: 2. Integration and applications of dimensional
findings from 44 societies. Journal of the american academy of child
and adolescent psychiatry 2012; 51(12): 1273-83.
2. Rescorla LA, Ginzburg S, Achenbach TM, Ivanova MY, Almquist F,
Begovac I. et al., Cross-informant agreement between parent-
reported and adolescent self-reported problems in 25 societies.
Journal of clinical child & adolescent psychology 2012 (online
version)
3. Begovac B. Begovac I. Dreams of deceased children and
countertransference in the group psychotherapy of bereved mothers:
clinical illustration. Death Studies 2012; 36: 723.41.
Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Science Citation
Index):
1. Begovac I, Divčić B, Begovac B, Klopotan Ž. The loss of criteria for
mental retardation and regression of symptoms of childhood autism
during a five year follow up- a case report. Acta Clinica Croatica
2009; 48: 445- 450.
2. Begovac I, Begovac B, Majić G, Vidović V. Longitudinal studies of IQ
stability in children with childhood autism - literature survey.
Psychiatria Danubina 2009;21:310-9.
Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Index Medicus):
1. Begovac B, Begovac I, Paladino J. Sumanuti poremećaj
paranoidnog tipa i nerupturirana intracerebralna aneurizma- postoji
li povezanost? Acta Medica Croatica 2008; 62: 61-4.
Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Excerpta
Medica, Psychinfo, Scopus):
1. Santrić L, Begovac I. Komunikacija u djece s poremećajem iz
autističnog spektra. Socijalna psihijatrija 2011; 39: 211-224.
2. Majić G, Tocilj-Šimunković G, Vidović V, Škrinjarić J, Begovac B,
Begovac I. Zrcaljenje u grupi. Socijalna psihijatrija 2011; 39: 199-
203.
3. Begovac B, Begovac I. Grupna kohezija u grupnoj psihoterapiji. Soc
psihijat 2011; 39:19-24.
72
4. Majić G, Begovac I, Begovac B, Klobučar S, Vidović V, Škrinjarić J.
Utjecaj attachment-a na psihopatologiju u dječjoj dobi. Soc psihijat
2008; 36: 171-8.
5. Majić G, Begovac I, Klobučar S, Begovac B, Vidović V, Škrinjarić J.
Attachment (privrženost, vezivanje)- teorijske postavke. Soc psihijat
2008; 36: 125-30.
6. Vidović V, Majić G, Begovac I. Psihodinamski čimbenici u nastanku
anoreksije nervoze i bulimije nervoze. Paediatria Croatica 2008;
(Suppl.) 52(1):106-10.
7. Begovac B, Begovac I, Hotujac L. Social integration of patients with
psychiatric disorders: experience from an outpatient department. Soc
psihijat 2008; 36: 11-7.
Nastavni tekstovi:
1. Vidović V, Majić G, Begovac I. Psihopatologija razvoja/ poremećaji
privrženosti. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb:
Medicinska naklada; 2009, str. 718-719.
2. Vidović V, Begovac I, Majić G. Suprotstavljajuće- prkosni
poremećaj ponašanja. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija.
Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 719-721.
3. Vidović V, Begovac I, Majić G. Poremećaji ponašanja. U. Barišić N,
ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str.
721-725.
4. Majić G, Begovac I, Vidović V, Grubić M. Anksiozni poremećaji. U.
Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada;
2009, str. 728-734.
5. Begovac I, Majić G, Vidović V, Barišić N. Autizam ranog djetinjstva.
U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska
naklada; 2009, str. 734-739.
6. Begovac I, Majić G, Vidović V. Poremećaj psihološkog razvoja. U.
2009, str. 739-744.
7. Begovac I, Majić G, Vidović V, Barišić N. Hiperkinetički poremećaj.
naklada; 2009, str. 744-747.
8. Begovac I, Majić G, Vidović V. Psihoze u adolescenciji. U. Barišić N,
ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str.
747-750.
9. Majić G, Begovac I, Vidović V, Škrinjarić J. Depresije u djece. U.
2009, str. 750-756.
10. Majić G, Begovac I, Vidović V. Opsesivno- kompulzivni poremećaj.
naklada; 2009, str. 756-758.
11. Vidović V, Majić G, Begovac I, Broz V. ranjivost i otpornost
(elastičnost) u psihodinamici razvoja. Pedijatrija danas. Nove
spoznaje o starim temama- 20 godina poslije. Urednici Votava- Raić
A, Dumić M, Tješić Drinković D. Zagreb: Medicinska Naklada, 2008,
161-166.
73
Knjige:
1. Buzov Ivan, Begovac Ivan. Tajne jedne duše. Medicinska naklada.
Zagreb. 2012.
Datum zadnjeg Izabran za docenta u kumulativnom radnom odnosu, godine 2010.

izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime DARKO
Prezime MARČINKO
Naziv ustanove KBC Zagreb
E-mail adresa darko.marcinko@zg.t-com.hr
Adresa osobne -
web stranice
Životopis Ime (ime oca) i prezime: DARKO (Jozo) MARČINKO, dr.med.,
Radno mjesto: Specijalist psihijatar Klinike za
psihijatriju Klinički bolnički centar Zagreb
Datum i mjesto rođenja: 25. studenog 1973., Zagreb, Hrvatska
E-mail: darko.marcinko@zg.t-com.hr
Edukacija i dosadašnja radna mjesta
1979-1987 OŠ Mladost, Zagreb

1987-1990 SŠ EOC, Zagreb (maturirao nakon
završenog 3. razreda srednje škole i
upisao studij)
1990-1996 Medicinski fakultet sveučilišta u Zagrebu
(1. generacija 6-godišnjeg studija na
MF)
 tijekom studija demonstrator na
Katedri za fiziologiju (1992.-1994.g.)
 nakon studija, kraće vrijeme
znanstveno-istraživački rad na istoj
katedri (do odlaska u MORH)
lipanj 1996. Diplomirao na MF Zagreb
(završni ispit održan 28.6.1996.g.)
1996-1997 liječnički staž – Bolnica za plućne bolesti
Jordanovac
rujan 1997 položio državni ispit
prosinac 1997- zaposlen u MORH-u, Uprava za zdravstvo,
kolovoz 1999 među inim aktivnostima radio i kao
urednik medicinskog biltena i terenski
posao liječnika u ambulanti Baško Polje
74
(Makarska)
kolovoz 1999- zaposlen u AKD Mungos, na poslovima
prosinac 1999 liječnika u ekipi za razminiravanje
prosinac 1999 – KBC Zagreb, specijalizacija iz psihijatrije
prosinac 2003
9. prosinac 2003 položio specijalistički ispit iz psihijatrije
siječanj 2004 – zaposlen u Centru za krizna stanja Klinike
veljača 2009 za psihijatriju KBC Zagreb (Rebro)
od veljače 2009 zaposlen kao voditelj odjela za afektivne i
anksiozne poremećaje Zavoda za
integrativnu psihijatriju Klinike za
psihijatriju KBC Zagreb (Rebro)
rujan 2009 stekao zvanje docenta, u kumulativnom
radnom odnosu, na Medicinskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
prosinac 2010 položio subspecijalistički ispit iz
biologijske psihijatrije
svibanj 2011 položio ispit za sudskog vještaka
srpanj 2011 Član uredništva časopisa Croatian Medical
Journal
prosinac 2011 zaposlen kao Pročelnik spec.zavoda za
poremećaje hranjenja i personologiju
Klinike za psihijatriju KBC Zagreb (Rebro)
Poslijediplomska nastava, Sveučilište u Zagrebu

 Završio 3 godine DOKTORSKOG STUDIJA “Medicinske
znanosti” (1999.-2002.), na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu i položio sve potrebe ispite.
 2007.g. postao doktor medicinskih znanosti iz
područja biomedicine i zdravstva
 Doktorska disertacija, obranjena 16.5.2007.g.
(tema: Biologijski i klinički pokazatelji suicidalnosti u
shizofreniji), mentor: prof.dr. Miro Jakovljević
Psihoterapijska edukacija
1. Obiteljska, bračna i partnerska psihoterapija. Završio
edukaciju u trajanju od 5 godina (2002.-2007.g.) iz Obiteljske,
bračne i partnerske psihoterapije (voditelj edukacije: prof.dr.
V.Vidović na Klinici za psihološku medicinu),
 4.11.2005. položio završni ispit,
 2006. i 2007.g. obavio završni, praktični, supervizijski dio
edukacije,
 16.5.2007. temeljem obavljene edukacije dobio titulu Obiteljski
i bračni psihoterapeut,
2. Psihoanalitička psihoterapija – završetak edukacije 2012.g.
 Nekoliko godina (kroz period 2005.-2007.g.) u grupnoj
superviziji iz individualne psihoanalitičke psihoterapije,
75
 u sklopu tripartitne edukacije: vlastita terapija (kod
prof.dr.Vlaste Rudan) na Klinici za psihološku medicinu
(ukupno 480 sati, kroz period 2007.-2012.g.), supervizija kod 2
supervizora (ukupno 200 sati supervizije, kroz period 2009.-
2012.g.), kao i teorijska edukacija (2008.-2012.g.).
3. Kognitivno-bihevioralna psihoterapija. Završio 1. i 2.
stupanj edukacije iz Kognitivno-bihevioralne psihoterapije
(voditelj edukacije: prof. N.Anić)
4. Medicinska hipnoza i hipnoterapija. Završio više tečajeva iz
medicinske hipnoze (suradnja s dr D.Legac)
5. Grupna analiza. Uvodni dio, obavljen tijekom specijalizantske
izobrazbe (voditelj edukacije: prof. dr.R.Gregurek)
Popis radova Popis stručnih i znanstvenih radova iz područja psihijatrije.
objavljenih u Radovi indeksirani u Current Contents:
posljednjih pet 1. Nađ S, Marčinko D, Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M. The influence of
godina spirituality and religiosity on suicidality in chronic war related
PTSD in comparison to control subjects. J Nerv Ment Dis 2008;
196(1):79-83.
2. Marčinko D, Marčinko V, Karlović D, Marčinko A, Martinac M,
Begić D, Jakovljević M. Serum lipid levels and suicidality among
male patients with schizoaffective disorder. Prog
Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 2008; 32(1):193-6.
3. Rudan V, Skočić M, Marčinko D. Towards an integration of
psychoanalysis and neurobiology in 21st century. Collegium
Antropologicum 2008; 32(3):977–979.
4. Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Nađ S, Jakovljević M. Differences in
cholesterol and metabolic syndrome between bipolar disorder
men with and without suicide attempts. Progress in
Neuropsychopharmacology and Biological Psychiatry
2009;33(1):109-12.
5. Maslov B, Marčinko D, Miličević R, Babić D, Đorđević V,
Jakovljević M. Metabolic syndrome, anxiety, depression and
suicidal tendencies in post-traumatic stress disorder and
schizophrenic patients. Coll Antropol 2009;33(2):7-10.
6. Skočić M, Rudan V, Brajković L, Marčinko D. Relationship among
psychopathological dimensions, coping mechanisms, and glycemic
control in a Croatian sample of adolescents with diabetes mellitus
type 1. Eur Child Adolesc Psychiatry 2010;19(6):525-33.
Marčinko D, Topić R, Mihaljević S, Sertić J. Metabolic syndrome
and serum homocysteine in patients with bipolar disorder and
schizophrenia treated with second generation antipsychotics.
Psychiatry Res 2011;189(1):21-5.
8. Mihaljević S, Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Koić E, Kušević Z,
Jakovljević M. Spiritual Well-Being, Cortisol, and Suicidality in
Croatian War Veterans Suffering from PTSD. J Relig Health.
2011;50(2):464-73.
76
9. Medjedović Marčinko V, Marčinko D, Đorđević V, Orešković S.
Anxiety and Depression in Pregnant Women with Previous
History of Spontaneous Abortion. Coll Antropol 2011;35(1):225-
228.
10. Marčinko D, Bilić V, Pivac N, Tentor B, Franić T, Lončar M,
Medjedović Marčinko V, Jakovljević M. Serum cholesterol
concentration and structured individual psychoanalytic
psychotherapy in suicidal and non-suicidal male patients suffering
from borderline personality disorder. Coll Antropol
2011;35(1):219-223.
11. Bilić V, Marčinko D, Miličić D. Super-ego in Patients with
Coronary Artery Disease. Coll Antropol 2011;35(1):127-131.
12. Loncar M, Plasć ID, Hrabać P, Marčinko D, Komar Z, Groznica
I.Subjective assessment of quality of life of persons whose fathers
had died in the homeland war. Coll Antropol. 2011;35 Suppl
1:205-11.
13. Zdjelarević A, Komar Z, Loncar M, Plasć ID, Hrabac P, Groznica I,
Marčinko D.Quality of life in families of Croatian veterans 15
years after the war. Coll Antropol. 2011;35 Suppl 1:281-6.
14. Podobnik J, Foller Podobnik I, Grgic N, Marčinko D, Pivac N. The
effect of add-on treatment with quetiapine on measures of
depression, aggression, irritability and suicidal tendencies in
children and adolescents. Psychopharmacology (Berl)
2012;220(3):639-41.
15. Franić T, Dodig G, Kardum G, Marčinko D, Ujević A, Bilušić M.
Early adolescence and suicidal ideations in Croatia:
sociodemographic, behavioral, and psychometric correlates.
Crisis. 2011;32(6):334-45.
16. Karlović D, Serretti A, Vrkić N, Martinac M, Marčinko D. Serum
concentrations of CRP, IL-6, TNF-α and cortisol in major
depressive disorder with melancholic or atypical features.
Psychiatry Res. 2012 Mar 2. [Epub ahead of print]
17. Karlović D, Serretti A, Marčinko D, Martinac M, Silić A, Katinić K.
Serum testosterone concentration in combat-related chronic
posttraumatic stress disorder. Neuropsychobiology.
2012;65(2):90-5.
18. Aukst Margetić B, Jakovljević M, Ivanec D, Marčinko D, Margetić
B, Jakšić N.Current suicidality and previous suicidal attempts in
patients with schizophrenia are associated with different
dimensions of temperament and character. Psychiatry Res. 2012
May 4.
19. Franić T, Kardum G, Marin Prizmić I, Pavletić N, Marčinko D.
Parental involvement in the war in Croatia 1991-1995 and
suicidality in Croatian male adolescents. Croat Med J.
2012;53(3):244-53.
20. Skočić M, Marčinko D, Rudan V, Ražić A, Stipčević M.
Relationship between Psychopathological Factors and Metabolic
Control in Children and Adolescents with Insulin-Dependent
77
Diabetes Mellitus. Coll Antropol. 2012;36(2):467-72.
Radovi indeksirani u drugim publikacijama:
1. Marčinko D. Intersubjectivity and psychopharmacotherapy in the
treatment of chronically suicidal patients. Psychiatr Danub. 2011
Sep;23(3):325-7.
2. Marčinko D, Bilić V. Family therapy as addition to individual
therapy and psychopharmacotherapy in late adolescent female
patients suffering from borderline personality disorder with
comorbidity and positive suicidal history. Psychiatria Danubina
2010; 22:211-214.
3. Bilić, V., Nemčić-Moro, I., Karšić, V., Grgić, V., Stojanović-Špehar, S.,
Marčinko, D. Bilić V, Marčinko D. Clinical experiences in treating
PTSD patients by combining individual and group psychotherapy.
Psychiatria Danubina 2010;22(2):173-178
4. Bilić V, Marčinko D. Comorbidity of kidney stones and pychiatric
disease. Psychiatria Danubina 2010;22(2):249-252,
5. Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Jakovljević M. Homocistein i
psihijatrijski poremećaji. Soc Psih Socijalna Psihijatrija 2009;37
(4): 212-215.
6. Filipčić I, Medved V, Marčinko D, Kramarić M, Pavičić D, Pavičić F.
Učestalost i liječenje depresije u bolesnika oboljelih od astme i
kronične opstrukcijske plućne bolesti (KOPB). Socijalna
Psihijatrija 2008;36 (2):69-74.
7. Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Šagud M, Jakovljević M. The
pharmacotherapy perspective. Psychiatria Danubina 2009; 21 (3):
382-385
8. [My paper]Marčinko D, Vuksan-Ćusa B. Borderline personality
disorder and bipolar disorder comorbidity in suicidal patients:
diagnostic and therapeutic challenges. Psychiatr Danub
2009;21(3):412-25.
9. Marčinko D, Skočić M, Šarić M, Popović-Knapić V, Tentor B, Rudan
V. Countertransference in the therapy of suicidal patients – an
important part of integrative treatment. Psychiatr Danub 2008;
20(3):402-5.
10. Marčinko D, Popović-Knapić V, Franić
T, Karlović D, Martinac M, Brataljenović T, Jakovljević M.
Association of cholesterol and socio-demographic parameters with
suicidality in the male patients with schizophrenia. Psychiatr
Danub 2008; 20(3):390-5.
11. Maslov B, Jakovljević M, Crnčević Ž,
Ostojić L, Marčinko D, Babić D, Koršić M. Metabolic syndrome and
schizophrenia from integrative medicine perspective. Psychiatr
Danub 2008; 20(3):384-9.
Knjige
 “NARCISTIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI I NJEGOVA
DIJAGNOSTIČKA OPRAVDANOST – DOPRINOS
MEĐUNARODNOJ RASPRAVI”, urednici Darko Marčinko i
Vlasta Rudan, Medicinska naklada, 2013.
78
 “Suicidologija” - udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, urednik:
Darko Marčinko, Medicinska naklada, 2011.
Poglavlja u knjizi
1. Triglycerides: Chemical Structure, Biosynthesis and Role
in Disease. Poglavlje pod nazivom “Lipid Levels in
Neuropsychiatric Disorders”. Izdavač “Nova Publishers”,
2013.g.
2. Marčinko Darko; poglavlje Nove spoznaje i koncepti u
suicidologiji, u knjizi “Nove ideje i koncepti u suvremenoj
psihijatriji”. Izdavač “Pro Mente d.o.o.”, urednik Miro
Jakovljević, Zagreb, 2008.
3. Marčinko Darko; poglavlje Povezanost kolesterola i
suicidalnog ponašanja kod psihičkih poremećaja, u knjizi
“Kolesterol u suvremenoj medicinu”. Izdavač “Pro Mente
d.o.o.”, urednik Miro Jakovljević, Zagreb, 2008 /knjiga u
postupku izdavanja/.
4. Marčinko Darko i sur. Poglavlje «Farmakoterapija suicidalnih
bolesnika»; u knjizi PSIHOFARMAKOTERAPIJA, urednika
prof.dr.sc. Vera Folnegović-Šmalc (tekst napisan, knjiga u
postupku izdavanja)
5. Pivac N, Muck-Seler D, Mustapic M, Sagud M, Marcinko D,
Deželjin M, Jakovljevic M (2006). Peripheral biological
markers and treatment response in schizophrenia, Chapter
15, pp. 319-370 In: Schizophrenic Psychology: New Research.
Ed. Douglas P. French. Hauppauge, NY : Nova Science
Publishers, Inc.
Datum zadnjeg  2009.g. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime MARIJANA
Prezime BRAŠ
Naziv ustanove Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihološku medicinu
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Centar za palijativnu
medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine)
E-mail adresa mbras@kbc-zagreb.hr
Adresa osobne
web stranice
79
Životopis Rođena u Osijeku 1971. Diplomirala na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu kao najbolji student u akademskoj godini
1995/96, zbog čega je dobitnica nagrade „Drago Perović“. Tijekom
svih godina studija stipendist Sveučilišta u Zagrebu, suradnica na
nekoliko projekata iz područja eksperimentalne biomedicine na
Institutu „Ruđer Bošković“ u Zagrebu, a tri godine i predstavnica
hrvatske nevladine organizacije pri United Nations Department of
Public Information - UNDPI u New Yorku. Od 1999. do 2006.
zaposlena na Klinici za psihijatriju KB Osijek. Specijalistički ispit iz
psihijatrije položila 2003. Od 2006. zaposlena na Klinici za
psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb, 2008.
izabrana za višeg asistenta na Katedri za psihijatriju i psihološku
medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je 2012.
godine izabrana za docenta u kumulativnom radnom odnosu na istoj
Katedri. Magistarski rad iz područja biomedicine obranila 2005. na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je
i doktorirala 2007. Stručni magistarski rad iz psihoterapije obranila
na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. Aktivno
sudjelovala na nizu znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i
inozemstvu te bila predavač i jedan od voditelja na nekoliko
poslijediplomskih tečajeva trajnog medicinskog usavršavanja.
Urednica sedam knjiga te autor nekoliko poglavlja u drugim
knjigama i udžbenicima, kao i nekoliko desetaka originalnih
znanstvenih i stručnih radova. Aktivno sudjeluje i u znanstvenim
projektima financiranim od Ministarstva znanosti i tehnologije RH.
Voditeljica Ambulante za psihološku/psihijatrijsku pomoć ženama
oboljelima od raka dojke. Predsjednica Povjerenstva za palijativnu
skrb Ministarstva zdravlja RH. Članica nekoliko domaćih i
međunarodnih stručnih udruženja, predsjednica Hrvatskog društva
za palijativnu medicinu HLZ-a. Od 2001. uključena i u mentorski
program iz neuropsihofarmakoterapije (CINP). Voditeljica Odsjeka za
palijativnu medicinu Centra za palijativnu medicinu, medicinsku
etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu. Hvatska predstavnica u eurospkj radnoj
skupini za edukaciju o komunikacijskim vještinama (t-EACH)
Dobitnica nagrade Europske federacije ogranaka Međunarodnog
društva za proučavanje boli (EFIC) za istraživanje iz područja
genetike boli.
Popis radova 1. Bras M. Psychopharmacotherapy in psychiatric comorbidities
objavljenih u among patients with chronic pain. Encephale. 2007 Nov;33(Pt
posljednjih pet 3):859-62. Review. French
godina 2. Bras M, Loncar Z, Boban M, Gregurek R, Brajković L, Tomičić H,
Muljačić A, Mičković V, Kalenić B. Self-Inflicted Burns in Patients with
Chronic Combat- Related Post-Traumatic Stress Disorder. Coll
Antropol 2007:31(4): 1173-7;
3. Bras M, Loncar Z, Brajković L, Gregurek R, Mičković V. Coping
with severe burns in the early stage after burn injury. Coll Antropol.
2007:31(1):159-63. (rad indeksiran u CC, 1 citat)
4. Gregurek, R., Braš, M. Psihoterapija anksioznih poremećaja.
80
Medix, 2007.
5. Janculjak D, Fingler M, Bras M, Hećimović I, Splavski B,
Vuković.Efficiency of pharmacological treatment of chronic post-
traumatic headaches. Acta Med Croatica. 2008 May;62(2):151-5.
6. Bras M, Gregurek R, Milunović V, Busić I, Brajković L.Relationship
between combat related posttraumatic stress disorder (PTSD) and
multiple sclerosis (MS). Psychiatr Danub. 2008 Mar;20(1):80-4. (SCI
Exp)
7. Brajković L, Jevtović S, Bilić V, Lončar Z. The Efficacy of a Brief
Supportive Psychodynamic Therapy in Treating Anxious-Depressive
Disorder in Daily Hospital Coll Antropol. 2009;33(1):245-51; (CC)
8. Gregurek R, Brajković L, Kalenić B, Bras M, Persić-Brida M. Five
with bone marrow transplantation. Psychiatr Danub. 2009
Mar;21(1):49-55. (SCI Exp)
9. Gregurek R, Braš M: Povijest psihosomatske medicine i
suvremene klasifikacije. Medix, br. 83 (2009);92-95;
10. Braš M, Gregurek R. Suvremene koncepcije o etiologiji
psihosomatskih bolesti. Medix, br. 83 (2009);96-99;
11. Gregurek R, Braš M. Psihoonkologija. Medix, br. 83
(2009);114-119;
12. Braš M, Gregurek R. Kronična bol – psihološki aspekti i
psihofarmakoterapija. Medix, br. 83 (2009);121-128;
13. Braš M, Gregurek R, Kušević Z. Uloga liaison psihijatra u
liječenju neuroloških bolesnika. Medix, br. 83 (2009);144-149;
14. Kušević Z, Braš M. Neki psihodinamski aspekti psihosomatskih
stanja kod djece i adolescenata. Medix, br. 83 (2009);150-152;
15. Braš M. Psihofarmakoterapija u suradnoj (liaison) psihijatriji.
Medix, br. 83 (2009);158-162;
16. Braš M. Psihijatrijsko/psihološki aspekti u palijativnoj
medicini. Medix, br. 83 (2009);170-174;
17. Brajković L, Bras M, Milunović V, Busić I, Boban M, Loncar Z,
Micković V, Gregurek R.The connection between coping mechanisms,
depression, anxiety and fatigue in multiple sclerosis. Coll Antropol.
2009 Dec;33 Suppl 2:135-40.
18. Gregurek R, Braš M, Đorđević V, Strahinja Ratković A,
Brajković L. Psychological problems of patients with cancer.
Psychiatr Danub.2010 June; 22(2):227-230
19. Braš M, Gregurek R, Đorđević V, Bulajić M. Neurobiological
and clinical relationship between psychiatric disorders and chronic
pain. Psychiatr Danub.2010 June; 22(2):221-226.
20. Jevtovic S, Gregurek R, Kalenic B, Brajkovic L, Bras M, Loncar
M, Germain A. Correlation of Sleep Disturbances, Anxiety and
Depression in Croatian War Veterans with Posttraumatic Stress
Disorder. Coll. ANtropol. 2011; 35 Suppl 1:175 – 181.
21. Brajkovic L, Gregurek R, Kusevic Z, Ratkovic AS, Bras M,
Djordjevic V. Life Satisfaction in Person of the Third Age after
Retirement, Coll Antropol. 2011 Sep;35(3):665-71.
22. Djordjevic V, Bras M, Milunovic V, Brajkovic L, Stevanovic R.
81
The founding of the Centre for Palliative Medicine, Medical Ethics
and Communication Skills: a new step toward the development of
patient – oriented medicine in Croatia. Croat. Med J. 2011; 52(1) Supl
1:87-8.
23. Đorđevic V, Braš M. Osnovni pojmovi o komunikaciji u
medicini. Medix (2011) supl 1; 12-14.
24. Đorđevic V, Braš M, Čikeš N, Brajkovic L, Milicic D. Suvremeni
pristup edukaciji komunikacijskih vještina. Medix (2011), supl 1:19-
26.
25. Braš M, Đorđevic V, Miličic D. Komunikacija liječnika i
bolesnika. Medix (2011), supl 1: 38-43.
26. Braš M, Lončar Z, Kandic-Splavski B, Milunovic V, Devčic M,
Stevanovic R, Juretic A, Bičanic I, Cvek M. Komunikacijske vještine u
palijativnoj medicini. Medix (2011), supl 1: 70-76.
27. Braš M, Đorđevic V, Bilic V, Brajkovic L, Kuševic Z.
Psihodinamika neverbalne komunikacije u psihijatriji. Medix (2011),
supl 1 : 87-94.
28. Bras M, Milunović V, Boban M, Mićković V, Loncar Z, Gregurek R,
Laco M. A quality of life in chronic combat related posttraumatic
stress disorder--a study on Croatian War veterans. Coll Antropol.
2011 Sep;35(3):681-6.
29. Braš M, Dorđević V, Milunović V, Brajković L, Miličić D, Konopka
L Person-centered medicine versus personalized medicine: is it just a
sophism? A view from chronic pain management.. Psychiatr Danub.
2011 Sep;23(3):246-50. Review.
30. Braš M, Milunović V, Boban M, Brajković L, Benković V, Dorđević
V, Polašek O. Quality of life in Croatian Homeland war (1991-1995)
veterans who suffer from post-traumatic stress disorder and chronic
pain. Health Qual Life Outcomes. 2011 Jul 29;9:56.
30. Dordević V, Bras M, Milunović V, Brajković L, Boban M, Bicanić I,
Jasaragić M, Gregurek R, Milicić D, Laco M. Self-perceived social
support in Croatian war veterans suffering from combat-related
posttraumatic stress disorder -- what should not have happened..
Acta Clin Croat. 2011 Jun;50(2):177-84.
31. Miljković A, Kolčić I, Braš M, Hayward C, Polašek O. Heritability
analysis suggests comparable genetic component of mechanical pain
threshold and tolerance. Pain Med. 2012 Sep;13(9
32. Dorđević V, Bras M, Brajković L. Person-centered medical
interview. Croat Med J. 2012 Aug;53(4):310-3.
33. Braš M, Brajković L, Milunović V, Bičanić I, Haller F, Dorđević V,
Miličić D. Psychiatrists' empathy, beliefs and attitudes towards
veterans suffering from combat-related posttraumatic stress
disorder. Psychiatr Danub. 2012 Sep;24(3):287-91.
Datum zadnjeg Veljača 2012. godine – izabrana za docenta u kumulativnom radnom
izbora u odnosu
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
82
Ime MARINA
Prezime ŠAGUD
Naziv ustanove Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju
E-mail adresa msagud@mef.hr
Adresa osobne
web stranice
Životopis Rođena sam u Zagrebu, gdje sam završila osnovnu školu i
gimnaziju te diplomirala 1988. na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Nakon odrađenog pripravničkog staža
1989-1990, radila sam u farmaceutskoj kući „Pliva“ od 1991. do
1993. Od 1993 do 1997. sam bila specijalizant psihijatrije u
Klinici za Psihijatriju, KBC Zagreb. Od 1997. sam specijalist
psihijatar u Klinici za Psihijatriju, KBC Zagreb. Doktorsku
disertaciju pod naslovom: Trombocitni serotonin, trombocitna
MAO i serumski lipidi u dijagnostici i liječenju poremećaja
raspoloženja, pod mentorstvom prof. dr. sc. Alme Mihaljević-
Peleš obranila sam 2007. Od 2008. sam viši asistent, a od 2012
docent, na katedri za psihijatriju i psihološku medicinu
Medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. Također sam tajnica
i koordinator za e-učenje katedre za psihijatriju i psihološku
medicinu Medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. Od
studenog 2011. sam voditelj odjela intenzivne njege Zavoda za
afektivne poremećaje. Sudjelujem kao istraživač u kliničkim
studijama, kao i u nekoliko Projekata Ministarstva znanosti u
Klinici za psihijatriju KBC Zagreb i Institutu Ruđer Bošković. Moj
svakodnevni rad uključuje skrb za bolesnike na zatvorenom i
otvorenom dijelu odjela za afektivne poremećaje, nastavu na
dodiplomskom studiju medicinskog fakulteta sveučilišta u
Zagrebu, diplomskom studiju sestrinstva, doktorskom studiju
biomedicina i zdravstvo, stručnom poslijediplomskom
specijalističkom studiju iz psihijatrije, te tečajevima stalnog
usavršavnja liječnika. Član sam Fakultetskog vijeća Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Povjerenstva za lijekove KBC
Zagreb, Hrvatskog psihijatrijskog društvač Hrvatskog/svjetskog
društva za biologijsku psihijatriju te Hrvatskog/svjetskog
društva farmakologa, te sam član upravnog vijeća
Hrvatskog društva za zaštitu osoba s intelektualniim teškoćama.
Popis radova 1. Vuksan-Cusa B, Sagud M, Jakovljevic M, Peles AM, Jaksic M,
objavljenih u Mihaljevic S, Zivkovic M, Mikulic SK, Jevtovic S (2012) Association
posljednjih pet between C-reactive protein and homocysteine with the
godina subcomponents of metabolic syndrome in stable patients with
bipolar disorder and schizophrenia. Nord J Psychiatry, u tisku
2. Nikolac M, Sagud M, Nedic G, Nenadic Sviglin K, Mihaljevic Peles
A, Uzun S, Kozumplik O, Zivkovic M, Mustapic M, Jakovljevic M,
Pavlovic M, Muck Seler D, Borovecki F, Pivac N (2012) Lack of
association catechol-O-methyl transferase Val158/150 Met
polymorphism and smoking in schizophrenia and alcohol
dependence. Psychiatry Res, u tisku
3. Sagud M, Nikolac M, Mihaljevic-Peles A, Nedic G, Vuksan Cusa B,
83
Mustapic M, Jakovljevic M, Muck-Seler D, Pivac N (2012) The lack
of effect of ziprasidone on platelet serotonin concentration in
schizophrenic patients. Psychopharmacology, 219(4):1179-81
4. Mück-Seler D, Sagud M, Mihaljevi-Peles A, Jakovljevi M, Pivac N
(2011) Baseline lipid levels and acute treatment response to
paroxetine and tianeptine in depressed women. J Clin
Psychopharmacol 31(3):387-90
Marčinko D, Topić R, Mihaljević S, Sertić J (2011) Metabolic
syndrome and serum homocysteine in patients with bipolar
disorder and schizophrenia treated with second generation
antipsychotics. Psychiatry Res 189(1):21-5
6. Sagud M, Mihaljevic-Peles A, Pivac N, Jakovljevic M, Muck-Seler D.
Lipid levels in female patients with affective disorders. Psychiatry
Res. 2009 15;168(3):218-21
7. Mihaljevic Peles A, Bozina N, Sagud M, Rojnic Kuzman M, Lovric
M. MDR1 gene polymorphism: therapeutic response to paroxetine
among patients with major depression. Prog
Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2008 Aug 1;32(6):1439-
44
8. Muck-Seler D, Sagud M, Mustapic M, Nedic G, Babic A, Mihaljevic
Peles A, Jakovljevic M, Pivac N. The effect of lamotrigine on
platelet monoamine oxidase type B activity in patients with
bipolar depression. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry.
2008 Jul 1;32(5):1195-1198
9. Sagud M, Pivac N, Mustapic M, Nedic G, Peles AM, Kramaric M,
Jakovljevic M, Muck-Seler D. The effect of lamotrigine on platelet
serotonin concentration in patients with bipolar depression.
Psychopharmacology (Berl). 2008 May;197(4):683-685
10. Bozina N, Peles AM, Sagud M, Bilusic H, Jakovljevic M. Association
study of paroxetine therapeutic response with SERT gene
polymorphisms in patients with major depressive disorder.
World J Biol Psychiatry. 2008;9(3):190-197
11. Sagud M, Mihaljević-Peleš A, Begić D, Vuksan-Ćusa B, Kramarić M,
Zivković M, Jakovljević M (2011) Antipsychotics as
antidepressants: what is the mechanism? Psychiatr Danub
23(3):302-7.
12. Mihaljević-Peleš A, Sagud M, Janović MB, Mikulić SK, Jevtović S
(2011) Do we need new therapeutic strategies for depression?
Psychiatr Danub 23(3):300-1
13. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M, Jovanović N
(2010) Pharmacogenetics and antipsychotics in the light of
personalized pharmacotherapy. Psychiatr Danub 22(2):335-7.
14. Vuksan-Cusa B, Sagud M, Jakovljević M (2010) C-reactive protein
and metabolic syndrome in patients with bipolar disorder
compared to patients with schizophrenia. Psychiatr Danub
22(2):275-7.
15. Sagud M, Mück-Seler D, Mihaljević-Peles A, Vuksan-Cusa B,
Zivković M, Jakovljević M, Pivac N (2010) Catechol-O-methyl
84
transferase and schizophrenia. Psychiatria Danubina 22(2):270-4
16. Sagud M, Mihaljević-Peles A, Mück-Seler D, Pivac N, Vuksan-Cusa
B, Brataljenović T, Jakovljević M (2009) Smoking and
schizophrenia. Psychiatr Danub 21(3):371-5
17. Zivković M, Mihaljević-Peles A, Sagud M, Silić A, Mihanović M. The
role of CYP2D6 and TaqI A polymorphisms in malignant
neuroleptic syndrome: two case reports with three episodes.
Psychiatr Danub. 2010 Mar;22(1):112-6
18. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M, Jovanović N.
Pharmacogenetics and interactions of antidepressants in the
treatment of co-morbid illness. Psychiatr Danub. 2009
Sep;21(3):399-400
19. Vuksan-Cusa B, Marcinko D, Sagud M, Jakovljević M. The
pharmacotherapy perspective. Psychiatr Danub. 2009
Sep;21(3):382-5
20. Sagud M, Mihaljević-Peles A, Mück-Seler D, Pivac N, Vuksan-Cusa
B, Brataljenović T, Jakovljević M. Smoking and schizophrenia.
Psychiatr Danub. 2009 Sep;21(3):371-37
21. Sagud M, Mihaljević-Peles A, Pivac N, Muck-Seler D, Simunović I,
Jakovljević M. Genetics of schizophrenia in the context of
integrative psychiatry. Psychiatr Danub. 2008 Sep;20(3):364-8.
22. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M.
Pharamacogenetics and antidepressant treatment in integrative
psychiatry perspective. Psychiatr Danub. 2008 Sep;20(3):399-
401.
Datum zadnjeg 2012. docent
izbora u zn.
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime SLAĐANA
Prezime ŠTRKALJ – IVEZIĆ
E-mail adresa Sladjana.ivezic@bolnica-vrapce.hr
Adresa osobne
web stranice
Životopis Radno iskustvo:
2011 - Pročelnica Zavoda za socijalnu psihijatriju Klinika za
psihijatriju Vrapče Zagreb
2007- Šefica Centra za rehabilitaciju u zajednici
1997 – Šefica Dnevne bolnice Klinike, Psihijatrijska bolnica (PB)
Vrapče
1992 – 2001 Voditelj psihoterapijskog i psihosocijalnog programa
Klinike Vrapče
1987 – 1992 Specijalista psihijatar, PB Vrapče
85
1983 – 1987 Specijalista psihijatar, Zavod za zaštitu mentalnog
zdravlja djece i omladine, Zagreb
1982 – 1983 Specijalista psihijatar, Medicinski centar, Varaždin
Školovanje, izrada teza i specijalizacija:
1976. diplomirala na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
1982. poslijediplomski studij iz psihoterapije
1982. specijalistički ispit iz psihijatrije
1981- 1983 Didaktička grupna analiza
1987. magistar znanosti : “Uloga terapeuta u promjeni odnosne
psihodinamike jednog psihijatrijskog odjela”. Medicinski fakultet u
Zagrebu
1987- 2000 Grupna supervizija grupne psihoterapije ( prof. Dr. sc. E.
Cividini Stranić)
1991 Doktorat znanosti, tema: “Simbiotski transfer u odnosu na
remisiju bolesti shizofrenih bolesnika” . Medicinski fakultet u
Zagrebu -
1998 Edukacija iz dijagnostičkih instrumenata: RDC, SADS-L

Columbia University, New York
1991 – 1995 Diploma course in group analysis, Institut of Group
Analysis, London, UK
1992 Edukacija iz psihoterapije psihoza – studijsko
putovanje:
“Ann Sippy Clinic”, voditelj: Jack Rosenberg, Los
Angeles
“Chestnut Lodge Hospital”, voditelj: David Feinsilver,
Washington DC
1985 – 1990 Edukacija iz dinamski orjentirane obiteljske, bračne i
partnerske terapije, Zagreb
2001 Subspecijalizacija iz psihoterapije (priznavanjem MIZ-a)
2003 Subspecijalizacija iz socijalne psihijatrije ( priznavanjem MIZ-a)
Nastavna djelatnost
2010- 2013 Nastava za medicinske sestre, Medicinski fakultet u

Zagrebu
1992- 2013 glavni mentor za specijalizacije i subspecijalizacije
1999- 2013 teorijska nastava za specijalizante, medicinske sestre iz
područja psihodinamike i grupne psihoterapije/grupne analize
1995- 2013 – Grupna supervizija u okviru škole psihoterapije
psihoza
2009- Specijalistički studij Psihijatrijsko sestrinstvo ;Zravstveno
veleučilište u Zagrebu
Uvodna i pozvana predavanja na međunarodnim kongresima:
veliki broj predavanja na nacionalnim skupovima, pozivana
međunarodna predavanja Engleska , Slovenija, Bosna i Hercegovina,
Makednonija
Mentorstvo: tri magisterija, komentorstvo dva mageisterija,
Komentorstvo tri doktorata
86
2008- 2013 Međunarodni seminar za socijalne radnike iz mentalnog
zdravlja u zajednici –stalni predavač
1991 -2013- predavanja, vježbe i seminari iz područja socijalne

psihijatrije i psihoterapije za studente medicine
Medicinski fakultet Zagreb
1998 voditelj vježbi i seminara za studente medicine, kolegij
Psihološka medicina, Medicinski fakultet u Zagrebu
1999- 2008- Predavač na poslijediplomskom studiju iz medicine
rada, Socijalne psihijatrije, Psihoterapije, Psihotraume -
Medicinski fakultet u Zagrebu
2001 Harvard medical School Harvard program in Refugee Trauma
Ministry of Health-Federation of BIH : Edukacija iz područja
mentalno zdravlje za liječnike u primarnoj zdravsvenoj zaštiti.
1988 – 1990 Balintove grupe za medicinske sestre
1980 – 1982 predavač na srednjoj medicinskoj školi Varaždin,
predmet Psihijatrija
Organizacijske i druge aktivnosti
1995- 2013 Stručni seminari kontinuirane edukacije za liječnike
1995- 2013 “School of Psychotherapy of Psychoses”, Inter-University
Center, Dubrovnik
Kongres Socijalne psihijatrije- psihijatrije u zajednici Split, 2004,
2009
1999- 2008 Kliničke smjernice za različite psihičke poremećaja
Utjecaj na razvoj struke
2008-2012. Izrada programa specijalizacije za područje psihijatrije
Član Stručnog povjerenstva za reformu psihijatrije Ministarstvo
zdravstva RH, 1999-2000
2001 Recenzija pilot projekta Koprivničko-križevačke županije za
Projekt zdravstvenog sustava
2001. Projekt izrade kliničkih smjernica Ministarstva zdravstva: Član
stručne grupe Ministarstva zdravstva i Hrvatskog liječeničkog zbora
za izradu prijedloga kliničke smjernice za Shizofreniju, Depresiju i
PTSP
2002 Član povjerenstva Ministarstva zdravstva za izradu stručno-
medicinske podloge za donošenje Pravilnika o utvrđivanju uvjeta u
pogledu prostora, opreme i djelatnika za obavljanje zdravstvene
djelatnosti
2003- Član ekspertne skupina u projektu SZO Stability Pakt
Mentalno zdravlje u zajednici“
2003. Seminar kontinuirane medicinske edukacija za liječnike opće
prakse/obiteljske medicine
Aktivno sudjelovanje na kongresima, simpozijima
Kontinuirano sudjelovanje na brojnim različitim kongresima u zemlji

i inozemstvu od 1980g.
Zahvale i odličja, nagrade
Zahvalnica Hrvatskog liječničkog zbora za zborsku aktivnost te
unapređenje zdravlja naroda, 1999, 2000, 2005
87
1999 Senior Scientist Award 11 Biennial Winter Workshop
on Schizophrenia Davos,2002
Stručne i znanstvene publikacije (170 )
Recenzije : Psihijatrija Danubina, Socijalna psihijatrija. Medicina
Jadretina, Hrvatska revija za rehabilitaciju, Liječnički vjesnik Croatian
Medical Journal, Psychosis,
Ostale aktivnosti
sudjelovanje u povjerenstvima za izradu doktorata i magisterija,
suradnja s udrugama bolesnika, predsjednica Udruge Svitanje,
Suradnja s Koalicijom udruga u zdravstvu, Član nacionalnog
preventivnog mehanizma, pučki pravobranitelj.
Članstvo u strukovnim udrugama : Hrvatski liječnički zbor,
Hrvatsko psihijatrijsko društvo, Hrvatsko društvo za kliničku
psihijatriju ( predsjednica) ;Sekcija za psihoterapiju i psihosocijalne
metode liječenja psihoza ( predsjednica).
Međunarodno: UEMS. ISPS
Nagrade i priznanja:
Hrvagtski Liječnički zbor, Nagrada za radove na međunarodnim
kongresima
Domaći i međunarodni projekti:
1991 – 1998 Genetika shizofrenije, Columbia University, New York &
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
2000 Genetika bipolarnog poremećaja, University of Bon,
Njemačka –kolaborataivna studija s više europskih
centara
2009- Prediktivni modeli u zdravstvu Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa RH
2010 -2011 IPA Izjednačavanje jednakih mogućnosti za
zapošljavanje osoba s psihičkom bolesti
2010-2013 Dnevni centar za rehabilitaciju, Ministarstvo socijalne
politike
Popis radova Vrdoljak, M., Sesar, M. A., Ivezić-Štrkalj, S. (2008). Socijalno

objavljenih u funkcioniranje osoba oboljelih od shizofrenije lišenih poslovne
posljednjih pet sposobnosti. Medicinski arhiv, 62: 5-6: 285-289.
godina Štrkalj-Ivezić, S., Vrdoljak, M., Sesar, A. M. (2008). Razlika u
socijalnom funkcioniranju između muškaraca i žena oboljelih od
shizofrenije, Socijalna psihijatrija, 36: 196-201.
Gruber E , . Ivezic-Strkalj S
"Since I have my case manager, I am back to life" case management in
Croatia. Psychiatr. Danub. 2008 Mar;20(1):63-70
Strkalj Ivezić S, John N. Gender and schizophrenia.
Psychiatr Danub. 2009 Sep;21 Suppl 1:106-10.
Urlić I, Strkalj-Ivezić S, John N.Trauma, shame and psychotic
88
depression experienced by ex-POWs after release. Psychiatr Danub.
2009 Sep;21 Suppl 1:81-7
Urlić I, Strkalj-Ivezić S, John N.Psychodynamic understanding and
psychotherapeutic approach to psychoses.Psychiatr Danub. 2009
Sep;21 Suppl 1:3-7
Štrkalj Ivezić S, Mužinić L, Vidulin V. Progam koodiniranog liječenja

(case management) u rehabilitaciji osoba s psihotičnim
poremećajem. Socijalna psihijatrija. Vol 37 (2009), 83-91.
Ivezić S, Jukić V, Hotujac Lj. Jukić MK, Tikvica A Organizacija službe

za mentalno zdravlje u primarnoj medicini, Liječ Vjesn 2010 132 (1-
2) 38-42.
Štrkalj –Ivezić S, Mužinić L Filipac V Case managment – A pillar of
community psychiatry Psyhiatria Danubina 22,2010; 26-425
Antolić K, Korajlija L , Štrkalj-Ivezić S, Begić D Utjecaj programa

psihosocijalne podrške na kvalitetu čivota osoba oboljelih od
schizophrenije Soc . Psih. 2012 ; 40 135-141
Knjige:
Štrkalj Ivezić S i sur Rehabilitacija u psihijatriji Hrvatski liječnički
zbor Zagreb 2010
Štrkalj Ivezić S Kako prebroditi depresiju i pobijediti osamljenost
Štrkalj –Ivezić S i sur Prisilna hospitalizacja u psihijatriji Udruga
Svitanje Zagreb2011.
Štrkalj-Ivezić S i sur Lišenje poslovne sposobnosti Udruga Svitanje
2012.
Štrkalj Ivezić S Psihoza, Shizofrenija, shizoafektivni poremećaj.
Bipolarni poremećaj Medicinska nakłada Zagreb 2011
Datum zadnjeg 2011- izbor u naslovnog izvanrednog profesora
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime IGOR
Prezime FILIPČIĆ
Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb
E-mail adresa filipcic555@gmail.com
Adresa osobne
web stranice
Životopis Doc.dr.sc. Igor Filipčić specijalist psihijatar i
subspecijalista biologijske psihijatrije, naslovni docent u
Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog
89
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za psihijatriju
Kliničkog bolničkog centra Zagreb- Rebro.
Igor Filipčić rođen je 24. studenog 1969. godine u Zagrebu, gdje
je završio osnovnu, i srednju školu. Otac troje djece, po
narodnosti Hrvat. Aktivno govori engleski jezik, 1989 godine
proveo 10 mjeseci u Broomley School of English u Londonu. U
jesen 1995. godine diplomirao u redovitom roku na Medicinskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon obavljenog obveznog
liječničkog staža u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče i položenog
stručnog ispita 1997 godine, radi u DZ Trnje. Stručni
poslijediplomski studij iz Psihoterapije završava 2000. godine,
Znanstveni poslijediplomski studij iz područja biomedicina i
zdravstva 2002 godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu, Doktorski studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu završava 2004. godine. Doktorsku disertaciju, pod
nazivom „Učestalost depresije i utjecaj liječenja depresije na
kvalitetu života bolesnika koji boluju od kroničnih somatskih
bolesti”, uspješno je obranio 2008. godine. Ista je nagrađena od
strane Hrvatskog psihijatrijskog društva 2009. godine na 6.
Psihijatrijskim danima nagradom za najbolju doktorsku
disertaciju iz područja psihijatrije iste godine. Specijalistički ispit
iz psihijatrije položio je 2002. godine s odličnim uspjehom. Iste je
godine završio edukaciju iz elektroencefalografije u Klinici za
neurologiju Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb. U U vremenu
od 2002. do 2006. godine predstavnik je mladih psihijatara
Hrvatske u Svjetskoj psihijatrijskoj organizaciji i jedan od
organizatora sekcije Mladih psihijatara hrvatske u sastavu
Hrvatskog psihijatrijskog društva. Od veljače 2002. godine
zaposlen je kao specijalist psihijatar na Klinici za psihijatriju KBC-
a u Zagrebu, 2009. godine postaje subspecijalist iz biologijske
psihijatrije i stiče znanstveno zvanje znanstveni suradnik, iste
godine i Voditelj odjela za anksiozne i depresivne poremećaje u
sklopu Zavoda za biologijsku psihijatriju, Klinike za psihijatriju
KBC-a Zagreb. Od 2001. godine aktivno sudjeluje u održavanju
nastave dodiplomskog studija na Medicinskom fakultetu u
Zagrebu iz predmeta Psihijatrija (seminari i vježbe), a od 2007.
godine predavač, voditelj seminara i vježbi predmeta Psihijatrija
u sklopu Studija na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je i 2010 godine izabran u
naslovno nastavno zvanje docenta u Katedri za psihijatriju i
psihološku medicinu. Sudjelovao u osmišljavanju, pisanju i
provedbi većine aktivnosti iz projekta”Program smanjenja stigme
i diskriminacije psihičkih bolesnika”od 2002 do 2008. godine. U
studenom 2009. godine pohodio je jednomjesečnu edukaciju iz
TMS-a, (Transkranijalne magnetske stimulacije), u Klinici za
neurologiju i psihijatriju, Sveučilišta u Bostonu, Harvard Medical
School, (predstojnik Prof.dr.sc. Alvaro Pascuale-Leone). Član
Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore,
Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD), Hrvatskog društva za
90
biološku psihijatriju i kliničku psihofarmakologiju,trenutno u
svojstvu tajnika društva. Aktivni član Europskog psihijatrijskog
društva (EPA), Svjetskog psihijatrijskog društva (WPA). Voditelj
psihijatrijske ambulante za neurološke bolesnike u okviru KBC-a,
te psihijatrijske ambulante za bolesnike oboljele od dijabetesa u
Sveučilišnoj bolnici ”Vuk Vrhovac” u Zagrebu.
Popis radova 1. Filipčić I, Popović-Grle S, Marcinko D, Bašić S, Hotujac L,
objavljenih u Pavičić F, Hajnšek S, Aganović I. Screening for depression
posljednjih pet disorders in patients with chronic somatic illness. Coll Antropol.
godina 2007 Mar;31(1):139-43. PMID: 17598392.
2. Basic S, Hajnsek S, Bozina N, Filipčić I, Sporis D, Mislov D,
Posavec A. The influence of C3435T polymorphism of ABCB1
gene on penetration of phenobarbital across the blood-brain
barrier in patients with generalized epilepsy. Seizure. 2008 Mar
6; PMID: 18329296
3. Margetic B, Aukst-Margetic B, Ivanec D, Filipcic I. Perception of
stigmatization in forensic patients with schizophrenia. Int.J. Soc
Psychiatry 2008 Nov; 54(6):502-13. PMID 18974189.
4. Beldie A, den Boer JA, Brain C, Constant E, Figueira ML, Filipcic
I et al.Fighting stigma of mental illness in midsize European
countries. J. Soc Psychiatry Psychiatr Epidemiol. 2012 Apr;47
Suppl 1:1-38
5. Hajnsek S, Milavec-Puretic V, Nankovic S, Petelin Gadze Z,
Filipcic I, Bujan Kovac A, Stulhofer Buzina D. Lichen planus
induced by carbamazepine: A case report. Epilepsy Behav. 2012
May 5.
6. Hajnšek s., Basic S., Sporis D., Filipcic I, Kovacevic I., Posavec
A. Acyuired stuttering resulting from right paritel subcortical
infarction Neurologia Croatica, 55(3-4):n51-56 2006.
7. Filipcic I., Medved V., Marcinko D., Kramaric M., Pavicic D.,
Pavicic Prevalence and antidepressant treatment in patients with
asthma and chronic obstructive pulmonary disease (COPD)
Socijalna psihijatrija 36(2)p.p. 69-74 2008.
8. Filipcic I., Grubišin J., Vukelja D., Hajnšek S. Depresija u
oboljelih od epilepsije i kako je liječiti. Socijalna psihijatrija
37(1)p.p. 1-56 2009.
9. Filipčić I., Integrative Treatment of Depression in Patients
with Asthma and COPD, 23rd Danube Symposion of
Psychiatry.Mostar 2008.Psychiatria Danubina2008; Suppl
10. Filipčić I., Margetić B., Šimunović I.,Jakovljević M. Depression
diabetes type 2 – the croatian study, Psychiatria Danubina, 2010;
Vol 22,N02 pp 201-425.
11. Grubišin J., Medved V., Rojnić-Kuzman M.,Jovanović N., Filipčić I.
Physical and social anhedonia in female schizophrenic patients, Social
Psychiatry Vol 39-2011 131-148-156, 2011.
12. Begić D, Popović-Knapić V., Grubišin J., Kosanović-Rajačić B.,
Filipčić I., Telarović I., Jakovljević M. Quantitative
electroencephalography in schizophrenia and depression,
91
Psychiatria Danubina, 2011; Vol 23,No4 pp 355-362.
Datum zadnjeg 27.05.2010. naslovni docent
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno zvanje
Ime ZORANA
Prezime KUŠEVIĆ
Naziv ustanove Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za psihološku
medicinu, KBC Zagreb
E-mail adresa zkusevic@kbc-zagreb.hr
Adresa osobne
web stranice
Životopis Rođena 1967. u Požegi. Diplomirala na Medicinskomn fakultetu u
Zagrebu 1992. Danas specijalista psihijatrije sa uzom specijalizacijom
iz dječije i adolescentne psihijatrije. Zaposlena na Med. fakultetu u
statusu višeg asistenta, u kumulativnom radnom odnosu sa KBC
Zagreb i Klinikom za psihološku medicinu. U znanstvenom zvanju
znanstvenog suradnika. Stalni sudski vještak iz područja psihijatrije.
Doktorirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2008. sa temom iz
psihotraumatologije. Dodatne edukacije iz grupne analize, analitički
orijentirane psihoterapije i psihoanalize.
Popis radova Kusevic Z, Mršić Husar S, Prosinečki N, Kulenović Somun A, Babić G,
objavljenih u Vukušić H, Gregurek R. Odnos intenziteta posttraumatskog stresnog
posljednjih pet poremećaja izazvanog ratnom traumom i socijalne podrške.
godina Socijalna psihijatrija 2012. 40 (1) 170- 175.
Kusevic Z., Čivljak M, Vukusic Rukavina T, Babić G, Lončar M, Vuksan
Ćusa B, Gregurek R. The Conection between Alexithymia and Somatic
Morbidity in a population of Combat Veterans with Chronic PTSD.
Acta Informatica Medica 2013. Sarajevo. 21/1 :7-11.
Babić G, Kusevic Z. Komparativni prikaz organizacije skrbi za osobe
oboljele od poremećaja sa psihozom, I II dio, deinstitucionalizacija i
moguće negativne posljedice. Socijalna psihijatrija 2012. 40(2); 118-
126.
Mihaljević S, Vuksan Cusa B, Marcinko D, Koic E, Kusevic Z,
Jakovljević M. Spiritual Well being, Cortisol and suicidality in
Croatian War Veterans Sufering from PTSD. Journal of Religion and
Health 2011. /50/ (464-473)
Brajković L, Gregurek R, Kusevic Z, Strahinja Ratković A, Bras M,
Đorđević V. Life satisfaction in Persons of the Third Age after
Retirement. Coleg Antopol September 2011 (35) 665-671
Datum zadnjeg Izbor u nastavno-znanstveno zvanje docenta 2014.

izbora u
znanstveno-
92
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime NIKOLINA
Prezime JOVANOVIĆ
Naziv ustanove Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za psihijatriju i
psihološku medicinu
Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju
E-mail adresa nikolina.jovanovic@gmail.com
Adresa osobne
web stranice
Životopis Nikolina Jovanović je specijalist psihijatrije i doktor znanosti,
zaposlena na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Klinici za
psihijatriju KBC Zagreb. Bavi se kliničkim i znanstvenim radom, te
sudjeluje u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Diplomirala je
2002. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu među
najboljima u generaciji i od 2004. godine radi na Fakultetu. Godine
2010. je doktorirala s temom „Suicidalno razmišljanje i ponašanje u
shizofreniji – povezanost s varijantama gena za serotoninski i
dopaminski transporter”. Iste godine je položila specijalistički ispit iz
psihijatrije, a od 2012. – 2014. godine je na subspecijalizaciji iz
psihoterapije. Usavršavala se u Italiji i SAD-u, sudjeluje u tri domaća i
pet međunarodnih znanstvenih projekata, autorica je 26 znanstvenih
i stručnih članaka, 4 poglavlja u knjigama i 22 priopćenja na
kongresima. Aktivno sudjeluje u unaprijeđenju edukacije psihijatara
u Hrvatskoj i Europi kao predsjednica Sekcija mladih psihijatara
Hrvatske (2009-2011), članica Hrvatskog društva za kliničku
psihijatriju Hrvatskoga liječničkog zbora, predstavnica Hrvatske u
UEMS-u, članica odbora mladih psihijatara pri Europskom
psihijatrijskom udruženju, članica Odbora za specijalističko
usavršavanje iz psihijatrije pri Ministarstvu Zdravlja i suvoditeljica
Poslijediplomskog studija Psihijatrija pri Medicinskom fakultetu.
Aktivno govori Engleski i Talijanski jezik.
Popis radova Radovi u CC indeksiranim časopisima:

objavljenih u 1. Jovanović N, Podlesek A, Medved V, Grubisin J, Mihaljevic Peles A,
posljednjih pet Lovretic V. Association between psychopathology and suicidal
godina behaviour in schizophrenia - a cross-sectional study of 509
participants. The Journal of Crisis Intervention and Suicide
Prevention, 2013, prihvaćeno za objavljivanje
Slijepčević M, Roguljić A, Dimitrović A, Božina T, Lovrić J, Ljubić H,
Medved V. Suicide ideators and attempters with schizophrenia--
the role of 5-HTTLPR, rs25531, and 5-HTT VNTR Intron 2
variants. J Psychiatr Res. 2012;46:767-73.
93
3. Nawka A, Rukavina TV, Nawková L, Jovanović N, Brborović O,
Raboch J. Psychiatric disorders and aggression in the printed
media: is there a link? A central European perspective. BMC
Psychiatry. 2012;12:19
4. Rukavina TV, Nawka A, Brborović O, Jovanović N, Kuzman MR,
Nawková L, Bednárová B, Zuchová S, Hrodková M, Lattová Z.
Development of the PICMIN (picture of mental illness in
newspapers): instrument to assess mental illness stigma in print
media. Soc Psychiatry Psychiatr Epidemiol. 2012;47:1131-44.
5. Nawková L, Nawka A, Adámková T, Rukavina TV, Holcnerová P,
Kuzman MR, Jovanović N, Brborović O, Bednárová B, Zuchová S,
Miovský M, Raboch J. The picture of mental health/illness in the
printed media in three Central European countries. J Health
Commun. 2012;17:22-40.
6. Jovanović N, Božina N, Lovrić M, Medved V, Jakovljević M, Peleš
AM. The role of CYP2D6 and ABCB1 pharmacogenetics in drug-
naïve patients with first-episode schizophrenia treated with
risperidone. Eur J Clin Pharmacol. 2010;66:1109-17.
7. Jovanović N, Kuwert P, Sarajlic Vuković I, Poredos Lavor D,
Medved V, Kovac M, Spitzer C, Dudeck M, Vogel M, Freyberger HJ,
Grabe HJ. Impact of war trauma and posttraumatic stress
disorder on psychopathology in Croatian and German patients
with severe mental illness. Croat Med J. 2010 15;51:131-6
8. Carli V, Jovanovic N, Podlesek A, Roj A, Rihmer Z, Maggi S,
Marusic D, Cesaro C, Marusic A, Sarchiapone M. The role of
impulsivity in self-mutilators, suicide ideators and suicide
attempters — A study of 1265 male incarcerated individuals. J
Affect Disord. 2010;123:116-22.
9. Keller S, Sarchiapone M, Zarrilli F, Videtic A, Ferraro A, Carli V,
Sacchetti S, Lembo F, Angiolillo A, Jovanovic N, Pisanti F,
Tomaiuolo R, Monticelli A, Balazic J, Roy A, Marusic A, Cocozza S,
Fusco A, Bruni CB, Castaldo G, Chiariotti L. Increased BDNF
promoter methylation in the wernicke area of suicide subjects.
Arch Gen Psychiatry. 2010; 67:258-67.
10. Sarchiapone M, Jovanovic N, Roy A, Podlesek A, Carli V, Amore M,
Mancini M, Marušic A. Relations of psychological characteristics
to suicide behaviour: Results from a large sample of male
prisoners. Personality and Individual Differences 47;2009:250 –
255.
11. Kuzman MR, Jovanović N, Vidović D, Margetić BA, Mayer N, Zelić
SB, Lasić D, Nadj S, Simurina AB, Slijepcević MK, Bolanca M, Skocić
M, Katić P, Soskić T, Plestina S. Problems in the current psychiatry
residency training program in Croatia: residents' perspective. Coll
Antropol. 2009;33:217-23.
12. Medved V, Rojnic Kuzman M, Jovanovic N, Grubišin J. Metabolic
syndrome in female patients with schizophrenia treated with
second generation antipsychotics: a 3-month follow up. J
Psychopharmacol. 2009;23:915-22.
13. Božina N, Jovanović N, Lovrić M, Medved V. Case report: A
94
patient with schizophrenia on risperidone treatment as a CYP2D6
poor metabolizer. Ther Drug Monit. 2008;30:748-51
14. Kuzman MR, Jovanovic N, Vukelja D, Medved V, Hotujac Lj.
Psychiatric symptoms in idiopathic intracranial hypertension.
Psychiatry Clin Neurosci. 2008;62:367.
15. Bozina N, Kuzman MR, Medved V, Jovanovic N, Sertic J, Hotujac L.
Associations between MDR1 gene polymorphisms and
schizophrenia and therapeutic response to olanzapine in female
schizophrenic patients. J Psychiatr Res. 2008;42:89-97
16. Jovanović N, Kuzman MR, Medved V, Sabolić AB, Grubisin J,
Hotujac L. Posttraumatic stress disorder in women-experiences
form the Psychiatric Clinic, University Hospital Center Zagreb,
Croatia. Coll Antropol 2009; 33:267-72.
Radovi u časopisima indeksiranim u drugim bazama
1. Jovanović N, Rojnić Kuzman M, Mayer N, Aukst Margetić B,
Blažević Zelić S, Vidović D, Lasić D, Peharda T, Nađ S, Blečić H,
Degmečić D. Specijalističko usavršavanje iz psihijatrije u
Hrvatskoj iz perspective educatora / Psychiatric residency
training in Croatia – the educators perspective. Soc psihijatrija
2010;38:67-74.
2. Vukušić Rukavina T, Rojnić Kuzman M, Brborović O, Jovanović N.
Prikaz duševnih smetnji u tiskanim medijima u Hrvatskoj.
Perception of mental illness in Croatian printed media. Soc
psihijatrija 2010;38:14-22.
Pharmacogenetics and antipsychotics in the light of personalized
pharmacotherapy. Psychiatr Danub. 2010;22:335-7.
4. Medved V, Jovanović N, Knapić VP. The comorbidity of diabetes
mellitus and psychiatric disorders. Psychiatr Danub.
2009;21:585-8.
Pharmacogenetics and interactions of antidepressants in the
treatment of co-morbid illness. Psychiatr Danub. 2009;21:399-
400.
6. Jovanović N, Beezhold J, Andlauer O, Rojnic Kuzman M, Podlesek
A, Hanon C, Schulze B. Burnout among psychiatry residents – The
International Psychiatry Resident / Trainee Burnout Syndrome
Study (BoSS). Die Psychiatrie, 2009;6:1-5.
7. Marušič A, Jovanović N. “Suicide-o-phrenia”: When schizophrenia
and suicide behaviour overlap, Adv Schizophr Clin Psychiatry
2008;3:70-7
Datum zadnjeg 2010., znanstveni novak-viši asistent
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
95
Ime MARTINA
Prezime ROJNIC KUZMAN
Naziv ustanove Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za psihijatriju KBC
Zagreb
E-mail adresa mrojnic@gmail.com
Adresa osobne
web stranice
Životopis Edukacija:
Osnovna i srednja škola u Puli
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju 1996-
2002, diplomirala kao jedan od 10 najboljih studenata u generaciji, s
prosjekom ocjena 4.6.
 Poslijediplomski znanstveni studij Biomedicine i zdravstva na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2003-2006.
 Obranila doktorsku disertaciju pod nazivom „Povezanost
polimorfizama gena SERT, MDR1 i 5-HT2C s razvojem
nuspojava i terapijskim odgovorom u shizofrenih bolesnica
liječenih novim antipsihotikom “ obranila je 2008. godine, koji
je bio proglašen najboljim doktoratom na Medicinskom
fakultetu u toj godini.
Radno iskustvo:
 Stažist Klinike za psihijatriju KBC Zagreb 2002-2003, položila
završni ispit 2003.
 Znanstveni novak – mlađi asistent na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu 2004 – 2008.
 Znanstveni novak – viši asistent na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu 2008 –
 Specijalizacija iz psihijatrije 2004-2008 za Medicinski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, dobila kao "Dekanski novak", specijalistički
ispit položila 2008
Provođenje nastave i rad sa studentima
 Rad sa studentima – održavanje nastave, kroz vježbe i seminare u
skopu dodiplomske nastave na Medicinskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu od 2003 – (najmanje 150 sati godišnje, a od 2008.
Godine 225 sati godišnje) i u sklopu poslijediplomske nastave na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2008 – ), te tečaju
1. Kategorije (2011 -)
 Mentorstvo 2 diplomska rada (2010 g.)
Mentorstvo 2 studentska znanstvena rada koji su nagrađeni s
Dekanovom nagradom za najbolji studentski znanstveni rad na
Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u godini 2010/2011
(Petra Lovrec, Mia Smoljan: Koliko je budućih psihijatara među
studentima Medicinskog fakulteta u Zagrebu: utjecaj osobnih stavova
i edukacije iz psihijatrije) i Rektorovom nagradom za za najbolji
studentski znanstveni rad na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu u godini 2011/2012 (Dina Bošnjak, Petra Habljak:
Prepoznajemo li depresiju? Istraživanje stavova studenata medicine)
96
Neformalna edukacije – tečajevi
Harvard Teaching Course: Bjelolasica, Croatia, 2002, u
organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u i Harvard University,
Boston, MA, USA
Zagreb Course on the Development of Leadership and
Professional Skills, Zagreb, July 2008, u organizaciji Profesora dr.sc.
N. Sartorius i profesora dr.sc. Sir D. Goldberga
Niz tečajeva 1. kategorije iz područja Kliničke psihijatrije, CME u
organizaciji Europske i Svjetske psihijatrijske asocijacije
-Socijalne i organizacijske vještine i kompetencije
Predsjednik i jedan od osnivača Sekcije mladih psihijatara i
specijalizanata psihijatrije Hrvatkse pri Hrvatskom psihijatrijskom
društvu (2005, 2007-2009) (http://mladi.psihijatrija.hr/)
- Predsjednik European Federation of Psychiatry Trainees (2008-
2011) (http://www.efpt.eu/)
- Član Early Career Psychiatrists Committee - European Psychiatric
Association (2008 - ) (http://www.europsy.net/what-we-
do/early-career-psychiatrists/)
- Glavni organizator 18. Foruma Europske federacije
specijalizanata psihijatrije i 1. programa za specijalizante iz
Hrvatske (Lipanj 2010, Dubrovnik)
- Član različitih organizacijskih odbora za niz aktivnost mladih
psihijatara na području Hrvatske i u inozemstvu u zemlji (2005 -),
te niza radnih grupa koje rade na području edukacije i psihijatrije
(UEMS Board/Section of psychiatry (2008-2011)
- Član znanstvenog odbora kongresa New Directions in Psychiatry:
A Forum for European Young Psychiatrists, Sorrento, 2012
- Član znanstvenog i orgnizacijskog odbora course for Early Career
Psychiatrists on “Psychopathology and Clinical Practice: One
Hundred Years of Karl Jaspers Psychopathology”, Rome 2013. P
Osobne vještine i kompetencije
- Tečno govori i piše na dva strana jezika (engleski, talijanski)
- Koristi se računalom: Microsoft office
- Koristi se statističkim programima SPSS i softverima za
populacijsku genetiku ARLEQUINE i UNPHASED
Stipendije i nagrade:
 nagrada i stipendija International Society of Psychiatric Genetics
za rad i sudjelovanje na XVI. World congress pf psychiatric
Genetics, Osaka, Japan, 11-15.10.2008.
 Godišnja nagrade Hrvatskog psihijatrijskog društva za obranu
doktorske disertacije (2009)
 Nagrada za najbolju doktorsku disertaciju na području kliničke
medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2008).
 Dobila projekt "The Picture of Mental Illness in the Czech, Slovak
and Croatian Mass Media" koji financira Finance and Mental
Health Services Training in Czech Republic/Central Europe,
University of Berkley
97
 Dobitnik stipendije za sudjelovanje na World Congress of
Psychiatry, Kairo, 10.-15.9.2005 World Psychiatric Association.
 Nagrada za najbolji poster. Jovanovic N, Beezhold J, Rojnic
Kuzman M, Andlauer O, Hanon C. Burn out syndrome and suicide
ideations in psychiatry residents, Pula, 48 Neuropsihijatrijski
kongres, 2009.
 Nagrada za najbolji poster. Rojnić M, Medved V, Petrović R, Pacic-
Turk Lj, Vukusic-Rukavina T: SPECT u dijagnostici demencija, 2.
psihijatrijski dani, Rovinj, Croatia, 18.-21.4. 2004.
 Stipendija za studentsku razmjenu 2001, na Klinici za
ginekologiju, KBC Malta.
 Rektorova nagrada za najbolji studentski znanstveni rad:
Bergovec M, Kuzman T, Rojnić M, Maković A. Zagreb University
School of Medicine: students' grades during war (2002).
Znanstveni rad
- Autor više znanstvenih publikacija
- Pozvani autor u više publikacija (poglavlje u knjigama, pozvani
članci)
- Recenzent više domaćih i stranih časopisa (Medical education,
Psychiatry Research, Pharmacogenomics, Schizophrenia Research,
Biological Psychiatry, Collegium Antropologicum)
- Pomoćni urednik u časopisu Psychiatria Danubina (2011 – )
- Pozvani predavač sam na više internacionalnih kongresa
(European psychiatric congress, Prague 2011, Munich, 2010;
Vienna 2009, Madrid 2007; Forum of the Federation of Psychiatric
Trainees, Dubrovnik 2010, Prague 2011; Italian national congress
for young psychiatrists and trainees, Napulj 2010; Slovenski 4.
nacionalni kongres, Maribor, 2008)
Projekti
- Suradnik The IDEA Project - Inpatient Discharge: Experiences and
Analysis An International Collaborative Study i voditelj projekta
za Hrvatsku (2010 – 2012)
- Suradnik i voditelj za Hrvatsku na projetku Svjetske psihijatrijske
asocijacije (WPA) International Study of Student Career Choice in
Psychiatry (2009 - 2012)
- Suradnik I nacionalni coordinator za Hrvatsku na projeku Placebo
in the treatment of depression (2011 - 2012)
- Suradnik na projektu International Burn out study (2009 - )
- Suradnik na projektu MZOS, voditelja prof.dr.sc. Dražena Begića
Kvantitativni EEG pokazatelji u depresivnih i shizofrenih
bolesnika (2008-)
- Suradnik na projektu The Picture of Mental Illness in the Czech
and Slovak Mass Media (Comparative Study – Czech Part), Berkley
University, California, USA (2008 - 2011)
Popis radova Radovi u CC-časopisima:
objavljenih u 1. Nawka A, Rojnic Kuzman M, Giacco D. Trainees on the future of
posljednjih pet psychiatry: a plethora of challenges ahead of us. World
godina psychiatry, 2012;11(3):203
98
2. Lovrić M, Božina N, Hajnšek S, Rojnic Kuzman M, Sporiš D, Lalić
Z, Božina T, Granić P. Association between lamotrigine
concentrations and ABCB1 polymorphisms in patients with
epilepsy. Therapeutic Drug Monitoring 2012;34(5):518-25
3. Rojnic Kuzman M, Giacco D, Simmons M, Wuyts P, Bausch-Becker
N, Favre G, Nawka A. Are there differences between training
curricula on paper and in practice? Views of European trainees.
World Psychiatry. 2012;11(2):135.
Slijepčević M, Roguljić A, Dimitrović A, Božina T, Lovrić J, Ljubić
H, Medved V. Suicide ideators and attempters with schizophrenia
- The role of 5-HTTLPR, rs25531, and 5-HTT VNTR Intron 2
variants. J Psychiatr Res. 2012;46(6):767-73.
5. Kuzman MR, Müller DJ. Association of the MTHFR gene with
antipsychotic-induced metabolic abnormalities in patients with
schizophrenia. Pharmacogenomics. 2012;13(8):843-6.
6. Kuzman MR, Giacco D, Simmons M, Wuyts P, Bausch-Becker N,
Favre G, Nawka A. Psychiatry training in Europe: Views from the
trenches. Med Teach. 2012;34(10):e708-17.
7. Rukavina TV, Nawka A, Brborović O, Jovanović N, Kuzman MR,
Nawková L, Bednárová B, Zuchová S, Hrodková M, Lattová Z.
Development of the PICMIN (picture of mental illness in
newspapers): instrument to assess mental illness stigma in print
media. Soc Psychiatry Psychiatr Epidemiol. 2012;47(7):1131-44.
8. Nawková L, Nawka A, Adámková T, Rukavina TV, Holcnerová P,
Kuzman MR, Jovanović N, Brborović O, Bednárová B, Zuchová S,
Miovský M, Raboch J. The picture of mental health/illness in the
printed media in three Central European countries. J Health
Commun. 2012;17(1):22-40.
9. Kuzman MR, Medved V, Bozina N, Grubišin J, Jovanovic N, Sertic
J.Association study of MDR1 and 5-HT2C genetic polymorphisms
and antipsychotic-induced metabolic disturbances in female
patients with schizophrenia. Pharmacogenomics J.
2011;11(1):35-44.
10. Sarah Bergen, Jingchun Chen, Elif Dagdan, Tee Shiau Foon,
Fernando S. Goes, Lorna M. Houlihan, Stefan Kloiber, Ravinesh A.
Kumar, Martina Rojnic Kuzman, Andreas Menke, Inti Pedroso,
Alja Videtic, Sandra Villafuerte, Lynn E DeLisi. Selected
summaries from the XVI World Congress of Pyschiatric Genetics,
Osaka, Japan, October 11-15, 2008. Psychiatr Genet. 2009
Oct;19(5):219-36
11. Kuzman MR, Medved V, Terzic J, Krainc D. Genome-wide
expression analysis of peripheral blood identifies candidate
biomarkers for schizophrenia. J Psychiatr Res. 2009
Sep;43(13):1073-7.
12. Vesna Medved, Martina Rojnic Kuzman, Nikolina Jovanovic,
Jasmina Grubisin, Tomislav Kuzman. Metabolic syndrome in
female patients with schizophrenia treated with second
generation antipsychotics: a 3-month follow-up. J
99
Psychopharmacol. 2009 Nov;23(8):915-22. 36
13. Martina Rojnic Kuzman, Nikolina Jovanovic, Dinko Vukelja,
Vesna Medved, Ljubomir Hotujac. Psychiatric symptoms in
idiopathic intracranial hypertension, letter to editor, Psychiatry
and Clinical Neurosciences 2008; 62: 367.
14. Alma Mihaljevic Peles, Nada Bozina, Marina Sagud, Martina
Rojnic Kuzman, Mila Lovric. MDR1 gene polymorphism:
therapeutic response to paroxetine among patients with major
depression. Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological
Psychiatry, 2008 1; 32(6): 1439-44. 36
15. Rojnic Kuzman M, Medved V, Bozina N, Hotujac L, Sain I, Bilusic
H. The influence of 5-HT2C and MDR1 genetic polymorphisms on
antipsychotic-induced weight gain in female schizophrenic
patients. Psychiatry research 2008; 16: 308-315. 36
16. Bozina N, Rojnic Kuzman M, Medved V, Jovanovic N, Sertic J,
Hotujac Lj. Associations between MDR1 gene polymorphisms
and schizophrenia and therapeutic response to olanzapine in
female schizophrenic patients. Journal of psychiatric research
2008 Jan;42(2):89-97. 36
17. Nawka A, Kuzman MR, Giacco D, Malik A.Mental health reforms
in Europe: challenges of postgraduate psychiatric training in
Europe: a trainee perspective. Psychiatr Serv. 2010
Sep;61(9):862-4.
18. Jovanović N, Kuzman MR, Medved V, Sabolić AB, Grubisin J,
Hotujac L. Posttraumatic stress disorder in women--experiences
form the Psychiatric Clinic, University Hospital Center Zagreb,
Croatia. Coll Antropol. 2009; 33(1): 267-7236
19. Kuzman MR, Jovanović N, Vidović D, Margetić BA, Mayer N, Zelić
SB, Lasić D, Nadj S, Simurina AB, Slijepcević MK, Bolanca M,
Skocić M, Katić P, Soskić T, Plestina S. Problems in the current
psychiatry residency training program in Croatia: residents'
perspective. Coll Antropol. 2009; 33(1): 217-23.
20. Hotujac L, Kuzman MR. Vagus nerve stimulation in the treatment
of pharmacoresistant depression. Neuro Endocrinol Lett. 2008
Nov 23;29(Suppl1).
Radovi u časopisima indeksiranim u drugim bazama
1. Kuzman MR, Medved V, Velagic V, Goluza E, Bradas Z. The use
of electroconvulsive therapy to treat schizoaffective disorder
in a patient with pacemaker: a case report. Psychiatr Danub.
2012;24(2):211-4.
2. Grubišin, J, Medved V, Rojnic Kuzman M, Jovanović N, Filipčić I.
Fizička i socijalna anhedonija u shizofrenih bolesnika
(Physical and social anhedonia in female schizophrenic
patients). Socijalna psihijatrija 2011; 39: 148-155
3. Rojnic Kuzman M, Bolanca M, Rojnic Palavra I. General
practice meeting the needs for psychiatric care in Croatia.
Psychiatria Danubina 2010 Mar;22(1):57-63
4. M. Rojnić Kuzman, A. Malik, K. B. Nostrom, S. Colin, I. T.
Calliess. International organizations of young psychiatrists
100
and trainees: an update (Sadašnje stanje organizacija mladih
psihijatara i specijalizanata psihijatrije). Socijalna psihijatrija
2010; 38 (1): 5-10.
5. Rojnic Kuzman M, Jovanovic N. Sekcija mladih psihijatara i
specijalizanata psihijatrije Hrvatske – jučer, danas, sutra (The
Croatian Section of young psychiatrists and psychiatric
trainees – yesterday, today and tomorrow). Socijalna
psihijatrija 2010; 38 (1): 10-14.
6. Vukušić Rukavina T, Rojnić Kuzman M, Brborović O, Jovanović
N. Prikaz duševnih smetnji u tiskanim medijima u Hrvatskoj
(Perception of mental illness in Croatian printed media).
Socijalna psihijatrija 2010; 38 (1): 14-22
7. Jovanović N, Rojnić Kuzman M, Mayer N, Aukst Margetić B,
Blažević Zelić S, Vidović D, Lasić D, Peharda T, Nađ S, Blečić H,
Degmečić D. Specijalističko usavršavanje iz psihijatrije u
Hrvatskoj iz perspektive edukatora (Psychiatric residency
training in Croatia – the educators prospective). Socijalna
psihijatrija 2010; 38 (1): 67-74.
8. Calliess IT, Kuzman MR, Treichel K, Nikitopoulos J, Malik A.
Networking, Leadership and Empowerment. Young
psychiatrist forging their own destiny. Die Psychiatrie 2009; 6
9. Jovanovic N, Beezhold J, Andlauer O, Kuzman MR, Podlesek A,
Hanon C, Schulze B. European psychiatry residents on fire -
First results from The International Psychiatry Resident /
Trainee Burnout Syndrome Study BoSS. Die Psychiatrie 2009;
6
10. Strkalj Ivezic S, Rojnic Kuzman M, Silobrcic Radic M. Mental
health services in Croatia. International Psychiatry 2009;
6(4):91-93.
11. Hotujac Lj, Rojnić Kuzman M. Liječenje akutne epizode
bipolarnog afektivnog poremećaja. Medix, 2008, 77.
Datum zadnjeg 2014. - docent

izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
Ime VEDRAN
Prezime BILIĆ
Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb
E-mail adresa vbili@yahoo.com
Kratki životopis Vedran Bilić se rođen je 1958. g. u Karlovcu. 1982. g. diplomirao je
na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalistički ispit
101
iz psihijatrije položio je 1989. g. Od 1993. g zaposlen je na Klinici za
psihološku medicinu KBC Zagreb, gdje je pročelnik Dnevne bolnice.
1989.g dovršio je edukaciju za grupnog analitičara u okviru
Instituta za grupnu analizu Zagreb, a nakon dodatne edukacije,
2002. g. postao je edukator iz grupne analize. Od 1989 do 2003. g
bio je naslovni asistent Katedre za psihijatriju za predmet
psihološka medicina. 1996. g obranio je magistarski rad 'Projekcija
kao pokazatelj učinkovitosti psihoterapije'. 2001. g. postao je
primarius. Iste godine dovršio je edukaciju Hrvatskog društva za
psihoanalitičku psihoterapiju i postao je psihoanalitički
psihoterapeut, a nakon dodatne edukacije postao je edukator iz
psihoanalitičke psihoterapije. Od 1993 g. je uključen u rad s
Balintovim grupama. Krajem devedesetih, nakon dovršene
edukacije, postao je voditelj Balnitovih grupa, a nakon nekoliko
godina i edukator Balintovih grupa. 2002. g. položio je
subspecijalistički ispit iz psihoterapije. Temu doktorske disertacije
‘Super-ego u oboljelih od koronarne bolesti’ obranio je 2006. g.
Početkom 2011. g. započet je postupak njegovog imenovanja u
naslovnog docenta na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu.
Od 2001. subspecijalist iz psihoterapije. Od 2003. g. pročelnik
dnevne bolnice Klinike za psihološku medicinu, KBC Zagreb.
Dr Vedran Bilić sudjelovao je u organiziranju brojnih ljetnih škola
psihoanalitičke psihoterapije i Balintove metode u
Interuniverziteskom centru u Dubrovniku, u provođenju i
organizaciji raznih psihijatrijskih seminara i sastanaka. Član je
Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske psihijatrijske udruge,
Hrvatskog društva psihoterapeuta, Instituta za grupnu analizu
Zagreb, Hrvatskog društva za psihoanalitičku psihoterapiju,
Hrvatskog društva Balintovih grupa. Hrvatska liječnička komora
dodijelila mu je priznanje za posebne zasluge u promicanju
zdravstva. Publicirao je pedesetak znanstvenih i stručnih radova.
Popis objavljenih 1. Brajković L. Jevtović S.Bilić V. Braš M. Lončar Z. The Efficacy of a
radova u zadnjih pet Brief Supportive Psychodynamic Therapy in Treating Anxious-
godina koji ga Depressive Disorder in Daily Hospital. Coll.Antropol. 33 (2009)
kvalificiraju za 1: 245-251.
izvođenje programa, 2. Bilić V. Marčinko D. Miličić D. Super-ego in Patients with
odnosno koji su Coronary Artery Disease. Coll. Antropol. 35 (2011) Suppl. 1:
relevantni za 127–131.
područje 3. Marčinko D. Bilić V. Pivac N. Tentor B. Franić T. Lončar M.
doktorskoga Medjedović Marčinko V. Jakovljević M. Serum Cholesterol
programa Concentration and Structured Individual Psychoanalytic
Psychotherapy in Suicidal and Non-suicidal Male Patients
Suffering from Borderline Personality Disorder. Coll. Antropol.
35 (2011) Suppl. 1: 219–223
4. S. Stojanović Špehar, S.Blažeković-Milaković, N. Jokić-Begić, V.
Bilić, S Kumbrija. Asessing Psychosocial Factors in Depressed
Patients – Accordance of Patient’s and Physician’s Assessment.
Coll. Antropol. 35 (2011) 3: 643–649.
5. Bilić V. Nemčić-Moro I. Karšić V. Grgić V. Stojanović-Špehar S.
102
Marčinko D. Clinical Experiences in Treating PTSD Patients by
Combining Individual and Group Psychotherapy. Psychiatria
Danubina, 2010;Vol.22, No.2, pp 173-178.
6. Bilić V. Marčinko D. Comorbidity of Kidney Stones and
Pychiatric Disease. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No.2,
pp 257-260.
7. Marčinko D. Bilić V. Family Therapy as Addition to Individual
Therapy and Psychopharmacotherapy in Late Adolescent
Female Patients Suffering From Borderline Personality
Disorder With Comorbidity and Positive Suicidal History.
Psychiatria Danubina, 2010; Vol.22, No. 2, pp 207-425.
8. Butković-Anđelić L. Bilić V. Tijek liječenja bolesnice granične
strukture osobnosti u dnevnoj bolnici. Soc.psihijat., 38 (2010):
96-102.
9. Šamanović I. Ladika I. Bilić V. Šumić M. Vukušić H. Psihološki
učinci liječenja u Dnevnoj bolnici. Prvi hrvatski psihoterapijski
kongres 'Izazov psihoterapije u stoljeću uma', Zadar; 2008:64-
65.
10. Bilić V. Braš M. Galez D. Erceg I. Specifičnosti liječenja
pacijentica oboljelih od karcinoma dojke u okviru settinga
Dnevne bolnice Klinike za psihološku medicinu. Prvi hrvatski
psihoterapijski kongres 'Izazov psihoterapije u stoljeću uma',
Zadar; 2008:71-72.
11. Bilić V. Burn out. Med Fam Croat Vol 16, No1, 2008:73-75.
12. Bilić V. Balintove grupe. Medix XV (2009):164-168.
13. Bilić V. Psihološki čimbenici kod kardiovaskularnih bolesti.
Medix XV (2009):100-103.
14. Bilić V. Balintove grupe. Prvi hrvatski kongres o prevenciji i
rehabilitaciji u psihijatriji s međunarodnim sudjelovanjem. Sv.
Martin na Muri, 2010.
15. Ćelić Ružić M. Martić-Biočina S. Galić J. Bilić V. Opsesivno
kompulzivni poremećaj i neodoljivi dječji svijet. 7. Hrvatski
psihijatrijski dani. Opatija, 2010.
16. Bilić V. Komunikacija u grupi. Medix (XVII) 2011: 84-86.
17. Braš M. Đorđević V. Bilić V. Brajković L. Kušević Z.
Psihodinamika neverbalne komunikacije u psihoterapiji. Medix
(XVII) 2011: 87:94.
18. Balintove grupe. U: Komunikacija u medicini. Ur. V. Đorđević, M.
Braš. Medicinska naklada Zagreb, 2011.
19. Bilić V. Suicidalno ponašanje bolesnika tijekom grupne analize.
U: Suicidologija. Ur D.Marčinko i sur. Medicinska naklada
Zagreb, 2011.
Datum zadnjeg /
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno zvanje
103
Ime MIRNA
Prezime PERŠIĆ-BRIDA
E-mail adresa
Kratki životopis Rođena 1954 g. u Zagrebu, gdje je maturirala l972. godine.
Diplomirala am na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
28.03. 1978. godine. Nakon završenog obveznog staža, započela
specijalizaciju iz Psihijatrije u Klinici za psihološku medicinu, KBC
Zagreb (tada Centar za mentalno zdravlje). Specijalistički ispit iz
Psihijatrije položila 1983. godine. Od tada radi kao liječnik,
specijalista psihijatar, psihoterapeut na kliničkom psihoterapijskom
odjelu Klinike za psihološku medicinu.
21.3. 2010 imenovana za v.d. Pročelnicu Odjela za kliničku
psihoterapiju.
Poslijediplomski studij iz predmeta Psihoterapija upisala 1980.
godine. 198.6 godine obranila magistarski rad pod naslovom
„Bolesnici s graničnom organizacijom ličnosti u grupnoj psihoterapiji
na kliničkom odjelu“.
Godine 1989. godine priznato je znanstveno istraživačko zvanje
Znanstvenog asistenta. 1991. godine obranila Doktorsku disertaciju
pod naslovom: „Fenomeni regresije u kliničkoj psihoterapiji“ te stekla
naslov Doktora medicinskih znanosti.
1996. godine stekla stručno zvanje Obiteljskog, bračnog i
partnerskog terapeuta.
Stručno zvanje Primariusa priznato je 1997. godine.
2001. godine položila ispit iz uže specijalizacije- Psihoterapije, te
stekla subspecijalistički naziv Psihoterapeuta.
2003g. odlukom Hrvatskog Sabora imenovana za privremenu
ravnateljicu Hrvatskog zavoda za mentalno zdravlje, razrješena sam
2005.g.
2010 g. odlukom ravnatelja Akademika Prof.dr.sc. Željka Reinera
imenovana za v.d pročelnicu Kliničkog psihoterapijskog odjela
Klinike za psihološku medicinu.
2010 g. izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u
znanstvenom području biomedicine i zdravstva- polje kliničke
medicinske znanosti
2010 izabrana u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta
2011. imenovana za pročelnicu Specijalističkog zavoda za
psihosomatiku i suradnu psihijatriju Klinike za psihološku medicinu
Popis objavljenih 1. Gregurek R, Brajković L, Kalenić B, Bras M, Persić-Brida M. Five
radova u zadnjih
pet godina koji ga
kvalificiraju za with bone marrow transplantation. Psychiatr Danub. 2009
izvođenje Mar;21(1):49-55.
programa, 2. Persić-Brida M, Brajković L. Experience of time with mental
odnosno koji su disorder. Coll Antropol. 2004 Jun;28(1):363-76.
relevantni za
područje
doktorskoga
104
programa
Datum zadnjega 2010.- naslovni docent
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
umjetničko-
nastavno zvanje
Ime BRANKA
Prezime RESTEK-PETROVIĆ
Naziv ustanove Psihijatrijska bolnica „ Sveti Ivan“, Zagreb
E-mail adresa branka.restek-petrovic@pbsvi.hr
Kratki životopis Dr.sc. Branka Restek-Petrović, dr.med, znanstveni suradnik, rođena
je 1957. u Osijeku, a osnovnu školu i gimnaziju završila u Zagrebu.
Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1982,
specijalistički ispit iz psihijatrije položila 1988. 1994. nakon
završene edukacije iz grupne analize ostvarila status grupnog
analitičara. Nakon završenog postdiplomskog studija iz
psihoterapije magistrirala 1999. s temom iz grupne psihoterapije
psihoza, a 2004. doktorirala iz istog područja. 2006. stekla status
subspecijaliste iz područja psihoterapije, a 2008. status edukatora iz
grupne analize. U prosincu 2012. priznat joj je naziv primarijus; u
svibnju 2013. uzabrana u naslovno-suradničko zvanje višeg
asistenta na Medicinskom fakultetu u Osijeku.
Od 1990. zaposlena je u Psihijatrijskoj bolnici „ Sveti Ivan“ u
Zagrebu, aktualno na mjestu voditelja Odjela za psihoterapijsko i
socioterapijsko liječenje s Dnevnom bolnicom te od 2000-te godine
na mjestu zamjenika ravnatelja Bolnice.
Stručno djelovanje obuhvaća aktivnosti vezane za grupnu analizu,
psihoterapiju te cjelovito liječenje i resocijalizaciju psihotičnih i
drugih psihijatrijskih bolesnika, edukaciju psihijatara,
specijalizanata psihijatrije te medicinskih sestara / tehničara iz
grupne psihoterapije . Iz navedenog područja sudjelovala je aktivno
u radu domaćih i inozemnih stručnih skupova i kongresa te je autor
i koautor više radova iz navedenih područja.
Popis objavljenih 1. Glamuzina Lj, Mihanović M, Miličić J, Devčić S, Restek–Petrović
radova u zadnjih B. Comparative Study on Dermatoglyphics in Patients with
pet godina koji ga PTSD. Coll Antropol 2009; 33:1303-9.
kvalificiraju za 2. Grah M, Mihanović M, Svrdlin P, Vuk Pisk S, Restek-Petrović B.
izvođenje Serotonin and Cortisol as Suicidogenic Factors in Petients with
programa, PTSD. Coll Antropol 2010; 4:1433-39.
odnosno koji su 3. Restek-Petrović B, Orešković-Krezler N. Selekcija pacijenata za
relevantni za grupnu psihoterapiju psihoza. Soc Psihijat, 2007, str. 133-139.
područje 4. Mihanović M, Bodor D, Kezić S, Restek-Petrović B, Silić A.
doktorskoga Differential diagnosis of psychotropic side effects and symptoms
programa and signs of psychiatric disorders. Psych Danub, 2009, No 4, str.
570-574.
105
5. Restek-Petrović B, Bogović A, Grah M, Mihanović M. Usporedba
Yalomovih terapijskih faktora u psihodinamskoj grupnoj
psihoterapiji u bolničkim uvjetima i u dnevnoj bolnici. Soc
Psihijat, 2009, 37 (3);str. 118-123.
6. Kezić S, Svrdlin P, Restek–Petrović B, Mihanović M, Grah M,
Silić A, Kamerman N. Promjena odnosa prema bolesti praćene
kroz grupnu psihoterapiju članova obitelji bolesnika oboljelih od
psihotičnih poremećaja. Medicina 2010; 46:93–9.
7. Restek–Petrović B, Kezić S, Mihanović M, Grah M, Kamerman N,
Mayer N. Suicid oboljelog od PTSP-a: reakcija žalovanja u
bolničkom grupnom psihoterapijskom i socioterapijskom
programu. Soc Psihijat 2011; 39:59–64.
8. Restek-Petrović B, Orešković-Krezler N, Bogović A, Mihanović
M, Grah M, Prskalo V. Kvaliteta života oboljelih od shizofrenije
liječenih dugotrajnom psihodinamskom grupnom
psihoterapijom. Soc Psihijat 2012; 40:29-37.
9. Restek-Petrović B, Mihanović M, Grah M, Molnar S, Bogović A,
Agius M, Kezić S, Grošić V, Mayer N, Svrdlin P, Dominis V, Goršić
V, Kamerman N, Pavlović I, Švagelj A, Vrbek P. Early
intervention program for psychotic disorders at the
Psychiatric hospital „Sveti Ivan“. Psychiat Danub 2012, 24(3):
323-332.
10. Grah M, Restek-Petrović B, Mihanović M, Kezić S, Bogović A,
Jelavić S. Primjena grupne analize u psihoterapijskom radu s
članovima obitelji pacijenata oboljelih od psihotičnih
poremećaja. Soc Psih, 2012; 40, str. 169-176
Restek-Petrović B, Orešković-Krezler N, Grah M, Mayer N,
Bogovic A, Mihanovic M. Dreams and phantasies in group
psychotherapy of psychotic patients. Psychiat Danub 2013, 25
(suppl.2),str.300-304
Datum zadnjega 25.II 2013. odluka o izboru u naslovno-suradničko zvanje višeg
izbora u asistenta na Medicinskom fakultetu u Osijeku
znanstveno-
nastavno ili
umjetničko-
nastavno zvanje
Ime SAŠA
Prezime JEVTOVIĆ
E-mail adresa sasa.jevtovic@zg.t-com.hr
Kratki životopis 2012 - Klinika za psihološku medicinu KBC Zagreb, specijalist
psihijatar, Voditelj Odjela parcijalne hospitalizacije Zavoda za
psihosomatske bolesti
2009 - Predavač na Doktorskom poslijediplomskom studiju,
Sveučilišnom diplomskom studiju sestrinstva i Poslijediplomskim
tečajevima stalnog medicinskog usavršavanja I. Kategorije
106
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2008 - 2012 Klinika za psihološku medicinu KBC Zagreb, liječnik
na specijalizaciji iz psihijatrije
2003 - 2008 AstraZeneca d.o.o., Regional Product Manager for CNS
2001 – 2003 Pliva d.d., Voditelj terapijske skupine CNS
1999 – 2001 Pliva d.d., Intelligence management, expert for CNS
group
1994 - 1999 Liječnik opće medicine, privatna ordinacija opće
medicine Zagreb
1993 - Liječnik opće medicine, privatna ordinacija opće medicine
Zaprešić
1991 – 1992 Centar za cerebrovaskularne bolesti, DZ Trnje-Zagreb,
liječnik- volonter
1989 - 1990 Pripravnički staž u Kliničkoj bolnici “Sestre
milosrdnice”, Zagreb
2013 - 30. travnja izabran u znanstveno zvanje višeg znanstvenog
suradnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva-polje
kliničke medicinske znanosti
2012 - 22. veljače izabran u znanstveno zvanje znanstvenog
suradnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva-polje
kliničke medicinske znanosti
2011 - 18. veljače obranio disertaciju pod naslovom “Trombocitni
serotonin i moždani neurotrofni čimbenik u bolesnika s velikim
depresivnim poremećajem”, Klinika za psihijatriju KBC “Sestre
milosrdnice”, Zagreb
2009- Istraživač na projektu “Molekularno-biokemijski čimbenici u
bolesnika s depresivnim poremećajem”, KBC “Sestre milosrdnice”
Institut za klinička medicinska istraživanja, Zagreb
2008 - Istraživač na projektu “Nuspojave psihofarmaka kod
bolesnika s psihotičnim i afektivnim poremećajima”, MF Zagreb
1996 - 2006 Istraživač na projektima “ Proučavanje hrvatske
medicinske baštine “ i “Hrvatska medicinska baština - odrednice
razvoja i dostignuća od 13. do 20.st.”, HAZU, Zagreb
1992 - 1. lipnja obranio magistarski rad pod naslovom“ Motorička
kompetentnost osoba koje su preboljele tranzitorni ishemički atak
“, Klinika za neurologiju KBC Zagreb
1990 - 1992 Poslijediplomski studij iz biomedicine na PMF-u
Sveučilišta u Zagrebu
1984 – 1989 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao
za 4 godine i 10 mjeseci sa prosječnom ocjenom tijekom studija 4,2
1979 - 1983 V gimnazija (prirodno-znanstveno usmjerenje),
Zagreb
1971 – 1979 Osnovna škola, Zagreb
1987 – 2013 Aktivni sudionik kogresa u zemlji i inozemstvu
2009 –2010 Poslijediplomski specijalistički studij Psihoterapija,
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
1990 - Hrvatski liječnički zbor
1998 - Hrvatska liječnička komora
107
Popis objavljenih 1. Brajković L, Jevtović S, Bras M, Loncar Z. The efficacy of a brief
radova u zadnjih supportive psychodynamic therapy in treating anxious-
pet godina koji ga depressive disorder in Daily Hospital. Collegium
kvalificiraju za Antropologicum 2009; 33(1):245-251
izvođenje 2. Jevtović S, Gregurek R, Kalenić B, Brajković L, Bras M, Loncar M,
programa, Germain A Correlation of sleep disturbances, anxiety and
odnosno koji su depression in Croatian war veterans with posttraumatic stress
relevantni za disorder. Coll Antropol. 2011 Jan;35 Suppl 1:175-81.
područje 3. Jevtović S, Karlović D, Mihaljević-Peleš A, Šerić V, Vrkić N, Jakšić
doktorskoga N. Serum Brain-derived neurotrophic factor (BDNF): the
programa severity and symptomatic dimensions of depression. Psychiatr
Danub. 2011 Dec;23(4):36
4. Loncar M, Plasić ID, Bunjevac T, Henigsberg N, Hrabac P,
Groznica I, Marcinko V, Jevtović S. Self-assessment of well-being
as an indicator of quality of life of former war prisoners - A
Croatian study. Coll Antropol. 2011 Jan;35 Suppl 1:199-204.
5. Janović S, Bajs M, Dordević V, Jevtović S, Radonić E, Kalember P.
Correlation of cognitive functions with some aspects of illness,
treatment and social functioning in recurrently hospitalized
schizophrenic patients. ajs Coll Antropol. 2011 Jan;35 Suppl
1:39-44.
6. Mihaljević-Peleš A, Sagud M, Janović MB, Mikulić SK, Jevtović S.
Do we need new therapeutic strategies for depression?
Psychiatr Danub. 2011 Sep;23(3):300-1.
7. Vuksan-Cusa B. Sagud M, Jakovljevic M, Mihaljevic Peles A, Jaksic
N, Mihaljevic S, Zivkovic M, Kudlek Mikulic S, Jevtovic S.
Association between C-reactive protein and homocysteine with
the subcomponents of metabolic syndrome in stabile patients
with bipolar disorder and shizophrenia. Nord J Psychiatry. 2012
Dec 11.
Datum zadnjega 22. veljače 2012. izabran u znanstveno zvanje znanstvenog
izbora u suradnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva-polje
znanstveno- kliničke medicinske znanosti
nastavno ili
umjetničko-
nastavno zvanje
Ime LJILJANA
Prezime MORO
Naziv ustanove u mirovini
E-mail adresa ljiljana.moro@zg.t-com.hr
Kratki životopis 1966. Medicinski fakultet u Zagrebu
1971. Specijalizacija iz neuropsihijatrije,
Neuropsihijatrijska klinika Medicinskog fakulteta u Zagrebu
1972-75 individualna supervizija iz individualne analitičke
psihoterapije kod prof.dr. Eugenije Cividini-Stranić (120 sati)
108
psihoterapije kod prof.dr. Eduarda Klaina (120 sati)
psihoterapije kod prof.dr. Duške Blažević (60 sati)
1974-76 ćutljivi opserver u grupnoj analizi
1976-78 individualna supervizija grupne analize kod prof.dr.
Eduarda Klaina (80 sati)
1977-79 opservacija i supervizija grupno analitičkog procesa,
kod prof.dr. Eduarda Klaina (80 sati)
1976-79 izobrazba iz grupne analize - grupa vođena od prof.dr.
Eugenije Cividini-Stranić (240 sati)
1978-79 Continuing cases seminar vođen od prof dr.Eugenije
Cividini Stranić (80 sati)
1979 magistarski rad
1980 Edukator iz psihoterapije i grupne analize
1987 doktorska disertacija
1991 znanstveni suradnik
1992 docent
1993 izobrazba u RCT/IRCT is psihotraume -
Rehabilitation of Victims of Rape and Other Severey
Traumas of War and Their Families, Copenhagen,
Denmark
1993 Certificate of Achievement - Agency for International
Developement of the Government of the U.S.A.
1994. Training Program of the Impact of War trauma on
Service Providers - The Center for Psychology and
Social Change (an affiliate of Harvard Medical School
at The Cambridge Hospital, Cambridge,
Massachusetts, U.S.A.
1996 Viši znanstveni suradnik - izvanredni professor
2001 Znanstveni savjetnik – redoviti profesor
1992 Predstojnik Klinike za psihijatriju Rijeka
1996v voditelj kolegija u poslijediplomskom studiju iz
psihotraumatologije Medicinskog fakulteta Zagreb za
liječnike, psihologe i socijalne radnike
1994 Supervizor i predavač na Medicinskom fakultetu
Tuzla u okviru pomoći koju pruža Svjetska
zdravstvena organizacija(WHO)
1972 voditelj vježbi i seminara iz Medicinske psihologije za
studente medicine
1976 predavač na poslijediplomskom studiju iz
Psihoterapije
1977-78 Zamjenik Ravnatelja psihijatrijske bolnice "Dr. Ivan
Barbot" Popovača
1980 supervizor iz individualne i grupne psihoterapije
1982 postaje edukator iz grupne analize
1982 Primarius
1986-91 Voditelj vikend radionice 1 puta mjesečno za liječnike
opće medicine, psihijatre, psihologe Rijeka
1984 Član organizacijskog odobra VI. europskog simpozija i
109
workshopa u grupnoj analizi Zagreb
1984-86 Generalni tajnik organizacijskog odbora IX
internacionalnog kongresa grupnih psihoterapeuta
Zagreb 24-29.kolovoz 1986.
1989-91 Predsjednik organizacijskog odbora 1. Kongresa
grupnih psihoterapeuta Jugoslavije s međunarodnim
učešćem
1987-89 Suvoditelj vikend radionice 1 puta mjesečno za
psihijatre bolnice JAGOMIR Sarajevo
1991-1992 Zamjenik Predstojnika Zavoda za grupnu analizu
1993-95 Suvoditelj poslijediplomskog studija iz
psihotraumatologije organiziranog od Svjetske
zdravstvene organizacije-Geneve
1994 Suvoditelj Diploma coursa, trogodisnje izobrazbe iz
grupne analize u Rijeci
1994 Pula-radionica za volontere za rad s
psihotraumatiziranima
1994 Osnivač “Centra za pomoću stresu” NGO za
psiholosku pomoć psihotraumatiziranima
1995 Suvoditelj 10-dnevnog edukacijskog seminara za
volontere Help Age Int, Split, za rad sa
psihotraumatiziranima
1968 Član Hrvatskog liječničkog zbora
1971 Član Psihoterapijske sekcije HLZ
1971 Član Udruženja psihoterapeuta Jugoslavije
1996 Predsjednik Sekcije za psihoterapiju HLZ, a Rijeka
1983 Generalni tajnik Sekcije za grupnu psihoterapiju pri
Udruženju psihoterapeuta Jugoslavije, koje prerasta u
Udruženje grupnih psihoterapeuta Hrvatske u kojem
postaje generalni tajnik
1974 član Group Analytic Society, London (GAS)
1984 član International Association of Group
Psychotherapy
1985 punopravni član American Group
Psychotherapy Association (AGPA)
1989 član Direktorija istog udruženja (IAGP)
1986 član The New York Academy of Sciences
1978 član uredničkog odbora časopisa "Psihoterapija"
1987-1996 predstavnik Zavoda za grupnu analizu Zagreb u
EGATIN; European Group Analytic Training
Institutions Netword
1992 Član uredništva časopisa "Socijalna psihijatrija"
1994 Redovni član Hrvatske akademije medicinskih
znanosti
2000 Član grupe osnivača Društvo za neuroznanost
Medicinski fakultet Zagreb
Popis objavljenih
radova u zadnjih
pet godina koji ga
110
kvalificiraju za
izvođenje
programa,
odnosno koji su
relevantni za
područje
doktorskoga
programa
Datum zadnjega 2001. Znanstveni savjetnik – redoviti profesor
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
umjetničko-
nastavno zvanje
Ime GORDAN
Prezime MAJIĆ
Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu
E-mail adresa gordan.majic@kbc-zagreb.hr
Kratki životopis Rođen 1.10.1962. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu i
srednju školu. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je
1981. godine, a diplomirao 1988. Stručni ispit položio je 3.3.1990
godine.
Od kraja iste godine radi kao znanstveni pripravnik na Katedri za
psihijatriju s medicinskom psihologijom Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, s radnim mjestom u Klinici za psihološku
medicinu, sve do svibnja 1993. kada je započeo specijalizaciju iz
psihijatrije kao specijalizant Klinike za psihološke medicinu.
Specijalistički ispit položio je krajem 1996.
Školske godine 1990./91. upisao je poslijediplomski studij iz “Dječje
i adolescentne psihijatrije“, a 1999. obranio magistarsku radnju s
temom “Utjecaj prijevremenog rođenja djeteta na sposobnost
majčinog zapažanja afektivnog izražavanja novorođenčeta”, pri
Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Godine 2001 završio je subspecijalizaciju iz dječje i adolescentne
psihijatrije. U periodu od 2001. do 2010. godine završio je edukacije
iz obiteljske psihoterapije i analitičke grupne psihoterapije.
Od kraja 1996. godine radi kao psihijatar na Polikliničkom odjelu za
psihoterapiju djece i omladine Klinike za psihološku medicinu, KBC
Zagreb.
2010. doktorirao s temom: Funkcioniranje obitelji
djeteta s recidivirajućom abdominalnom boli
neorganskog porijekla, Sveučillište u Zagrebu,
Medicinski fakultet. Godine 2011. postao primarijus.
Popis objavljenih 1. Majić, Gordan; Tocilj-Šimunković Gorana; Vidović, Vesna;
radova u zadnjih Škrinjarić, Jarmila; Begovac, Branka; Begovac, Ivan. Zrcaljenje u
pet godina koji ga grupi. // Socijalna psihijatrija. 39 (2011) ; 199-203.
111
kvalificiraju za 2. Majić, Gordan,; Begovac, Ivan; Vidović, Vesna; Grubić, Marina.
izvođenje Anksiozni poremećaji // Pedijatrijska neurologija / Barišić, Nina
programa, (ur.). Zagreb : Medicinska naklada, 2009. 728-734.
odnosno koji su 3. Majić, Gordan; Begovac, Ivan; Vidović, Vesna. Depresivno dijete
relevantni za // Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja
područje "Nespecifični simptomi u pedijatrijskoj dijagnostici" / Votava-
doktorskoga Raić, Ana ; Marinović, Branko; Dumić, Miroslav (ur.). Zagreb :
programa Medicinska naklada, 2004. 138-143
4. Majić, Gordan; Begovac, Ivan; Klobučar, Sandra, Begovac, Branka;
Vidović, Vesna; Škrinjarić, Jarmila. Attachment (privrženost,
vezivanje) - teorijske postavke. // Socijalna psihijatrija. 36
(2008) , 3; 125-130
5. Majić, Gordan; Begovac, Ivan; Begovac, Branka; Klobučar,
Sandra; Vidović, Vesna; Škrinjarić, Jarmila. Utjecaj attachmenta
na psihopatologiju u dječjoj dobi. // Socijalna psihijatrija. 36
(2008) , 4; 171-179
6. Shields, Jodi; Erdal, Kristi; Škrinjarić, Jarmila; Majić, Gordan.Post-
traumatic Stress Symptomatology Among Health Care
Professionals in Croatia. // American journal of orthopsychiatry.
69 (1999) , 4; 529-535 (CC).
7. Begovac, Ivan; Rudan, Vlasta; Begovac, Branka; Vidović, Vesna;
Majić, Gordan.Self-image, war psychotrauma and refugee status
in adolescents. // European child & adolescent psychiatry. 13
(2004) , 6; 381-388 (CC)
8. Begovac I, Begovac B, Majić G, Vidović V. Longitudinal studies of
IQ stability in children with childhood autism - literature survey.
Psychiatr Danub. 2009 Sep;21(3):310-9.
9. Vidović, V., Majić, G., Begovac, I. Psihodinamski cimbenici u
nastanku anoreksije nervoze i bulimije nervoze 2008 Paediatria
Croatica, Supplement 52 (1), pp. 106-110
10. Rudan, Vlasta; Marković, Jasmina; Begovac, Ivan; Majić,
Gordan; Filipović, Oleg.Početna faza psihoanalitičke
psihoterapije u ranoj adolescenciji. // Psihoterapija. (1999) , 1-2;
91-109
11. Vidović V. Majić G: Utjecaj temperamenta, privrženosti i
osobnog iskustva na ponašanje djeteta. U. A. Votava-Raić, B.
Marinović, M. Dumić: Nespecifični simptomi u pedijatrijskoj
dijagnostici, Zagreb, Medicinska naklada, 2004.
Datum zadnjega /
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
umjetničko-
nastavno zvanje
Ime VESNA
Prezime VIDOVIĆ
Naziv ustanove U mirovini
E-mail adresa vesna442001@yahoo.com
112
Kratki životopis Dr. med., dr. sc. specijalist neuropsihijatrije, specijalist dječje i
adolescentne psihijatrije, mirovini od 30.09.2013.
Rodjena u Podgariću 22.10.1944.godine. Medicinski fakultet u
Zagrebu upisala 1963., diplomirala 18.2.1969.godine.
Liječnički staž obavila u Kliničkoj bolnici "Dr. Mladen Stojanović" u
Zagrebu. Specijalizirala neuropsihijatriju u Kliničkom bolničkom
centru Rebro kao specijalizant Centra za mentalno zdravlje (Klinika
za psihološku medicinu). Specijalistički ispit položila u srpnju
1973.godine. Od tada radi kao liječnik specijalist neuropsihijatar na
Odjelu za psihoterapiju djece i adolescenata Centra za mentalno
zdravlje odnosno Klinike za psihološku medicinu. Godine 2000. je
kao specijalist uže specijalnosti dječje i adolescentne psihijatrije
postavljena za pročelnicu Polikliničkog odjela za psihoterapiju djece
i mladih. Završila poslijediplomski studij "Dječja i adolescentna
psihijatrija" i magistrirala 1980. godine s temom "Separacija u
ranoj dječjoj dobi i njen utjecaj na nastanak psihičkog poremećaja".
Doktorirala 1984.godine s temom "Obrane u latenciji". Krajem
1984.godine stekla naziv primarius
Usavršavala se kao stipendist Svjetske zdravstvene organizacije u
Tavistock klinici u Londonu 1981.i 1982. godine, te u Refugee
Studies Centru u Oxfordu 1992 i u International Rehabilitation and
Research Centre for Torture Victims (IRTC) u Copenhagenu 1993.
godine.
U listopadu 1987. godine izabrana u znanstveno istraživačko zvanje
znanstveni suradnik za znanstveno područje medicina (psihijatrija).
U svibnju 1988. godine izabrana u znanstveno nastavno zvanje
docenta u kumulativnom radnom odnosu u Katedri za psihijatriju s
medicinskom psihologijom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu. U svibnju 1998. godine izabrana u znanstveno nastavno
zvanje izvanredni profesor u Katedri za Psihijatriju i psihološku
medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 2003.
godine je bio prvi reizbor. Godine 2009. izabrana u zvanje redoviti
profesor.
U svom znanstvenom radu sudjelovala u više znanstvenih
projekata.
1. "Utjecaj neurotskih i drugih patoloških mehanizama roditelja na
formiranje patoloških regulatornih mehanizama djece"
2. "Razina emocionalnog razvoja ličnosti kao indikator za primjenu
pojedine psihoterapijske tehnike" SIZ V 59/7
3. "Rana interakcija majka-dijete i mentalni razvoj" (3-01-006)
4. “Obitelj i recidivirajući abdominalni bolovi u djece” – voditeljica
projekta (0102775)
5. “Osobine ličnosti i obitelji bolesnica s poremećajima jedenja
nakon oporavka” –voditeljica projekta (108-0000000-3625)
(projekt odobren 2008)
Aktivno sudjelovala u dodiplomskoj iz predmeta Psihološka
medicina i Psihijatrija i poslijediplomskoj nastavi iz Dječje i
adolescentne psihijatrije, Psihoterapije, Pedijatrije, i Školska
medicine , Obiteljske medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
113
U nastavi prve godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu uvela
izborni kolegij “G. Horvat ide doktoru” i drugi „Dijete u krizi“ s
tematikom dječje i adolescentne psihijatrije.
Na engleskom studiju Medicinskog fakulteta bila je voditeljica
nastave za predmet „Psychological medicine“ za studente druge
godine i predavala dječju i adolescentnu psihijatriju za studente
četvrte godine.
Predavala na tečajevima trajnog medicinskog usavršavanja iz
područja pedijatrije i školske medicine.
Sudjelovala u organizaciji niza znanstvenih i stručnih skupova,
nacionalnih i međunarodnih kongresa.
Redoviti član Hrvatske akademije medicinskih znanosti od
2001.godine
Dopredsjednica Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu
psihijatriju i srodne struke do 2003 Predsjednica Hrvatskog društva
za dječju i adolescentnu psihijatriju i srodne struke (Društvo je član
međunarodnih organizacija ESCAP i IACAPAP) do2013. godine
Popis objavljenih 1. Vidović V, Begovac I, Majić G, Škrinjarić J, Barišić N: Dječja
radova u zadnjih psihijatrija. U: Nina Barišić i sur. Pedijatrijska neurologija.
pet godina koji ga Medicinska naklada,Zagreb, 2009.
kvalificiraju za 2. Nikolić S, Vidović V, Marangunić M, Bujas_Petković Z: Obitelj –
izvođenje podrška mentalnom zdravlju pojedinca. Jastrebarsko, Naklada
programa, Slap, 2008.
odnosno koji su 3. Polovina Prološćić T , Vidović,V, Polovina A: Family as a Factor in
relevantni za Cerebral Palsy Prevention. Collegium Antropologicum 31:1:137-
područje 142, 2008. Current Contents
doktorskoga 4. Vidović V, Majić G, Begovac I, Broz V: Ranjivost I
programa otpornost(elastičnost) u dinamici razvoja.U: Ana Votava-Raić,
Miroslav Dumić, Duška Tješić Drinković (ur): Pedijatrija danas .
Nove spoznaje o straim temama – 20 godina poslije. Medicinska
naklada Medicinski fakultet Zagreb, Biblioteka stalnog
medicinskog usavršavanja. 161-165,2008.
5. Majić G, Begovac I, Klobučar S, Begovac B, Vidović V, Škrinjarić J:
Attachment (privrženost, vezivanje) – teorijske postavke.
Socijalna psihijatrija 36(4):125-130,2008. Scopus (Embase)
6. Majić,G., Begovac I., Begovac, B., Klobučar S., Vidović V.,
Škrinjarić, J: Utjecaj attachmenta na psihopatologiju u dječjoj dobi.
Socijalna psihijatrija 36(3): 171-178, 2008. Scopus (Embase)
7. Vidović V., Majić., G., Begovac I., : Psihodinamski čimbenici u
nastanku anoreksije nervoze i bulimije nervoze. Paediatria
croatica, Supplement 52(1):106-110, 2008. Scopus (Embase)
8. Majić, Gordan; Tocilj-Šimunković Gorana; Vidović, Vesna;
Škrinjarić, Jarmila; Begovac, Branka; Begovac, Ivan.
Zrcaljenje u grupi. // Socijalna psihijatrija. 39 (2011) ; 199-203
9. Veček, Andreja; Vidović, Vesna; Miličić, Jasna; Špoljar-Vržina,
Sanja; Veček, Nenad; Arch-Veček, Branka.
Biological Aspects of the Development and Self- Concept in
Adolescents living in Single-Parent Families. // Collegium
antropologicum. 33 (2009) , 3; 873-877 (članak, znanstveni).
114
Datum zadnjega 2009. godine redoviti profesor
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
umjetničko-
nastavno zvanje
Ime ANDREA
Prezime KOSTELIĆ-MARTIĆ
Naziv ustanove Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
E-mail adresa
Kratki životopis Rođena 1967. u Zagrebu. Diplomirala psihologiju 1992. god. na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1996. magistrirala kliničku
psihologiju na istom fakultetu. Školovanje je nastavila u Milanu, u
Italiji, gdje je ponovno diplomirala psihologiju 1999. na privatnom
Katoličkom fakultetu (Università Cattolica del Sacro Cuore) a 2006.
god. završila je specijalizaciju iz kognitivno-bihevioralne
psihoterapije u trajanju od četiri godine u školi ASIPSE, Milano. U
sklopu specijalizacije iz kognitivno bihevioralne psihoterapije
sudjelovala je na nekoliko važnih tečajeva: “Autogeni trening” (20
sati), “Trening neurofiziološke relaksacije od Jacobsona” (16 sati),
“Hipnoza” (20 sati) i “Subjective well being training” (8 sati). U toku
školovanja u Milanu radila je kao predavač u centrima za
profesionalno osbosobljavanje i usavršavanje od 1997 do 2000.
godine.
Od 2000. godine, sedam godina, radila je kao stažistica iz
psihoterapije u Klinici za rad iz Milana, te u centru za profesionalno
osposobljavanje i usavršavanje LASAT gdje je radila kao
predavačica iz nekoliko predmeta: Komunikacija, Dijagnosticiranje
– analiza ličnosti, Profesionalna orijentacija i selekcija. Suradnja s
Klinikom za rad obuhvaćala je psihoterapijski rad sa žrtvama
mobinga (psihološko zlostavljanje na poslu) i prevenciju mobinga u
obliku predavanja na tečajevima o mobingu i njegovoj prevenciji.
Paralelno je obavljala i privatnu psihoterapijsku praksu u Poliklinici
doktora Davi' gdje se naročito bavila terapijom anksioznih
poremećaja, poremećajima raspoloženja, terapijom trauma itd.
2005. izdala je i svoju prvu knjigu u Hrvatskoj: Mobbing: psihičko
maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati mobbing, kako
se obraniti i kako ga spriječiti) u izdanju Školske knjige. Napisala je
nekoliko članaka o psihološkom maltretiranju na radnom mjestu
(Socijana psihijatrija, Temida, HRM Human Resource Management
Magazine te u tri zbornika radova sa kongresa o mobingu u izdanju
Društva psihologa primorsko goranske županije i Naklade Bošković,
Split).
2008. godine postaje „EMDR practitioner“ i dobiva europsku
diplomu.
Sudjelovala je i na velikom broju stručnih i znanstvenih skupova
gdje je predstavljala i opise kliničkih slučajeva iz vlastitog kliničkog
115
iskustva. Zadnji važan kongres je bio 2. Hrvatski psihoterapijski
kongres, tema: „EMDR metoda i kognitivno bihevioralni tretman
paničnog poremećaja izazvanog traumatičnim događajem”, 21.-
22.2. 2013., KBC Rebro, Zagreb.
Poseban znanstveni interes usmjerila je prema testovima ličnosti,
pa je zajedno sa dr. sc. Natašom Jokić-Begić prevela i 2003. u
Zagrebu objavila priručnik za projektivni test ličnosti Wartegg –
test crtanja. 2010. vraća se živjeti u Zagreb gdje otvara „Centar za
kognitivno bihevioralnu terapiju“ www.kognitivno-bihevioralna-
terapija-akm.hr. i u njemu radi još i danas.
Članica je Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog udruženja za
kognitivno-bihevioralne terapije, Associazione italiana Analisi e
Modificazione del Comportamento AIAMC, Milano, Associazione
per l'EMDR in Italia, Milano.
Popis objavljenih
radova u zadnjih Kostelić, A. (2008): Desensibilizacija i reprocesiranje pokretima
pet godina koji ga očiju U: Psihoterapija: škole i psihoterapijski pravci u Hrvatskoj
kvalificiraju za danas. Ur.: Jukić V., Pisk Z. Medicinska naklada. Zagreb.
izvođenje
programa,
odnosno koji su
relevantni za
područje
doktorskoga
programa
Datum zadnjega -
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
umjetničko-
nastavno zvanje
Ime NADA
Prezime ANIĆ
Naziv ustanove U mirovini
E-mail adresa
Kratki životopis Rođena je l941. godine u Bjelovaru. Osnovnu školu i gimnaziju
pohađala u Bjelovaru. Studij psihologije završila1965. godine na
Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom
fakultetu magistrirala 1980. godine.
U području bihevioralno kognitivne terapije edukaciju stekla na
brojnim međunarodnim tečajevima i radionicama počevši od 1986
u Munchenu, l991. u Oxfordu, 1993. u Pragu, 1994. u Manchesteru,
te na seminarima koje su edukatori iz Velike Britanije, Nizozemske,
SAD-a i Švedske više puta držali u Zagrebu, Dubrovniku i Opatiji.
Eksperti iz područja bihevioralno kognitivne terapije voditelji tih
seminara i radionica svjetski su priznati autori : Phillip Kendall,
ArthurFreeman, Paul Salkovskis, David Clark, Joseph Wolpe .
116
Radno iskustvo: od ljeta 1965. do jeseni 1969. na mjesu psihologa u
Službi za živčane i duševne bolesti u Medicinskom centru u
Bjelovaru. Od jeseni 1969. do odlaska u prijevremenu mirovinju
1995. u Klinici za psihološku medicinu KBC Rebro pri Medicinskom
fakultetu u Zagrebu. Od jeseni 1995. voditeljica Studentskog
savjetovališta za probleme učenja u Domu zdravlja Centar u
Zagrebu.
Aktivnosti i funkcije u Hrvatskom psihološkom društvu: Aktivni
član, osnovala Grupu za bihevior terapiju u okviru Sekcije za
kliničku psihologiju iz koje je nastalo 1995. godine Hrvatsko
udruženje za bihevioralno kognitivne terapije. Predsjednica Društva
psihologa Hrvatske dvije godine. Osnivač je i prva predsjednica
Hrvatskog udruženja za bihevioralno kognitivnu terapiju. Članica je
European Assotiation for Behavior Cognitive Therapy., Working
Group for Education and Training in EABCT. Više godina je bila član
izdavačkog savjeta u časopisu "Behavioural Psychotherapy" koji
izdaje Britansko udruženje za bihevioralnu terapiju.
Sada je edukator i supervizor u Hrvatskom udruženju za BKT.
Organizator je brojnih edukativnih seminara iz područja
bihevioralno kognitivne terapije u Hrvatskoj i Sloveniji. Uredila tri
priručnika iz područja bihevioralne i bihevioralno kognitivne
terapije 1984., 1985. i 1990. godine u Hrvatskoj, te dva u Sloveniji
god. 2002. i 2007. Poglavlja iz područja bihevioralno kognitivne
terapije objavljena u 9 knjiga.Radove iz područja BT objavila u
časopisu "Primjenjenoj psihologiji","Psihološka obzorja"
Zbornicima radova "Dani psihologije u Zadru", "Dani Ramira
Bujasa", "Psihijatrija danas", te Zbornicima Kongresa psihologa i
psihoterapeuta.
Datum zadnjega /
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
umjetničko-
nastavno zvanje
Ime NATAŠA
Prezime JOKIĆ-BEGIĆ
Naziv ustanove Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
E-mail adresa njbegic@ffzg.hr
Kratki životopis Rođena je 1. kolovoza 1964. godine u Plavu. Na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu diplomirala je psihologiju 1987. godine. Na
istom je fakultetu magistrirala, a doktorat u području
biomedicinskih znanosti i zdravstva, znanstveno polje kliničkih
medicinskih znanosti, grana psihijatrija stekla je 2000. godine. na
Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Od 1987. do 2000. god. bila je zaposlena na KBC-u Zagreb, najprije u
Centru za medicinska istraživanja, a od 1989. kao klinički psiholog u
117
Klinici za psihološku medicinu. Od 2001. – 2004. god. bila je u
dopunskom radnom odnosu i to 50% u Odsjeku za psihologiju
Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zdravstvenu i kliničku
psihologiju i 50% u Klinici za psihološku medicinu KBC-a Zagreb.
Od 2004. godine naovamo u cjelokupnom je obimu zaposlena u
Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za
zdravstvenu i kliničku psihologiju.
U zvanje docenta na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju,
Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabrana je
2001. god., a u zvanje izvanrednog profesora 2006. godine.
Svoje znanstvene i stručne radove izlagala je na brojnim
znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Održala je jedno pozvano predavanje na domaćem skupu, a bila je
članicom stručnog ili programskog odbora dva domaća i dva
međunarodna stručno-znanstvena skupa.
Dobitnica je priznanja Hrvatskog psihološkog društva „Marulić: Fiat
Psychologia” 2007. godine za osobito vrijedan doprinos razvitku i
promicanju hrvatske primijenjene psihologije.
Popis objavljenih 1. Jokić-Begić, N. (2008). Bihevioralno-kognitivne terapije. U: V.

radova u zadnjih Jukić & Z. Pisk (Ur.), Psihoterapija – škole i psihoterapijski pravci u
pet godina koji ga Hrvatskoj danas (str. 63-74). Zagreb: Medicinska naklada.
kvalificiraju za 2. Jokić-Begić, N. (2010). CBT and neuroscience: towards closer
izvođenje integration. Psihologijske teme, 19(2), 235-254.
programa, 3. Jokić-Begić, N. (2010). Bihevioralna paradigma anksioznosti. U
odnosno koji su D. Begić (Ur.), Suvremeno liječenje anksioznih poremećaja (str. 15-
relevantni za 18). Zagreb: Medicinska naklada.
područje
doktorskoga 4. Jokić-Begić, N. (2010). Kognitivna paradigma anksioznosti. U D.
programa Begić (Ur.), Suvremeno liječenje anksioznih poremećaja (str. 19-
23). Zagreb: Medicinska naklada.
5. Čuržik, D., & Jokić-Begić, N. (2011). Anxiety sensitivity and
anxiety as correlates of expected, experienced and recalled labor
pain. Journal of psychosomatic obstetrics and gynecology, 32(4),
198- 203.
6. Antičević, V., Jokić-Begić, N., & Britvić, D. (2012). Spolne razlike u
osobinama ličnosti ovisnika o heroinu i konzumenata marihuane
na Eysenckovomupitniku ličnosti (EPQ). Društvena istraživanja,
21(1), 203-218.
Popis znanstvenih Voditeljica projekta Anksioznost i depresivnost u cjeloživotnoj
i umjetničkih perspektivi (MZOS: 130-1301675-1389).
projekata na
kojima je
surađivao u
zadnjih pet godina
i koji su relevantni
za područje
doktorskoga
programa
118
Broj uspješnih 1. Galić, S. (2008). Specifičnosti pamćenja u shizofrenih osoba.
mentorstava koja Zagreb : Filozofski fakultet
su rezultirala 2. Lauri Korajlija, A. (2010). Perfekcionizam i anksiozna osjetljivost
obranom kao rizični faktori za pojavu anksioznih smetnji: kvantitativna i
doktorskoga rada kvalitativna studija. Zagreb : Filozofski fakultet
3. Kozjak Mikić, Z. (2010). Emocionalni i psihosomatski aspekti
prilagodbe na zahtjeve srednje škole: kvantitativno i
kvalitativno istraživanje.. Zagreb: Filozofski fakultet.
4. Antičević, V. (2012). Odrednice seksualnog zadovoljstva u
muškaraca i žena – uloga stila privrženosti i kognitivno-
emocionalnih aspekata seksualnosti. Zagreb: Filozofski fakultet
5. Muslić, Lj. (2012). Doprinos anksiozne osjetljivosti u
objašnjavanju tegoba vezanih uz perimenopauzu. Zagreb:
Filozofski fakultet.
Datum zadnjega Izabrana u zvanje redovitog profesora 1.8.2011.
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
umjetničko-
nastavno zvanje
Ime TIHANA
Prezime JENDRIČKO
E-mail adresa tjendricko@gmail.com
Kratak životopis Edukacija:
1991 - 1997 Medicinski fakultet u Zagrebu
2000 - 2004 Edukacija iz integrativne psihoterapije
(certifikat European Association for
Integrative Psychotherapy)
2001 - 2005 Specijalizacija iz psihijatrije, KB Dubrava
2002 - 2005 Znanstveni poslijediplomski studij,
Biomedicina i zdravstvo, Medicinski
fakultet u Zagrebu
2006 – 2012 Edukacija iz Morenove psihodrame
(certifikat The European Association for
Psychotherapy)
22. listopada 2012. Obranjena doktorska disertacija: "Psihički
poremećaji u bolesnika s akutnim
koronarnim sindromom", mentor prof.dr.sc.
Dragica Kozarić-Kovačić
10.5.2011. Imenovana stalnom sudskom vještakinjom iz
medicinske struke psihijatrije
1.12.2010.-1.12.2012. Subspecijalizacija iz psihoterapije
119
Radno iskustvo:
1997 – 1998 Staž u Kliničkoj bolnici Dubrava
1998 – 2001 Sekundarijat na Odjelu psihijatrije, Nacionalni
centar za psihotraumu, Klinička bolnica
Dubrava
2001 – 2005 Specijalizacija iz psihijatrije, Referentni centar
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za
poremećaje uzrokovane stresom, Regionalni
centar za psihotraumu Zagreb, Klinička bolnica
Dubrava
2005 – 2012 Psihijatar u Klinici za psihijatriju, Referentni
centar Ministarstva zdravlja za poremećaje
uzrokovane stresom, Regionalni centar za
psihotraumu Zagreb, Klinička bolnica Dubrava
2012 – danas Psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče,
Zavod za socijalnu psihijatriju
Nagrade:
- za znanstveni članak objavljen u časopisu s najvećim čimbenikom
odjeka za 2009. godinu u kategoriji "CECE", Hrvatskog
psihijatrijskog društva i Sekcije mladih psihijatara i specijalizanata
psihijatrije (Jendričko T, Vidović A, Grubišić-Ilić M, Romić Ž, Kovačić
Z, Kozarić-Kovačić D. Homocysteine and serum lipids concentration
in male war veterans with posttraumatic stress disorder. Prog
Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2009;33:134-140)
Popis objavljenih Radovi objavljeni u Current Contents:
radova u zadnjih 1. De Hert M, Wampers M, Jendricko T, Franic T, Vidovic D, De
pet godina koji ga Vriendt, N, Sweers K, Peuskens J, van Winkel R. Effects of
kvalificiraju za cannabis use on age at onset in schizophrenia and bipolar
izvođenje disorder. Schizophr Res. 2011;126(1-3):270-6
programa, 2. Kozarić-Kovačić D, Ilic MG, Romić Ž, Vidović A, Jendričko T,
odnosno koji su Pivac N. Body mass indeks in male Caucasian veterans with
relevantni za or without posttraumatic stress disorder. Prog
područje Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2009;33(8):1447-
doktorskoga 50
programa 3. Jendričko T, Vidović A, Grubišić-Ilić M, Romić Ž, Kovačić Z,
Kozarić-Kovačić D. Homocysteine and serum lipids
concentration in male war veterans with posttraumatic
stress disorder. Prog Neuropsychopharmacol Biol
Psychiatry. 2009;33:134-140.
Sažeci na kongresima:
1. Jendričko T, Štrkalj Ivezić S, Skočić D, Pjević Z, Ivandić M.
Uspješnost terapijske zajednice u liječenju poremećaja
ličnosti. Zbornik radova. 10. hrvatski psihijatrijski dani.
Opatija, 4 – 7. travnja 2013.
2. G, Kozarić-Kovačić D. Razvoj psihičkih poremećaja kod
bolesnika s akutnim koronarnim sindromom: longitudinalno
istraživanje. Zbornik radova. 9. Kongres Hrvatskog
kardiološkog društva, Opatija, 13.-16. listopada 2012.
120
3. Bernić A, Jendričko T, Rosenzweig I. Borderland of
Depersonalisation Syndrome: a Case Report. Knjiga sažetaka.
15th World Congress of Psychiatry. Buenos Aires, Argentina,
18.- 22. rujna 2011.
4. Jendričko T, Peraica T. Terapijske dileme u liječenju
disfunkcionalne obitelji. Zbornik radova. 8. hrvatski
psihijatrijski dani. Opatija, 14 – 17. travnja 2011.
5. Jendričko T, Vincelj J, Oremović G, Milas G, Kozarić-Kovačić D.
Pojava psihičkih poremećaja kod bolesnika s akutnim
koronarnim sindromom. Zbornika radova. 8. Kongres
Hrvatskog kardiološkog društva, Opatija, 21.-24. listopada
2010.
6. Jendričko T, Vincelj J, Alegić Karin A, Milas G, Kozarić-Kovačić
D. Psihički poremećaji u bolesnika s akutnim koronarnim
sindromom: follow-up. 5. hrvatski psihijatrijski kongres,
Šibenik, 29.rujna – 3. listopada 2010.
7. Jendričko T, Peraica T. Kad muškarac stvori ženu – psihotični
poremećaj ili poremećaj spolnog identiteta. Zbornik radova.
7. hrvatski psihijatrijski dani. Opatija, 25 – 28. ožujka 2010.
8. Matić A, Jendričko T, Valožić B. Zločin i kazna – poremećaj
nagona kao put do samouništenja. Zbornik radova. 7.
hrvatski psihijatrijski dani. Opatija, 25 – 28. ožujka 2010.
9. Jendričko T, Vincelj J, Alegić Karin A, Kozarić-Kovačić D.
Uloga emocionalnih stanja, mehanizama obrane i prethodnih
stresnih događaja u razvoju akutnog koronarnog sindroma.
Zbornik radova. 4. hrvatski simpozij o poremećajima
uzrokovanim stresom. Rabac, 4 – 6. lipnja 2009.
10. Kozarić-Kovačić D, Jendričko T. O ljubavi i drugim nečistim
silama (ili nepreboljena narcistička povreda nakon prekida
emocionalne veze). Zbornik radova. 6. hrvatski psihijatrijski
dani. Opatija, 16 – 19. travnja 2009.
11. Jendričko T, Peraica T, Ekic S. Utjecaj stabilizatora
raspoloženja na smanjenje primjene benzodiazepina u osoba
s posttraumatskim stresnim poremećajem. Zbornik radova.
3. hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom.
Rabac, 5 – 7. lipnja 2008.
12. Vidović A, Jendričko T, Grubišić-Ilić M, Romić Ž, Đerek L,
Kozarić-Kovačić D. Utjecaj psihotropnih lijekova na tjelesnu
težinu i razinu lipida u serumu osoba s posttraumatskim
stresnim poremećajem. Zbornik radova. 2. hrvatski simpozij
o poremećajima uzrokovanim stresom. Rabac, 5 – 7. lipnja
2008.
13. Jendričko T, Grubišić-Ilić M. Dissociation and post-traumatic
stress disorder: case-report. Annual Residential Conference,
Institute of Psychiatry, London, 21.– 22. veljače 2008.
Ostalo:
1. Kako prepoznati i pobijediti depresivne simptome. Poglavlje:
Kako prepoznati depresivne simptome i boriti se protiv njih?
121
Str. 32. do 42. Hrvatsko društvo za biologijsku psihijatriju i
psihofarmakoterapiju. Urednik: prof. dr.sc. Alma Mihaljević
Peleš. Pokrovitelj: AstraZeneca, 2012.
Popis znanstvenih 2006-2010 Ko-istraživač u projektu: "Lipidni status i kognitivne
i umjetničkih funkcije kod bolesnika s PTSP-om", financiran od
projekata na Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
kojima je 2007-2009 Koordinator studije: Adults administred venlafaxine
surađivao u and eszopiclone response to treatment (AVERT), 31-
zadnjih pet godina week efficacy, safety, and tolerability study of
i koji su relevantni eszopiclone 3 mg coadministrated with venlafaxine in
za područje subjects with major depressive disorder and co-
doktorskoga existing insomnia, Sepracor
programa 2008-2011 Koordinator studije: A randomized double-blind,
paralle-group, placebo-controlled, fixed-dose study
comparing the efficacy and safety of 3 doses of LU
AA21004 in acute treatment of adults with major
depressive disorder, Takeda
2009-2010 Koordinator studije: A multicenter, double-blind,
placebo-controlled, randomized withdrawal, parallel
group study to evaluate the efficacy and safety of 50
mg/day of DVS SR in adult outpatients with major
depressive disorder, Wyeth
2011-2012 Koordinator studije: A Double-Blind, Placebo
Controlled Evaluation of the Safety and Efficacy of
Cariprazine in Patients with Acute Mania Associated
with Bipolar I Disorder, protocol number: RGH-MD-
33, Sepracor
2011-2012 Koordinator studije: A Multicenter, Randomized,
Double-Blind, Parallel Group, Placebo-Controlled,
Phase III, Efficacy and Safety Study of 3 Fixed Dose
Groups of TC-5214 (S-mecamylamine) as an Adjunct
to an Antidepressant in Patients with Major
Depressive Disorder Who Exhibit an Inadequate
Response to Antidepressant Therapy, Astra Zeneca
2011-2012 Koordinator studije: A Multinational, Randomized,
Double-Blind, Placebo-Controlled, Dose Ranging
Study to Assess the Efficacy and Safety of Lu AA21004
in Patients with Major Depressive Disorder, Takeda
2011-2012 Koordinator studije: A Randomized, Placebo-
Controlled, Double-Blind Study of Ly2216684
Flexible-Dose 12 mg to 18 mg Once Daily and
Ly2216684 Fixed-Dose 6 mg Once Daily as Adjunctive
Treatment for Patients with Major Depressive
Disorder Who Are Partial Responders to Selective
Serotonin Reuptake Inhibitor Treatment, Eli Lilly
2012 Koordinator studije: Protocol 331-10-230; A phase 3,
Multicenter, Randomized, Double-Blind, Placebo-
Controlled Trial of Fixed-Dose OPC-34712 (4, 2, and 1
mg/day) in the Treatment of Adults with Acute
122
Schizophrenia, Otsuka
2012 Koordinator studije: Protocol SPD489-322, Phase 3,
Multicenter, Randomized, Double-Blind, Parallel-
group, Placebo-controlled, Flexible Dose Titration,
Efficacy and Safety Study of SPD489 in Combination
with an Antidepressant in the Treatment of Adults
with Major Depressive Disorder with Inadequate
Response to Prospective Treatment with an
Antidepressant, Shire
2102 Koordinator studije: Protocol 14644A: A Phase 3,
Interventional, randomised, double-blind, parallel-
group, placebo-controlled, active-reference, flexible-
dose of brexpiprazole in patients with acute
schizophrenia, Astra Zeneca
Datum zadnjega /
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
umjetničko-
nastavno zvanje
Ime MARIJA
Prezime KUŠAN JUKIĆ
E-mail adresa mkjukic@yahoo.com
Kratki životopis Edukacija:
1976-84. osnovna škola u Sunji;
1984-88. srednja matematičko-informatička gimnazija u Sisku;
1988-94. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (teza
diplomskog rada:“Scintigrafija pluća u pacijenata sa sarkoidozom“
Mentor: Dodig, Damir); prosjek ocjena studija 4,47
1997-99. poslijediplomski studij iz Biologije – Fiziologije i
imunobiologije, Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u
Zagrebu (teza magistarskog rada:“Djelovanje makrofaga u
slabljenju popratne imunosti na tumor“ Mentor: Andreis, Igor);
2002. sudjelovanje u programu edukacije tutora – interaktivna
radionica nastavnih vještina Harvard Medical International u
Zagrebu;
2004. Metodološki tečajevi u biologiji i medicini „Molekularna
medicina“ Institut Ruđer Bošković u Zagrebu;
2005. stručno usavršavanje u laboratorijskom radu – grupa dr. sc.
Ivana Sabolića na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu
rada;
2006-2009. specijalističko usavršavanje iz psihijatrije; od 2009 u
edukaciji za grupnog psihoterapeuta;
2009-2011 edukacija iz kognitivno-bihevioralne psihoterapije;
123
2011. obrana doktorske teze: „Ekspresija prijenosnika organskih
aniona u bubrezima štakorica tijekom estrusnog ciklusa i trudnoće“
Mentor: Sabolić, Ivan.
2013. položen subspecijalistički ispit iz socijalne psihijatrije
Radna mjesta:
1994-96. pripravnički staž Klinička bolnica Sestara milosrdnica u
Zagrebu;
1996-97. zaposlena kao liječnica obiteljske medicine u Domu
zdravlja centar Zagreb;
1997-98. stručni suradnik na Zavodu za fiziologiju i imunologiju
Medicinskog fakulteta u Zagrebu;
1998-2005. asistent na Zavodu za fiziologiju i imunologiju
medicinskog fakulteta u Zagrebu –
2006-2009 specijalizantica psihijatrije, zaposlena u Domu zdravlja
Zagreb – Istok;
2009- liječnica specijalistica psihijatrije na Klinici za psihijatriju
Vrapče u Zagrebu – Zavod za biologijsku psihijatriju i
psihogerijatriju
Nastava:
1998-2005. kao asistent na Zavodu za fiziologiju i imunologiju
Medicinskog fakulteta u Zagrebu – tijekom tog razdoblja sudjelujem
u nastavi iz fiziologije, imunologije i izbornog predmeta „Tjelesne
tekućine, edemi“ na Medicinskom fakultetu kao i na Medicinskim
fakultetima u Osijeku i Mostaru; također sam bila voditelj kolegija
Fiziologija s patofiziologijom na Zdravstvenom veleučilištu smjer
fizioterapeuti. Tijekom navedenog razdoblja bila sam organizator
izvođenja redovne nastve iz fiziologije i imunologije, voditelj vježbi i
satničar. Od 2006. do danas u suradnji s prof dr. sc. A. Salihagić
sudjelujem u izvođenju dodiplomske nastave elektivnog predmeta
na Medicinskom fakultetu Edemi, tjelesne tekućine;
od 2009. sudjelujem u izvođenju nastave iz psihijatrije za studente
Medicinskog fakulteta organizirane na Klinici za psihogerijatriju
Vrapče. Od 2010. sudjelujem u nastavi kolegija znanstvenog
poslijediplomskog studija Neurobiologija fetusa i novorođenčeta,
fetalno ponašanje
od 2013. sudjelujem u nastavi studija sestrinstva pri MF u Zagrebu
124
Popis objavljenih 1. Beljak D, Ljubojević M, Balen D, Žlender V, Brzica H, Micek V,
radova u zadnjih Kušan M, Anzai N, Sabolić I. Renal expression of organic anion
pet godina koji ga transporter Oat5 in rats and mice exhibits the female-dominant
kvalificiraju za sex differences. Histol Histopathol 2010; 25: 1385-1402
izvođenje 2. Jukić MK, Drmić S, Mimica N. Ejaculatory dysfunction in patient
programa, with schizophrenia on sertindole. Psychiatr Danub 2010; 22(1):
odnosno koji su 128-31.
relevantni za 3. Strkalj Ivezić S, Kusan Jukić M, Tikvica A, Pavicić Baldani D.
područje Diagnostic and therapeutic algorithm for the treatment of
doktorskoga premenstrual dysphoric disorder. Acta Med Croatica 2010; 64(3):
programa 183-90.
4. Ivezić SS, Jukić V, Hotujac L, Jukić MK, Tikvica A. The organization
of mental health care in community. Lijec Vjesn 2010; 132(1-2):
38-42.
5. Presečki P, Kušan Jukić M, Martić Biočina S, Agius M, Mimica N.
Assessment of risk behaviour in psychiatric patients by a brief
risk profile questionnaire - a pilot study. Socijalna psihijatrija
2010; 38(1): 28-32.
Datum zadnjega /
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
umjetničko-
nastavno zvanje
Ime MILENA
Prezime SKOČIĆ HANŽEK
Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Zagreb
E-mail adresa milena.skocic@gmail.com
Adresa osobne
web stranice
Životopis Obrazovanje:
1993.- 1997. Prva gimnazija, opći smjer, Zagreb
1997. – 2003. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (prosjek
ocjena 4,6)
Položila stručni državni ispit
2004.-2007. Doktorski Poslijediplomski studij Biomedicina i
zdravstvo na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Obranila doktorsku disertaciju pod nazivom “Povezanost simptoma
anksioznosti, depresije i načina suočavanja sa stresom s regulacijom
glikemije u adolescanata sa šećernom bolesti tipa I”
Stalni sudski vještak za područje psihijatrije, imenovana od
Županijskog suda u Zagrebu
2011. – 2013. subspecijalizacija iz Biologijske psihijatrije
Radno iskustvo:
125
1999 – 2003 Studentski demonstrator na Zavodu za histologiju i
embriologiju
2003. - 2004. Liječnički staž, Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb
2004. - Znanstveni novak-asistent na projektu “Emocionalni i
ponašajni problemi djece i mladih u Hrvatskoj”, Medicinski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, br. 108308, odobren od Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta RH, voditelj: prof. dr. sc. Vlasta Rudan
2004. - sudjelovanje u izvedbi nastave predmeta Psihološka
medicina, Psihijatrija, te izbornih predmeta Interpersonalni odnosi,
Trauma u adolescenciji, Ljubav i psihopatologija emocionalnih
odnosa, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2005. – 2009. Specijalizacija iz psihijatrije, Katedra za psihijatriju i
psihološku medicine Medicinskog fakulteta u Zagrebu, mentorica:
prof. dr. sc. Vlasta Rudan
2007. - Znanstveni novak-asistent na projektu “Prediktivna
vrijednost procjene emocionalnih i ponašajnih problema u mladih”,
voditelj: Prof. dr. sc. Vlasta Rudan, odobren od Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta RH, broj: 108- 1962766-0260
2009. – 2011. Specijalist psihijatar na Klinici za psihijatriju KBC
Zagreb, Rebro; Zavod za integrativnu psihijatriju
2011.- Specijalist psihijatar na Klinici za psihijatriju KBC
Zagreb, Rebro; Zavod za poremećaje prehrane i personologiju
Sudjelovanje u nastavi: Sudjelovanje u izvedbi predmeta na
Dodiplomskom studiju MF-a u Zagrebu: Psihološka medicina,
Psihijatrija; sudjelovanje u izvedbi izbornih predmeta:
Interpersonalni odnosi, Psihička trauma u adolescenciji, Psihologija
ljubavi, seksualnost i seksualne disfunkcije, Uvod u medicinsko
vještačenje; sudjelovanje u poslijediplomskom tečaju stalnog
medicinskog usavršavanja I. kategorije – Nove spoznaje u dječjoj i
adolescentnoj psihijatriji (voditelj Prof.dr.sc. V. Rudan)
Psihoterapijska edukacija: dva teorijska praktikuma iz Kognitivno-
bihevioralne psihoterapije (vodstvo prof.dr.sc. Nada Anić i prof.dr.sc.
Nataša Jokić-Begić); edukacija iz autogenog treninga (vodstvo
prof.dr.sc. Vladimir Gruden); kratki tečaj iz Mentalizacijske terapije
za liječenje poremećaja u prehrani (Anna Freud Centre, London; prof.
Finn Skarderud); kratki tečaj iz Mentalizacijske terapije – osnovni i
napredni stupanj (Anna Freud Centre, London; prof. Peter Fonagy &
prof. Anthony Bateman); Differentiation-Relatedness Scale and the
Object Reations Interview training, (Anna Freud Centre London,
Patrick Luyten & Diana Diamond); u tijeku edukacija iz
psihoanalitičke psihoterapije
Ostala aktivnost: recenzent za časopis Socijalna psihijatrija
(indeksiran u Excerpta Medica), Neurologia Croatica, Psychiatria
Danubina (indeksiran u Index Medicus), Diabetologia (indeksiran u
CC-u, IF 6,55), Croatian Medical Journal (indeksiran u CC-u), mentor
126
za doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu,
pristupnica m.sc. Liliana Kalčić Galeković: Psihosocijalni korelati
ponašanja i doživljavanja djece u dječjem domu; član komisija za
ocjenu diplomskih radova na Medicinskom fakultetu, predmet
Psihijatrija, područje – poremećaji hranjenja i poremećaji ličnosti;
studentice Ivana Brkić, Dina Bošnjak, Andrea Janeš
Popis radova 1. Begovac I, Skočić M, Rudan V, Filipović, O. Mental health
objavljenih u problems of adolescents in Croatia- parents' and youths' reports //
posljednjih pet Book of abstracts of the 16th World Congress of the IACAPAP
godina / Remschmidt, Helmut ; Belfer, Myron (ur.).
Berlin : Steinkopff Darmstadt, 2004. 112-112
2. Kuzman MR, Jovanović N, Vidović D, Margetić BA, Mayer N,
Zelić SB, Lasić D, Nađ S, Šimurina AB, Slijepčević MK, Bolanča
M, Skočić M, Katić P, Šoškić T, Pleština S. Problems in the
current psychiatry residency training program in Croatia:
residents' perspective. Coll Antropol. 2009 Mar;33(1):217-23
3. Marčinko D, Jakšić N, Ivezić E, Skočić M, Suranyi Z, Lončar M,
Franić T, Jakovljević M. Pathological narcissism and
depressive symptoms in psychiatric outpatients: mediating
role of dysfunctional attitudes. J Clin Psychol. 2013 Aug 28.
doi: 10.1002/jclp.22033. [Epub ahead of print]
4. Marčinko D, Jakšić N, Skočić M, Franić T.: Mentalization and
psychopharmacotherapy in patients with personality and eating
disorders. Psychiatr Danub. 2013 Sep;25(3):320-3.
5. Skočić M, Dujmović J, Jevtović S, Jakovljević M. Premorbid
combat related ptsd in Huntington's disease - Case report.
Psychiatr Danub. 2010 Jun;22(2):286-8.
6. Skočić M, Marčinko D, Ražić A, Stipčević M, Rudan V.
Relationship between psychopathological factors and
metabolic control in children and adolescents with insulin-
dependent diabetes mellitus.Coll Antropol. 2012
Jun;36(2):467-72.
7. Skočić M, Rudan V, Brajković L, Marčinko D. Relationship
among psychopathological dimensions, coping mechanisms, and
glycemic control in a Croatian sample of adolescents with
diabetes mellitus type 1. Eur Child Adolesc Psychiatry. 2010
Jun;19(6):525-33.
Datum zadnjeg Izbor u znanstvenog novaka/asistenta u prosincu 2004.
izbora u
znanstveno-
nastavno ili
nastavno
zvanje
127
4.5. Popis radilišta (nastavnih, istraživačkih i stručnih baza) za provođenje studija
1. Klinika za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KBC Zagreb;
2. Klinika za psihijatriju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KBC Zagreb;
3. Klinika za psihijatriju, Vrapče, Zagreb;
4. Psihijatrijska bolnica „Sv. Ivan“, Zagreb;
5. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
4.6. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i
broj nastavnika.
Do 10 polaznika u svakoj akademskoj godini.
4.7. Procjena troškova studija po studentu

Ukupni troškovi (materijalni troškovi i honorari nastavnika) iznose 12.000 kn po
polazniku.
4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno

način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju studijskog programa
Na Medicinskom fakultetu, posebno u sklopu studijskog programa koji se predlaže,
pozorno će se pratiti kvaliteta nastave i uspješnost studiranja. U sklopu Fakultetskog
vijeća postoji Odbor za osiguranje kvalitete, koji će surađivati sa Sveučilišnim centrom
za osiguranje kvalitete u sklopu djelovanja Hrvatske agencije za visoko obrazovanje i
znanost. Odbor će se u prvom redu posvetiti promicanju visokih standarda obrazovanja,
pružati aktivnu podršku unapređivanju kvalitete. Poticat će rasprave o kvaliteti, širenje
kulture kvalitete, definirati standarde i kriterije kvalitetnog funkcioniranja institucije.
Također će poticati razvoj evaluacijskih i samo-evalauacijskih postupaka za istraživanje
kvalitete nastave, istraživati uzroke nekvalitetnog studiranja. Posebnu će pozornost
posvetiti međunarodnoj suradnji i znanstvenoj kompetitivnosti, uspoređivanju sa
studijima na uglednim europskim sveučilištima. Također će poticati stručno
usavršavanje nastavnika.
Odbor će i dalje insistirati na redovnom provođenju ankete nastave i nastavnika na
svakom predmetu (u nastavku je primjerak ankete). Uloga studenata u procjeni kvalitete
bit će ključna, studenti će u tom procesu imati partnersku funkciju.
128

Psihoterapija Prijedlog Sveučilišnog Poslijediplomskog Specijalističkog

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Psihoterapija Prijedlog Sveučilišnog Poslijediplomskog Specijalističkog

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Psihoterapija Prijedlog Sveučilišnog Poslijediplomskog Specijalističkog

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Prijedlog sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog

Zagreb, lipanj 2014.

1.2. Procjena svrhovitosti studija s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i

1.3. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih

1.4. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama

1.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

2.2. Nositelj studija i izvođač studija

2.3. Znanstveno područje

2.4. Trajanje studija

2.5. Uvjeti upisa na studij

2.6. Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija

2.7. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

PREDMET BROJ BROJ VODITELJ

Navedeni su sati neposredne nastave.

ukupno 60 ECTS bodova.

Naslov predmeta RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

5. Mentalni objekti (kao reprezentacije/sheme, kao 2 P I. Begovac

Naslov predmeta PSIHODINAMIKA I KLINIČKA SLIKA NEUROZA

DETALJNA RAZRADA PREDMETA Broj sati P/S/V

Naslov predmeta TEORIJSKE OSNOVE PSIHOANALITIČKE TERAPIJE

Naslov predmeta TEORIJSKE OSNOVE GRUPNE ANALIZE

Naslov predmeta PSIHODINAMIKA I KLINIČKE SLIKE PSIHOSOMATSKIH

12. Endokrini sustav 2 V S. Jevtović

13. Pedijatrija 2 V Z. Kušević

15. Transplantacijska medicina 2 V R. Gregurek

Naslov predmeta ODABRANA POGLAVLJA IZ PSIHIJATRIJE

Naslov predmeta TEORIJSKE OSNOVE KOGNITIVNO-BIHEVIORALNE

1. Integrativni pristup psihičkim 5 P N. Jokić-Begić

Naslov predmeta PSIHOTERAPIJA PSIHOZA

Naslov predmeta PSIHOTERAPIJSKI PRISTUP U BOLNIČKIM UVJETIMA

Naslov predmeta POREMEĆAJI OSOBNOSTI

8. Biologijske teorije poremećaja 2 S M. Šagud

Naslov predmeta POREMEĆAJI U DJEČJOJ I ADOLESCENTNOJ DOBI

Naslov predmeta POREMEĆAJI HRANJENJA

Naslov predmeta ISKUSTVO O SEBI U GRUPNOJ ANALIZI

2. Stvaranje terapijskog saveza u 1 S S. Štrkalj Ivezić

4. Terapijska zajednica 1 V T. Jendričko

5. Casemanagment 1 S S. Štrkalj Ivezić

6. Casemanagment 1 V S. Štrkalj Ivezić

9. Radna sposobnost, radna terapija, radna 1 P S. Štrkalj Ivezić

10. Stigma psihičke bolesti 1 P S. Štrkalj-Ivezić

11. Deinstiuticionalizacija i programi 1 S Štrkalj-Ivezić

3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata

3.3.2. Ritam studiranja

3.3.3. Obveze polaznika u studiranju

3.5. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova

3.8. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o

3.9. Način završetka studija

3.10. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija

Sa svim zdravstvenim ustanovama Fakultet ima sklopljene sporazume i ugovore o

4.3. Popis nastavnika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji će

Prezime i ime Radilište Predmet

IV. VIŠI ASISTENTI

VI. ZNANSTVENI SURADNICI

Prezime i ime Radilište Predmet

Popis radova Gregurek R. Psychotherapy in 21st century. Psychiatr Danub. 24