RADNI MATERIJAL IZ PREDMETA INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE

UVOD

Riječ porez je izvedena od glagola rezati koji se od davnina upotrebljavao u vezi sa

plaćanjem. U našem jeziku porez je dio dohotka koji se se mora dati državi.
Od 1. januara 2006. godine u BIH na snagu stupa novi poreski sistem PDV.
Uvođenje PDV-a predstavlja jedan od uslova za pristupanje naše zemlje EU.

Osnovna prednost PDV-a, u odnosu na dosadašnji porez na promet proizvoda i

usluga, jeste u tome što u sistemu PDV-a dobra i usluge se oporezuju u svim fazama
prometa, ali tako da porez koji je obračunat, odnosno plaćen u prethodnoj fazi ne ulazi u
poresku osnovicu u sljedećoj fazi.
Osnovni cilj uvođenja PDV-a je da obuhvati što veći obim dobara i usluga kao i
da postupak naplate i utvrđivanja poreza bude ne samo lakši i jednostavniji nego i
mnogo efikasniji.
Razlika između PDV-a i PNP je u tome što se PNP plaća na kraju ciklusa, odnosno u fazi
potrošnje, a u PDV sistemu se porez plaća i obračunava u svakoj fazi prometa dobara i
usluga.

Šta je dodana vrijednost?

Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga

(outputa) i vrijednosti kupovina (inputa) kojima su ta dobra i usluge proizvedeni,
odnosno dodana vrijednost je vrijednost što proizvođač dodaje inputima prije nego što ih
proda kao nove proizvode i usluge.
PDV je neutralan za poreskog obveznika, osim za krajnjeg potrošača, građana
koji snosi porez bez mogućnosti odbijanja pretporeza.
Porez na dodanu vrijednost je neto svefazni porez na potrošnju. Za razliku od poreza
na promet, kojeg je zamijenio, PDV je porez koji se zaračunava i plaća kontinuirano u
svim fazama proizvodno-prometnog ciklusa i od svih učesnika u tom prometu (PDV
obveznika)

Utvrđivanje dodate vrijednosti

U sistemu PDV-a poresku osnovicu u krajnjoj liniji predstavlja razlika između

vrijednosti nabavki i prodaja u određenoj fazi prometa, tj. dodata vrijednost između
inputa i outputa u određenom obračunskom i poreskom periodu.
Dodatu vrijednost ne treba vezivati za pojedinačna dobra i usluge jer je tehnika
utvrđivanja obaveze PDV-a mnogo jednostavnija.
Poreska obaveza se utvrđuje tako što se od izlaznog poreza odbije ulazni PDV u
istom obračunskom periodu.
Ulazni porez i izlazni porez

U PDV poreskom sistemu razlikujemo dvije nove kategorije a to su ulazni porez i

izlazni porez.
Ulazni porez je iznos PDV-a koji je posebno iskazan na fakturama za promet dobara
i usluga koje su poreskom obvezniku izvršili drugi poreski obveznici (preciznije
dobavljači) kao i iznos pdv-a plaćen prilikom uvoza.
Izlazni porez je iznos PDV a koji je obračunao isporučilac dobara na fakturi koju je
dostavio kupcu.
Na kraju mjeseca se oduzimaju ove dvije vrijednosti poreza i možemo imati dvije
situacije:
1. ako je veći izlazni porez od ulaznog na kraju obračunskog perioda (jedan
kalendarski mjesec) porezni obveznik će imati obavezu da uplati razliku
2. ako je veći ulazni porez od izlaznog na kraju obračunskog perioda (jedan
kalendarski mjesec) porezni obveznik će imati potraživanje po razlici PDV-a, odnosno
PDV obveznici imaju pravo na povrat PDV-a, ako po svojoj mjesečnoj prijavi utvrde
veći iznos ulaznog poreza od iznosa njegove izlazne poreske obaveze za isti period.Tada
imaju pravo na povrat PDV-a.
Izuzetno ako porezni obaveznik odluči da mu se ne izvrši povrat ta razlika mu se
priznaje kao poreski kredit tj. kao akontacija.

Poreski obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na
odbitak ulaznog poreza ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

 Da je na fakturi za primljena dobra ili usluge iskazan PDV u skladu sa zakonom

 Da je isporuka dobara i usluga primljena od drugog PDV obveznika
 Da iz primljene isporuke nije isključeno pravo na odbitak ulaznog poreza
 Da je isporuka obavljena poreskom obvezniku u poslovne svrhe

Lica koja nisu obveznici PDV-a nemaju pravo na odbitak ulaznog PDV-a.
Ulazni porez se odbija u periodu u kojem je primljena faktura za nabavljena
dobra i usluge sa iskazanim PDV-om.
Odbitak ulaznog poreza se odobrava bez obzira na to da li je faktura plaćena ili ne.

Odbitak ulaznog poreza je prepoznat-

ljiva karakteristika PDV-a. Suština je
u neprestanom odnosu snaga ulaznog i
izlaznog poreza, te prava da se ulazni
porez koristi kao odbitna stavka porez-
ne obaveze. Za poreskog obveznika je
važno dobro poznavanje situacija u
kojima ulazni porez može koristiti kao
odbitak, tj. situacije u kojima to nije
moguće. Ukoliko ne iskoristite pravo
da odbijete ulazni porez, sami sebi
povećavate obavezu plaćanja.
Obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na:

1. Promet dobara i usluga koje su oslobođene plaćanja PDV-a

2. Promet dobara i usluga izvršenih u inozemstvu
3. Promet dobara i usluga kupljenih od lica sa prebivalištem u BiH, a koji nije
registriran u skladu sa zakonom
4. Za nabavku putničkog automobila, osim ako se automobil ne koristi isključivo u
poslovne svrhe
5. Za izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili
njegovo osoblje koristi kao objekat za stanovanje
6. Za izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju
7. Isplate zaposlenim u naturi

Šema saldiranja ulaznog i izlaznog poreza

 Ulazniulazni
Ukupan porez porez veći od ukupnog izlaznog Izlazni porez

x ∑x ∑y y
(∑ x - ∑ y)
x y

x y
Potrazivanja po osnovu
∑x pdv-a ∑y

(∑ x - ∑ y)

 Ukupan ulazni porez manji od ukupnog izlaznog

Ulazni porez Izlazni porez

x ∑x ∑y y

x (∑ y - ∑ x) y

x y
Obaveze po osnovu
∑x pdv-a ∑y

(∑ y - ∑ x)
 Poreska stopa

Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet dobara i usluga i uvoz u BIH je 17%
Porezne stope su:
- Standardna stopa 17%
- na oporezivi promet
- na uvoz dobara u BiH
- Nulta stopa za izvoz

Preračunata stopa PDV-a=Stopa PDV * 100

100 + stopa PDV

Preračunata stopa PDV-a= 17*100 =14,5299%

100+17

Preračunata stopa se koristi pri izračunavanju iznosa PDV-a koji je već ukalkulisan u
prodajnu cijenu. Na taj način se vrši kalkulacija obrnutim redom. Preračunata stopa se
najčešće primjenjuje iz praktičnih razloga jer kada se odredi prodajna cijena PDV-a i
marža se mogu izračunati računskim putem.

Primjer :

Maloprodajna cijena po jedinici: 11,70 11,70*14,5299/100=1,70

PDV po jedinici - 1,70
Cijena bez PDV –a 10,00

Nabavna cijena 8,00

Trošak transporta po jedinici 1,00

Ukupna razlika u cijeni 1,00 marža

 PDV stope u drugim zemljama

Standardna stopa
Zemlja Reducirana stopa Nulta stopa %
%
Austrija 20 10;12 -
Belgija 21 6;12 DA
Češka 22 5 -
Danska 25 - DA
Estonija 18 5 DA
Finska 22 8;17 DA
Francuska 19,6 2.1;5.5 -
Grčka 18 4;8 DA
Irska 21 4.3;13.5 DA
Italija 20 4,10 -
Latvija 18 9 DA
Litvanija 18 5,9 -
Luxemburg 15 3,6,12 -
Kipar 15 5 DA
Mađarska 25 12 DA
Malta 15 5 DA
Nizozemska 19 6 -
Njemačka 16 7 -
Poljska 22 3,7 DA
Portugal 19 5,12 -
Švedska 25 6,12 DA
Slovačka 20 14 -
Slovenija 20 8,5 -
Španija 16 4,7 -
V. Britanija 17,5 5 DA
Bugarska 20 - -
Hrvatska 22 - DA
Srbija 18 8 -
Crna Gora 17 7 -

Nastanak poreske obaveze

 Poreski obveznik je svako lice koje obavlja privrednu djelatnost. Pod pojmom
djelatnosti podrazumjeva se djelatnost proizvođača, trgovca ili pružaoca usluga koja se
vrši sa ciljem stjecanja dobiti.
PDV se obračunava plaća i naplaćuje na mjestu prometa dobrima i uslugama, a BIH
se smatra jedinim mjestom za vršenje prometa.
PDV se u skladu sa zakonom plaća na:
 promet dobara i usluga
 uvoz dobara u BIH

Promet koji se vrši u BiH i koji nije oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost
naziva se oporezivi promet.

Nastanak poreske obaveze je u momentu kada se izvrši jedna od sljedećih radnji, koja
god bude najranija:
1. Isporuka dobara ili vršenje usluge
2. Izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom
3. Plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture
4. Nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara, ili u momentu kada
bi nastala obaveza plaćanja tog duga
5. Za promet dobarima i uslugama prema čl. 5.,6. i 9., po isteku poreskog perioda za
vrijeme kojeg je izvršen promet i
6. Za svaku izmjenu u poreskoj osnovi prema članu 20., kada se izda faktura ili
dokument
Promet dobara
Vi vršite promet dobara ako prenosite pravo raspolaganja na stvarima licu koje tim dobrima može raspolagati kao
vlasnik. Također vršite promet dobara ukoliko:
• prenosite pravo raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu odluke državnog organa;
• snadbjevate korisnike vodom, strujom, plinom ili toplotnom energijom;
• koristite dobra iz vašeg poslovanja u vanposlovne svrhe;
• vršite isporuku dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju kojim je predviđeno da se pravo vlasništva prenosi
najkasnije otplatom posljednje rate (finansijski lizing);
• prenosite pravo raspolaganja na novosagrađenim objektima;
• vršite razmjenu dobara za druga dobra i usluge
Promet usluga
Svaka vrsta prometa uz naknadu, koja nije promet dobara predstavlja promet usluga. Naknada predstavlja oblik
plaćanja, bilo u novcu, protivusluzi, dobrima ili kao neka vrsta kompenzacije. Također vršite pormet usluga kad:
• pozajmljujete nekome dobra koja su dio vaše poslovne imovine da se koriste u neposlovne svrhe;
• iznajmljujete nekome dobra;
• proizvodite dobra za naručioca, ali od njegovog materijala;
• koristite u neposlovne svrhe dobra koja su u vlasništvu preduzeća;
• u slučaju trpljenja, ili ustupanja nekog prava uz nadoknadu

Plaćanje i prijavljivanje PDV-a

PDV prijava
 Obrasci PDV prijava će biti na raspolaganju PDV registrovanim obveznicima.
Poreski period za koji se obračunava PDV je kalendarski mjesec. UPRAVA ZA
INDIREKTNO OPOREZIVANJE (u daljem tekstu UIO) zahtjeva od poslovnih subjekata
registrovanih za PDV da mjesečno popunjavaju PDV prijave. Od poreskih obveznika se
zahtjeva da popunjavaju prijave tako da PDV može biti prikazan za odgovarajući period.
Poresku prijavu obveznici podnose do 10-og u mjesecu po isteku poreskog perioda
zajedno sa pripadajućom uplatom. Poreskim obveznicima se mogu izreći novčane kazne,
ako se PDV prijave i uplate ne prime do propisanog datuma. Blagovremene i tačno
popunjene prijave i uplate predstavljaju najbolji način za izbjegavanje nevolja.
 Registracija PDV obveznika

Svako lice koje obavlja samostalno privrednu djelatnost (proizvođača, trgovca ili pružaoca usluge,
eksploatacije prirodnih bogastava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti uključujući i
iskorištavanje imovine ili imovinskih prava) u svrhu ostvarenja prihoda čiji oporezivi promet
dobrima ili uslugama i promet dobrima oslobođenim sa pravom na odbitak ulaznog poreza, u
prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da će preći prag od KM 50.000,00, dužno je da se
registruje kao porezni obveznik.
Karta za ulazak u “PDV zemlju” je registracija pravnog, odnosno, fizičkog lica čime stiče status
poreznog obveznika.
Bliže propise za registraciju obveznika, uključujući i registraciju donosi UIO.
Registrirani obveznici ili lica koja raspolažu dobrima u pogledu kojih se smatra, prema ovom
zakonu da s njima raspolažu obveznici zavode se u jedan registar koji vodi UIO, a koji služi u svrhu
provođenja Zakona o PDV-u.
Bliže propise o registru, unošenju i izmjeni podataka u tom registru donosi UIO.
Obveznik je dužan obavijestiti UIO o izmjenama podataka koji utiču na obračunavanje i plaćanje
PDV-a a koji su vezani za početak, mijenjanje ili prestanak djelatnosti, osim ako nije drugačije
propisano zakonom.
UIO izdaje rješenje o registraciji obaveze plaćanja PDV-a u poreski registar za svako lice.
Uvjerenje o registraciji jasno se izlaže na istaknuto mjesto u poslovnim prostorijama.
Obveznici podnose zahtjev za registraciju najkasnije 8 dana prije započinjanja oporezivog
poslovanja.
Registraciju lica za PDV vrši UIO, po zahtjevu i po službenoj dužnosti.
Zahtjev za registraciju podnosi se mjesno nadležnom regionalnom centru UIO.
Uvjerenje o registraciji i rješenje izdaje Središnji ured UIO.
Zahtjev za registraciju podnosi odgovorno lice ili ovlašteno odgovorno lice lično ili poštom. Uz
zahtjev za registraciju priložen je i način popunjavanja zahtjeva. Obrazac za registraciju je dostupan u
regionalnim centrima UIO i na internet stranici centra, ne naplaćuje se i izgleda kao u prilogu:
 UIO vrši upis podataka o registraciji obveznika za PDV u jedinstveni registar UIO za
obveznike indirektnih poreza.
UIO dodjeljuje svakom licu registrovanom za obavezu indirektnih poreza
identifikacioni broj koji je jedinstven za svakog obveznika.
Svrha dodjeljivanaj ID –a je jedinstveno, pravilno, zakonito i ekonomično plaćanje
obaveza indirektnih poreza.

PDV faktura

Veliku ulogu u kompletnom poreskom sistemu odigrava PDV faktura. Bez fakture
PDV ne može. Ona predstavlja osnovni dokumenat propisanog sadržaja na osnovu kojeg
se vrši obračun, prijavljivanje, plaćanje, povrat i kontrola PDV-a uključujući i
međusobnu kontrolu između samih poreskih obveznika.
 Na osnovu fakture poreski sistem može funkcionisati ispravno i u pravom svjetlu.
Svaki obveznik je dužan izdati PDV fakturu ili drugi dokumenat koji služi kao
faktura. Faktura (PDV faktura ) se izdaje za svaki promet dobara ili usluga izuzimajući
promet koji je oslobođen u svrhe PDV-a.
Lice koje prima fakturu ili izdaje izvod o plaćanju mora osigurati da je lice-dobavljač
robe ili usluga poreski obveznik.
Obveza ispostavljanja poreske fakture smatra se ispunjenom kada kupac ili klijent
ispostavi potvrdu o plaćanju koja sadrži iste podatke kao što su oni na fakturi dobavljača.

PDV faktura mora sadržavati sljedeće:

 mjesto,datum izdavanja i redni broj fakture
 naziv,adresu i PDV ID obveznika-izdavaoca računa
ime, naziv,adresa i PDV broj ili matični broj primaoca dobara ili korisnika usluga
 datum isporuke dobara ili usluga
 trgovački naziv, vrstu, količinu i cijenu isporučenih dobara i obavljenih usluga
 pojedinačnu vrijednost dobara i usluga bez PDV-a
 stopu PDV-a -pojedinačni iznos PDV-a
 pojedinačnu vrijednost dobara ili usluga sa PDV-om
 ukupan iznos naknade bez PDV-a
 ukupan iznos PDV-a

„Klasje“ doo Sarajevo Sarajevo, 05.1.2006. Ditex doo

Zmaja od bosne 39, 71000 Sarajevo Tuzla
Tel/Fax+38733250045 Tel:035 556 654
Transakcijski račun ______________________ 420000964700000 0132546
Kod Bobar banke junior Bijeljina ____________šifra 0155________
Identifikacioni broj ______________________
PDV broj ______________________________
Kantonalni sud Sarajevo rješenjebr. U/1-15501/5004

RAČUN BR.: 55/09

Na temelju vaše naruđbe br. 55-33/09 otpremili smo vam naručenu robu po
otpremnici br. 55/09
CIJENA
NAZIV JED.
R/B ŠIFRA T.BR. KOLIČINA bez POPUST VRIJEDNOST
ROBE MJERE
PDV
1 001 ŠTRUDICE KOM 3 3,00 9,00
2 003 PAŠTETICE KOM 5 0,50 2,50
3 005 KAFA KG 5 10,00 50,00
4 011 TORTICA KOM 50 5,00 250,00
311,50
OSNOVICA ZA PDV: 311,50
SLOVIMA: TRISTOŠEZDESETČETIRI KM ČETRDESETPET PF PDV : 52,95
UKUPNO KM: 364,45
REKLAMACIJE SE PRIMAJU U ROKU OD 7 DANA
ROK PLAĆANJA_____________________________

Fakturisao: Kontrolisao: Direktor:

_________________________ ___________________ _________________________
Poreska osnovica

Poreska osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade koju
obveznik primi ili treba da primi za isporučenu robu ili pružene usluge, uključujući
subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga u koju nije
uključen PDV.

U osnovicu se uračunavaju:

1. akciza,carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi osim PDV-a
2. svi sporedni troškovi koje obračunavaju primaocu dobara i usluga (provizije,
troškovi pakiranja, prijevoza...)
3. bilo koji iznos koji se obaračunava na poreznu ambalažu
4. bilo koji troškovi priključivanja, naknade za ugradnju i bilo koji drugi iznosi
koji se obračunavaju kupcu od strane isporučioca dobara ili davaoca usluga kao
da se izvrši promet dobara ili usluga

Pri razmjeni dobara i usluga osnovicom se smatra vrijednost dobara ili usluga koje su
predmet razmjene.
Osnovica za promet usluge je iznos naknade za izvršene usluge.

Popusti i druga umanjenja cijena:

Domaći proizvođač prodaje 1000 litara bezalkoholnih pića kupcu-trgovcu na

veliko kojem (kao redovnom i značajnom kupcu) odobrava i popust u visini 5%
ukupne prodajne cijene.

Prodajna vrijednost sokova KM 2.400,00

Akciza (1000 l x 0,10) KM 100,00
Troškovi pakovanja KM 150,00
Troškovi prevoza KM 200,00
Povratna ambalaža KM 150,00
Ukupno KM 3.000,00
Popust (5%) KM 150,00
Porezna osnovica KM 2.850,00
PDV (2850 x 17%) KM 484,50
Ukupno za plaćanje KM 3.334,50

Oslobađanja od plaćanja PDV-a

Promet koji se vrši u BiH i koji nije oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost
naziva se oporezivi promet.
 Porezni obveznici su često u zabludi da li je promet koji obavljaju oporeziv ili ne. Ali
prvo je potrebno znati koji je promet oslobođen plaćanja.

Promet dobara i usluga koji je oslobođen plaćanja

PDV-a podijeljen je u dvije kategorije:

Promet dobara i usluga koji je oslobođen plaćanja Promet dobara i usluga

PDV-a sa pravom na odbitak ulaznog poreza PDV-a bez prava na odb

Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a :

1. Javne poštanske usluge, osim telekomunikacionih usluga

2. medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite, usluge zubotehničara, stomatologa
i protetičara
3. usluge socijalnog osiguranja
4. usluge obrazovanja
5. usluge iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja koje pojedinci pružaju ne u cilju
dobiti
6. promet usluga i dobara neposredno vezanih sa vjerskim obredima
7. promet usluga i dobara neposredno vezanih sa uslugama koje pružaju političari,
humanitarne organizacije, sindikalne organizacije...
8. usluge iz oblasti kulture, uključujući i karte za kulturne manifestacije
9. usluge javnih radio i tv servisa, osim onih komercijalnog karaktera
10. usluge lica koje angažiraju vjerske organizacije

Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a –finansijske i novčane usluge :

1. usluge osiguranja i reosiguranja uključujući i prateče usluge agenata i posrednika

u osiguranju
 2. promet nepokretne imovine
3. usluge davanja pod zakup i podzakup kuća za stanovanje, stanova i stambenih
objekata na period duži od 60 dana
4. finansijske usluge:odobravanje i upravljanje kreditima ,garancijama ili drugim
oblicima kreditnog osiguranja, trgovanje dionicama, transakcije uključujući i
vrjedonosen papire, upravljanje investicionim fondovima
5. isporuek zlata CB BIH
6. igre na sreću
7. važeče poštanske markice, poresek markice, asministrativne i sudske takse
Prijedlog razrade kontnog plana:
Računovodstveni sistem obezbjeđuje posebnu evidenciju za svaku stavku koja se
pojavljuje u bilansu. Svi ti odvojeni računi čine knjigu koja skuplja i evidentira na mjestu
sve informacije i podatke o promjenama vezano za poslovne transakcije i događaje.
Pošto transakcije vezane za primjenu PDV-a anajviše utiču na potraživanja po osnovu
ulaznog poreza i obaveza za porez na dodatu vrijednost pažnju ćemo naglasiti samo to da
na grupi konta 27 evidentiramo potraživanja za PDV a na grupi 47 obaveze za PDV.

27-POTRAŽIVANJA OD DRŽAVE ZA POREZE

2700- Ulazni porez

27000-PDV po ulaznim fakturama
27001- …..27009

47- OBAVEZE ZA PDV

47000-Obaveze za PDV
470000- Obaveze za PDV-izlazne fakture
470001…-470009
471...- 479...

Računovodstveno evidentiranje PDV-a

Period obračuna PDV-a je jedan kalendarski mjesec. Obveznici PDV-a su dužni da

obračunaju i plate PDV u roku propisanom Zakonom na osnovu ukupnog prometa dobara
ili usluga iskazanih u fakturama.
Za svaki promet dobara i usluga, izuzev prometa oslobođenog plaćanja PDV-a u
skladu s Zakonom, obveznik PDV-a je dužan da kupcu ispostavi PDV fakturu koja sadrži
elemente navedene u Zakonu.
Obaveza za obračun PDV-a u određenom mjesecu nastaje kada nastupi jedna od
sljedećih aktivnosti, bez obzira koja od njih nastupi ranije:
Isporuka robe ili pružanje usluga;
Ispostavljanje fakture;
Uplata ili dio uplate;
Nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara;
Po isteku poreskog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet dobara u neposlovne
svrhe ili u kojem su proizvedena dobra korištena za vlastite potrebe proizvođača;
 Ispostavljanje fakture i ispravak iznosa PDV-a zbog naknadne izmjene poreske
osnovice.
Iznos obaveze za uplatu PDV-a ili iznos povrata PDV-a koji potražuje poreski
obveznik za obračunski period predstavlja razliku između ukupnog izlaznog i ulaznog
PDV-a obračunatog u toku perioda. Izlazni PDV je PDV koji se obračunava na osnovu
izdate fakture umanjen za PDV obračunat za sniženja i popuste odobrene primaocu.
Ulazni PDV je PDV koji se obračunava na primljene fakture umanjen za popuste i
sniženja odobrene od strane prodavca u toku mjeseca.
Poreski obveznik je obavezan da mjesečno podnosi poresku prijavu. Da bi poreski
obveznik imao sve potrebne informacije za popunjavanje poreske prijave neophodno je
da ima uspostavljen odgovarajući računovodstveni sistem za obračunavanje PDV-a.
Različite vrste prodajnih transakcija (redovni promet, izvozi, neoporezive aktivnosti) i
različite vrste nabavki (oporezive nabavke, uvozi, oslobođene nabavke, nabavke
kapitalnih dobara) trebaju se knjižiti na različita konta.
Pouzdanost obračuna PDV-a će biti predmet kontrola UIO.
U knjigovodstvu poreskog obveznika trebaju postojati odvojena konta za knjiženje
ulaznog i izlaznog PDV-a.
Osnovno knjiženje kod obveznika PDV-a prilikom prodaje:
- PDV se knjiži na konto "Obaveze za izlazni PDV"
- Vrijednost prodaje bez PDV-a knjiži se na konto prihoda od prodaje
Osnovno knjiženje kod obveznika PDV-a prilikom nabavki:
- PDV se knjiži na konto "Potraživanja za ulazni PDV"
ostatak fakture knjiži se na konta nabavke (zaliha)
- Na kraju perioda obračuna PDV-a ukupna suma na kontima izlaznog i ulaznog
PDV-a se saldira, a razlika, zavisno da li su veće obaveze ili potraživanja za PDV,
se prenosi na konto obaveze, odnosno na konto povrata PDV.

POZITIVNE I NEGATIVNE STRANE PDV-a

Pozitivne strane PDV-a:

 PDV guši sivu ekonomiju

 PDV Podstiče ulaganja
 PDV Stimuliše izvoz
 PDV Uglavnom ne diže cijene

Kao svaki sistem PDV ima neke slabosti. Osnovna zamjerka je sto je sistem PDV –a
generalno veoma komplikovan te što podrazumjeva stručnost i sposobnost za njegovu
primjenu kod svih učesnika u prometu.
Sa stanovišta proizvođača slaba strana ovog poreza je u tome što privreda kreditira
kompletan ciklus sve dok se dobro ne proda krajnjem potrošaču. Problem je izraženiji
ako je protok dobara na tržištu sporiji..
PDV zahtjeva urednu, ažurnu poresku dokumentaciju poreskog obveznika kako bi
mogao da se odbije porez plaćen u predhodnoj fazi.

Pitanja za ponavljanje
1. Osnovne karakteristike PDV sistema
2. Pozitivne i negativne strane PDV-a
3. PDV faktura, KUF I KIF
4. Sastaviti i proknjižiti PDV prijavu na osnovu vlastitog primjera