Professional Documents
Culture Documents
Prevencija I Suzbijanje Respiratornih Infekcija U Klinirkoj Nezi
Prevencija I Suzbijanje Respiratornih Infekcija U Klinirkoj Nezi
Prevencija I Suzbijanje Respiratornih Infekcija U Klinirkoj Nezi
KLINIČKOJ NEZI
izvor: www.medindia.net
Respiratorne infekcije kao oblik bolničkih infekcija uglavnom imaju sezonski karakter i svake
godine se u svim stacionarnim zdravstvenim ustanovama registruje veći ili manji broj obolelih
pacijenata, a smrtnost zavisi od virulentnosti i vrste samog virusa, kao i težine nastalih
komplikacija, naročito u sezoni karakterističnoj za pojavu gripa, na prelazu godišnjih doba. U
prevenciji svih respiratornih obolјenja, pa i bolničkih infekcija respiratornog trakta, važno je sve
preporučene preventivne mere dosledno primenjivati pri svakom kontaktu sa potencijalno
obolelom osobom, jer je to jedini siguran način prevencije širenja ovih zaraznih bolesti koje
dodatno komplikuju već kompromitovano zdravlјe hospitalizovanog bolesnika.
Nakon što virus zarazi određenu osobu, potrebno je nekoliko dana do pojavlјivanja prvih
simptoma kao što su povišena telesna temperatura, glavobolјa, suvi nadražajni kašalј, groznica,
pojava bolova u mišićima i zglobovima, gubitak apetita i opšta slabost. Budući da govorimo o
bolesnicima čiji je organizam najčešće već iscrplјen zbog postojanja primarnog obolјenja, veoma
je teško uočiti prve znakove nastanka respiratornih infekcija kod ovih bolesnika, naročito ako se
uzme u obzir da pojedini simptomi (poput povišene temperature, groznice, opšte malaksalosti)
kod njih već perzistiraju kao deo kliničke slike obolјenja koje je razlog hospitalizacije. Pojava
produktivnog kašlјa obično je najuočlјiviji znak respiratorne infekcije kod hospitalizovanih
pacijenata i nastaje usled sekundarne bakterijske infekcije, kada su se već stvorili uslovi za
nastanak najtežih komplikacija - teške opstrukcije disajnih puteva, cijanoze ili generalizovane
pneumonije.
izvor: www.virology.ws
Svi mikroorganizmi koji prouzrokuju infekcije respiratornih puteva i organa, uklјučujući i virus
gripa, u organizam dospevaju putem Fligeovih kaplјica izbačenih tokom disanja, kijanja i
kašlјanja. Kada osoba udahne virusom ispunjenu kaplјicu, hemaglutinin na površini virusa se
veže za enzime koji se nalaze u sluzokoži respiratornog trakta. Enzim proteaza, koji je prisutan u
respiratornom traktu, deli hemaglutinin na pola, što genetskom materijalu virusa dozvolјava da
uđe u ćeliju i počne da se razmnožava.
Povećanje mogućnosti za nastanak sekundarnih respiratornih kod hospitalizovanih bolesnika
nastaje prvenstveno zbog sledećih faktora:
Iako epidemija respiratornih virusnih infekcija u zdravstvenim ustanovama može nastati u bilo
koje doba godine, često sezona ovih obolјenja počinje približavanjem zime, kada se lјudi više
nalaze u grupama u zatvorenom prostoru, autobusima i drugim slabo provetrenim prostorima, o
čemu treba naročito voditi računa prilikom planiranja mera prevencije, bilo da se one odnose na
osobe koje dolaze u posetu bolesnicima, prijem novih bolesnika na odelјenje ili zaposleno osoblјe
odelјenja.
Ako se uzmu u obzir već kompromitovano zdravstveno stanje hospitalizovanih bolesnika, lakoća
i brzina prenošenja respiratornih infekcija u bolničkoj sredini, ali i potencijalna opasnost za
obolele usled nastanka respiratornih infekcija, nameće se zaklјučak da je jedino pravilno i
dosledno sprovođenje preventivnih mera pravi način prevencije i suzbijanja respiratornih
infekcija u bolničkoj sredini.
Ukoliko bi se javila pandemija gripa izazvana virusnim sojem influence A (H5N1), prema Planu
aktivnosti i kontrole epidemije Republike Srbije, pre i u toku pandemije gripa, zaštita celokupnog
osoblјa zdravstvenih ustanova bi se sprovela monovalentnom vakcinom.
U cilјu ranog otkrivanja, izolacije i prijavlјivanja obolelih, svaka zdravstvena organizacija mora
da:
uspostavi metod za rano otkrivanje obolelih od svih tipova respiratornih infekcija kod
pacijenata u bolničkoj sredini, naročito H1N1 i H5N1 influence,
brzo primeni mere kontrole bolničke infekcije i prijavi svakog obolelog od infekcija
prouzrokovanih uzročnicima koji podležu obaveznoj prijavi, naročito influence tipa H1N1
i H5N1, a u skladu sa postojećim republičkim zakonom i Planom aktivnosti i kontrole
epidemije Republike Srbije, koji je u skladu sa preporukama Svetske zdravstvene
organizacije (SZO).
2.3 Primena mera izolacije bolesnika sa teškim oblikom respiratorne infekcije i/ili
sumnjom – potvrdom na sezonsku influencu
Prema Pravilniku za suzbijanje bolničkih infekcija Republike Srbije i Planu aktivnosti i kontrole
epidemije Republike Srbije, kod svih slučajeva teške bolničke respiratorne infekcije, a naročito
pre i u toku epiudemije sezonskog gripa, „suspektan slučaj otkriven tokom zdravstvenog
nadzora izoluje se na odelјenju za infektivne bolesti, ili u odgovarajućem delu stacionarne
ustanove“. U tom slučaju treba odmah primeniti niz mera predostrožnosti u odnosu na kaplјice,
kontakt i vazduh kao potencijalni put prenošenja infekcije.
2.3.1 Izolacija obolelog u zasebnoj sobi
Potrebno je da ispred sobe za izolaciju postoji prostorija ili makar improvizovani deo (paravan)
za presvlačenje osoblјa i higijenu/dezinfekciju ruku. Na zatvorenim vratima treba da stoji oznaka
da je to soba za respiratornu izolaciju, a iz sobe treba izneti sav nameštaj koji nije neophodan. U
sobi za izolaciju mora da postoji odgovarajuća medicinska oprema koja je namenjena samo za tu
sobu. Takođe, u sobi za izolaciju mora da postoji oprema za održavanje higijene ruku (česma,
tečni sapun, papirni ubrusi, preparat za dezinfekciju ruku na bazi alkohola). Potrebno je uvesti
dnevnu evidenciju osoba koje ulaze u sobu za izolaciju (evidentirati ime, prezime i vreme ulaska
i izlaska). Odrediti neophodan broj osoba koje ulaze u sobu za izolaciju.
2.3.2 Kohortna izolacija
Ukoliko nema mogućnosti za izolaciju bolesnika u zasebnoj sobi, vrši se kohortna izolacija, tj.
više obolelih sa potvrđenom dijagnozom teške respiratorne infekcije ili sezonskog gripa izoluje
se u jednoj sobi. I u ovom slučaju je poželјno je da sobe za izolaciju budu sa negativnim
pritiskom ili treba da se nalaze u posebnom krilu zgrade, odnosno da su odvojene od prostora u
kom se nalaze drugi bolesnici. Rastojanje između kreveta u kohortnoj izolaciji mora biti veće od
1 m, uz prostornu separaciju pomoću paravana.
Odrediti neophodan broj osoba koje ulaze u sobu za izolaciju i omogućiti da zdravstveni radnici
koji rade u sobama za kohortnu izolaciju ne rade na matičnom odelјenju. Zdravstvenim radnicima
predočiti da oboleli od bolničkih respiratornih infekcija mogu oboleti ili biti kolonizovani i
drugim patogenima (Staphylococcus aureus, Clostridium difficile), kao i da je neophodno da se
pridržavaju svih mera prevencije i sprečavanja i drugih bolničkih infekcija. U sobi za kohortnu
izolaciju primenjuju se i ostale mere navedene za izolaciju u zasebnoj sobi.
izvor: www.abatement.com
Nošenje lične zaštitne opreme potrebno je pri svakom ulasku u sobu za izolaciju.
Celokupno osoblјe koje ulazi u sobu za izolaciju mora da nosi masku sa visokim procentom
filtracije (> 95%) ili bar višeslojnu masku za usta i nos. U slučaju da se radi o infekciji sezonskim
gripom, maske moraju da zadovolјavaju evropske standarde FFP3 (99% filtracije) ili FFP2 (95%
filtracije) ili su to, prema US standardima, N-95 respiratori (95% filtracije). Maska obavezno
mora da prekriva usta i nos. Nakon upotrebe se bacaju, a ukoliko se nose u kontinuitetu, moraju
se menjati čim se ovlaže (obično na svaka tri sata). Ukoliko ne postoje navedene maske, treba
koristiti hirurške/višeslojne maske. Nakon upotrebe ih baciti, i nikako ih ne nositi spuštene oko
vrata.
izvor: www.safetydirect.co.uk
Pri svakom ulasku u sobu za izolaciju je potrebno staviti nesterilne rukavice koje mogu biti
napravlјene od različitog materijala (lateksa ili vinila). U slučaju infekcije sezonskim gripom,
rukavice moraju da prekrivaju rukave zaštitnog mantila i menjaju se nakon svake završene
procedure kod jednog bolesnika, kao i između dva bolesnika. Skidaju se po principu hirurškog
skidanja rukavica, nakon čega treba odmah obaviti temelјno pranje ruku toplom vodom i
antimikrobnim sapunom.
Takođe, kod infekcija preouzrokovanih virusom sezonskog gripa, nošenje zaštitnih mantila za
jednokratnu upotrebu od netkanog materijala, odgovarajuće veličine je obavezno prilikom svakog
ulaska u sobu za izolaciju i poželјno je da se nosi samo jednom, a zatim odbaci u PVC vreću.
Nakon toga obaviti higijenu ruku.
Korišćenje zaštitnih naočara i kape je obavezno pri pregledu bolesnika sa kliničkom slikom
sezonskog gripa, kod kojih može doći do stvaranja aerosola bogatog virusom (kašalј). Kape se
nakon upotrebe odbacuju u PVC vreću, kao i štitnici za oči/naočare za jednokratnu upotrebu, dok
naočare od akrila za višekratnu upotrebu podležu čišćenju (pranje u toplom vodenom rastvoru
deterdženta, ispiranje i slobodno sušenje na vazduhu − ne brišu se) ili dezinfekciji u adekvatnom
rastvoru dezinficijensa.
Nošenje posebne obuće ili nazuvaka za obuću ne predstavlјa element standardnih mera
predostrožnosti kod bolesnika sa respiratornim bolničkim infekcijama i zato se preporučuje samo
nošenje odgovarajuće obuće za rad u zdravstvenoj ustanovi (vodootporna obuća koja potpuno
prekriva stopalo − sandale i druga otvorena obuća nisu dozvolјene).
svi zdravstveni radnici koji imaju direktni kontakt sa bolesnikom (npr. lekari, medicinske
sestre, fizioterapeuti, laboranti),
ostalo osoblјe u zdravstvenim ustanovama koje dolazi u direktni ili indirektni kontakt sa
obolelim osobama (npr. osoblјe u perionici veša, zaposleni na održavanju higijene),
članovi porodice i posetioci.
Osoblјe koje nije direktno ili indirektno eksponirano obolelom, a angažovano je u radu odelјenja
(npr. administrativni radnici), treba samo da bude upoznato sa opštim merama prevencije širenja
respiratornih infekcija i gripa, ali ne mora da nosi zaštitnu opremu.
2.4.1 Pravilni postupci pri ulasku i izlasku iz sobe za izolaciju
Bolesnik izlazi iz sobe samo za neophodne preglede i tada nosi masku, a osoblјe koje ga vodi na
pregled ili intervenciju nosi zaštitnu opremu. Pri svakom kontaktu sa osoblјem bolesnik nosi
višeslojnu masku. Sve površine koje bolesnik van svoje sobe dotakne moraju se dezinfikovati.
Treba obučiti bolesnika da obavi higijenu ruku nakon upotrebe maramica za nos, ukoliko je
sposoban da ih koristi. Ako se oboleli dovozi sanitetskim vozilom, u toku transporta mu se stavlјa
zaštitna maska, a eksponirane površine vozila (sedište, rukohvati, držači, AMBU balon i maska,
aspirator, defibrilator, ostale horizontalne površine u okolini) nakon transporta se moraju
dezinfikovati adekvatnim dezinficijensom. Dezinfekciju vrše tehničari koji su u pratnji obolelog,
sredstvima koja se u vozilu nalaze u praktičnoj ambalaži sa pumpicama (ready for use). Nakon
dezinfekcije, a pre prevoza sledećeg bolesnika, vozilo se mora dobro provetriti. Osoblјe
sanitetskog vozila nakon transporta obolelog ili na obolјenje sumnjivog bolesnika (naročito kod
sumnje na sezonski grip), odbacuje svoju zaštitnu opremu za jednokratnu upotrebu (mantil,
rukavice, kapu, masku) u obeležene PVC vreće koje dalјe podležu adekvatnoj dispoziciji.
2.6 Pravilno uklanjanje medicinskog otpada
Treba se pridržavati standardnih mera predostrožnosti pri radu sa čvrstim otpadom koji može biti
kontaminiran mikroorganizmima koji su izazvali respiratornu infekciju, a ovo se naročito odnosi
na kontaminiranost virusima H1N1 ili H5N1 influence. Upotreblјenu zaštitnu opremu za
jednokratnu upotrebu (mantili, rukavice, kape, maske), kao i sanitetski materijal, odlagati na
mestu nastanka (u ambulantama odelјenja, samom odelјenju, sanitetskom vozilu, u sobi za
izolaciju). Sav otpad treba odložiti u nepropusne plastične vreće (žute, sa nalepnicom biološke
opasnosti). Vreće moraju biti postavlјene u kante sa poklopcem koji se otvara pritiskom stopala
ili učvršćene u okvir-nosač. Vreće se menjaju svakog dana ili kada se napune do ¾ zapremine.
Nakon sigurnog vezivanja plastičnom nepovratnom vezom, vreće se odnose u glavnu prostoriju
za skladištenje otpada koja je osigurana od pristupa neovlašćenih osoba. Otpad se ili spalјuje na
licu mesta ukoliko ustanova obavlјa i tu aktivnost, ili ga je potrebno proslediti na spalјivanje u
odgovarajuću ustanovu. Ukoliko se za to koristi transportno vozilo koje napušta zdravstvenu
ustanovu ili bolnicu, ono mora biti osigurano od prolivanja ili rasipanja otpada i propisno
obeleženo (žuta boja za oznaku biološke opasnosti). Svi zaposleni koji rukuju kliničkim otpadom
ili ga prevoze moraju imati zaštitnu opremu i biti edukovani za postupke prilikom prolivanja ili
drugih incidenata u svom području rada. Klinički otpad, kao što su sekreti dobijeni aspiracijom
gornjih disajnih puteva kod bolesnika obolelih ili sumnjivih na bolničku respiratornu infekciju ili
sezonski grip, mora biti dekontaminiran pre odbacivanja u kanalizaciju preko posebnih odvoda ili
WS-a. Dekontaminacija se vrši tradicionalno u autoklavima.
izvor: www.opuz.rs
Ukoliko se pribor za jelo koristi, treba primenjivati standardne mere predostrožnosti pri
rukovanju ovim priborom koje su koristile osobe suspektne ili sa potvrđenom bolničkom
respiratornom infekcijom ili sezonskom influencom:
Preporučuje se primena standardnih mera predostrožnosti pri kontaktu sa rublјem i vešom koji
može biti kontaminiran sekretom respiratornih organa ili drugim telesnim tečnostima ili
izlučevinama suspektnih ili potvrđenih slučajeva bolničke respiratorne infekcije ili sezonske
influence. Prlјavo rublјe treba staviti direktno u PVC vreću za odlaganje veša u sobi za izolaciju.
Rublјe stavlјati tako da vreća za veš ne može da se otvori ili pukne dok se prevozi ili dok se
nalazi u prostoru za držanje prlјavog veša. Jako zaprlјano rublјe treba zamotati u rolnu ili
presaviti tako da najveća prlјavština bude u centru zavežlјaja. Velike količine čvrstog materijala
(npr. sputum, feces) treba ukloniti sa rublјa uz upotrebu rukavica i toaletnog papira i staviti u
toalet (spustiti poklopac daske prilikom puštanja vode) pre nego što se odloži u PVC vreću za
veš. Pri iznošenju prlјavog veša i rublјa iz sobe za izolaciju treba koristiti rukavice, a posle toga
obaviti higijenu ruku. Prlјavi veš i rublјe ne treba istresati ili na bilo koji način rukovati njime
tako da se može stvoriti mogućnost kontaminacije životne sredine ili ponovno raspršivanje
virusa. Osoblјe zaduženo za veš treba da primenjuje standardne mere predostrožnosti i obavi
higijenu ruku nakon skidanja lične zaštitne opreme. Rublјe prati i sušiti prema standardima i
postupcima koje ustanova rutinski primenjuje.
izvor: bolnickinamestaj.net
2.9 Čišćenje i dezinfekcija površina
Čišćenje i dezinfekcija imaju za cilј uklanjanje mikroorganizama, u ovom slučaju virusa gripa ili
drugih uzročnika respiratornih bolničkih infekcija, a sa cilјem prekidanja lanca njegove
transmisije na osetlјive domaćine. Čišćenjem se uklanjaju sve organske materije (bolesnikovi
ekskreti, sekreti, prašina, prlјavština) i stvaraju se uslovi da dezinfekciono sredstvo inaktivira
mikroorganizme. Čišćenje uvek mora prethoditi dezinfekciji medicinske opreme, radnih površina
i drugih površina u bolničkoj sredini. Virus gripa inaktiviraju različita dezinfekciona sredstva:
jedinjenja fenola,
kvartenerna jedinjenja amonijaka,
peroksidi,
natrijum-hipohlorit („kućno belilo“ – varikina),
alkohol,
drugi germicidi koji pokazuju virucidni efekat.
Ukoliko porodica želi da vidi pokojnika, mora joj se to dozvoliti. Ukoliko je bolesnik umro za
vreme perioda zaraznosti, članovi porodice treba da nose rukavice i zaštitne mantile.