Professional Documents
Culture Documents
Šah-Put K' Majstorstvu PDF
Šah-Put K' Majstorstvu PDF
PUT KA MAJSTORSTVU ..
• ~UT KA MA STO
(1) 1
cc PUT
PUT
E PUT
j.L.AVERBAH
AAKOTOV .
~r
M.M.jUDOVIC
PUT •
PUTKA
~ .i PUT MAjSTORSTVU
,
~ PUT • ,
>. )j ISTORljA
I TEORIJA
..... PUT OTVARANJA
:::::> PUT •
KOMBINATORNA
Q.
• PU'" I POZICIONA leRA
•
..~?':;,., PU TEORIJA I PRAKSA
•
,~
, L ZAVRSNICA
. ,~ . •
PU
•
.;-". ~'.
PUT KA MAJSTORSTVU
.J
j PUT KA MAJSTORSTVU
·~,.w~
" ..;~;;
;
PUT KA MAjSTORSTVU
•
1. 'j
J.L.AVERBAH
M.M.JUDOVIC II
I
AA.KOTOV
," M.M.JUDOVIC
ISTORljA
I TEORIjA PUT KA
OlVARANjA MAJSTORSTVU
, 1- - - - - - - - - - - - -
2.
AAKOTOV
KOMBINATORNA
I POZICIONA Ud zben ik saha za ml ade
leRA
3.
J.L.AVERBAH
TEORljA
I PRAKSA Fi sku l tura i sport - Moskva
ZAVRSNICA Centar za unapredj iva nje saha - Beograd
. 1977
Pm",o s ruskog : VL ADI M I R POLl£VK TOV
PRE DGOVOR
Lcklor: NEDELJKO J ES IC
U rednik izdania n a s' pskoil , ualskom ieziku M ILl VO J E MO LE ROV It No odresu r edakci je "Sa h ovskc , I<o le" II Cen lraln oj le lev izij i SSSR StiZll hilja de
pisama iz svih krajeva zcml je. Njihov smisao je uglavnom istovetan: "Zamisao da se
11 3 tclcv iz iji dric prcdavanja iz teori; c sahovske igrc je dob ra, cak i odlicna stvar. Ali
bi la bi jos bo lje a ka bi sc pr i ruci n3sia i knjiga koja bi odgova rala izlaganjima pre-
d Jvaca . J er, ma koliko bila dob ra. sva prcda vanja na Iclcv izij i svcdcna su na kratko.
za tu svr hu precizno odrcdjcl1o vrcmc. Pomoc u knji ge maglo bi se ra diti i kasnije, U
sva kom za to pogo dnom trcnutku."
Eta kako se rod il a id cja da se t rud predavaca na televiziji objed ini u zajednickoJ
knj izi. koja hi Ij ubi teljima sa hovske igre mog la da bu de valjan sa putnik i sa vetni k.
Amater i se obicno l ai c na sla bo poznavanje tcori je, mislee i pri tom uglavnom
na teor iju o tvaranja. Stvarno, sa h ist i su potreb na znanja koja bi mu pomogla da
um csno od igra pocetak part ije, da stvori na jraciona ill iji mobiliza ci oni plan . Teor ijska
m a nja pomaiu sahi sti da se bri e snadje u ov im iii oni m stan uardni m pozicijama.
Kona cno, ona pomaiu da se prccizno obav i posao u tehn ic kom s tadijumu partij c -
da se pravil no oceni nasta la zavr snica i da se izabere n ajefika sniji pl an igre.
Pa ip a k. ulogu zna nja u salHI ne Ireba precenjiva t i. Sa h je raznovrs!an j u procesu
igrc je na jvai llijc da sc igra c sa mos talno s naJ.illi u razl icit im sH uacij ama , da ume da
uoei sve osobenos ti pozicij e, izvede prav ilan za klj uca k, prec izno raz motri moguc.'ne
nas tavke i od nj ih oda hcre jedan. naj bo lji .
Sposol.>n ost sa hi s tc oznaca vaj u dva vaina pojrna : smisao za kombin ova nje I
oseea nj e za poz icij u. Ova prvo znac i sposobllost da SC u pozicij i pronadju skrivene
rnogucne kombinacije, da se uoec takti cke spccific. nos ti i proracllnaj u sve var ij an te.
Drugo jc - sposob nost da se prav ilno shva tc karakt eris tike nasta le pozicije i da se
uoe i 0 110 s to je najvainij c, st o je u oceni te pozici je ad odl uc. uj uc.' eg zna caj a.
Sposobnos ti sah iste mogu se razv ij ati . t\loi e sc s teei i razvijati oseea nj e z.a pozi·
ciju, moze se usavr siti sposoh nost za kom h inova nje - i u tome autori vid e osnovnu
ul ogu knjige " Put ka majs torstvu" .
60904-099 Udzbenik se sas toji iz tri dela. Prvi dec - nIs torija j teorlj a otvaranja" - na·
A 009 (01)-77 6 .. 06"0.0. p isao je int crnaciona lni majs tor M. M. J u dovic. Glav n i zada tak udfb enika u oblasti
otva ranja je da se citaoc u pomogne da shvati osnovne idcje i pr incip e s trategije olva·
ral1 ja , od kojih poti cu mnogob rojna razgranjav3 nj3 varijnn ata. Drugi deo - nKombi.
© Flskullura sporl- Mos kva nat orna i pozici ona igra" - je iz pera velcnwj stora A. A. Kol ova . Zada ta k log dela
je da Sf ci taocu pomogne da razv ij c komb inal orne sposobnosti i osocanje za poz iciju
5
I da pobolj sa lehniku izracunavanja varijanata. Aulor za v r snog ddt! - "Teorija i
pra ksa zavrSnica" - je velemajs tor J. L Averba h . IZlll:a \' <J ll je tog dcl a iakexijc IrcLa
da utice na razvoj oscca nj a za pozi ciju i da pomog nc 1I savl a daviln ju tchnicl\ og me toda
igrc u za vr snoj fa zi pa rt ijc.
Da kle, udibe nH, jc Il <l pisa n 1I skli1du s p lano m sah ovske igre. b\edjulim, bilo hi
bolj e da se u izuca va nj ll kursa id e ncs lo iz mel1j cnim redom Ij. lI:1jprc se treba up oZll illi
sa prv ih pe l gla va de la .. Is torija i tcor ija o lvaranja", zatirn prouc ili deo koji jc posvc·
t en sredi snji ci i tek pos le toga prec i na zavr sne g lave deJa 0 o tvaranjilll3 i nn deo 0
zavr sni cama.
Osnovni preduslov za uspeh u sahli je sm isao za sam osiaian rad . Zato je u udibe-
niku dosta prm;tora odvojcno za vei. be, koje obogacllju i uCvr SCUjll znanja i is\m siva
sieecna iZll ca valljem pojedinih ode ]jaka knjige . Za rcsavJnjc znd a laka iz vdbi Il CO-
ph odna jc poscb na sveska u koju Ire ba upi sivali svoja potpun8 rc.senja i odgovore na
pitanja, tako da 10 bude svojcvrslla i veoma Iw ri sna doplilla lI<1ibcnika .
Metod ra da "Sahovske skolc" na sovj c lskoj le levi ziji nije b io nepozn a l u jugoslo-
venskim sa hovskim krugovima oi pre izlaska ove knji ge. Ve lelllajs tor A. Kotov i in-
ternacion a lni maj stor M. Judovic. u sa radnj i sa Ccntre m ZLi ullaprcdj iva nje saha iz
Beograda , odriali su pre toga citav niz uspelih pr cdava oja u JlIgos laviji. po metodu
sovjelske telcvizij ske sa hovske sko le, i upravo jc to <lovel o do izdavanja eve Imjige
ina srp skohrvai skom jez iku. Ini ci jativa je spon tano data od samih sll1 salaca a istu su
zajednicki prihvati li "Fisku ltura i sperl" iz Moskve i Cc nlar za unap redji vallje saha iz
ISTORljA
Beograda , koji su zajed ni e ld izdavac i ove kn jige.
Knjiga predstavlja celoviti udibenik iz sahov ske leorije, a priprem ili su je pre-
I TEORljA
davae i sovjetske telcvizij ske sahovske sko le: velcmaj slor J . Averbah, velemajstor OTVARANjA
A. Kotov i inlernac ionaln i maj s lor /It Ju dovie, inace poznati sahovski pedagozi
zasluini za podizanjc ml adi h sahi ~ta u SSSR-u.
Knj iga je namenje na. u prvom rcdu, sislemals kom uvodjen ju ml adi h sahi sta u
sve tajne sahovske igre. Ona e.e vrio dobro posluiili i kao melod sko gradivo mllogo·
brajnim sahovskim instruklor im a koji radc sa ml ad ima U okvir u Akcijc"Sah u skole'\
koja, iz godine u godinu, postajc sve masovnija i popularnija u celoj zemlji. Knj iga jc
namenjen a i kalegorisanim sahi sti ma, koji vee. dos la znaj u 0 sahu , jer te u nj aj na e. i
vrla inleresantne primere i vcibe, koje e.e im pomoci, da jos vi se nauce i postignu u
sahu _ upravo, kaka to i sam naziv knjige i<alc na svom pulu " I<a maj storstvu u
Sahu",
Urednlk srpskohrvatskog IzdanJa
Mil iv oje Molerovl';
CA TURA NGA I SATRA NDZ
9
nieu. U rukopi su ima mn ogo problema - verovalno zasnav.:mom na izucav anju
Saha - sa tra ndi - preds tavlja novi, vi si man suba, kao i deset pozicija iz o t· pra k ~e svog vrem ena , najbolji je stra -
ob lik calura nge. U salrandiu ishod varanja - tabija, 0 ],ojima cerno go· tc: sk i plan za belog kretanj e pe-saka
bo rbe vi se ne odredjuje slucaj (baeanje voriti ka snije . "g" i "h". 'apomi njcmo da je Ladi!adi
koekc) vee logika i snalailjivost igraca. Satrandi je hia ;: anim ljiva igra , aut a r rasp rave ko ja sadrii iserpne ana·
Ta igra je s lekl a ve l iku po pul a rnos l. ali i dost<1 ncusavr se na . Nairne , u pa r- li ze o t varanj a Sa t rand ia.
Arapsko osvajanje Ira na i stva· tijama salrandia dogad jaji su se od- Zall imljiv o je cia je p07. ic iju iz
ranje snaznog ara pskog kalifata orno· vija l i veoma s p o r~, treba lo je da prodje tabij e " Dvostruki Almu sa nah" 1911 .
g ucili su dalj i razvoj satrandia u dosta vremena dok fi gure i peSaci ne gadine proll cavao velerna js tor J. Mizes,
drugim zernljama, nj egove nove kva· dodju u dodir. koji je odi gra o nekolik o part ija po
litativne promene. U I X veku 0 sa· (Iovea: 2... Ke7), zatim rnll daje sah "Otvaranje u ~alrand r u nij e bas pravilim a sat randia. Po m iS lj enju I. M i·
trandiu je postoja la obim na struc.na kon jem sa trcceg carevog polj a (3. bilo int eresan l no zilpa z io je poznali sa· zesa plan koji preporucuje Ladiladi
Ii teralura i dobro razradjena leorija. So6+ ); i on staje na drugo polje svog hovski isl or icar eng leski profesor N. A\e· je izvrstan.
Kakva su hila pravi la salrandia i konja (3 . . . Kb7); erven i 'tav lja svog rej - jer sva ka strana mcgla je dugo da "Tab ije su pred stav lj a le velik i na·
u cemu su se ona raz likovala od sa· roha·· na pol je Illfi la pred rehorn varira poleze ne do lazet i u dodi r sa prcdak u tom p6gledu jer su brza r32-
vrernenih pravila sahov ske igre? (4 . Tf8); rn a gde sa d crn i krenuo svoji m prq tivnikom}' vij a le igru, koj a je pri tad asnjem ogra·
Sasvim s licn i sada snjim hili su rohom, crveni cc dovesti svog roha na Tokom vremena u vezi s lim pro na- nicen om kretanj u dame i lovea vapHa
polezi topa , kon ja i kralja. Nije bilo drugo polje alfila, na mesto gde je djeno je zanimljiv o rescnje. /I"\aj stori za veeom i ivascu" - pi sao je ruski
rokade u njenom dana snjem ob li ku . s tajao erni roh (5. Tf7+ ), i ernome ne sat randia razradili su go love poz icij e istori ca r M. Gonjajev 1880. godine.
Pesak $e bez izuzetka kretao sarno po preostaje ni sla drugo nego da ga lIzme o tvara nj a - tabije - sa pr ib l iin o is· Mnage tabije ima le su svoje na-
jedno polje napred. S ti gavsi na osmi (5 ... T: £7), onda on svojim kOlljem tim moguenost ima za obe s lra ne. zive - prolo ti pove budu~ih naziva za
(odnosno prvi) red, mogao jc da se ug roiava ca ra i roha (6. Sd8+) i sigurno Sredlljevckovne ta bij e sa trancl i a ko· otv aran ja. U jednoj ad arapskih ras..
pretvori sarno u damu. Medjutirn, dobija." je su sacuvane do na sih dana sa kup· prava iz X veka za neke tabi je navedene
tada je dama bil a s laba fi gura , jer je Period razvoja srerlnjevelwvne araps· Ij ene su u kapitalnoj s tudiji H. Mereja su pesnic ke ka rakt eri sti ke u stilu od -
m ogla da se pomeri sarno na su sedno nIstor ija sa ha". On navodi ukupllo jcntalne s im boli ke : "Alm uSanah" (kd-
ke kulture i I<ulture na roda Srednje
polje po dijagol1a li . trideset jednu ti:lbiju. N iz tabija, koje lata, brza), "SaW' (mac ), ,,~tosanh i"
Azije bio jc nesumnjivo i period proc·
Dru kcije se kretao i slon. 1j. danas· ni su bile pozna te Mereju, nal aze se u (mudra), "Sajal" (potok) .. .
vata sa hovsl<og rn aj s tors tva. Iz lih
n ji lovae. On je isao dijagonalom, a li vrernena sacuvano je mllago rasprava ra sp rav i Abulfatha.
j e mogao da stupi sarno na lreee polje, o sa lran diu . im ena c.uvenih maj stora,
a aka rnu je na putu sta jaJa neka fi g ura, is lraiivaca teorije sa tra nrl za.
lovac ju je presk'a kao a da je pri ta m Nedavno je u odcljenju rukopisa
nije mogao uzeti. ln stitut a orijentalistike pri Aka dcrniji
Dobitak partije nije se postizao nauka Uzbekistana pronadjena prava
sarno matom. vee i patom. Pabeda se encik lopedija sa t randia, rukop is koji
racunala i ka d se osvoje sve prot ivn icke sadrii oko tri sta raz liCitih pozicija .
figure. Nap isao ga je, po svoj prili ci . jos u
Ova prav ilo ilustruje problem iz X II veku , rednjevekovlli tadZiCki majs· Pred va rna je pozi cija jedne ad
rukopisa arapskog majstora AI·Adlija tor Abdu!fath Sidzizi.
Ova tabija - II Dvostruki Almu Sa ' ovih ta bi ja .
(IX vek). Vee ina poz icija koj(' je on pred sta·
nalt" - nas tala je pos le dvana es tog U ovo j napetoj poz ici ji. kako su
Eva kako je u lorn rukopisu api· via odnosi se na sredi snji cu Hi zavrs~
poteza. Otvaranje "Dvos t ru ki Almu sa· tvrdili teoretica ri Sat randfa. onaj koji
sana resenje ovog probl ema : IICrni
nah" preporuc iv ao je teareti ca r satra n· je na potez u pri pravi lnoj igri postiie
nema ni sla bolje od uZimanja pesa ka • Ovde i dalje u zagradama su din Abdu Harad i Ladz ladi (um ro oko uspeh. Ova tvr dn ja . \lcrova lno w:,no-
(I. . . T : £7) " na Sta mu Grveni (bel i) napomene au tora.
970. godine). Po njegovom mi sljenju, vana na prakticnim proverama . S\'e-
daj~ sa h svoji m potezom (2. TdB·H, •• Tako je u sa l ran diu nazivan
on tada ide dole na drugo polje a!fila top, 11
10
£loci 0 dubini an;!li tickih rnzradil i teo- Zrlvujllci pesaka beli olvn ril liniJu
ret skih istralivanja. Po svoj prilici, svojoj najjacoj figll ri - topu. Br. I. V ee. smo nap omelluli d<l Sit 1I se~je jedne POIICI JC iz ~alrandfa u
sa trandiu potezi kralja, topa i konja kaJoj sudeluju bas ave figure.
planovi napada se zasilivaju na pcsnc- 10. Lh 3 Se7 I I. TfJ TgB I ~. Sg3 bili isti kao i danas. Pronadjite re-
kim prodorlma g3-g4 i b6-b5. Tg5 13. L: 15 h6
J os jedna tabija: Za s<lirandi hila bi grllba grdka
13... S : 15, Jer je tad. konj bio znatno SAH U EVROP I
ja ci od lovea .
14. Lh3 Sd7 15. d3 d5 16. e3 De7 Sah je dosao u Evropu najverovat· san im spomenicima. To je i razumljiva:
17. b3 T.7 l B. e4 Ld6 19. Se3 LeG nijc u I X veku, nakon slo su Arapi n<l lako sc maglo uslanavili da nije svejedno
Karak ter ist icn i lov cev i skokov i. Pi rinej skom poluos lrvll osnova li Kor· kako sc vuku prvi potezi u igri, da
20. ed ed 21. d4 U B 22. TI2 Dd6 dopski kalifat. U Rusiju je sah dopro jedall los potez u otva ranju moie dati
23. b4 Te7 24. l\d2 b5 25. La 3 Sb6 neposred no sa istoktl u V 1II - I X veku. veliku prednost protivn iku i pokvariti
26. LcS Sc6 27. a3 l\£7 2B. Dc2 Lc4 Pocev od X II I vda vrseni Sll r il av "svaj" deo parlije."
2D. Tal I Tg6 30. Sh5 l\e8 3 1. S : 16+ razll i poku saji da se sa hovska igra usa · Prva istorijska dokumenta koja
Beli je dobro manevri sao i sa da vrsi tako da posta ne dinamitnija i su bila vailla za izublvanje evolucije
1 za oko savrernenog sa histe ova brfa . U X I I I veku uvedeno je pr(lvi lo sa vrernenih sa ho\lskih otvaranja fine
pre laz i U od luclljuci napad.
pozi cija nije neob icna. Reklo bi se da sc pe sak prililwm prvog poteza dva rukopisa iz XV veka i knjiga Lusene.
3 1. .. l\d8 32. S: d5 Tb7
da podseca na rna koju varijantu sts· pomcra za dva polja. Sledece usavr sa· koja se pojavila kraljem XV veka u
roind ij ske odb rane. vanje odnosi Jo se na kretanj e kral ja. Sa lamanki (Spanijal.
I pozicija ove tabije takod je je Njemu je dozvolj eno da jed nom u Katalollski rukopis poeetka de·
nalik na savremena postrojavanja u toku partije sa svog po loiaja skaci vedesetih godinn XV veka je poema
otvara njima: na bilo kojc tr c~c polje. na primer sa koju su napi sa la Iri pesnikJ i u kojoj
. 1 na e l , 02. d3. e3. 13. g2, g3 ii i g l. je prikazana pariija izmedjlol MBrsa i
Rad na usavrSa vanju sal randfa Venere. Eva poeetka Ie parti;e:
produZavao se kroz vekove. U drugoj I. e~ d5 2. ed D : d5 3. Se3 Dd8
polovini X V veka pronadjello je ra· 4. Lc4 sla 5. Sf3 Lg4 fi. 113 L : f3 7.
dikalno sredst vo za promenu tempa D : f3 e6 8. D : b7 Sbd7 9. Sb5 Tc8 10.
igre: lova c jc posl ao da lekometna fi gu ra S: .7 Sb6 II. S : c8 S : c8 12. d4 i beli
33. T: £8+ l\d7 34. U5+ l\eG
po dij agonalama, dolo: je darna dobila dobij3.
35. S£4 - mal.
znatno vecu snagu dej stvujuci na Kako je u veli 5 ovom ps rtijam
Za raz.lik u od drugih . veoma dugo-
dijagonalama. vcrtil,a Jama i hori zon · primeli o velemaj stor G. Lrvenfis, "ig'
trajnih. duel a u sal randzu - doga djaj i
ta lama po cilavoj IlJihovoj duiini. r:lIlje otvaranja . 5 oblirom na to da .se
otome koliko su tabije bile si:-oko U ovoj pa rt iji tek li su dosta burno.
S\'oj maltene danasnji obli k sah S3 h tek bio pojavio. il3liv3 divljenje".
rasp rostra nj ene svedoei ova cinj enica:
j e dol>io sredinorn X VI veka kada se Getingcnski rukopis, napisan na
kada su navodj ene pozicije iz partija
VEZBE poce/a primenjivati rokada. latinskom jeziku, sadrti 12 olvaranja
koje su igrane bez tab ij a. to se posebno
Narav no. sve Ie reforme, :l pre koja su navedcna pod rednim brojevima.
istica lo.
svega povecanj e udarne silage figu ra. U rukopisu sc sret':u neke \'3rijante
A sa da upoznaj mo se sa part ij om
na nov nncin su postav il e pitanje sav remene Il<tlij,:mske, Ruske i Spanske
igranom otva ranjem "Saj 31". To je
vrednosti svakog poteza, a time su, partije i Sicil:janske odbrane.
j ed na od najslarijih par t ija u istor iji
prakticno, odbacene i premud ros ti ta- Evo nekih sistema otvaranja na -
saha - stara je preko hilj adu godina.
bij a sa trandia. vedenih u tom rukopisu.
I mena protivni ka osta la su nepoz nata .
Evo sta je 0 tome pisao M. Go- Dr. 1. e4 e5 2. SI3 f6 3. 5: e5 Ie
I. g3 g6 2. g4 £6 3. 03 eG 4. Se2 d6
nj ajev: II I sl oena otvaranja, tabije, uop ste 4. Dh5+ l\e7 5. D : 05+ l\17 G. Le4 +
5. Tgi c6 6. 13 b6 7. 14 .6 8. £5 g£ 9. se nisu dugo odriala u Evrop i , pa se d5 7. L: d5+ l\g6 8. Dg3T DgS 9.
glel za to i ne spominj u u evropskim pi. Db3 D : g2 10.•5
12
13
U getingcn skom rukopi su razma.
traju se ncke varij ante Spanske partije
sa potczo m 3., .Lc5, zatim d.m;;t snja
~
I
zak ljuci da je upravo Ru i Lopes "osnivac
tcori je otvaranja" . M. Gonjajev je
smatrao da Rui Lopcsa "Ireba prvenst·
vena oznaciti kao tvorca osnova teorij e
(!l:. 2. OJ . Domeni ko. I. e4 e6 2.
d4 Sc6 3. SI3 Le7 4. e3 SI6 5. Ld30-0
6. h4 dS 7. 05 SeB B. L : h7+ K: h7
Lovcev<l partija. Berd ovo otvalanje i 9. ~+ L : gS 10. hg+ i be li dobija.
Eng lcslc3 parlija. Kra ljevog gambits" . Ql). 3. I. e4 c6 2. d4 dS 3. eS cj
U Luseninoj knjizi navcd eno je Velik i znacaj za tcoriju olvaranja 4. e3 Sc6 S. SI3 Ld7 6. Le3 e4 7. 03 bS
II otvarallja, medju kojima su: It a· im aju izucavanja ltalij ana Polerija. B. N6.
Iijanska partija. Filidorova odbrana, Rukopi s Polerija , koji pripada kraju \...al. 4. Beli - Skovara, crni -
Ruska partija, Lovcevo otva ranjc, Fran- XVI veka, nije bio stampan. Prvu Paolo Boi. I. e4 05 2. Le4 LcS 3. Si3
cuska odbrana, Spa nska partija (va- deta ljnll 3nalizu tog rukopisa objavio Sc6 4. e3 De7 S. d4 ed G. cd 0 : 04+
U rukopi su nije data oeena pozicije. ri janla 3 .. .Sge7). pol czi I. b3 i I. 03. je A. Linde 1873. godine. 7. Lo3 Lb4+ B. So3 d5 9. Ld3 Dc7 10.
Povodom ove partije velemajstor Povodom potcza I. e3 Lusena kaie Ukazuju~ i na zna caj Polerij cvog h3 ~
J. Averbah do sao je do zani ml jive ideje. da "kraljev pesak uvek mora bili po- dela, G. Fan der Laza je pisao: .,Mnoga <JkJ' 5. Seron. 1. e4 e5 2. Lc4 Lc5
Po njegol'om mi sljenju drugi potez maknul Za dva koraka" . .1 poznata o lva ranja su delo Polerija. 3. SI3 Sc6 4. c3 De7 S. d4 ed 6. cd
I
ernog - 17-16 - "oeiglcdna je posle. Lusena nav odi da je varijante To vai i i za uvodni deo otvar.mja I. D : e4+ 7. Kd2 Lb4+ S. Se3 DgG 9.
dica uticaja salrandia iz onog vremena olvaranja prikupio za vremc plliovanja e4 05 2. SI3 Se6 3. Le4 SI6 4. SgS dS Tel+ KdS.
kada je dej~ l vo dame bilo ograniceno po Ililli ji, Spaniji i Francuskoj. Karak- S. cd S : dS 6. S : 17". ~ 6. OJ . Domeniko. f. e4 eS 2.
pa za irtvu skaka ca na e5 nije bi lo teri sticno je da su u getingenskom ru- U rukopisu Po!erija vee su an al i- Lc4 LeS 3. SI3 d6 4. Se3 SI6 S. d30-0
osnova, jer je sa h na h5 bio nemogut!". kopisu i u Luseninoj knjizi identicni ziranc Igra cctir i konja, Igra dva konja, 6. ~ h 6 7. h'l Lg4.
Br. 2. I. c4 cS 2. SI3 SI6 3. S : cS mnogi elementi koji ~c odnose na at- Sredisnji gambit , Odbr:lI1a Karo·Kan. \!!!:J 7. San ta - Maria. I. e4 e5
S : .4 4. Dc2 0 .7 S. 0: e4 d6 6. d4 vamnja . To daje osnova za pre tpostavku Sicilija llska odbra na. kao i sistemi sa 2. Le4 LeS 3. De2 De7 4. 14 L: g l
16 7. 14 Sc6 S. LbS Ld7 9. Se3 S : eS da su all tori niz varijanata lIzeli iz fij ankct irflnim lo\'cim a. S. T : g l el 6. d4 .
10. Sd5 S: 13+ II. gl 0: .4 12. I. ran ijih izvora, koji SU nam osta li nepoz- Postign ut je znacajan napredak ® 12. Avalos. f. e4 e5 2. Sf3 Sc6
L: bS 13. S: e7+ . naU, u izucav8nju Dam inog gambita. Ru· 3. LbS LeS 4. L : c6 de 5. S : cS L : 12+
kop is sadri i i varijantu I. d4 d52. c4 6. K : 12 Dd4 +.
00, Ali. sasvim u duhu stvaral ac kih Br. 13. OJ. Domen iko. I. 04 05
OTVARANJE - POZORI teinji svojc cpohe, Polerio najvi sc 2. 513 Sc6 3. Le4 LeS 4. 5<:3 SI6 S. d3
painje posvecuj e raznim varijantama 0- 0 6. LgS.
Prvo delo u kame je posebna painja Kraljev ga mbit (p rim ljeni i odb ij eni) Rra ljevog gamb it a. Br. 14. I. c4 05 2. SI3 Sc6 3. Le·'
posvec!ena olvaranj ima bila jc "Knjiga i Skandinavsku partiju. Evo niza var ij anata otvaranja iz LeS 4. 0-0 d6 5. e3 Lg4 6. Db3 L : 13
o snalai ljivosti i veSti ni u igranju Posle f. e4 05 2. SI3 Sc6 3. LbS ru~ Polerija, 7. L : 17+ KIS B. L : g T: gS 9. gl g5.
s.ha". koju je napi sao spanski sveslenik Lopes kr ilikuje odbranu sa 3 ... Sge7 Br. I. I. d4 dS 2. e4 e6 3. Lf4
Rui Lopes, istaknuti sa hista svog i sma tra da potez 3. Lh5 dajc he lome e6 4. cd cd S. L: bS T: bB 6. 0.4+
vremena . To dela objav ljeno je 1561. prednost. Po Lopesovom mi sljenju pos le Ld7 7. D: a7 Le6. zatim TaB i crni
god ine u gradu Alka lu ; IS84. prevedeno I. e4 05 2. SI3 naj bo lj a odbra na za dobija.
je na itzlij anski. a 1609. na francuski ernog je 2. . . d6. Br.2.
jez ik. Posle I. e4 05 2. SI3 16 Lopes prepo-
Lopesova knjiga polv rd juje da s. rucuje 3. Lc4. a ne 3. S: 05. On oz·
do tog vremena repertoar otvaranja na C3va kao bezuspesne za belog poteze
zna tn o obogalio i da se produbilo razu- f. S13. I. So3. I. e4. I. 14. I. g3 i I. b3.
mevanje pozicije, Lopes je prv i ukazao Rui Lopes je U svojim izucavanjima
na znacaj pesackog cent ra. otvaranja znatno premasio svoje pre· Ovu je pozicij u Polerio de taljno
Lopes u svom delu anal izira sistem thodnike i to je dalo povoda nemackom izanalizirao i doSao je do 18kljutka
L e4 e5 2. c3, Lovcevo olvaranje, izucavaocu saila. G. Fan der Laza da da je nalJ<l d crnag IIl"Oubra nj i'·.
U IS
•
Br. 16. Buskard o. I. 04 oS 2. Sf3 Br. 33. I. e4 05 2. f4 of 3. Sf3 g5 Evo jos nekoliko varijanata otva - Br. 20. I. 04 oS 2. Sf3 5<:6 3. Lc4
5<:6 3. Le4 Lc5 4. c3 D07 S. 0- 0 dG 4. Le4 g·1 5. SeS Dh4 + G. Kf I SfG 7. ra nja koja je naveo Ojoak ino Greko. LeS 4. O-{) SI6 S. Tel 0-0 6. c3 De7
6. d I Lb6 7. LgS fG. d4 dG 8. Sd3 f3 9. Sf" fg + 10. K : g2. Br. 14. I. 04 b6 2. d4 Lb7 3. Ld3 7. d4 ed 8. eS Sg4 9. cd S : d4 10. S : d4
Br. lB. I. 04 oS 2. Sf3 Se6 3. Le4 Br. 34. I. e4 oS 2. f4 of 3. Sf3 g5 fS 4. of L : g2 S. DhS+ g6 6. fg Sf6 Dh4 I t. Sf3 D : f2+ 12. Kh I Dg l+
Lc5 4. e3 SfG 5. 0- 00-0 G. d4 od 7. oS. 4. Le4 Lg7 5. h4 hG 6. d4 d6 7. Se3 eG. 7. gh S : hS 8. Lg6. i mat II sledecem pote'lu .
Sr. 20. Beli - Polcrio. crni - Sr. 35. Dj. Leonardo. I. c4 c5 Br. \6. t. 04 e5 2. d4 od 3. Le4 Br. 30. I. . 4 e5 2. f4 ef 3. Le4
DOll1oniko. I. 04 eS 2. Sf3 Se6 3. Le4 2. Sf3 f5 3. S : oS D07 4. DhS+ g6 s. 5e6 4. Sf3 Lc5 S. Sg5 Sh6 6. S : f7 L07 4. d4 Lh4+ S. Kf I g5 6. g3 fg 7.
SfG 4. Sg5 dS 5. cd S : dS 6. S: f7 S: g6 D : 04 + 6. Kd l SfG 7. Dh4 Sg4. S: f7 7. L: f7+ K: f7 8. DhS+ . hg L : g3 8. DhS DfG+ 9. Sf3 d6 10.
K : f7 7. Df3+ Ke6 B. Se3 See7 9. d4 Br. 36. Dj . Leona rd o. I. e4 eS L : g5 Dg6 I I. D: g6 fg 12. L : g8
c6 10. LgS hG I I. L : ei L : 07 12.0-0-0 2. Sf3 f5 3. Le4 fe 4. S : oS dS S. DhS+ T : gB 13. Kg2 i beti dobi ja.
TfB 13. De4 T : f2 14 . do LgS+ IS. gG G. S : g6 Sf6 7. DoS+ Le7 8. S : e7 Gl avni ci lj prouCavanja otvaranja
Kb l Td2. D: c7. u Grekovo vreme svod io se, prema pi·
Zav r s i ~e m o
oV<lj odelj ak kaziva - sa nju f\\ : Gonjajcva, na .. smcl i juriS
njcm 0 ruk opisu isi aknutog maj stora na ncprijalcljskog knl lja s nehajanjem
XV If vcka Djoakina Grcka (rodjon oko za peSak. i ! rlvam a ofici ra (Ii . figura -
1600. godinc u napolitanskom gradicu M . J .). Ako napad nije uspevao -
Ccl iko, ucio u Ka lab r iji . umro 1634). napadac je astajao s rastrojcnirn pe-
Zlla sc Z3 nckolil\O rul\opisa Greka , sacima, cak i s manje oficira i on je
I{oje je nap isao II per iodu iz medj u Pred varna jc jedan od ogran aka morao da izgubi. To je bil a jedno-
16 19. i 162S. godi no ( IS rukop is.). savrem enog Sko lskog ga mbita. slranasl".
Ti su rukopisi prv i put ; tamp an i tek
posle smr ti aut ora, 1656. godine u Eng-
Sr. 22. San ta - Mari a. I. e4 c5 les koj, a zati rn su vi se puta prc.s tampa - OTVAR ANJE I OPSTI PLA N IGRE
2. f4 dS 3. ed D : d5 4. Sc3 De6 5. Sf3. va ni.
Br. 2B. I. e4 oS 2. f4 of 3. Sf3 gS Greko je bio izraz ito jak sahi sla. Postepcno razra da problema stra- 4. Lc4 Lh4 + 5. g3 fg 6. 0-0 ih+ 7.
4. h4 g4 5. SOS h5 6. Le4 Sh6. U nizu otvara nja, koja su bil a razra- tegije i tak ti kc u sahu - tcorija olva· Khl.
e: 10. I. e4 oS 2. f4 ef 3. Sf3 gS
,I. Le4 g4 5. Se5 ~ hG 6. 5: g4 S : g4
djena jas pre njega , Glck o je pronasao
nove duh ov itc m ogu c n a~ ti za kombina-
ranja - postaja la je sve produ blj cnija.
Na razli citim jez icima pojav ljivalo se
Stama je ovde preporucivao potez
7. . . dS. koj i i dan-danas vaii za
7. D : g4 dS 8. D : f4 de 9. De5+ Le6 d je. G. Fon der Laza objavio je 1859. sve vise knjiga koje su bi le p osv ~ cne jak polu.
It
10. D: h8 Dh4+ II. Kfl Df4 + godin c z.birku varija nata U otvara njim a tim komp onentama sahavske igre. II. ove knj ige se vid i ko"ko se
12. Kg I D: e4 13. h3 Ld5 i erni ima koje stJ prikazane u Grekov im rukopi- Od dela ave vrste najp re treba Istacl raz vilo sazn anj e 0 vainosti cen tra .
odluc:uj ucu prednost. sima. Tih varijan ata ima 143. knjigu Sir lj ea Filipa Siame (174S. g. ) Ka rakteristicno je da posle I. e-I e5
Poleri o za ovaj nas tavak daj e Najint eresa ntni ja medju njima je u kojoj su pr ikazane 74 varija nt e raznih 2. d4 ed 3. D : d4 Sc6 Slama smalr.
"apamenu : Ilp rekrasna odbrana ga m- varijanta Grcka u It alij anskoj partiji, otva ranja. Tcoret ski znacaj ima analil a za najjac i nastava k 4. Oe3. kOjlm treba
bila koja se testa i ~r<l u Spanij i". koja vee nekih 400 gOdina privlaci ga mbil. t. 04 e5 2. f4 ef 3. Sf3 Le7 da se omelc protivudar sa d,j.
Uopstc, Polcrio se U SVO Ill rukapi su paznju sa hovskih leore lica ra. Za teoriju posebno je znaca jno i
najv ise oslanj a na praksu i analiz e t. e4 eS 2. Sf3 Se6 3. Le4 Lc5 4. to sto Stama prvi daj e vi sok u ocenu
Leonarda, BOia, Lopesa , Santa - Ma- c3 Sf6 S. d4 ed G. cd Lb4+ 7. Se3 S : e4 Daminom gamb itu sm a tr a ju ~ i ga najba.-
rie. Domcnika. Avalosa i mn ogih dru- 8. 0-0 S: e3 9. be L : e3 10. Db31 Ijirn otvaranjem. Ka snije je Filidor
gilt cuvenih majstora svoga vrcmcna. U vreme kada je i iveo Greko ovaj Damin gambit naziv ao .. AJ epskim gam-
Br. 31. Sanla·Maria. I. e4 eS 2. potez, koji be lom omogucuj c opasan bitom" zato no je Stama bio rodom iI
f4 ef 3. Sf3 go 4. Le4 g4 5. 5 0S Dh4+ napad , hio ie pravo olkrovenie. Danas grada Al ep•.
6. Kft Sf6 7. 5c3 Sc6 8. d4 5: e5 1.3 nj ega znaju cak i amateri osrednje
. Da pomcllcmo jO! da je Slama
9. de Sh5. sil age. izumeo i brojcanu !ahovsku notlciju .
16 17
koj a je za menila glomazni oplsnl s is- I,N e treba figure pos tav lja ti ispred
Kra jcm XVI II vckn u Austriji Algajer jc analizirao nlz varijan.ata
tern. Tli je notaci ju S lama primenio pcsaka - pisao je Fil idor. ali je sam
Je objav lj eno knJiga beekog maJstor. I\rnljevOR gambila u knit 5U ukljucenl
u prvom izdallju svojc knj igc (Par iz lome dodavao - ponekad jc to ncoph o-
J ohall a Al gnjcra ,.Novi Ilorclski i potezl 2. :) Sl"6. KS)J1i)C!:. \ftChOt1m
1737. god.). Nju je ka snije, 1784. go· dna."
prakl it:: ki pr irllcnik Sithovskc igrt:" . 11 X J X vela . laj rcd led porna pnvuk.l.)
r1i ne, usavrs io nemacki izdavac dela Kao islrai iva cu otva ran ja Fil id aru
kojoj je velika patnja posvet.ena ~malizl je palnjll hctkog maj)lofa K tt .. rr.pt:.
Djoa kina Greka - Mozes Gersel, tako pr ipada veli ka zasluRa s lo je poku sao
olvaranja . Algajer je dao niz prrciznih Jto je dalo povtKta d.l olvaranJt
da je ona umnogomc dopri ncla bricm da otvara nj e povcie sa opstim pl anom J
razrn da va rijan o3 ta Kra lj evog gambita: I. e4 {'52. 5('3 nazo\ ( Bl-Ckom parllJom.
rasprostiranjll sahovskih znanj a. igrc, premda je i taj plan proizilazio
I. e4 eo 2. 14 el 3. SI3 g5 4. h4 g4 5. Se5
Za razvoj sahovske kllit ure od it njcgove leorije 0 uloz i pcsaka .
ogromnog znat aja bil a je knjiga sla v- "Filidorovo ucenje plC'ds tav lja prvi
ii i 5. Sg5. Posle 5. S ~5 h6 Algajer je I' C t nE
detnljno istrrt lio i rtv lI skaknb 6. S : f7
nog franeuskog snhi s te Fransoa Andre pokusClj da sc 11 03 sirem planu izloi i Owrnimo ~ no napred Izloltflo;
(d m1il s Algajerov ga mbit) .
Filidora (1726-1795) " An al iza sahoys· tco rij a vodjcnja partije - nasupro t sln- Sr. 2. R atmi~hlt 0 lomt ld'ihl
Posle I. e4 e5 2. 5 13 d6 3. Lc4 15
ke igrc". rom empir ijskolll odnosll prema igri". . II II ve(ini variJ<llul. kOJt "no rutn.ll-
4. d4 Ie (llo je po Fil idor u bil o dob ro) ra li n,'p 'ldl proll\'nika bill u-mtc:r (11 n..I
"Anali za" sc sastoji od cctiri ko- pisao je sovjctski islor icar N. Grckov,
Alga jer je razradi o na s!av3k 5. S ; e5! I .~ke 17 12
mcntarisanc partijc i ni za va rij anata U drugoj klljizi iz t o~ vrcmcna, Or. 3. POku"4jlc d.1 ml d .. lt
koji bel am daje vooma snni an nap ad .
otvaranja . Knjiga je doi ivela deseti nu .. Zapa za nja a teor iji i praksi sa hovskc kr itit: ke primedht uz PtH~ljll Polt'rlo-
izdanja na raz licitim jcz ieima i \I toku igrc" (1 763) . it alij anski l11ajs tor Djam- Omncnikn I da Olt'nllC: rOli':IJIJ kOJA
jc pnk.lzanlt on dlja,l(rAmu na .. tum III
eclog s to l ~a slu i il a jc Iju bit cljim a saha bo3tista Loti pod\'r'g ao je ostroj kril ici
p<»le pot ... 15 Tdl
kao glavni prirucnik. niz Fi li dorov ih teo rclski h z., k ljllcaka . Or. -t . Kako te lIt'11 na IA\ III fl.Ip,I.t
To nij e bilo sarno za to s to jc Fi- Verova lno jc on prvi izrekao sasvim u Greko\,oj \'arijalltl p~lt 10 • L .1)
Iidor bi o n aj vc~i maj stor svoga vremcna. odred jenu misao da je " Iosc otva ranje 8r. 6. KJkvt are .. kr jc: U( 0
bell II \'lIfiJanll OI\'AranJ br . 20 II
ve~ ponajvi se zbog toga s to je Filidor isla slo i los lemelj zgrade". Greko\'e knjIRt'")
na nov naci n pri sao sahovskoj teoriji, Godine 1769. u Modeni je izdata Ne lurl l d.t \ IJI (to oJ ·.. or~ kuli
poseb no leoriji otva ranj a. knjiga Domen ika Lorenea Ponciu nija se nJlaze 113 kraju kllJI r O.lJlt ml
U prcdgovoru svojoj knjizi Filidor (1 782. g. drugo izdanje) . POll eian i je oclr~j\.·II() rt:..enJe I tt:k ladA UporMLl
~\'oJe Inl l~ffiJI! rl'~ll'm u knl I
jc pisao: najvi sc ana l izirao otva ranja i za vrs-
"Moja je osnov na namera da ponu- nice. Po miS ljenju G. Leven fi Sa . "Pan-
dim pu bli ci novit ct koji dosad nikome eian i je u ana li zi olva ranja postigao SISTH IA T1 ZACIJ A I AI\ALIZ \
nij e bio na umu , iii ga , moida, niko visok slepcn S<1 vrscnslvn i u tom pogle-
nije shv ati a. du on je skaro za cit av vck prelckao U prvoj polov ini X IX veka Jl ostig· godillc. Taktldjt je data dtlalJ 'nI-
Radi se 0 igri pda ka . Oni su du Sa svoje savremcni kc". nul jc vc lik i nnp redak u izutavitl1ju . liza Skat kt' INre. k')j.l jt u '" vr"me
partijc. Sarno ani radj aju napad iii Ponci ani je poslavi o n iz pr inci pa sistemn t ilncij i i unalizi sahov ke Igrt!. d.,t l\·el.1 VOle \'alr I kr tmit: u c»
odbranu. I1j ih av poloiaj odl ucujc a s lratcg ij e olvnranj a . i<oji Sll i dan- U de lu cngJeskog rnaj lora Vilj cma L UI ~ pi nom Itte'\! Londv" - Edlnhurt ( t ~2 t
sudbini partije,'1 danas o3kl ue lni. Po nj egovom mis· ,.Predavanja iz nhoYske igrc" (Lon d(ll1. I 2M g). hada oW tthnbur 1..1 Jab tI
U skladu sa svojim shva tanj em Ijenju. u otvaran ju Ireba td iti slobod- 183 1- 1832), koJe je Imalo dYe ~nj .ge, P Ie I Col oS ~, 513 Sl" 11\0. put . . .
.saha. Filidor nije u otvaranjima 10' nom razvoju figura i nji hovorn postav - druga kn jign je Rolovo eels bila p - u~thom I probali pot"l 3 d f
Iiko td io brzom razvoju figura koliko Ijanju Ill! poloiaje sa kojih ce moei da v ~cna lcorl ji OI YManja . :1 I rJ.!'um nt~\'jJnom kratak \ftqr
je vodio ra cuna 0 formiranju pCSacki h napadaju slab e tackc u proti vni kovom Lu is je no3 roc ito de lll ljno an3lizl. brojl F lhdoru\'l h r 14\ lrll i IUP
lanaea. Stoga je on smalrao da su posle tabaru. rao Ra mbilna otYaranj a I pod \rgao ~ pn'l ru II maj~lor \ 0 Petro\' (I.
I. e4 e5 polez i 2. SI3 i 2 . .. Sc6 slabi , Prema Poncia niju pe!nck i eenlar kr it i ~ kom sudu niz Filidoro\' ih p~ la\"" 1 18b7) II vurn dolu . .. ••
jer konji zatvaraju put pe!aci ma . 1(ao nij e sa m scb i eilj, vet imn tu ulogu da .' o igri I'elDc ima U ot varanju . dOH,dtna u L~h'ma l l 0' f \p tn-
beli Filidor je igrao Lovcevu pa r tiju fi gurama krci put. Osnovna 1I1aga pe- U kn jizi sc raz lll ut raju gl:l\'ni ns - burg. I ~ l .,
ill Kraljev ga mbi l, a ka o erni 2. , .d6 Saka sastoj i se u potiskiva nju protiv- stavei gam bita kojl jr ponud io pralo.,i P I U..-I nAJroo \ AlnlJt U f thdt
(I. 04 e5 2. S(3) I 3., .15. nitkih figura sa povolJnih pololaja. engl eski ma jstor Or vi s Enns - 182... ut nJ u 0 ulozl ptuu. PC lrvY )~
18 19
nuo pafnju na to da u nizu sl ucajeva Prema mi sij cnj u M. I. Cigor ina, Isiovrcrn cilo Ircba da sc ukaic izu le tno int crcsantnih va ri janata, od
Filidor pridaje 5uvise veliki znacaj La burdone je pravilno shvatio da "zau- na znac;:ljnu oko lnos t - da jc jos i 1I kojih ~cmo nekc u skraccnom obliku
npc!afkoj stratcgiji". Takodje je za- zimanje centra i premoc! u razvoju daj u pr vo] polovini proSiog vek. Icor ij. navodi ti kroz celu 113511 knjigu".
mcrio francu skom sampionu sto osnovu zn sjajne kombina cije." Jahovskih otvaranj a tek ci nila prve o kakvi m se varijantama radi?
je smal rao slab im polez 2. SI3 (posle Ovakv lI st ratcg iju u otva ranju us- korake k:J na llcnim uopsiava nj ima. K. Janis je analizirao vaine sis.
I. e4 05). koro je sjajno demonstrirao P. Morfi. Kako jc pisao Emanuel Lasker. ,,1I Ierne Daminog gambita koji nastaju
A. D. Petrov je prou~avao niz va - Od ostal ih lcore ti cara i pra kticara toku mnog ih vekova igra jc zapoei - posle IIvodnih poleza I . d4 d5 2. e4
rija nala u olvaranju I. e4 05 SI3 S16. koji su dali svoj doprinos troriji ot - njana 113 srec!u. Pos le nckoliko poteza 06 i I. d4 d5 2. e4 06. Njegov prona ·
koje je docnije dobilo naz iv "Odbran3 varanja spomel1uc!emo i skotskog ma- nasttljale su kompli kaeije sa me ad sebe laz.k je i prol i" na pa d 3 . . .15 - posle
Petrova" ii i "Ruska part ija", za tim u jstora Diona "ohrena . On jc 1828. i iek tada dolaz il a jc do izraza sl1 aga I. e4 e5 2. SI3 Sc6 3. Lb5. Ra.,.dio
Kraljevom gambitu . Lovcevoj igri i gOdine u Londollu izdao knjigu u kojoj Sah is le". je i v.rij'lnlll 3 ...SI6. lakodje u Span.s·
drugim olvaranjima . su razmatrani nrk i prob lemi otvaranja. Za vet inu otv aranja nisu pos tojaJi koj partiji , i prccizno je mnaNo niz
"Najnovije form e Sahovske igre"- I d&n3S je POzn'l tO utva ranje nazvano nika kvi naz iv i. a nij e bilo ni podelc nastavaka u Ruskoj partiji.
to je bio naslov knjige istaknutog fran- njegov im im cl1 0lll - "Gambit Kahre- sistema otv:Jranja na neke prec izno U knjizi Jani!a ana l!zi ra sc i Si-
euskog majslora luja Sarta laburdonea na" : I. e4 e5 2. 14 el 3. SI3 g5 4. Le4 odeljene grup e, i to je ol cfaval o ra zvoj cil ij al1ski g. mbil I. e4 e5 2. b4 . a
(1797-1840). jednog ad najj ac ih Sa- g4 5. Se5 Dh4 + G. I(I I 13. nilucnoistraziv;:lckog rada i sirenj!! in- navedena jc i varija nta otva ranja koje
his la na paeelku XIX veka . U knjizi forma cij a. je kasnijc dobi lo naziv NimcoviCev8
je detaljno analizirano otvaranje 1. e4 Osnova d'lIla snje sistcmatizaci je ot- igra (ree je 0 olva ra nju koje pocinje
e6, koje je dobilo naziv "Francuska varanja, koja jc ima la velik znataj polez im. I. e4 Se6 2. d4 d5).
odbrana" . U svojim analizama Labur- za razvoj Sa hovske kulturc i popul ad - Posle I. e4 e5 2. 14 el 3. Lc4 SI6
done je posvetio veliku painj u i Prim- sanje sahovskih znanja. data jc u dvo- 4. Se3. Janis je razradio odbranu koja
ljenom daminom gambitu. tom nom delu ruskog sahovskog leorc- poeinjc potezom 4... eG. Dao je I ana-
Veliki uticaj na razvoj teorije ticara profesora K. A. Jani sa "Nova li zu varijan le I. e4 06 2. d4 d5 3. ScJ
olvaranja imali su meeevi izmedju ana liza otvaranja u s.ahovskoj igri" Lb4 j drugi h sistema Francuske odbra ne.
Sampiona Francuske Luja SarJa Labur- (1 842-1 843. g.). koje je is lovremeno Kapil. ln. del a K. J amSa . R. BiI ·
donea i sampiona Engleske Aleksandra objavl jeno nn frilnruskom i cnglcskom gera i G. Laza bila su, u su;tinl. prvi
!<Iak Donela (1798-1835). koji su Ovim protivudarom erni dalaz i jez iku. pri rucnici stvoreni na nallcnoj OSIlOV!
igr.ni 1834-1835. godine. Ti su meeevi do opasne protiv igre. Sedamnaest godina docnije ruski i sa sirokom i pl 3nskom sistematiI8'
predsl.vlj.li n.jve~e dog.djaje. u sports- Aka je slralegija olvar.,lja S. La· casopis "Snhmatnij li stok" je pisao da cljom svih otva ra nja. Upra vo u tim
korn i stvara lackom smislu, u Sahovs- burdonea u izvesnom srnislu bila pre- jc "posle objav ljivanja ove knjigc Sa· dclima zasnovana jc praksa rnZ\!Tsta-
kom fivolu prve polovine proslog "ek •. leea melod. igranja P. Modij •. onda hovska tcorija konacno dobita sebi vanja ot v:l ranja na odredjene grupe I
Sa stanovis ta teorije otvaranja mecevi je slvarala s! vo u tcoriji otvaranja svojstvenu nnu ~ l1u formu". dati su naz ivi Ia sve, iii skoro za S\'e
izmedju laburdonea i !<I.k Donel. islaknulog engleskog sa hi sle Hovarda Na znacaj dela K. Jani S<! ukazano sheme olva ta nja koje SU u to vreme
znafajni su po tome sto su produbljene Siauniona (1810-1 874) predodredilo jc i u prvom izdanju knjige ,,1·land· bile poznale.
ana lize Kmljevog i Evansovog gambita. mnoge stavove velikog sahovskog mis· buch;'. poz na tom prirucniku nemackog
zatim Francuske i Sicilijanske odbrane. Iioea V. Slajniea. tcorcticara R. Bilgera. dopunjenom i
prcradjenom od G. Laza. U tom prime· VEtBE
Ukazuju~i na rezultale lih me- Staunton je naroeito bri! ljivo raz-
ceva, koji su zavrseni pobedom La- radjivao zatvorcne i poluotvorcnc igrc, ni ku. obj.vljenom 1843. godine. po-
vodom deJa K. Jani sa kaie se: "Sva Sr. 6. Da Ii znate sta oz.nac8va
burdonea, Laza je pisao: lILaburdoneova metode pozicione strat egije u Damillom ree ,.gambit"? Kakvo je poreklo te rtt i?
igra se odtikuje slab i lno~u i dosled- gambitu. En~l es koj par!i j i. Sieilijans· otvaranja su veoma britljivo raz ra· Koja je. po V3rna, Jdeja Stauntonovog
noStu u sprovodjenju poslavljenih pIa- koj odbr.ni. cak i u indijsk im lonna· djena tako da se nudi mnoslvo nO\'ih i g.m bi l.?
nova", a M. I. Cigorin je partije iz me- cijama.
feva nazvao "sjajnim nadahnu~em pros- Stauntonovo ime nosi gambit koji
lasti" . je on izmistio - I. d4 IS 2. e4.
20
00 MORFIJA DO BOTVINII<:A Bilo bi ncpravcdno ako blsmo Ivrdi- Za leoriju olvaranja b il a je veoma
Ii da je Slajni cava uce nje nik lo u pra2- plodolvorn a stvaralacka polcmika iz.
Prva elapa razvoja teorije o tva ra* Tek je Stajnic mudro zak lj uc io
nOIll prastorll. Prvi sve tski sa mp ion rne~ jll Z. Tarasa i cuvenog ruskog
nja. koja je Irajala vi se decenija maze da j e Modi mogaa da izvoci i sjajne
je uop sti o i du boko prouc io teoretske maJ slora i ieoreticara M. J. Cigorina
se oznaciti kao roman~icno traganj c kombin.ac ije za hva ljujuci pravilnijem
st udijj e Fil idora, S iauntona , Labur- (1 850- 1908) .
za novim. nepoznatim. Kroz to Ira- vodjcllju parti je i da je njegova naj-
donea. cuvenog ncma ckog maj stora i Karakteristicna je ova Cigorinova
gan je pr ipr em lj cn3 je rea lna baza za veca sna ga bi la - prefi llj ena poziciona
teoretica ra P;ud sena (1833- 189 1). par· na ce ln3 izjava: _
nova otkrica U sa hovskirn olvaranjima, igra .
t ije l\\orf ij a. On je za paz io: U ' " Jepe I1U s.a hovsk im knjigama i memoa·
prj tem u je kori sceno nagomilano Fil ozof i m islilac V. Stajnic s lvo-
kombi nacijc sa irtvama Morfi je sarno rima, isla kao i u razgovorima. dosta
bogata iskustvo majstora ranijih rio je nove prin ci pe vod jcnja igre,
dva pula izveo u ozb iljnim partijama s~ ces to dokazuje: " teorijski", "sa gle·
Vfemena. s istem c ija se sus lina sastoji u pl anskoj
sa Ja kim protivnicama; inace . obicno dl sta leorije tacnije bi bi lo" i sl. Prj
Kako sma vet j,:,takli , pioniri novag pozicionoj borbi u kojoj ko rn h ina ci je
je to c in io kad je igrao sa slab ijim tom se pod pajmom "tcarij ski" obicno
prilaza teoriji otvaranja hili su ru ski ne dolazc kao za slepljujut i bl esc i gc-
protivnic ima ." podraz uml'v aju opstcpoznati palezi, s
istraii vac K. A. Janis i ncm3 ck i teore- nij a vet ka o log icna posledi ca izvrsenog
Kaa sla je jab uka kaja je pala sa kojima sc sta lno sreccmo i koji im aju
tieari R. Bil ger i G. La za. Mcdjutim , poz ici onog rada . slabla na vel a Njutna na porni sao da sarno tu prednos t sto su izanalizirani
oni Sll prelezno bi li izvrsn i populariza- Sircnje Stajnicovog ucenja dal o jc
pos loji zemljina leia , tako je i Slaj- vi se od drugih.
tori, sakup ljaci, melodi ca ri. povoela za prei spitivanje do tada snjih i
n ieu izu cav anjc kvalileta Morfijcv ih U stvari, gotovo u svim 01\'3ra·
Odlucne korakc U !lavorn pravcu usvajanjc nov ih pogleda u oelnosu na
p ~rtija dalo pndst icaja da razradi svoju njima mogu se pranaci takvi potezi
ueini l i su clIveni maj stori kojima c i1 av repert oa r otva ra nja, ujedno i za koji ni su nista sJab ij i od teorijskih -
teoriju . Sta jn ic je izveo zakl jucak da
pripadaju pocasna mesta u is loriji kritiku ga mbitnih otva ranja. Upravo, pod uslovom da iskusan i jak Sahisla
upravo nepravilno i nepromi s lj cno ig-
saha - P. Modi (1837- 1884) i V. Staj- Stajni covo ucenje je o besnai ilo i rtvu ranje u o tva ranju moie brzo da dovede ume da ih utini polaznom tackom cele
nic (1 836- 1900). za na pad koji n ij e dobro prip remljen , kombin acije. Uopste. Sahovska igra
do kala slrafe.
Svaje sjajne pabede Modi je pas- pa je ovakva i rt va pres tala da bude Op s ti pri ncip i V. Stajniea odigrali je mnogo boga tij a nego sto to izgleda
Uzaa zahva lj ujuci tome slo se u ad - svojevrsni feli s. su veoma znacajnu ulogu u razvoju ako se 0 njoj sudi na bazi postojtte
nosu na svoje savremenike odlikovao Stajnic je smatrao da sa his ta mora teorijc. koja teii da igru sab ije u ad-
Sahovske vestine.
dubljim oseta nj em za strategiju i tak· da se pai ljiv o odn os i prema m aterija lu Dalj ern usponu S tajnicovog ucenja redjcne uske forme."
tiku. i uspesil o je dokazivao, i tearet ski i mnogo je dop rineo nemack i vel ernaj stor Kao teorelicar M. Cigorin je islicao
.,Taj na Morfija" sadriana je u brzom prakti cno, da ukoliko za na pad nema Z. Taras (18r,~ - 1 934). Tara s je ral'a· a kaa prakticar dokazivao je mcgue-
i harmonicn om razvoju figura u olva- osnove - g ubitak mal{ar i jeunog pe- dio i produbi o Stajni cove princip e nos! uspesne borbe protiv pe.sackog
ran ju . u pravilnom shvalanj u uloge i sa ka II otvaranju vodi ka porazu. strategi je U o tvaranju , a li u nizu slu· cen tra ako se figurama vr si pr it isak
znac.aja pesackog centra, u energi cllom Na savremenike sasv irn zapanjujuce cajeva on nij c bio dovo ljno objek! ivan na centralna pa lja protivnika. Kasnije
i pravovremenom otvaranju linija. Pro- je delovala Stajnicova lvrdnja da je u svojim occna ma i maida je sllvi se je to shvat anje razradjeno i usav rSeno
dubiv si i usav rsiv s i ideje Fil idora. La- kralj jaka fi gu ra i cia i pri velikom jednost rano tre tira o komplikovani me- tako da preds tavlja idej u vodilju u
burdonea i drugih teoreticara. Morfi broju figura i sa m moze energicno da ha n iza m sa hovske borbe. To se, pored mnog im sis temima ot va ranja koji su
je u praksi po kazao novi prilaz teoriji uces tvuj e kako u odhrani tako, cak, i u ostal og, og led a i u tome sto je utvr· ak tuelni i u naSe vreme.
olvaranja. napadu . djujuti ni z pr illcipa za igranje otvaranja Em. Lasker (1868- 1941) i H. R. Ka -
Pod vlaci mo - u praksL Stvar je Stajnic je prvi dokazao da je leiio da u okvire tih kanonski h "za· pab lanka (1888- 1942), drugi i lreci
u tome da sa m Modi, koji je poput pesacki zaklon iza kojeg se nalazi kona" ulrpa svc s10 se desa va na Sa - svetski Sampion . da li su relativno mali
sjajnog meleora zablistao na Sa hovskom kralj posle roka de osobilo sig uran ako havskoj labli . doprinos teoriji otvaranja. Obojica su
nebu , nikada nije formuli sao principe se pesaci nalaze na svoj im pocetnim Za osnovu stralegije u otvaranju hili ncnadmasni maj stori srediSnjice i
svoje igre, pa se zbog toga mnogim poljima . On je ostro osudjivao poteze '1- Tara s je smatrao obavez no preuzimanje zavr snicc. dok su probJemima alva -
savremenicima cinilo da tajna njego. kaa sla su h2-h3, odnasno h7-h6, in icija l ivc. Pogre sno je bilo i Tarasevo ranj a posvttivAIi manjc painje ... Zdrav
vih uspeha leii jedino u izvanrednom koji su u partijama onog doba cesto shvat:mje da "svak i slesnjen poloiaj razum u sah u" - te reei Em. la skera
talentu za kombinacije. povlaceni bez polrebe. sadrii 11 sebi kli cll poraza". mogu se sh valiti i kao prakticna us-
22 23
merenost ideja u otvaranj ima oba Sa- u otvaranju u njegovoj poznataj par- utcnjn a blokadi i pe~aNdm la ncima . st'lar':lJ1jc rninima lnih pozicionih sla.
hovska genija. l iji s Tara sem (Heslings. 1895): kojim jc produ blj cno r ~zumcvan j e ulogc bosti u protivnitkom laboru.
Stajnic je. na primer, smatrao da I. d4 d5 2. c4 c6 3. Se3 SI6 4. pdaka U otvaranju. lzrazila veliki poznavalac i islro -
je ! rtva peSaka belog u Evansovom gam· Lg5 Lc7 5. Sf3 Sbd7 6. Tc l 0-0 7. Reti je r::Jzradio Cigor inovu koncep- i ivac otvaranja bio je cetvrti svetski
bitu nekorektna . uvek ju jc primae i oJ b6 8. cd ed 9. Ld3 Lb7 10. 0-0 ciju 0 pritisku figura na peSacki cen- lampion - A. Aljehin (1892- 1946). On
nastojao je da zadrii viSak peSaka i c5 II. Te l c4 12. Lb l a6 13. SoS b5 tar, a krilnom napadu na centar. On je prakticno poknzao kaka sc metod
rea lizuje tu prcmoc dob ij enu u otva - 14. f4 Te8 15. DI3 Sfa 16. Se2 Se4 17. je obratio posebnu painju fijankcti- pribiranja malih pOlicionih prednosti,
ranju. Ipak. iskustvo jc pokaza lo da L :e7 T :e7 18. L :e4 de 19. Dg3. ranju lovaca u otva ranju radi borbe koji jc preporucivao Stajnic, moie
pri ovakvoj odbran i crn i lako moie s ccnt ralnim preds traiama prolivnika. uskladiti sa ngrcsivnim te!njama u
da se spoiakne. Zar nije prakticnijc Podvrgn ula je kriti ci skromn. igra srcdi snjici.
uzeli pe.saka i u pogodnom tr cllu tku crnog sracuna ta sarno na izjednacenje Aljehin jc u lcoriju otvaranja
vratiti ga , za dovoljiv! i sc maka r i I nj oj je prelp os lav lj ena Iclnja da se linea dva principijelno nova stav3-
minimalnom pozicionom prednosc.u? postigne aktivna proti vigra. "neprirodno narusavanje ravnoteie"
Taj pri ncip strateg ij c Em. Laskera Sve je to daprinelo da se jave "konkretno-takticko otva ranje,"
i H. R. Kapabla nke. eija je zi volnos l mnoge originalne formacije u olvara·
da kazana i u nasc vremc, spada u ar- nju, pa cak i potpuno nova otva ranja.
senal borbeni h sredstava u atvaranj u. M. Gonj ajev nije bez raz loga tvrdio
"Profeta rea l nom p r akticnos~u . ad - 1879. godine da su .. Nordij ski ga mbit i
brana koj u je pronaSaa Lasker za duie Inicijativa je na slra ni bc.log. Po· Evansov gambit jedina el va potpuno
vreme izbacil a jc iz stroja Evansov nova otvaranja koj a su otkrivena u
10iaj crnog kralja nije bezbcdan. Iz-
gambi t" - pisao je G. Leven li s. l e ku~ em s to l e~ u (ree je 0 X I X veku).
gr a d juju ~ i svoj u igru prema ovoj shemi,
Obrasce prefi njene pozicianc stra- Pi lsber i je postigao ,"nago ubedlji vi h Sto se lice sv ih ostal ih atvaranja, rna
teg ije u mnogim shcmama atvaranja i efek ln ih pobeda . koli ko daleko isli nav i teareticar i u
(osobilo u za lv orenim igram a) pru! io je Te~ko je precen iti zn ataj dopr inosa
njihovom razradj ivanju, ipak su vi·
H. R. Kapablanka u svojim partijama. koj i jc teoriji otva ranja dao cuveni dljivi nj ihovi poeeci opisani u deli ma OVil pOliC"ija je naslala u partiji
Krajem X I X i poee lkom X X vcka velemaj slor 1\ . Ru bins lajn (1882- 196 1). francuskih i italijanskih Sahovskih pi- Aljehin - Mar;.1 (i'/jujork. 1927) posle
veli ki doprinos teariji otvaranja daa je saca." J. d4 S[6. 2. c4 c6 3. Sf3 Se4.
On je uspcsno nastav io Pilsberijcvo
Amerikanac H. N. Pi lsberi (1872- delo na planu izucavanja povezanosti Dva deseli vek dao je leorlji sah a Komentari§u6 tu partiju, Aljehin
19(6). otvaranja sa sred iSnj icom. Eva sio dosta nace lno nov ih otvaranja, koja je pisaa:
Kako isti ee G. Levenli'. "Pilsberi jc 0 igri Ru bin stajna pisao A. Nim· su vid no zastup ljena u turnirskom re- "Ovaj potez je u protivrelnosti sa
je osnivac pravca pred koji m je staja la pcrt oaru n a jv e~i h takmicenja. svim principimn kako u odnosu na
covi c:
veli ka bud u ~ n os t. On jc prvi pocco "Karal<leris l icnom osobcno s~u Ru- Ujedna, analiza i novih i siarih staru formulu (,.ne cini u otvaranju
da do tancina prouca va ne posebne binstajna sma lramo kolosalnu duiinu otvaranja postala je neizmerno dublja. nekoliko poteza istom figurom"j, taka
varijante vet cele sisteme, to jes t uti caj pla na koja mu slui ! kao logica n mos t sio je sasvim u skladu sa op stim raz- i u odnosu nn savrerneni pogled (.. pri-
grupe va rija nata na razvoj sre-d is· za prelazak iz otva ranja u sred is- vajem b hovske tehnike i sveobuh- tiskom na cenlraina poljn testa se
va tnim usav rsavanjem st rat egij e i iak- viSe postiie nego njihovim zauz ima-
"j ice." njicu.H
Od ovakvi h slud ija Pilsberija po· Kako je v~ islaknulo. dvadese le li ke igrc. Mnage pozicije koje su ranije njem") . Sem toga, mana ovog pottza
m e n u~em onapad belog u Orlodoksnoj godine na!cg veka oznacenc su pojavom oznafavane kao izjednacene, leoreti - je i u tome sio je on skopcan sa ne~
novog pravca u leoriji olvaranja, ciji ea rl su poeeli da procenj uj u u kor isl lrebnim prcuzimanjem oa sebe odre.
odbrani daminog gambita i proti vigru
su glav ni prcdstavn ici bili A. Nim· neke strane, jer imaj u u vidu i cinioce djen ih obaveza i slo pruf., priliku M-
crnag u Ruskoj partiji. Americk i majs-
tor razradia je i shemu otvaranja koja covie (1 886-1 935). R. Reti (1 889- o kojima se ranije malo vadilo racuna . lome da vef pri sled~em potezu 5tHlri
1929). S. Torl akover (1887-1 954). P. Takvi cinioci, u ni zu drugih, su: mo· Citav plan da lj e borbe.
je docnije nazvana Kcmb ri di-springs
gu~ n os t prelaska u bolju za vrsnicu, kralko, ovaj potn uprllvo pred-
varijantom daminog gambita. Romanovsk i (1 892- 1963).
Nim covic je tvorac originalnog osvajanje uporUta 18 figure u centru, stavl ja onu karak lerislitnu grdku u
Eva primera slralegije Pilsberija
24 25
otva ranju koju ja naz iva m ncp rirod nim postav ljcn Icmelj Ilovog vai nog pog-
je da prikliern o kako se postepeno "Sadasnje ucenje 0 ot varanj ima,
naru$a vanjcm ra vnotefc." lavlja u teorij i o!varanja.
slvara la leorija olva ranja , ka ko se po svoj prilici d ov e~e do potp une ob-
U pozici ji na dijagramu Al jchi n Prcma slnra tanj u mnogih teoreti-
boga til o po2.l1ava nj e otva ranja, kako nove isloe nj ackih tab ija, ali 5 tom raz-
jc po,' ukao vcama jak polez 4. Sfd2! cara Tarascve sko le, ci lj olva ranja
jc najzad. stvorena ogromna ob las! likom sio su drev ne tabije pri mcnji·
i brzo je slekao nadmDt nu poz iciju. sastoj i se u tome da se figu re poslavc !ahovskih znanja koju nal iva mo teo- va ne 1I igri bcz pravog povoda i bex
Da bi sc bolie shvatilo sta je u Alje- na pogodna polja i da se, os tvaru j u~i vere u njihovu valjanosl. dok ~e "aj-
rij om otvaranja .
hinovim rukam~ bilo konkrelno-tak- brzi razvoj, ovl ada cen trom. Sma lralo
Ako su jos u vreme Em . Laskera i nov ije tabije bili rez ull al golemi h
ticko otvaranje, pogledajmo ovu pOli- se da jc ti me otvaranjc zav rseno i lu H. R. K.pab lanke svelski Sa mpioni iskll~tava i specijalnih ist raiivanja."-
ciju iz nj egove pa rtije sa Eveom (re- se prckid alo prollcavanjc teorelski h mogli da prona laske u otva ranjima To je jos krajem proslog veka zapisao
vansni met (937) . va rij anala. Naslavak igre vodio je u smalraju la drugorazrednu stva r, v~ M. Gonjaj ev. I danas - njegove reCi
nov u sirok u oblast - srediS nji cu. A. Alj ehin i naroeito M. Botvin ik Sf obistinjuju .
Pocclkom Iridcsetih god ina Bol- pokazali su da Sf bel ce!ishod nog Pri odlicl1om poz nava nju teh ni ke
vinik poeinje da ll a sasvim nov nac in pripremanj a otva ranj a ne moze raeu- igrc. sio jc pos talo svojstvo mnogi h,
pril az i ot varanju, i eze~ i da v e~ u na ti ne sarno na sporlski v e~ ni na greska ueinjena u otvaranju mote bili
poee tnim potez ima slvori neophodnc slvaralac ki uspeh. kobna za ishod citave parlije. Eto
pred uslove 2.a uspesnu borbu U sredis- Moze se sasvim odredjeno zak- za~ t o se danas sistcmalski , naueno,
njici. Njegove analize sistema ot varanja Ijucili da danas - u vreme velike raspro- iwcavaju Sa hovska otvaranja.
obuhva lale su mnogo nared nih poteza. siranj enosli sahovs kih znanj a. sve v ~eg
Bolvinik je uspca da prak licno 'znacaja lcoretskih pronalaza ka j stu-
dokaie da otvaranje nip osto nije kruta dij a, ca k i, najzad, slva ranj a u nov im VE t BE
shema razvoja. Evo sla je on 0 lome uslovima svojevrsni h " tabi ja" u olva-
Na prvi pogled poloiaj belog jc pisao: ranj ima (recimo, Cigorinova va rij an ta Sr. 7. An aliziraj le poziciju koja
odli ca n. Poste povl acenja lovca sa " I aravno, sustina saha se ne is· je naslal a u partiji ~\. Eve - A. AI)e-
Spanske partij e) - nijeda n Sa hisla ko-
polja c5 beli ~c razviti svoje lovce na crpljuje u poeelk u partij e. Osnovni hin posle 10... d4 !
ji teii usavrsavanju ne moze u tome Br. 8. Ka ko ~e nastaviti crni posle
b2 i e2 i vr si~c snaian prit isak na sadrlaj saha sastoji se u tome slo u uspcti bcz pripremljenog repert oara It. Sa4? U pad ij i jc odigr.no I t. be.
peSaka d5. komplikovanom originalnom tipu po· otvaranja. 51. je dalje moglo da sledi?
Medjutim, Aljchin , u skladu sa zici je kada, rek lo bi se, p om o~ i oema
svojim shva tanjcm probl ema olvaranja. ni 5 koje slrane, sahista mora da pro- SAVREME NI PRI NC IPI OTVARA NJ A
odm ah se upustio u konkrelnc takticke nadje ispravno resenj e.
kompl ikae ije (10 . . . d4!), rac unaju ~ i pri Dakl e. otvaranj e ni je loliko va i no? Kako smo ve~ rekli, u ral licitim potpuno st ran o lsi ina. vet i tada u
tom na okolnos t da je beli zaoslao u Takav zakljucak bio bi prenagljen. istorij skim epohama saddaj i karak ter mn ogim pllrtijama vuceni Sll potezi
razvoju. Otvaranje, po pra vi lu , ima vainu Sa hovskc igre mcnja li su Sf u skladu t. e4 i z. lim d4 (p on.kad posle pre-
Za teoriju sah ovskih olvaranja ad ul ogu ukotiko slui i kao prolog za prcd- sa sve dubljim razumevanj em saha. Ihod nog e3). ali samo rodi loga d.
prvorazrednog su zna caja dela sestag stavll kojoj jc ime srediSnji ca. Ono Ispoectka napreda k se pos tizao vcoma dama i lovd dobiju olvorene linije
svetskog Sampiona M. Botvioika. malo dop rinosi uspehu u borbi ako je sporo. Za mali korak nap red trebalo je sa kojih bi mogli da se uslreme na nc -
R,azradi otvaranja on je priSao kao plan igre U sredi snjici slabo povezan da prodju s l o l ~a. Medjutim, u pos- prijalcljskog kr.lj a. Kod siloviti h na-
naucnom radu koji zahteva brii ljiva sa otvara njem." lednjih 150 godina, kada je sah poslao pada. l1 a gubit kc pesa ka. cak i onih
proveravanja. analize, stvaralacka pro- Botvinikovo poz navanj e sah3 je veoma rasprostranjen i kada su se cent ralnih, nije se uopste gJed.alo.
uCavanja. originalno i duboko. On je slvaralac prosirili med jusobni kont akti sahista, Napadac iii je pos tizao s\'oj cilj, iii
Njegova glavna l3sluga je u tome i graditelj koji krci nove puleve u , laj je raz vil ak lekao mnogo brie. je gubio uslcd manjka materija la.
sio je proucio i sistematizovao mnoslvo otvaranjima. Njegove "novostj" su uvek ~ Najpre da se ukratko osvrnemo na Tome oeitom rasi panju sredstav8
pozicija koje, iako nastaju u razlici- orig-inalne i vi sc puta su zapanjivale razvoj shvafanj a 0 znacaju centra. za napad ucinio je kraj Filidor. Pd aci.
tim otvaranjima, ipak prufaju mogu~ Sa hovski svet. Sahistim a ranijc italijans ke skole koje 511 nip odaAt3va ii romant itari ita-
nost za adekvatno rdavanje. Time je Cilj ovog naseg kratkog pregleda (XVI i XVll vek) pojam een lra bio je lijanske skole, po::, tali su u nj~t vim
9.6 27
rukarna ubojito oru i jc. Fil idor jc raz- nosti i 0 pozicionim slabostima. Prj- drukcije od gtavnog apostola Stajni· IIcno shva tanje tgraca koji tma sme.
via uccnje 0 peSaekorn ccntru, 0 pcsae- mere lakvih slab os ti predstavlj aju covog ucenja - Tarasa. Ka rak teri, ti"· losti da pretpostavi da beli cak i Idi-
korn lancll koji se pO planll i neum itno slab ljcnja pesacki h form ac ij <l : napred na jc sledeta Cigor inova prirn edba iz otski m, prerna Tarasevom izrazu, po-
pomiee nap red uz pod rsku drugoraz- pomereni pesaci u poziciji rokad e koji 190 1. god inc u komenta ru partij e PiI- lezom 7. a3 dobi ja bolju Igru nego sa
rcdn ih Sahovskih aktera - figura. pos taju me ta za napad. zati m polja sheri - Blck bern . 7. Sd6+ gdc je gotovo neizbefan na.
Sl edeta istori jska epoha - vee sa ispred izolovan ih pesaka. Posle t. e4 c5 2. Sf3 Se6 3. Se3 stavak 7. .. Ke7 B. Lf4 e5 9. Sf5+
brii lj ivijirn odnosom prcma 'pesaci· Stajn icu prip ada C<lst i za razradu e6 4. d4 cd 5. S : d4 Sf6 6. Sdb5 Lb4 t(fB to. Lg5 d5 I L ed L : f5 itd."
rn a - vratila je figura ma nj ihov prvens t· mnogih drugi h teorelskih problema, beli je odigrao 7. a3. Cit ira mo pri mcdb u Cigar in je ustaj ao prot iv Sta jni-
vcni tnaeaj . U partijama iz tog vremena ukl jucuj uei i pitanja skop cana sa zau· ru skog sampiona : covog j osobito Tarasevog dogmati zma,
opet su oiiveli na padi fi gurama na zimanjern otvorenih linija, v c~ o m pokre- priznajuei istovremeno ogro man oma-
protivnickog kralja, ali u odnosu na t1j ivoseu figura, p redno s~ u lovackog para . caj najva f nijih Stajnl eovlh pos tavki.
razvoj shva tanja 0 vainosti cen tra Pridajuei izuze tan znacaj ul ozi Diskusija Stajnic - Cigo rin bila
uci njeno je rela tivno malo. odb ranc, Stajni c je pos tavio prin cipe je izuzetn o vaian dogadj aj za razradu
Za svoje vremc prav il no rescnje motivis3 nog napada , koji se moi e, sahovske teori je. Mnago godi na doc.
ovoga problema otkrio je Morli. Os· i mora se. povesti cim se slekne kakvo nije Em. Lasker je isp ravno ist icao da
nova citave nj egove slrategije otva ranja bilo poziciol1o preim ues tvo. na primer iz radova Sta jnica i Cigorina lreba
sastoja la se u koncent racij i pcsa ka i karl je protivn ik zaostao 1I razvoj u iii preuzeti sve sto je vredno, kako bi
fig ura u cent ru, koju je os tvar ivao u kad se II nj egovom taboru pojave neke se stvori o sti l budu~nos ti.
najkraeem roku, vodeti raeu na 0 sva · slabosti. U skladu s tim principima · Upravo to su i uradi li Aljehin I
kom tempu. Stajnic je orga ni zovao svoju igru. On " Povodom ovog poteza doktor Ta· Botvi nik.
Ideja da se brzo razviju figure. je briilj ivo pri premao napa d postepeno ras u zbirci svojih 300 pa rt ija ovako Tako su izg ledalc pojcdine elape
koja je bil a poznata jos i ranij e, postala "raskli mavajuci" P OZ IC IJ U protiv ni ka . rasudjuj e: vee ka d je beli igrao skaka- razvoja istral ivaCkog ra da u otvara-
je za Morf ija, zah va ljujuCi njcnoj dos· "Aku mu li ranje sitni h prednosti ima cern Ila b5, on je njime morao da ti Sa h nj ima i postupnog menjanja pogleda u
lednoj primeni, osnovni princip igre. za rezuJt at veli ko preim uestvo" - isti- na d6. Potezom a3 on gubi najmanjc ovoj oblas ti b hovskih m anja . Tome
Cilj prema kome su usmerenc sve snage eao je Stajn ic. tri tcm pa. Sam po sebi potez a2- a3 treba jos doda ti da se istrafi vaHi
koje kreeu u boj u pocetku nije proti v· OV<l kva igra nametala je manevri- svoj om n i s tav n os~ L1 = I (izgubljenom) rad u oblasti otvaranja neprekidn o oba v-
nikov kralj, ve~ cent a r. sallja j pregru pisavanja figura. Eto tempu . Za tim izmena skaka ca b5 (a Ija i dan·dan as. ta ko ito se prod ublj uju
Ostvaruju6 takvom igrom, 11 5' za sto jc Stajn ic vi se voleo za tvorene nc skakaca c3) koji je izvco lri poteza i usav rsavaju ustaljene predstave i
redsredjenom na odredjeni cilj \ pred· pozicije sa usporenim tern porn igre, za lovea koj i je izveo jedan potez= ocene.
nost u razvoju. Morri je otva rao lin ije. koje su ornogucava le ova kva prestro- = 2 tempa. Prema tome, beli je iz- Evo osnovn ih ci nilaca koji odre·
jaCao dej stvo svojih fi gu ra i brzo po· javanja . gu bio tri tempa . Pa ipak, dodaj e Taras. djuju te ocene:
stizao pobedu. Pri tome se ispostav ilo da 1I ovak- ova varijant a, bez obzi ra na nienc ne· a) jacina figura , njihov broj i
Morfij eve partij e su jasno pokazale voj mancva rskoj borbi opsti pr mclpl dosta tkc, mnogo puta se sre fal; u tur· kva lit,,!;
znacaj harmonicne akcije figu ra. oCig- Morfij a. koj i su u sus tini bili i$pra vni, nirskirn part/jama. b) pok reUjivos t figura . pros tor kG-
ledno su demons tri ra le onu z a c udjuju ~ u nernaj u ni izb liza onaj zllacaj koji Po svoj pril ici, od nje sc nc odu· jim one vlada ju;
sna gu koja se radj a iz pravilno organ i- irnaj u u olvoren im igrama . Gubi tak staje - zaklj uclIjc Cigorin - iz medj u os- c) vreme kOj e je ntophod no da se
zovanog sadejstva figura . temp a. na primer. ovde nij e od presud- tal og i zbog toga i to ne mogu da se ova iii ona figura ak tivno ukljuci u
Dalji razvoj sa hovskih ideja pove· nog znacaja. shvate mudrijaske meditacije pos tova- borbu na odredjenom sektoru !ahovske
zan je sa imenima Stajnica j Cigorina. Cigorin je sislern alizovao mnogo- nog doktora 0 izgublj enim tempovima tab le.
brojlle pozicije u otva ranju u kojima i nj egovoj ar itmeti ci. J er je croi, ig. Veoma valan cin/l ac koji se nikako
Stajni c je postavio niz op stih
raju~ i lovcem na b4 i uzlmajut i skakaca ne sme ispustiti iz vida je uzaj amno
principa koji predstavljaju osnovu se gu bitak tempa nadoknadjuje drugim
bitnim pogadnost ima. na c3, vukao dva potcza a ne jedan. dejstvo figura i poloiaj kratja.
savremenog shva tanja sa hovske igre.
U vez i s t im treba islaei da je OzbilJan i osnovni razlog sto se Evo kako Em. Lasker u svom .. Ud!
On je razradi o postav ke 0 jak im i
sam pojam "tempo" Cigorin tumacio danas ces~e igra pot.. a2-a3 je - benik u Sa hovske igre" obrazlaf.e ove
slabim tackarna, 0 pozicionoj pred-
28
najvalnije pos tavke stra tegijc olva- 5. Nastoja li da se ovlada cen lrom. g6 4. L: 17+ K : 17 5. 5g5+ KI6 Br. 12 .• 4 e5 2. 511 16 3. 5: e5
ranja. Zauzimali cen lar pesacima, figuram a 6. D13+ K: g5 7. d4+ l<.h4 8. Dh3.# Ie 4. Dh5+ Ke7 5. D : 05 + Kf7
"Vrednost sk upa figura I1C prcdsiav- vrsit i pritisak na centra lna POl jH. nr. 10. I. e4 e5 2. Le4 516 3. d4 6. Le4 + d5 7. L : d5+ Kg6 8. h4 h6
lja zbir vrednosli sv ih tih rigura uzctih Evo sta je povodom toga pisao 5 : e4 4. de <6 5. 5c2 5: f2 6. 0-0 9. L : b7 L : b7 10. DI5.#
pojedinacno, pos to sc pri svakoj pro- '/e lemajstor A. Nimcov ic: "Pesllci su 5: dl 7. L : 17+ Ke7 8. Lg5.# Dr. 13. I. 04 e5 2. SI3 D163. Lc4
ceni mora uzefi U obz ir momcnat ko- IlHjpogodniji za obrazovanje centra , Br. I I. I. e3 c5 2. DI3 d5 3. 5e3 Dg64. d4 D: g25. Tgl Dh3 6. L: 17+
ordinirane igre tih figurn . Samim tim. jer Sll najstabilniji ; a li i fi gure slllcstcne 04 4. Dl" Ld6. Beli pred. je. Ke7 7. Tg3. erni predaje.
ne moze sc uzcli da je ncka figura u u ccntru u mnogirn slucajevima mogu
ravnoteii sa islovclnom figurom pro- u potpunosti da zamene pesake. Umcsto
livnika ako se pri 10m ncmaju u vidu za p o~e dallja ccn tra, isti ci lj moze se
KOB NA TACKA F7
konlurc protivnikovc igre." pos t i6 i pritiskom figura na cenl ral na
Govon~c!i 0 znacaju proslora (t crena) polja ." Vet:! Yam je poznato da su na poeet - objedinju ju. No. odrnah da kaierro
na tab li. Em. Lasker islicc: !t ••• Vaino 6. Paziti da se u svom taboru ne ku partije polja f7 i f2 najosell jivija. da sa vremena praksa sa sve v~cm tnt-
jc nc sarno da sc osvoji maleri j:11, bila stvore slalne pesacke slabos li i lruditi budu~i da ih brane sarno kraljevi. noStu otkriva uslovnost ovakve podelc~,
to fi gura iii pesak , vec i osvajanje se da se takva slab ljenja izazovu u Stoga je laka shvalljivo sto sc u mno· Mnoga otva ranja kao da se :-.pajaju i
proslora na koji protivnik netc moci poziciji protivnik a. gi m sistern ima otva ranja borhene ope· katkad dovodc do slicnih iii cak i do
da prodre bez maler ijalni h ~ubitaka. 7. Ie zanositi sc prcvremenim na- racije vode upravo ako tih osetljivih potpuno islo\'etnih pozicija,
Sio veci proslor osvoji jcdna slrana , padima - pre nego sto sc zavrsi raz· zona. Druga napomena t icc se metoda
to je manja pokretljivosl protivnika. voj. cak i kada sc ovakv im napadirna Napad na tacku f7 odnosno f2 izucavanja varijanata , kojih u veilkom
a samim tim je manji i izbor poteza moie p os ti ~ i ma terijalna prernoc. narocito je karaktcristi can za otvorene. broju ima svako otvaranje. Jedan dlO
kojima on moie da preli iii da se brani ." 8. Ie zaboravili da jc i kad kr il· igre, cijirn proucava njem i alpoei- tih varijanata na~i ~e se i U ovo; knjizi.
Ograniciccmo se na tih nekoliko nog razvoja !igu ra (fij ank('t iranjc la- njemo ovaj mali kurs strat egije otvara- Treba Ii , mafda , svc te \ arij ante nat.-
napomcna. Nastojali smo da objas- vaca) glavni pravac njih ovog dejslva - nj a. Ali prc nego sto pristupimo raz - citi n3pamel. zapamtiti ih kao labllcu
nimo proces stvaran ja principa strate- ccntralna polja. matranju raznih varijanala U olvaranju. mnofenja?
gijc otvaranja. Evo onih na jvazniji h. 9. Pazl jivo pralili sta smera pro- moraju se dati dye vainc uvodne na- Da hi se lakSc shvatio ovaj pc
cija je ispravnost dokazana kroz vi- tivnik. Prcduzimati potrebnc mere za pomene. blem, najp re ~emo objasniti sta ~ u
segod isnju praksu provera i anal iza. otktanjanje nj.govih pr.lllji, od nosno Kao prvo. lreba da objasnimo tor· to varijante. oh 'aranja , da Ii su one
Zap r a v i I n u i g r U u 0 t- za iskariscavanje gresa ka. min "otvorenc igre" i da se ukratko obavezne (za igraca) i apsolutno jedine?
v a ran j u pre k 0 j e p o l reb- Na ravno, ovo nij e ncki obavClni osvrnemo oa principe dana snje klasifi- Sahovska borba krije u sebi ne-
no: zakoni k. ovo Sll sa rno orijenliri, ito. kacije otvaranja . brojeno mnostvo razlicitih mogu~n05ti.
1. Slarati da se fi gu re brzo razviju kao sto praksa pol vrdjuje, sigurni Teorija deli sva otvaranja na tri Varijante su . po pravilu. sarno primemi
i poslave na pogodna i vazn a mcsta i, orijentiri u burnom moru sa hovskih grupe - otvaren3. poluolvorena i za- nastavci. koji su \'~ provereni u prak-
po mogucs tvu. omciati prollvnika da bitaka . U dalj em izlaganju bi~e ob· tvorena. U pn"u grupu spa daju sva si. Dn Ii to znati da se u datej paziciji
ucini to islo. jas njeno na konkrelnirn prirnerima ka - otvaranja u kOjima na potez l. c4 crni I1 C moze nastavit i i na neki drugi
2. Vu~i u olvaranju sto manje ko se primeojuju ti opsti princi pi. odgovara 1. .. e5. Poluotvorena - to takodje potpuno prih \13tljiv nacin? ~a ·
poleza pe~acirna, tj . igrali uglavnom su otvaranja u kojima na I. e4 crni ne ravno da ne znaci.
£igurama. odgovara 1. . . e5 vcc vuce bilo koji Bubanje varijanata otvaranja I.e
3. Izbegavali ponovno igranje jed-
VEtBE drugi potcz. I. najzad, za tvorena ot- sa rno da je neceli shodno ve~ mote
nom islom figurom , ukoliko to nijc U slede~ih pet parlija jedon od varanja. Ij. zatvorene igrc - to su cak j da skodi sahisli , da sput a nje-
povezano sa konkrclno-Iaktickim raz- prolivnika pravio je grube greske u sistemi razvoja sa prvirn potezorn d4, gove stvara lacke sposobnosti. Evo qa
lozimau (prema Aljchinovom izrazu). od nosu oa principe strategije otva- e4, 513, 14, b4. o tome kafe bivsi svetski Jampion Em.
ranja . Us lanovi tc kakvo su to gr~ske Preko naseg kursa upoz na(!em o Lasker:
4. Pri ostvarivanju plana ra zvoja igraci u ~ inili i pronadjite pravllne
ne igrati ncko risne poteze; zauzima li karakt eristi~ne s pecifi~nosti kako per "Umesnost u igrnnju saha s,·akako
nastavkc.
otvorene linije. Hr. 9. l. e4 d6 2. Lc4 517 3. 513 jedinih otvaranja tako j grupa koje ill da ne treba da ::.e svodi sarno 11:1 pam·
30 31
tenje, jed nostavno stoga sto pam~enje se maze prlmenit! U sv im !ivotn im pozna to, ana!izirao je jOs Dj oakino 9. d5
varijanata nije ad presu dnog znaeaja . okolnostima ." Greko.
Pamtenje je slivise dragoceno orutje Na izgled prirodan patez 9. be
Poslc ovi h napomena krenu~emo 7. , .5: e4
slab je zbog 9 . .. d51 Ako sad. be li
da bi se trosilo oa sitnicc .. . na putovanje po beskrajnolll okc.:a llu Pribvata izazoy. Zaslu i llje da sc odstupi loveem . erni ~c rokirati i
Treba utuv iti u glavu ne zakl jucke shema i varijanata otvarOlnj.a. izuc i i varijanla 7... 0-0 8. c5 Se4 sac ~v~~e vi sa k peSaka. Zbog toga je
nego metode. .Metod je elastican, 011 9. 0-0 S : c3 10. be d5! Drugi nasl.lvei StaJnJc u traienju istine ispitivao
sadrfc mn os lvo skrivcnih opasnos ti na slavak sa irtvom figure - 10. La3.
za ernog.
U partij; nj egovog IO cCa za prvenstvo
ITALIJANSKA PARTlJA B. 0-0
svcta sa Em. Laskcrom (1894) igrano
je to ... de II. Tel LeG! (eu veni laske.
1. e4 05. 2. 5f3 5c6 3. Le4 LeS D~ nase ka zivanje 0 polju f7 nije
rovs ki "zdrav razum u sa hu"; opasnije
nesto ap straktno. dokazu je varijanta bi bilo II ... fS 12. 5d2 Kf7 13. 5: e4)
S... Lb6 6. de 5: e4 7. DdS i erni 12. T: e4 DdS 13. De2 0-0-0 14.
nema za dovolj ava juce odbra llc. Se5 The8 i erni ima pe!aka vi se uz
6. ed odlicnu poziciju .
Obra tite paznju na nas tavak G. 05.
9. . . U 61
5vako povl acenj e skakaca sa pol jo f6
u toj poziciji bil o hi ncpovoljn o za Najsigu rniji plan odbranc. ernl
crnog; ali on maze da uzvrati encrgic- brzo rokira, ucvr.stuje f7 i osigurava se
nom akc ijom u centru - 6 . .. d5. Na Paz ljivo analiziranje ave kriticne od pret nji po vcrtikali "cu.
primer: 7. ef de4 B. fg TgB 9. LgS f6 poz ieijc moze hili od vel ike koris ti Do velikih z.pleta vodi 9 ...505
Beli lovae je uzeo na "isa" polj e to. De2+ De7 II. L: f6 0 : e2+ 12. za usavr sa vanje igraca. Takvc ana lize to. be 5 : e4 II. Dd'i fS! (ideja Em. Las.
f7. a crni - f2. Varijante ovog otva- K : e2 d3+ 13. Kd I Lg4 sa aktivnom pomoci cc vam da bolje shvaliie znacaj ker. - odstupanje II. .. 5ed6 bilo bi
ranja nOlvodjene su jos u spisima ita- brzog razvoja u samom poee tku borbe. za crnog veoma opasno) 12. 0: c4 dG
pozicijom ernog. fii, 7. LbS 5e4 B.
B. . . L: e3 13. 5d4 0-0 14. 13 SeS (no 14... 5f6
lijanskih maj stora XV i XVf veka. ed Lb6 9. 5e3 0-0 to. Le3 f6 11. ef
Otuds je do§aa i naziv olvaranja. U Grekovo vremc ovde je glavn i dob ro je IS. LgS) IS. Tel KhB (na 15 . . .
5 : c3 12. be 0 : f6 t3. Db3 5e7 i ern i
nastavak bio uzimanje skakacem na TeB sled i 16. La3) 16. La3 b6 17. 5c6
ne stoji slabije.
e3 - B• •. 5 : e3 9. be i sa da erni treba LaG lB. Dd4 DgS. Tako je tekla partija
A 6 ... Lb4+
da res i jedan od "veci tih" sahovskih Romanov - Kotikov (dopi sni turnir
Crni mora da dej st vuj e energicno.
problema - uzct i ii i ne uzcti? I963- t964). Sledilo je t9. L: e5 de
4. c3 Vetike t dk~e s tvorilo bi povlocen je
Jos je Greko pronnsao dOl pos le 20. DeS i be l i ima prednost. Umesto
Beli nastoj i da brzo obrazuje pe- lovea na b5 iii e7 - na primer: 5 . . _
9 .. . L : e3 to. Db3! L: a l? odl ucuje 19 . .. de, jace je 19.. . be. Zaslu!lIj'
Sacki eentar i da se, potisnuv si erne Lb6 7. dS (razmis lite zasto beti pomera
napad na pol je f7-11. L : f7 + KlB p.znju i preporuceno je od V. Panova i
figure, ustremi na polje f7. Tokom bas ovog pesaka i tako odust.je od
t2. LgS 5e7 13. 5eSI L: d4 t4. Lg61 J. Estrina (u knjizi "Teeaj otvaranjaU ,
nekotiko s tolC<!a taj plan napada pred· poteza 7. o5?) 7 . .. 5e7 (na 7 ... 5a5
dS IS. Df3+ US 16. L: fS L : 05 17. 1973) lB. . . Df6; n. primer: 19. 0 : f6
stavljaa je strasno orutje u rukama sledi B. Ld3 eS 9. d61 i damino krilo
Lc6+ it d. T : f6 20. Te7 Le4 uz obostrane lanse.
igraca koji je vodio bele figure, i tek crnog je Ilzakovano". 8 ... c5 bil o je
u XIX veku opsti napredak u upoz- neophodno zbog pretnje b2-b4) B. Mcdjutim. crni mole da ne uzme to. Tel 5e7
navanju olvaranja otkria je metod 05 Sg4 9. d61 ed (pronadjite kako heli tapa na al. Oprezniji Grekovi poiomci Nije nn odmet da se ispita I dl -
solidne odbrane crnog. treba da igra posle 9 .. . L : f2 + iii 9 . .. pronas li su var ij anlu 10. _ .dS II. rektno 10... 0-0 II. T : e4 (II. de?
4. . . 5f6 S : (2) to. ed 5c6 t I. LgS sa ocitom L: dS 0-0. Ali i u tom slueajll beli 5 d6) t I. . . Se7 i zatim 12. d6 ed 13.
Upravo ovaj polez, kojim se pri- prednoscu. stice prednos t posle 12. L : f7 + T : 17 o : d6 5f5 14. DdS 5e7 sa podjedn.kim
prema protivudar u centru, postao je 7. 5c3 t3. 5gS LeG l t4 . 0 : e31 (a ne t4. 5: eG mogutnostima.
najvafniji beoeug u odbrani ernog. Ovaj smeli potez kojim beli idvuje zbog 14 ... 5: d4, dok bi na 14. 0 : eG II. T : e4 d6 12. LgS L : g5 13.
S. d4 ed eentralnog pdaka e4, kao sto yam je erni odgevorio 14. , .Dd7), S: gS 0-0
32 2 ~; 1309
--------------------------
Je nas lavio 21. f4 5f6 22. Te7. II . sla
Sada se crnl mora osigur8ti od
.e crnl odgovorio 22 .. . TeBI
nep rija teljskih pesaka u centru.
Dakle, 'direktan juris belog ne
Postoje dva tipicna nacina igre u
uspeva. To je uopste karakte risticno
ova kvim pozici jama: susretni proti-
za sve sisteme otvaranja - ukoli ko se
vudar u centru - B. .. d5, iii lIkla-
crnl promi~ljeno i tacno branl I orga-
njanje jednog cen tralnog pesaka - B. . •
nizuje proti vigru. Nego, u glavnoj
S : e4. Pogleda jmo obe mogucnosti.
var ij an ti Italijanske partije beli posle
I. S.. . dS 9. ed 5: dS 10. Db3
6. . . Lb4+ ne mora da igra u gamb il·
(na to. 0-0 erni bi lakodje odma h
Crni ima pe.sa ka vi se. ali je nd to nom s tilu 7. 5e3. Pogledajmo sa d op·
rok irao) to . .. 5ee7 I I. 0-0 0-0 12. 4.. .5f6 5. Se3 d6 6. Lg5
.zaostao u razvoju i to daje bel am rcwiji nastavak 7_ Ld2.
Tfel 05. Na jbo lj e resenj •. erni se uc' Na 6. Le3 erni. ima vise posve
neku kompenzaciju. Verovntno sc tesko vrscuje u centru, nlegov skakac oa d5 zadovol javajutih odgovora - 6 ... Lb6.
mote l1at i neki ad jacih Sahista koj i zauzeo je klju ~n o polje Ispred izo lo· 6. . .Lb4 . Preporucujemo da se ohrati
ovde ne bi patel eo da oseli "p rekrasne vanog pesa ka d4. Ovakva polja su posebna paznja nn potez 6 ... 0-0,
cari" napada. Medjutim. svi dosadasnji podesna zbog toga sto se fi gu ra koja kajim sc dopusta stvaranje IIdvojenih
poku saji da sc taj napad ucini cfikas- je na njima smestena ne moze napadat i peSa ka posle 7. L : c5 dc. To je bto
nim nisu urodili plodom. j\\oida te . peSakom . U dalj em loku igre be li ~e tip iean metod igre. Posle 7. . . de crn i
neko ad vas u tome uspcti... Beli sad dovesti svog skakaca na e5 iii na e4. ima potpun u kontrolu nad centralnim
male da igra 14. S: h7. ali mu to ne a crni mole da ponud i izmenu dama poljem d4.
daje vi se od remija, kako posle 14 . . . putem Db6. Sanse Sll priblitno jednake. 6. . . Le6 (najjednostavnije res.enje.
US 15. T: e7 D : e7 16. 5 : fS T : fS. II. S.. .5 : .4 9. 5 : e4 jer je i u ovom slucaju udvajanje pwka
tako ni posle ri skantnijcg 14 . .. K : h7 7 .. . L : d2+ Za~to ovde ne uzeti peSaka na posle 7. L: e6 fe povoljno Ul crnag)
15. Dh5+ KgS 16. Th4 f5 17. Dh7+ Va lja ispitali va rij ant u 7. . .5 : e ~ f7-9. L: f7 + i posle 9. . . K : f7 10. 7. 5dS L : d5 S. L : dS h6. Izgledi obeju
Kf7 IS. Th6. S. L: b4 5 : b4 9. L: f7+ (p.ljb. na S : e4 Ii si ti crnog rokade? Odgavor je strana su priblifno jednaki.
Preporucujemo citaocima ne sa rno l a~ku f7; s lab ije je 9. Db3 d51 to. jednostavan: sa 10... TeB crni bi stckao Razume sc , ovde 5JT10 naveli sarno
da provere varijanlc koje su navedenc D : b4 de I I. 0-0 DdS) 9... K : f7 ocitu prednost. manj i deo varijanata koje obuhvata
u knjizi vc!! da i sam i krenu u ispiti - 10. Db3+ d5 I I. 5 e5+ KeG (kr. lj 9.. . dS to. De2! 0-0 II. 0-0-0 teorij a It ali ja nske partije. Ali ono ;10
vanje raz licitih nastavaka u napadu i mora da se otisne na opasan put , jer ako Lg4 smo prikaza li bite dovoljno da se stekne
odbrani. Recimo, jos im3 mnogo ne· bi odstupio na eB, to bi znacil o da os- Razmislite: da Ii je za crnog ovde prcdstava 0 karakteru barbe u tom
jasnog u varijanti 13... h6 (umesto taje u centru gde c!e postati meta za dob ro I I. .. TeS? otvaranju i a moguc.nostima jedne i
13 ... 0-0) 14. Lb5+ (iii 14 . De2 hg n.pad bez proti vigrc) 12. D : b4 e5 13. 12. h3 L : f3 13. gf de 14 . D : e4 druge strane. Bice veorna korisno akose
15. Tel Le6 16. de f6) 14 .. . Ld7 (14 . .. Da3 cd 14 . Sf3 sa malom prcdnoscu Dh4 15. Kb I. potrudite da shvatite koj i apst i prin'
05 15. 5 : f71 K : f7 16. Df3+ sa opasnim belog. Umcsto 12 ... c5 zasluillje painju Pozicija belog je povoljnija. On cip i strat eg ije otvaranja dolau do
napadom; umes lo 15. 5: f71 lose je 12 .. . DfB, sto iznudjujc izmenu dama. mote da zauzmc liniju "gU, njegov izo- izraza u ovde prikazanim varijantama.
15. de? zbog 15 ... 0-0) 15. De2 L : b5 S. 5: d2 lovani peSak u pogodnom trenu tku
16. D: b5+ Dd7 (posle 16 . . . KfS krenu~e naprcd. njegov skakac u centru VEt.BE
usled ito bi 17 Tael) 17. De2 KfS. Ima aktivan polofaj.
Beli je sad prinudjen da Ide l1a sve Pronadjile ucinjene grdke u sit-
d~jm "skoi skim'· primer-ima N"apBite
iii ni sla. jer ako igra IS. 5f3. sledi sami opaske liZ ove kratke partije.
jednoslavno IS. .. 5: d5. Zhog loga B Br. 14. I. e'l e5 2. 5f3 505 3. Lc4
u partiji Barcai - PortiS (1969) igrano 4. d3 LeS 4. e3 d6 5. d4 ed 6. ed Lb4+ 7.
je IS. 5: f7 K: f7 19. Tet. Tesko da Kfl Ld7 S. Db3 LaS 9. L:f7+KfS 10.
Ovaj mirni plan razvoja takodje L : gS T : gS It. 5gS DeS 12. 5 : h7+
napad moie da uspe pos!e 19.. .5g81 ne .adaje crnome vete brige. Igra Ke7 13. LgS. # .
20. TeG KfS. U pomen utoj parl iji beli maze teei ovako: Br. 15. t. d e5 2. 513 Sc6 3. Lc4
34 2' S5
c5 4. c3 SI6 S. d4 ed 6. cd Lb4+ 7. Br. 16. I. c4 cS 2. 513 Sc6 3. Le4
Sc3 S : e4 B. 0-0 S : c3 9. be Lc7 10. LeS 4. d3 d6 S. 0-0 SI6 6. Lg5 h6 7. ~PA NSKE MUKE
dS SaS II. d6 L : d6 12. Tel+ Lc7 13. Lh4 gS B. Lg3 h5 9. S:g5 h4 10. S:17 hg
LgS 16 14 . L : 16 gl IS. So5 h5 16. Dd3 II. S:dB Lg4 12. Dd2 Sd4 13. Se3 S13+ Spa nska partija primcnjuje sc vee 4... S16
Th6 17. DdS. Crni predaje. 14. gl L:13. Bcli predaje. vi se s t o l e~a. Shemc otvaranja I1 spnnski h Reklo bi se da se nastupanje belog
muka", kako jc pre rnnogo godina ve· u centru maze esujetiti potezom Df6.
lemajstor 5. Tartakaver duhovito nBZ· }\li. vet sma napominjali da suvi Jc
BORBA ZA CENTAR
vao ova za crnag teska otva ranjc, raz- rani razvoj dame maze biti opravdan u
• radjene su temeljito i svestrano. Iz relativna malom broju slucajeva. posta
CcntaT, centar." Kako se ta ree brzo prcbaciti na bi lo kojc krilo, I
veli kog broja razlicilib sis tema vodjenja dama kao najja~ figura lako postaje
testa cuje U sahovskim analizama i ra di nap ada i raeii odbranc.
napada i organ izavanja protivigre mi meta napada slabijih protivn ikovih
komenlarim a. Govorilo se 0 ecn lTu i Praksa pakazuje dB , liZ ostale jed·
terno izdvaj1ti i razmolriti neke najka- figura (p o,le 4... D16 beli ipak vuee
kada sma utvrdj iva li principe strate· nake uslave strana kaja zauzme cen lar raktcris ti cnije. 5. d4!. na primer: 5 . . .ed 6. e5 D~
gije U otvaranju . kao i u nascm raz- i njime zavlada stire odredlenu pozi·
7. cd Lb4+ ; ako (7 ...S : d4 8. S: d4
matranju ltalijanske partijc. Pa, zasto cionu pred nasl. Eto zaslo se u svi m
A Db6 i sada \J povoJjan zaptet za bclcg
je borba za cen tar vec na poeetku par- olvaranjima taka upa dljivo n a m e~ e
vodi 9. Dg4 KIB 10. Lc3 iii 9. e6 L : d4
tije tako presu dno vazna? problem centra i zaslo !:e vodi barba 3... Lo5 10. ed+ L: d7 II. L: d7+ K: d1
Podjimo jzda leka. Na praznoj tabli za ov ladavanje centrom. J edna od
12. Le3 c5 13. Sd2 Sf6 , napadom za
stavite skakaca na polje 11 I. Koliko takvih otvorenih partija u kojima je
frlvov.nog pesaka) B. Se3 d5 (nikako
polja on lute? Sarno dva! Slavite istog sve sto se dogadja povczano sa borbom ne B... D: g2 zbog 9. Tgl) 9. 0-0
skakaca na e4. Sada on vr si kruino za cen tar jesle Spanska partija , koja Sge7 10. Db3 L : c3 II. be. Beli je u
ga djanj e nap adajuc i osa m polja. A bas je dobila svoje ime po tome sla su jos prednosl i jer se llcvrstio u centru I
la mogu~no s t svake sahovske figure u XV i XVI veku neke njene va rijante im a aktivni lovacki par.
da drli pod svojom konlrolom manji ana liz irali spanski majslari Lusena S. d4 ed (na S. . . Lb6 dobro j.
iii veti broj polja na tabli slui i kao Lopez. 6. De2. i ako 6. . . cd. ,Iedi 7. 05) 6.
osnovni pokazalelj njene snage. I. e4 05 2. SI3 Sc6 3. LbS 05 Se4 (i ii 6 ...SdS 7. 0-0 0-0 B.
Primer sa skakacem je najuoe- cd Lb6 9. Lc4) 7. cd Lb4+ B. KII.
Jj iv iji, ali sJiena stva r se dogadja i sa Ovaj potez su igra li jOs majslori Na ovaj nacin beJi fcli da iskoristi
svakom drugom figurom pos tav ljenom XV I veka i on je patpuno u duhu tog snagu s,'og pe!ackog centra i nestabilan
na ivici tabl e i u centru. vremena: svoje napadacke tdnj e crni poloiaj crnih figura . Do izmena i
Naravno, moze se prigavoriti da usmerava na polje f2. izjednaeenja vodi B. Ld2 S: d2 9.
su to cis to teoretska ralmi sl;an;a. 4. c3 Sb : d2 0-0 10. 0-0 a6 II. La4 d6.
Sahovske figure ne dejstvuju na pralnoj I ovde ni sla ne da je 4. L : c6 de Od, lup.nje kraljem B. KI I je za emeg
tabli. Ima pOlicija u kojima je skakac S. S : 05 zbog S... L : 12+ 6. K: 12 mnago neprijatnije.
na hi mnogo vai niji ad skakaca na e4. Dd4 +. Bilo bi opasno 4. S : cS. jer bi B. •• a6 9. Ld3 d5 10. ed SI6 (to
Jeste, im a takvih pozieija. Ali to se beli u nastoja nju da osvoji pes.aka zaos- je najbolje, jer na 10... S: d6 beli
ddava u pasebnim, kankretnim akol· tao u razvoj u. U tom slucaju crn i nc odgovara sa II. dS!) II. de D : c7 12.
nostima, koje sarno potvrdjuju opsle Pretnja da se uzme central ni pe!ak Ireba da igra 4... L: 12+ . jer posle Sc3. Beli ima pdaka vi~, a pretnje
pravilo. Isla tako moze se navesli e5 zasad'je sarno prividna. Recima. aka S. K: 12 S : 05 6. d4 beli o,vaja een· crnog ne prcdstavljaju dovoljnu kern-
niz primera u koj ima je recimo, skromni beli po,le 3 ... a6 igra 4. L: c6 dc 5. tar. a zatim te izvrsiti i ve!tacku penzaciju zs materijaini gubitak.
pcsak jaei od lopa ... 5: e5, erni te lako uspostaviti materi· rokad u.
I jos jedna vazna okolnost. Svaka jalnu ravnoteiu putem 5 ... Dd4 . Ali Bel i Ima predno,l po,le 4. . .S : 05 B
figura koja zauzima polozaj u ecntru u daljaj igri prit isak belag na centar 5. d4. Siabe , Irane 4. S : 05 olkriva i
po pravilu aktivno dcjslvuje u svim stalno te se osetati i b a~ u tome i jeste smeli ispad 4. . . Dg5. Razmotrile sam i 3. .. S16
pravcima. Ona sc stag polo!aja maze smisao razvojnog plana u alvaranju. varijante koje nastaju u tom sJucaj u. T.kodj. slarinskl ,i,lern odbran.,
•38 31
Igrao 6. De2, a ne 6. Te l) S. de 5b7
9. Lc3 5g6 10. Od3. Pozlclja erneg
9. Se3 (dobro je I 9. e4) 9... 0-0.
je cv rsta. ali beli ima inicijativu.
Beli vr 5i prili sak na centa r. /llo·
e) 5. Lc3 Sg6 7. Dd2 Le7 S. 0-0
guono je sad 10. 5d4 LeS II. Le3 III
0-0 9. Tad I . Bel j vrSi vearna osetan
10. Te l , sto ernom islo olciava oslo·
pritisa k u cenlru.
badjajute pokretanje peSaka d7 .
VEtBE
c
Nadjite sa mi greske koje su nap-
ravi li igraci i zapisite svoje opaske uz
lakozvana varijan ta Rio de £ane iro. 3 ... d6 ove zada l ke za ve:!bu:
erni odgovara protivnapadom na pesaka Br. 17. I. el 05 2. 513 Sc6 3. LbS
Belf je pred raskrStem: mofe da Le5 4. c3 15 5. d4 fe 6. Sg5 Le7 7. de
04. 5:05 8. Se6. ern I predaje.
4. 0-0 5 : e4 bira izmedju neko liko nastavaka, a Br. 18. I. e4 e5 2. SI3 Sc6 3. LbS
Sada na 4... LeS dobro je 5. 5: 05 svaki mu pruza dobre izglede. Na 515 4. Q--{) S : 04 5. TellS 6. d3 Sd5 7.
5 : 05 6. d4 c6 7. de 5 : e4 8. Ld3. Na primer: L : c6 de S. T: e5+ KI7 9. LgS Od7
a) G. Le4 5 : d4 (p retilo je 7. SgS) 10. Te7+ L : e7 II. Se5+.
4. . . d6 bell Igra 5. d4 s pretnjom 6. dS. erni predaje.
5. d4 Le7 7. 5: d4 ed S. D : d4 SeG 9. De3 Le6 Br. 19. I. e4 05 2. 513 5c6 3. LbS d6 4.
Ot varanje vertikale .,e" dok se 10. SdS Le7 II. Ld 2 0-0 12. 0-0 505 d4 Ld7 5. Sc3 SIG 5. 0-0 Le7 7. Tel 0-0
kralj nalazi u eentru moze doneti ncu- 1.'3. Lb3. Ta ko je igra no u jednoj partij i S. L : c6 L : eG 9. de de 10. D : dS TI : dS
meea Em. Lasker - V. Slajnle (lS94), II. 5: 05 L : 04 12. 5: e4 5: 04 13.
godnosti: posle 5 ... ed dolazi 6. Tel Sd3 f5 14. f3 LeS+ 15. Kfl TfS 16. Ke2
dS (6 . . ,[5 7. 5: d4 , I ako 7... Lc5?, Reklo oi se: kardinalno re5e nje Poz icija belog je od li cna . Lb5 17. fe fe 18. SI4 gS 19. Sh3. erni
onda sledl 8. T: 04+) 7. 0: d4 I problema. Tvrdj ava u eentru - pesak b) G. de de 7. Lg5 h6 S. L : e6 be predaje.
ernom je otexa n razvoj. U slucaju e5 - sada je soli d no uc.vrStena. Ali
7. .. Le6, sledl 8. 505. ovaj potez ima i sus tinsku manu : sada
6. De2 (da se omog u~1 poslavljanje !'iU erne figure stesnjene. lova c f8 nema BORBA ZA CENTAR U SPANSI(OJ PART!J!
lopa na dl) 6. . .5d6 (beli bl doblo dovoljno opera tivnog prostora.
akllvnu p02lelju posle 6. . . dS 7. 5 : 05 Ovu je odbranu testo primenjivao Nastavljamo ra zmatranje osnovni h Ovu je odbranu detaljno fazfadlo
Ld7 8. L: eG. Veoma su interesa nlne i mnogo analizirao prvi svetsk i sam- sistema igre u Spanskoj partiji. Posto M. Cigorin . Sasvim opravdano ona
za samostalnu analizu varijante kojc pion V. Stajnie. pa se ona tako i zove- je, kao 5to vee: znamo, pret"j a da se zauzima tel no mes to medju svim sis-
naslaju posle 8. 5: d7 5 : d4. Teoreli· Stajnicov3 odbrana. osvoji pcsak e5 posle 3. Lb5 sa rno temima u Spanskoj partiji.
eari smatraju da erni u ovom slucaju 4. d4 Ld7 prividna, doslo se na ideju da ern i Do priblifno jed nake iere vod i
doblja Izjednacenu Igru) 7. L: c6 be PrE'.pustanje centra sa 4.. .ed 5. poti sne beJog lovea s polja b5 i da ujed no varijanta izmene 4. L : c6 de 5. 0-0
(erni ima slesnjenu igru posle 7 .. . 5 : d4 Ld7 6. 5c3 daje bel om slobod· nj egov poloiaj iskoristi za aktivizaciju Se7 (ovde se mole igraU i 5.. .16. 5. ..
de 8. de SIS 9. Tdl - elo zaslo je beti nlju Igru . Umes!o 5. S: d4 moguono svojih snaga na daminom krilu. Ld6. j\lanje uverljlvo je 5..• Lg4 6,
je I 5. D: d4, na primer: 5. . . Ld7 I. e4 eS 2. Sf3 SeG 3. LbS a6. h3. i erni mora da menja 08 f3 jef mu
6. L: e6 L: e6. Pos lo bela dama ne jc ugroten peAak 05) 6. 5 : 05 (ill 6.
moze biti napadnuta . ona ra zv ija ve· e3 Sg6, a zaslufuje pafnju i 6... DdJ)
Iiku aktivnost u ecntru. Evo karakt er i- 6. .. Dd4 7. DhS (beli nlsla ne posliie
sli cne varljante: 7. 5c3 516 S. LgS posle 7. 513 D : e4 8. Te l Dg6, I zatim
Le7 9. O--{)-O 0-0 10. Thel To8 11 . te erni izvrsit i veliku rokadu) 7. . .g6
Kb I. U laboru ernog je polesno. . S. DgS Lg7 9. SI3 D : 04 to. T. I Ob4
5. Sc3 5ge7 (iJ I 5 ...5: d4 6. II. c3 Dd6 12. d4 h6 13. De3 LeG.
5 : d4 ed 7. 0: d4 L : b5 8. S: b5 Poziclja crneg nije slablje.
Se7 9. Le3).
A sada sami razmislite kako treba
39
38
da odgovori ern l ako beli umcsto 11. crn l nema razloga Ia nespokojstvo. s l e~i prednos!.) 7. d4 bS (veom. Je D.. Ii jc ova prcvenl!va neophodna?
c3 odigra II. b3. Evo moguc!ne varijanle: opasno 7... S: e4 8. Tc l, na primer: Ccsto sahisti'p oectnici vuku o\'akvc.
Posle 4. L : e6 de beli mofe ig· 5... 16 (pelak c~ je branj en, po· 8 ... 15 9. 5bd2 i u . lu ~a jl1 9 ... 5 : d2 poleze bez prckc polrebe, tek laka. za
rati nn eentrnlizaeiju svojih snagfl putcm Irebno je u(vrstili i pel aka e5) 6. d4 sledi 10. 5: 05) 8. Lb3 De7 9. LdS svaki slueaj ... Ovdc jc ovaj potcz po.
S. d4 ed 6. 0: d4 0 : d4 (mogutno cd 7. 0 : d4 (niSla ne daje 7. 5: d4 (ovaj polez je jos j a~ i pri 8 ... d6) (puno opravdan - jer se njime izda .
je i 6 ... Lg4) 7. 5: d4 Ld6 8. Se3 zbog 7 . .. eS) 7. . . 0 : d4 8. 5: d4 9 . . . ed 10. Lg5 de (i posle 10. . . h6 leka pojac.ava pril isak na centnr. f\ko
Se7. Ld7 9. Le3 Lb4 (mofe se i rokira li: I I. L : f6 0 : 16 12. 05 beli ima pred· odma h 9. d4, sledi 9 ... Lg4 . !to pri·
9 . .. 0-0-0 10. 0-0-0 Se7) 10. nost) t J. S : c3 i erni ima peSaka v iSe. mora va belog da se odmah odluei u
Sde2S07 I I. 83 Ld6 12. 130-0-0 13. ali njegov polozaj nije nimalo ugodan vez i sa planorn igrc u ccn lrll. U slu-
0-0-0 Sg6 i beli lelko da mofe iz, jer mu prel i 12. e5. ~aju 10. d5 s.,S I I. Le2. erni mote
vcsti aktivnu operaciju u cent ru (14. S. 0-0 Le7 da naslavi I!. . .e6 12. de Dc7 13.
14 Lg4 ). Takozva na glavna varijanta Spans· Sbd2 5: c6 14. 511 Tad8, imaju6
4. La4 (povla cenje na c4 mole kc partije. u vidu oslobadjajuC!i pokrct d5.
da, posle 4 . .. LcS, prcvcde igru u lI a· 6. Te l bS (pal lo je pelak 04 bra· Interesanlna jc i varijanta 10. Le3
lijansku partiju sa tempom vise za njen, prcti lo jc uzimanjc na e6 sa osva' cd (ohratite painju nn tipicnu Igru u
.rnog) S. . . 516. janjem pesaka c5) 7. Lb3. eentru - 10... 5 : e4 I I. LdS. V,i·
Takodje se testo igra 4. . .d6- manje na e4 u slicnim pozieijama je
lakozvana npobo lj sana $tajnicov3 od· krajnje ri ska nlno) II . ed SaS 12. Lc2
brana". U komplikovanim varijantama Sc4 i erni s obz irom l1a moguc!nosl
O\'de je va ino done ti sud 0 pozi·
koje naslaju pos le 5. e3, 5. L: c6+ , protivudara sa e5 ima odli~ne proti\'·
C.JI u pogledu perspcktivc i moguc!nih
S. c4 iii 5. 0- 0 dolazi do int eresanlne !anse.
J>lanova obeju strana. 9 . . . 5.5 10. Lc2 oS I I. d4 De'.
Sia beli feli da postigne? Zbog pozieione borbe sa obostranim sansarna .
Posle potcza 4... Lc5 igra se brzo Mancvrisuc!i damom erni zadrfava
udvojcnih ern ih peSaka l1 a liniji "c" ccntar u svojoj vl asti. U ovuj C;gori·
beli je ostv ario izvesnu prcdnost u zaostrava. Evo varijantc koja mole
pr oiz i ~ i iz tog nastavka:
novoj vJrijanti planovi protivnika obie·
centru i na ' kraljevom krilu . Zgodno no su ovakv i: bcli prcbacnje skakaca
rasporedivsi svoje figure. heli moze 5. 0-0 SIG 6. e3
Sada crni ima na raspolaganju bl prcka d2 i rJ na e3'i1i g3 i l1.!Jstaji
da otpocne pesacku ofanzivu f4, c5. dva principijelno raz lieita meloda igre da stvori pritisak na kralje\'om krilu:
erni mora da blagovremeno otk· 7.. . d6 i 7... 0-0. Prvi polez pred· erni organizuje protivigru nJ dam inom
Joni tu pretnju. Ide mu na ruku to slavlja uvod u veliko poglavJ jc lcorijc krilu. korisl~i se u pogodnoj priJici
sto je dobro razvijen i Sio ncma os- kojc opravdano nasi ime "Cigorillov (posle cd), otvorenom .. e" linijom.
Jah lj enih lacaka u svojoj pOIiciji. sistem" . Rokada jc uvod u intcrcsa ntni Razume sc, to je sarno jedna ad
/t1oie ispasti pogodno i to sto erni ima gambilni sislem americkog velemajs, moguti h shema daljih obo>lr>nih ope·
aktivan lovacki par. lora F. Marla la. raeija. ali zn nas je va1no da na jednom
9. Lc3 (bilo bi prebrzo odmah 9. Dakle. Cigorinov sislem. prirncru stekncte op~tu prwsta\'u 0
0-0 0- 0 10. 14 zbog odgovora 10 .. , ovom iii onom olvaranju i da vas joJ
LoS I I. Le3 TeS s prelnjom 12. .. Sd5!) A jed nom podsetimo na ncophodnos t sa·
9... e5 (erni Irna so lid nu poz ici ju i Tipitno za ovakve pozicione kon-
moslalnog cada u ovaj ob lasti Sa·
posle prevenlivnog 9. . .(6) 10. Sde2 strukcije. Polezom G. c3 beli priprcma 7 ... d6 8. c3 (Vreme je da se ak· hovskih znnnja.
Sg6 I I. 0-0 0-0 12. l;l (na 12. 14 aktivne opcrac ije u centru i obezbedjuje tivnom loveu b3 obczbedi pozadinska
dobro ' je 12 . • .(6) 12. .. Te8. pogodnu moguc!nosl za povlacenje Jovea B
ba za , u pogodnoj prilici preti Sa5,
Druga varijaeija na istu lernu. 8 eH a4. som loga paltz 8. c3 je uvod u dugo· 7. . .0-0 8. e3 d5
ne pomera odmah pdaka .. d" vee: najpre 6 . . . La7 (Varijanla koJ u je ~eslo (rajnu borbu za cenlar). erni pokusava dn preuzme ini·
igra 5. Sc3 (I. e4 e5 2. 513 S.6 3. Lb5 igrao Alj ehin. Crn l feli da iskorisli 8 . .. 0-0 9. h3 cijativu i frlvuje pelaka e5 da bi sl ..
86 4. L: c6 de). I u ovom slu~aj u rczervno polje a7. Pa j~ak , ~~elj mole
41
40
Igra se I op rel nljl polel 12. d3. zas to je bel i Igrao 19. Ld2 a ne 19. da se izncse svoj sud. Teorlja otvaranJa
U tom slu<aju 12 .. . Ld6 13. Tel US U 4. ne stojl u mestu. ona se neprekidno
daje cmom akt ivnu poz iciju. 14. . . Dh4 15. D13! razvija I, kako je ispravno Isticao M. Ci·
Mole se uciniti da je najjcdnostav. (Villi liijagram na str. 42.) gorin, "ono Jio teorija priznaje danas -
nije 12. L: d5 cd 13. d4, jer skakac Z-tva figure se ne sme prihvatiti. opovrgava se sutra."
na d5 za uzima aktivni ccntralizovan na primer: 15. hg? Dh 2+ 16. Kft 16.. . L : h3 (a nc 16... 5g4? zbog
poloiaj. pa njegovo uklanjanje sa table Dhl + 17. Ke2 L : g4+ 18. Kd3 0 : g2 17. TeS; nlje dovoljno razlofno ni
izgleda kao sasv im logicno re!enje. 19. Tgi U 5+ 20. Ke2 TaeS+ 21. 16 .. . Lb7 17. D : b7 5d3 18. Te2 TaeS
Jp ak, crnome u tom slucaj u ostaje 10- Le3 T: e3+ sa razaranJem pozicij e 19. Df3 i beli solidno pojaeava odbranu
kao prednost u razvoju. Primeticemo vack i par, koji dejstvujc na presudno belog. Medjutim, posle poteza damom cuva juc!i u isto vreme materijalnu
da posle 7... 0-0 ako beli ne feli va! nim pravci ma - 13 .. . Ld6 14 . Tel rek lo bi se da je sve u najbolj em redu: prednosl) 17. gh 5: h3+ lB. Kft i
da se pod a Jakim emacijama i aka jas Dh4 15. g3 Dh3 16. Le3 US - I to polj e f2 je osigurano. napadnut i su napad crnog ne uspeva.
strahuje od Mar!alovog napada, mofe je sasvim realna kompenzacija za pe- top aB a skakac g4. Ali Mar!al jc sve Taka, moie se izvesti zaktjueak
igrat! B. d4 ed 9. 05 5eS 10. Ld5, uli· !aka . to bio prcdvidoo. da u Madalovom napadu erni dana!
maJw!i za!im pesaka d4. Sumnjivo je Mof da ova j letimieni pregled ost· 15...5 : 121 polai e nadu u potez 11. .. rol
B... 5 : dl zbog 9. L : 17+ T: 17 10. rih i komp likovanih va rijanata za vas Pa ipak, oluja na Sahovskoj ta bll A sada cerna se upoznati sa drugim
S: 05. nije bio bas ubedljiv. To je sasv im se ne smiruj c. Sada je lose 16. 0 : a8 sistemom u kome erni takodje izvodi
9. ed 5: d5 10. 5: 05 5: 05 It. prirodno. Stav ise, ml smo s tim raeu- zbog 16 ...5: h3+ iii 16. TeS zbog protivnapad u centru.
T:05516 nali. U okvir im a na Seg malog uputstva 16. . .5: h3+ 17. gh Lb71 lB. T : [B+ I. 04 05 2. SI3 Sc6 3. Lb5 a6 4.
Bas avaka prvi put je igrao F. Mar- o otvaranjima. razum ljivo, ne postoji T : IB 19. De3 U4 20. D : 14 [)el+ . La4 SI6 5. 0-0 5 : 04.
Sal protiv H. R. Kapabla nke 19 1B. m og u~nos t da 50 podrobno, do delalja, 16. Ld21
godine. Danas se avde cesce igra 11 . •• razmotre najraznovrsnije finese u tom
eSl delu igre. Onaj ko hoce da nap reduje u
sahu. mora stalno da proverava, da
analizir-a i prouca va partije sahovskih
majstora u ko~ima je primenjeno ot-
varanje koje ga za nima.
12. d4 LdG 13. Tel 5g4 14. h3
Na 14 . g3? m ogu~no je 14 .. .
5 : h2 1, na primer: 15. Ld5 L : g3 16.
[g 0 : d5 17. K: h2 Lb7 lB. Tgi TaeS MnogogodiSnja istraliva nja zasad To je takozvana olVDrena varijanta
19. Ld2 TeB 20. 5a3 TfeS i nap ad ernoga Sll pokazala da je to najbolji odgovor. Spanske partije. Uzimajuci centralnog
je neodbralljiv. R,azmi slite kako bi sc Opasno Je za belog 16. D: [2 Lh2+ 1 pdaka crni, naravno, nems nameru cia
Mote se irnati utisak da posle ralvi jali dogadjaji posle 15. K: h2 17. Kft Lg3 lB. De2 L : h3. MoLda ~e ga zadni. Bel i na veoma jednostav.n
ovog skromnog poteza erni nema ni- (umesto 15. Ld5), lakod je i 0 tome vas zacuditi: za~ to je potrebno davati nacin mole uspostaviti materijalnu
kakvu kompenzaciju za i rtvovanog pe- Sah oa h2 pa tek cnda igrati lovcem ravnotefu. Vreme koje te beli utro! Ui
na g3? Zato sto se u loj poziciji krije na osvajanje pe.!aka eS, crni feli cia
Saka. No, to uop ste nije taeno. Beli
klopka. Ako se odmah igra 16... Lg3, iskoristi za povoljan razvoj .
je zaostao u razvoju i to ernome otvara
sledl 17. D : 17+1 i beli dobija. Ral' 6. d4 (nada crnog bi se astv.lil.
dobru perspektivu. Tu tvrdnju moie
mislite zasto laj potez ne ide aka se posle dlreklnog 6. Tel 50S 7. S: eli
da potkrep i sledec!a varijanta:
beli kralj nalaz i na (I. Le7 i beli ne mofe izb«i izmenu lova
12. d4 Ld6 13. Tel Dh4 14. g3
Moida ste obratili pafnju i na 04) 6... b5 7. Lb3 d5.
Dh3 15. Le3 Lg4 16. Dd3 TaeB
opreznu ocenu "zasad su pokalala". Konfrontacija kralja i skakata na
17. Sd2 TeS I erni, igraju6 IS,
To nije omdka, a jo~ manje strab He" liniji nala1e croom opremast. Posle
stvara opasne pretnje.
42
•
7... ed B. Te l d5 (iii 7... 15 B. S : d4) M ogucno je, r.a primer, 14. Td2 sa
Br. 22. I. e4 e5 2. SI3 Se6 3. Lb5 Lb3 d5 8. de Le6 9. e3 Le7 10. Tel 0-0
9. Sc3! (eto kakv i Sll lcpi potezi mo· pojacavanjem pritiska u centru. a6 4. La4 SIG 5. 0-0 Le7 G. De2 0-0 II. Sd4 Dd7 12. S : e6 D : e6 13. T : e4
gu~ni ' kada se kra lj zaglavi u cen tru!) 7. L : eG de B. S: e5 Dd4 9. Sf3 D : e4 i beli ima figuru vi sco
9... Le6 (na 9 . .. de dol al i 10. L: , 5 8 10. D: e4 S : e4 II. Tel i beli postil. Br. 26. I. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5
Lb7 II. L : e4 Le7 12. De2) 10. S : e4 ll1at erija lnu prednost. a6 4. La4 d6 5. L: c6 be 6. d4 16 7.
9. c3 (na ovaj "ae i" beli ellya
Br. 23. I. e-' e5 2. Sf3 SeG 3. Lb5 Se3 Tb8 B. Dd3 Se7 9. Le3 T : b2 10. de
de II. T: e4 Le7 12. L : e6 Ie 13. S : d4 aG 4. L : eG be 5. d4 ed 6. D : d4 DI6 7. Ie II. S:e5 de 12. D:dB+ K:dB
(dobro je i 13. T : eG) 13 .. .0- 0 (1 3. , . lov ea b3 od izmcne i uc.vrsc.!uje uporiste e5 DgG 8. 0- 0 Lb7 9. e6 Ie 10. Se5 13.0-0-0+ i osvaja lop',
e5? 14. Dh5+ g6 15. S: eG) 14 . Dg4 d4 u eenlru) 9 .. . L07. D : g2+ II. K: g2 e5+i erni dobija . Sr. 27. 1. .4 e5 2. 513 Se6 3. Lb5
i beli ima bolju pOl ieiju. Ovde se igra i 9... Le5. 0 karak- Br. 24. I. e-I e5 2. Sf3 ScG 3. Lb5 aG aG 4. La4 Sf6 5. 0--0 b5 G. Lb3 Lc5 7.
{eru borbe koja se odvija u daljem toku 4. La4 dG 5. d·1 h5 G. Lb3 S: d4 7. S :d4 S : e5 S : e5 B. d4 LdG 9. de L : e5 10.
B. de Le6 ed 8. D : d4 c5 9. DdS Le6 10. DeG+ 14 LdG II. .5 LeS+ 12. Khl
partije moze se dobit i predstava na Ld7 II. DdS e4 i beli gubi 10vC3. Se4 13. Dd5 i crni nema zadovolja\'ajuc.!e
osnovu sledec.!e var ija nte: 10. Sbd2 Sr. 25. I. e4 e5 2. SI3 SeG 3. Lb5 aG odbrane.
0-0 II. Le2 LIS (II. . .S : d2 12. D : d2 4. La4 SIG 5. 0-0 S : e4 G. d4 b5 7.
16 13. ef T: 16 14. Sd4 S: d4 15. cd
Ld6 sa pribliino jednakom igrom. U
sl ueaju 12. L : d2 sledi 12.. .f6 sa jO!
REC-DVE 0 GAMBITlMA
povoljnijom igrom za crnog. Intere-
san tno je i 12 ... d4) 12. Sb3. Vec.! smo govoril i 0 tome sta je Ostre i komplikovane varijanle Kralje.
Skakac se ustremljuje na d4 . Sanse gambit. U doba sahovskog romantizma vog gambil. koje nasl.ju posle 2. .. ef
su obostrane. igraci su v~ n3 pocctku partijc !e!ill igrali su i analizirali najveti majstor i
da , ne prezaju~i od materija ln ih gubi - u proslosti. Ovaj smeli gambit ima
Ova pozic ija srece se u turnirskoj 10. Sbd2 0-0 II. Le2 f5 (p osle
taka. podmetnu nogu suparniku, da agromnu turnirsku praksu. njemu su
praksi vee aka sto godina. Iskustvc II. .. S : d2 12. D: d2 f6 13. ef L: f6
zadaju udarac na polju f7 i f2. posveccne stotinc specijalnih mono-
je pokazalo da beli ima malu prednost. 14. Sg5 L : g5 15. D: g5 D: g5 16.
U ta vremcna smat ralo sc da je grafija , hiljade b traiivanja . .Mnostvo
uglavnom zbog nestab ilnog poloiajf L : g5 beli ima ma lu pozicionu pred-
prih vatanje gambita i zatim uparna sja jnih partija koje W lisle u istoriju
crnag u centru. nosl) 12. ef S: f6 13. Sb3 (ni !!a ne
odbrana asvo~ e n og ma terija la prcko saha bila je olvoreno Kraljevim gam·
daje 13. Sg5 lbog 13. . . Lg4 14. f3
potrebna, sa rna po seb i razumljiv3 bitom.
LeB! 15. Te l DdS 16. De2 Ld7 17. Sb3
A stvar. Medjulim, blist.v. slava ovog gam·
Ta(>8 , kako je igrano u partiji Kotov -
Nase izlaga nje p oCe~e 0 Kraljevam hita , pa i sv ih drugih , potamnela je
! . De2 (plan koji je predlolio cu· Averbah, 1952) 13... Lg4 14 . Dd3
gam bitu. nnjstarijem predstavniku ceo poee!kom na!eg vek., Slo je bila logifna
veni sovjetsk i vel emajstor P. Keres) Lh5 15. Sfd4 S: d4 IG. S: d4 Lg6.
lokupne porod ice gambita. Kraljev gam· posledica progresa Sahovskih znanja,
9.. . Le7 (nije lole ni 9... Se5 10. Tdl Pozici ja crncg nije slabija .
bit se igra vec.! vise od eetiri stotine usavrsavanja tehn ike pozicione i",e.
S: b3, na primer : I I. ab DeB 12. e4 godina . Prema savet u Em. Laskera bia je
Sb4 13. eb ab 14. T: aB D : aB 15. Ld2 VEtB£ I. e4 e5 2. f4 ef raz radjen novi metod borbe prot;v
c6 16. Sd4 Sa6 17. b4 Se7) 10. Tdl Prokomentari site sledete primere. gambita. 0 tom smo metodu vet govo-
Sc5 II. Sc3 S: b3 12. eb. Pronadjite greske koje su ucinili pro- ril i. On glasi: ne treba po svaku Ct':OU
Redak slucaj da se uzimanje pe- livnici i bolje nastavke. zadriava li materijalnu prednost: prvom
Sakom izvodi u pravcu ad centra . Br. 20. I. e4 e5 2. Sf3 Se6 3. Lb5 zgodnom prili kom Ireba vratiti osvo-
a6 4. L: e6 de 5. 0-0 16 6. d4 ed 7. S:d4
Medj utim. ovde je sve povezano sa e5 B. Sb3 D:dl 9. T:d l Ld6 10. Sa5 Lg4 jena. kako hi se preuzela inicijativa
konkretnim razlozima: u nizu varija· II. f3 0-0-0 12. e5. Crni predaje. iii uravnotefile ~anse uz pojednostav-
nata beli lak se moi.e da iskori sli .. e" Tako je tekla partija Hort - Ze lj an- Ijcnje pozicije.
nego "a" iiniju. dinov. Havana, 1967. Raz ume se, to ne znaei da se Kra·
8 r. 2 1. I. e4 e5 2. Sf3 Se6 3. Lb5
12...0-0 13. Le3 Dd7. POlicija a6 4. La4 Sf6 5. 0-0 d6 6. De2 b5 7. lj ev gambit ne mole igrati. Solrno treba
helog je ma lo bolja. a li tek predstoji Lb3 Sa5 B. d4 Lg4 9. de S : b3 10. ab de 2rlvuju~i pesaka beli zeli da isko- imati u vidu da se njimc pri pravilnoj
t 'ska borba sa obostranim sansama. II. T : a6 i beli dobija pe~ka. risti "f" liniju za napad na polje f7. igri crnog ne moie mnogo pastiti.
t 45
Uostalom. malo se istrc.avajuci, ret I 1(g8 16. f.ell 0: dS 17. Te6+ UB A treba Ii crnl da tako igra? Evo Poucna jo varijanta S. Df3 (umesto
cerno da savremena tcorij a ne pozilaje lB. Lh 61 primcrCt modcrne odbra ne u Skakacevom 5. l.b3) S. . . dS! 6. od Ld6 i erni uz
takvo otv aranje koje belome ga ran tuj e B. . . Lh6 9. Sc.1 Se7 10. Ld 2 Sbc6 ga mbit u. rnaterij alnu ravnolc!u nema teSk~3.
prcdnost. Moze biti govorn sarno 0 II. Tae l DfS 12. SdS KdB. I. e4 .S 2. f4 o[ 3. Sf3 dS Mog u ~ no je, n3 primer, 7. d4 0- 0 i u
manjim iii vecim teskaeama u odbr.::mi Za najja t i nastavak ovde smatraju (Dijagram na s tr. 46). ' Iucaju B. L: f4 sledi B. . . Lg4 9. Dg3
crnog. Cigorinov potez 13. Oc2, na sia erni 4. ed (u slucaju 4. eS? v~ id e 4 .• • Te8+ sa inicijativom crnag.
nojbolje odgov.r. sa 13 ... De6. g5 posto bel i lovae ne stiie na c4)
A
4. .. Sf6 (slabi je je 4. .. D : dS S. Se3 c
3. S[3. De6+ 6. Kf21) S. e4 (iii 5. LbS+ c6
Takoz van i Skakacev gambit. Nc - 6. de S : e6 7. d4 Ld6) S.. . e6 6. d4 I. .4 eS 2. [4 dS
kad a se ovd e obi ~ n o igralo 3 . . .g5, cd i crni ima dobru igru, jer na 7.
sto odmah vodi u zestoko zaoslra vanje L : f4 dolazi Lb4 + i zatim B.. . 0-0.
igre. ZJ vodjenje napada bel i ima pred fsta je stvar i sa 7. c5 Se6 B. L: f4
sobom vcliki izbor puteva , koji su u Le7 9. Sc3 0-0.
teori ji otvaranja dobi li ra zlitilc nazive,
uglavnom po prez. imenima snhista koji 8
su ih izucavali iii primcnjivali. Raz· 3. Le4.
motrimo neke od tih putev3. Cudn. stva r l Mnogogodi snj a Is· Takozvan i L ov~ev gambit. Sah na
trafivanja teoreticara su ustanovila da h4 nije opilsan za belog: crna dama ce
o\'de beli mora da igra 14. Of3 i posle zauzcti labilan poloiaj i potez.om Sf3
14. .. DfS 16. De2 De6 moie ve~ u beli ~e dob iti tempo za razvoj figura.
ovoj ra ooj fazi borbe dati do ponavlja- Takozvani Falk berov protivgam·
nja poteza - to jest do rem ij a. bit. Zasto protivga mbit? Za to Ito u
II. 4. h·1 g4 S. SgS (Algajerov g. m· odgovor na frtvu koju nudi beli, crn i
bit) S... h6 (prihvat. izazov; posle uzvra~a protivfrtvom. I ovaj dose Uj iv
S. . .S[6 6. .S De7 7. De2 ShS B. Se3 nastavak star je oko sto godi na. Ra-
Sg3 9. De4 S : hI 10. SdS napad belog uadio ga je austrijski mojstor Falkber .
je opas. n) 6. S : [7 K: f7 7. Le4+ dS 3. ed e4
8. L: dS+ Kg7 9. d4 f3 10. gf S[6 U ovome je suSlina id eje crnag.
r. 4. Lc4 g4 S. 0-0 g[ 6. D: [3 II. Sc3 Lb4 12. Lb3 Se6 i erni moie PeSak e4 znatno sle!njava razvoj belih
('Iucio gambit. Zrtvuju~i figuru i pe· odbit i napad . figura, sem toga i za po1otaj peSaka
Saka beli je znatno pretekao protivnika Raz.u me se ove su varijante sarno 3 .. . Sf6 (manj e je ubedljiv po t.. na f4 sada nema nikakvog opravdanja.
u razvoju. a slabost polja 17 je veoma kap vode u mofU, ali one otvaraju 3 ... Dh4+. kako se igralo u staro Beli se sukobljava sa \' ~ pOlnatim
up ad ljiva) 6 . .. Df6 7. eSl (htva. ka· predstavu 0 tome kako dolazi do borbe vreme. na prim er: 4. Kfl Sf6? (bolje problernom: da Ii da igra na zadriavanje
rakter isticna Z3 igru u ga mbitu- "prsa u prsa" posle 3... g5. je 4... d6) S. Sf3 DhS 6. Del d6 7. materijalnc prednosti . cicijaSki cu-
beli haec da otvori jos jednu liniju eSl de 8. S: eS i ako B.• •Le6. dolazi vajuci pCSaka d5. iii da ga vrali s
za napa d) 7 . . . D : eS 8. d3. 9. S: f7) 4. Se3 (na potez 4. oS crni ciljem dn postigne aktivl1u igru?
Ovde ,. igralo i 8. L : f7+1 K: f7 odgov.ra 4... dS) 4... c61 (ovaj j3ki i. 4. Sc3
9. d4 D: d4 + 10. Le3 Df6 11. L: f4 . potez prepofUcio je pre s10 godina ruski i ti 4. Lb5+ e6 S. de S : c6 (dobro
Ni ogromna materijalna premoe ernog teoretl ~a r K. J ani!) S. Lb3 (nista se je i S. . . be) 6. Se3 S[6 7. Sge2 Db6
ipa k mu ne garantuje miran !ivot. ne postizc sa 5. Oe2, jer crni svejedno B. d4 Lb4 9. 0-0 ().-O. Za i rtvovanog
Evo. na primer. jedne za njego kobn. Igra S. . . dSI i 6. ed+ Le7 daje mu pel ak. erni ima odlicnu pazieiju.
varijante: 1 t. .. Lg7 12. Sc3 Se7 13. dobru poziclju) S. . . dS 6. ed ed 7. d4 4. .. Sf6 S. Le4 LeS 6. d4 ed 7.
SdS S : dS 14. D : dS+ De6 IS. Ld2+ ,, Ld6 i lanse crnag nisu slabije. D : d3 0-0 B. Sge2 Sg4 (zaslufuj. pal·
46 H
nju i 8 ... c6) 9. 0[3 Te8. erni ima na 4... 516 S. Sd2 (sislem kojl Je aklivnije igre) 7. de be 8. Le2 h6 9.
raspolaga nju vise ozbi ljnih prelnji. razradio P. Krrcs: slabile je S. Se3 Sf3 e4 (k ori s l c~i istureni po loia) belih
II. 4. d3 zbog S .. . Lb4) ~ . . . ed! (slabije je figura. erni dobij ... niz vain ih temp ova)
S. .. e3 6. Se4 5: dS 7. DI3 Le7 8. to. 505 Ld6 II. cl4 cd 12. 5 : d3.
S : e3) 6. L : d3 D: dS 7. Sgl3 Lg4 Obratitc pafnju na to da jc bell
8. h3 L : 13 9. D : 13 Se6 10. Se4. osvajajuti pcsaka u otvaranju lIcinio
Pozicija belog je aklivnija. Urne- vet pet polez3 skakaccm g l. Prirodno,
slo 6 ... D : dS bolje je 6 ... 5 : dS I ern! dohlja razvojnu prcdnost.
na 7. De2+ jednoslavno 7. . . De7 12... De7 13. b3 0-0 14. Lb2
kako bi sc na 8. Se4 maglo odgovor iti SdS IS. h3 Ll5 16. 0-0 Tad8. I. S. . . Le5 G. d4 ed 7. 0- 0 d6
sa 8 .. .Sb4. Bell ima pd aka vi se, ali erni vrsi (na 7. .. de mofe usl.dili 8. L : 17+
jak pritisak na poloiaj prolivnika. K: 17 9. Dd5+ ) 8. cd Lb6 (pozicija
cime sc kompcnzi ra malcrija lni gu - kojn je bil:l svojevrsna tabija X IX
VEtBE
bil.k. veka. Praksa i analize teoreticara po·
Prokomenlarisilc slcdct!c prirncre. t I. 4. d4 (ern i ima mogut!nosl za ka zale su da je za bclog neap hodno da
Sada erni moze lI spC'staviti mate- Pronadjitc greSke koje su ucinili pro- lipi can protivudar u ecntru pos h~ 4. bno razvije figure daminog krila) 9.
rijalnu ravno tcfu . ali tc bcli im ati liv nici i koji jc najbolj i naslavak . Sc3. na sla maze slediti 4, . . S : M, Sc3 Lg4 (do vrloglav ih za pl eta od velo
belje izglcde. Eva karakteristicnih va- Br. 28. I. e4 05 2. 14 el 3. 513 gS na primer: S. L : 17+ K : 17 6. S : e4 d5 bi 9 ... SI6 10. 05. de I I. La3) 10. LbS
rijanala : 4. Se3 g4 S. SeS Dh'I+ 6. g3 Ig 7. D : g4
g2+ 8. D: h4 ghD 9. DhS Le7 10. 7. SegS+ Ke8 8. d3 h6. iii 7. SlgS+ Kf8 (mora se igra ti ovako: posle izment
4.. .ed S. D: d3 SIb 6. Se3 LeS S : 17 SI6 II. Sd6+ + Kd8 12. De8+ . Ke8 8. DhS+ g6 9. DI3 LIS i bol amo na 13 - 10. . . L : 13 II. gl - beli hi
7. Ld2 0-0 8. 0-0-0. Beli ima pred · Crni predajc. se lose pi se. Umcs lo 5, L : f7+ ispravno sacuvao sns!"i centar i ponovo bi
nost. Br. 29. I. e4 eS 2. 14 ef 3. Sf3 dS 4. je S. Ld3) 4.. .ed S. 0-0 (na S. e5 pret io polezom d5 , a u sluraju 10 . . .
4. .. D : dS S. De2 15 (iii S .. . Se3 de S. S : e4 Lg4 6. De2 L : 13 7.516 #. jako je 5 . . . dS) S. . .S : e4 6. Tel dS
Br. 30. I. e4 eS 2. 14 el 3. Lc4 Ld7 dobro jc I I. e5 sto vodi otvara nju
516 6. Sc3 Lb4 7. Ld2 L : e3 8. L : e3 Dh4 + 4. Kfl g5 5. SI3 Dh5 6. h4 h6 7. 7. L: dS D : dS 8. Se3 D.S 9. S: e4 cent ra, opasnom zn crnog tlok mu Sf
Lg49. deL:e210. cd L : IIII. K:II L : f7 + D: 178. So5 Dg7 9. DhS+ f(d 8 LeG (lreba obavczno zatvorili "c" Ii- kra lj nalazi na e8) II. Le3 Sge7 12.
5 : dS 12. L : gil 6 . Se3 Lb4 7. Ld 2 L : e3 10. 517+ f(e7 II. S : h8 516 12. Dg6 niju. ali posle 9, .. Le7 neugodno jc a4 as 13. Le4 Lh5 (preltl o je 14. L : 17)
8. L: e3 SI6 9. de D : e4 10. D: e4 D : h8 13. hg i bel i dob ij •. 10. Lg5) 10. SegS (ovde beli im' veliki 14. Tel. Za vi la k od jednog p.lak.
Br. 31. I. e4 e5 2. 14 d5 3. SI3 de
fe J 1. Lc4. Na av u var ijantu ukazao 4. 5 : 05 Le5 S. Se3 SI6 6. De2 Se6 7. izbor o!trih nasta\'aka pribliino iste erni t!e morati dos ta da prctrp i.
je P. Keres. e rnoga oeckuju mnogi S : 17 Dc7 8. S : h8 Sd4 9. Ddl S13+ 10. vrednos li: 10. Ld2. 10. LgS itd.) 10 ... II. 5 . .. LaS 6. 0-0 d6 7. d4 Lb61
ldki zadaci. gl el+ II. Le2 12+ . Seli predaje. 0-0-0. (ideja Em . Laskera) 8. de de 9. D : d +
Eta ga na dcl u - princip igre u S : d8 10. S : eS LeG. Vraltv; ! i pelak •.
garnbitirna. Crni vrat!a osvojcni rna - erni je postigao p02icionu prednost.
DRUGE OTVORENE IGRE
terijal i posti ie solidnu poziciju. 8eli nista ne poslile oi p o~ le 9. Db3
Sada bel i maze odmah da krene u II. S : eG 10 12. T : e6 Le7 (dobro DIG 10. LgS DgG 11. LdS Sge7 12.
Igr. dv. kanJ.
napad pol.zorn 4. Sg5, iI i da s. op· je i 12. .. DfS) 13. Ld2 Db5. Pozicija L :.7 K: e7 13. L : eG D: c6 14.
I. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Le4 516.
redel i za bTZ razvoj poslc 4. d4. crnog nije ni sla slabi ja. S : e5 DeG. Poznata slika! Ponovo se
l. 4. Sg5 dS 5. ed SaS (opasno j. crni rado li b va materijalne prednos ti
EVANSOV GA~\BIT da bi ostvario dobru pozieij u.
5 . . .S : dS 6. S: 17 K: 17 7. Df3+
KeG 8. Sc3 i beli ima prele~i n.pad. l. c4 05 2. SI3 SeG 3. Le4 Lc5 4. b4 Umeslo 6. 0-0 akl ivnil ' je 6. d4.
kako posle 8 . .. Se7 9. d4 e6 10. LgS. 2rtvujuti pesaka beli lc! i eta ov lada na sta je za cmog nnjjednostavn ije da
tako i posle 8 ... Sb4 9. De4 e6 10 .•3
Sa6 II. d4 Se7 12. Ll4. Uporedo sa 6.
• ecntram i pojaca prit isak na poljc f7.
4, .. L : b4 (ako erni ne prihvati
nastavi 6 .. .d6 (beli bi doSao do yealOa
opnsne inicijative posle 6 . .. cd 7. 0-0
S : 17 veoma dobro je i 6. d4) 6. Lb5+ gambit i povufe 4. . . LbG. boli posli!e de 8. Db3) i . Db3 Dd7 8. de de 9. 0-0
dobru igru posle 5. a4 .6 6. Se3) S. e3 (mogu~no je i 9. L.3 Lb6 10. LbS)
e6 (crni i rlvuje pcSa ka da bi dosao do
49
48
9.•. Lb6 10. Tdl De7 II. La3 Dr6 rokadom) 5... 5bB 6. Ld3 516 7. c4 IGR A CE TII~ I KONJA c4, beli ~e preduzeli napredovanje
12. 5bd2 5ge7. Predsloji oSlra borba 0-0 B. h3 5bd7 9. 5c3. Pozicij. crnog d·peSakom (d3-d4).
sa oboslranim Sansa ma. I u ovoj va- je stesnj ena . I. e4 e5 2. 513 5c6 3. 5c3 516. II . 4. Lc4 5 ; e4 S. 5; e4 (ni lla ne
rijanti se mole pokuSati da sc izva di Mirna i solidna konstrukcij£ ot. daj e 5. L; 17+ K; f7 6. S; e4 d5)
olrovni gambitov zub naslavkom 8 . . . FILIDOROVA ODBRANA varallja. Po pravilu, obe slrane brzo 5 .. . d5 6. Ld3 de 7. L ; e4 Ld6. Crn;
Lb6 (um eslo B• •• de). na primer - 9. i ugodno razvijaju svoje figure, ! to ima sasv im zadovoljavajut u p02.iciju.
0-0 5a5 10. Db4 5; c4 II. D; c4 de I. e4 e5 2. 513 d6 dovod i do igre sa priblif no jednakim
12. 5; e6 De6. I u ovom olv aranju crni im a cv rstu, izglcdima. IGRA TRI KON JA
ali i stcsnjcnu poziciju. I. 4. LbS Lb4 (yeama je Inl eresa n.
I. e4 e5 2. 513 5c6 3. 5c3 Lb4
MADJAR5 KA PARTIJA 3. d4 5d7 4. Lc4 <6 (neophod na tan i cesto se primenjuje ispad A. Ru- Otvaranje koje se retko sr~e.
op rez nost: na 4.. .Sf6? beli bi odgovorio bin' lajn. 4...5d4 i u slue.ju 5. 5 ; e5 Posle 4. Sd5 beli ima ak tivnu pazi-
I. e4 e5 2. 5f3 5c6 3. Lc4 Le7 5. 5g5. au slucaju 4. .. Le7 sled i 5. de sledi 5.. . De7 6. Sf3 S; b5 7. S ; bS cjju. Ako crni igra 3 . .. Lc5 - prerna
Mi se ne za drf3vamo podrobno na 5 ; e5 6. 5; 'e5 de 7. Dh5. Lo'e je D; e4+) 5. 0-0 0-0 6. d3 d6 7. Lg5 nama ve~ dobro poznatim motivima _
obja snjava nju nazi va alva ra"ja . 0 tome 5 ... de zbog 6. Dd5) 5. 0-0. dobro je 4. 5 ; e5.
je ranije bila gavora. R ezi miraju~i Na 5. Sg5 5h6 6. 0- 0 crni mora da
ana sto je vet fteena . naglasi~emo da igra 6 ... Sh6, ali ne nikako 6. . . Le7?
ENG LE5KA PARTfJA
su se Ii naz ivi uglavnom usla lil i u zbog 7. 5c61 i ako 7 .. .fe. onda 8.
drugoj polovini prosiog veka. Si slemi L : h6 sa stra sn im napadom. I. e4 e5 2. Sf3 5c6 3. 03.
otvaranja koji danas postoje dobili 5... Le7. Te1 nja da se dobije aktivni ctnta r
su svoje nazive po imenima gradova i bila bi op ravdana u slu<aju dobrog
zemalja u kojima su ta otvara nja pri- razvoja figura . Medjutim. sada ovaj
menjivana iii proucava"a . Neka 01· potez malo obetava belome.
vara"ja su "aZVa"a po imenima Sa - I. 3. .. 5f6 (odmah napads pe!aka
hisla koji Sll se bavili njihovom ral- Na ovoj poziciji treba se posebno e4 posta je potez c3 oduzeo skakacu
radom . Postoj e i alvara"ja koja imaju z.addati. Lako se zapata da su do sada b I podesno polje). 4. d4 5 ; e4 (slsbi je
nazive prema imenu fi gure ~ iji je raz- protivnici razvijali svojc figure sime- je 4... ed 5. e5 i na 5. . .5e4 mogu~no
voj karakleristican za poee lak partije. tricno. AI i ovde crni mora da se laUS- je 6. De2). 5. d5 5bB 6. Ld3 5f6 (dobro
IsUna, ne mote se reti. da su svi t.vi. Uop ~ le. lreba imati u vidu d. je jc i 6...505) 7. 5 ; e5 Lo5 (ali ne 7.. .
ti nazivi sasvim osnovani. Ponekad duzi simetricni ra7.voj veoma opasan za 5 ; dS B. Lc4) B. 0-0 0-0 9. c4 d6
su teoreticarl i greSi li, proizvoljno Sada su m og u~ni razliciti planovi crnog - zalo sto u otvaranjima beli 10. 5f3 Lg4. Crni nema nikakvih lei-
daju~i imena pojedinim olvaranjima. igre. Evo jednog ad njih: 6. de de 7. moie pre da otpolne sa aktivnim de- koca.
Razvijaju~i lovca na e7 , crni zeli 5g5 L ; g5 B. Dh5 g6 9. D ; g5 i bell Jstvima i crni netc biti U stanju do II . 3... d5 (karakleristiesn proti·
da izbegne osire carke do koj ih dolazi im a pred nost zahvalju ju~i aktivnqm uz vrati udar. Ako bi sada crni igrao vu da r. Posta skakac ne mote do6 na
u Italijanskoj partiji i osobito u Evan- lovackom paru. 7... Lg4? sledilo bi B. 5d5 5d4 9. polj e ca, Z3 crnag je povoljno 4. ed
5 ; b4 5; b5 10. 5d5 5d4 II. Dd2 ; D ; d5)
sovom gambitu. Pozicija crnag ostaje
c:vrsta, ali i stesnjena, i on ~e dugo LOVCEVA IGRA na II. .. L : 13 dolazi 12. L: f6 gf
morali da paf ljivo manevri se zadna- 13. Dh6. Ne pomaie ni 12. . . Dd7
vaju~i svoja uporista u centru. I. e4 e5 2. Lc4. 13.5e7+ KhB i 14. L ; g7+ .
4. d4 d6 (prepu. l.nje cenlr. s. U savrem enoj sahovskoj praksi ovo 7. .. L ; 03 B. bc De7. Naslala
4... cd daje belome od licnu igru , re- slarinsko otvaranjc skoro da i nema pozicija moze se occniti kao pr iblii no
cimo; posle 5. 5; d4 dG 6. 0-0 5fG samostalno znacenje. Crni moze igra ti jCdnaka. Crni ima u vidu prebacivanje
7. Sc3 0-0 8. Lf4 Ld7 9. Tel) 5. d5 2...5f6. 2. . .5c6. posle eega igra moie skakaca c6 preko dB na eG, a kasnije,
(dobro je i 5. de de 6. D ; dB+ L ; dB da predje u druge sheme otvaranja koje zavisno cd okolnos ti , igrac!e c7-c6 iii
7. Se3 Lg4 B. Le3 i nadalje s velikom ve~ poznajemo. c7-cS. Ucvrstivsi cenlralnog pe!aka
60 61
4. D34 . Br. 3B. I. e4 e5 2. SI3 Se6 3. c3 a5-a 4 I poslit i ~e zadovoljavaj ut u
SIS 4. d4 S : e4 5. dS Se7 6. S : e5 Sg6 11 . 4. . . Le5 5. Le3 (na 5. S: c6
Ovde se igr;1 i 4. Lb5. Posle poteza poz iciju. Na 8. c4 int eresa nlno je i
7. Ld3 S : 12 B. L : gG S : dl 9. L : 17+ crn i hi postigao :tad ov o l ja\'aju~ i po-
u partiji crni moze ponuditi orig inal ni 8 . . . La6. a n:r 9. De4 slcdi 9 . . .516.
Ke7 10. LgS+ Kd 6 I I. Se4+ KeS 12. loiaj sa 5 . .. D(6) S ... Lb6 6 . Sc3 d6
gambit. koji je sracunat 113 dobij anje Sba3: e rni predaje. S. .. Lb4 6. 5 : e6 be 7. Ld3 dS 7 . Le2 SI6 B. Dd2 Sg4 9. L : g4 L : g4
I azvojne prednost i. 8. cd (pr imamljivo 8. eS pavl ae i snai an 10. 13 Ld7 I I . SdS. Beli vla da vetim
4.. .516 5. 5 : e5 Ld6 6. 5 : e6 be POZ NAT I MOn VI odgovor B. .. Sg4 9. 0- 0 0- 0 10. Lf4 pros torom, ali u pozicij i c:rnoga nema
7 . d3 (vecma je opasno 7. D: e6+ I6!) B. • .ed 9. 0- 0 0-0 10. LgS. slabosti.
Ld7 8. Da6 de 9. Lb5 0-0 10. L : d7 Privodimo kraju nasc pu tovanje U poslcdnje vrcme testa se igra
D : d7) 7.. .0-0 B. Le2 T.B 9. Lg5 kroz predelc otvorenih igara. 1 Z3 one varijanta 5. 5b3 Lb6 6. a4. ali i u
h6 10. L : 16 D : 16 II. Sd2. Za irlvo· otvorcnc igrc sa kOjima ~cte se UPOl- tom slucaju erni se ose~a dosta dobra,
vanog pe!a ka erni ima aktivnu pozi· naU U ovorn pog\i1\' lju islo su karak te· ka ka posle 6 . . . aG taka i posle, 6 . . .
dju . Beli bi sc na sao na ivi ci prov alij e ristic ni osnov ni princip i strat egije u OfG. Eva kaka Sf mote rszvijsH igra
posle II. 0 : c6 LeG - zaosta lost u otvara nj u - borba 1<1 cen tar I priprcme posle pateza damom:
razvoju mogla bi g<l dovesti do kata - Z3 napa d na najugrofenije tac kc u 6... DI6 7. De2 Sge7 B. as Sd4
strafe. prot ivnickom taboru , brl a mobi li za· 9. S : d4 L : d4 10. c3 Lc5 (10... LeS
cija snaga. I pa k, put cv i ostvarivanj .. II. g3) II. g3 (ako I I. .S. sledi 11. ..
tih plllnova u mnogirn slucajevi ma De6, sto indirektno otklanja pretnju
VE7.BE raz li kuju se jedan od drugoga. Jedna od najva!n ijih pozici ja ovog b2- b4 : 12. b41 L : b4!) I I. .. 0-0
Prokomentari sile s le d e~ e
prilllere. otvaranja. Crni ima na raspolaganj u 12. Lg2 a6 13. 0-0 d6 14. b4 La7 15.
Na djit c greske koje su ucinili protivnici SKOTSK A IGRA nekoliko potpuno zadovolj avajuti h 010 - Lb2 5e6. U na staloj komplikovanoj
i koji su nastavci baJji. gutnosti. Dobro je, na primer, 10. .. pOliciji erni ne stoji slab ij e.
Br. 32. I. e4 e5 2. SI3 SeG 3. Le4 I. e4 . 5 2. 513 Se6 3. d4 ed 4. S : d4
SI6 4. d4 ed 5. 0-0 Lc5 6. e5 d5 7. LeG I I. DI3 (ali ne I I. L : 16 D : 16 It !. 4 ... Dh4
el de B. Tel+ Le6 9. Sg5 D : 16 10. 12. 5: d5 L : d5 13. Dh5 TfdB i beli
5 : 06 Ie II. DhS+ . Crni predaje. ostaje kralkih ru kav a) 11. . .Le7 12.
Br. 33. I. e4 e5 2. SI3 Se6 3. Le4 Tae l hG. Na ovom mes tu u part iji
516 4. SgS dS 5 . ed 5 : dS 6. d4 ed 7. 0-0
Le6 B. Tel Dd 7 9. 5 : 17 K : 17 10. DI3+ Aljehin - Lasker (internacionalni tur-
KgG I I. T : 06+ D:.6 12. Ld3+ . Crn i nir u Pelerb urgu , 1914) igrano je 13.
predaje. L : h6 gh 14. T : 06 Ie 15. Dg3+ KhB
Br. 34. I. e4 e5 2. SI3 SeG 3. Le4 16. Dg6 i crni ne moze izbe6 ve<! iti
LeS 4. b4 LbGS. a4 a6 6. as La7 7. bS ab
B. L : bS 5169. La3 5 : e4 10. De2 S : 12 lah.
I I. S : e5 Sd4 12. S : d7+ S : e2 13. Ako beli ne feli da forsira dogadjaje,
SI6:jj:. mole da odstup i lovcem na d2 ii i na S larinski 5 tajnicov pot... Ovaj
IIr. 3S. I. e4 e5 2. 513 d6 3. Le4 U ovom otva ranju fivahna borba c l. Ali i u tom slucaju sanse crnog ispad damom mo:f.e izazvati cudjenj e:
Le7 4. d4 ed 5. 5 : d4 Sd7 G. L : 17 + u centru otpO<! inj e bez priprema. Uz
K : 17 7. Se6 DeB B. 5 : e7 DdB 9. DhS+ nisu ni sla slabije. crn i narusava jedan od principa stra-
gG 10. DdS+ Kf6 II. Lg5+ Kg7 preci znu igru crn i moze postic!i izjed· Osim 10. . . LeG igra se i 10... c6 legije u otvaranju - prerano razvija
12. 506+. Crn i predaje. nacenje. Pogledajrno tri samosta lna I I. DI3 Ld6 12. L : 16 D : I6 13. D : 16 svoju najjacu figuru. 03 , to je tabla.
Br. 36. I. e4 e5 2. 513 Se6 3. Se3 516 odbrambena sistema. gf jer udvajanjc pe!aka nije opasno Ali sahovski principi nisu dogma .
4. Lb5 Sd 4 5. La4 Le5 6. 5 : e5 0- 0 I. 4.. .516 5. Se3 sve za visi od konkretne si tua cije na
7. SI3 dS B. 5 : d4 L : d4 9. ed Lg4 10. posto je povezano sa izmenom dama.
13 Sh5 I I. Ig Dh4 + 12. Ke2 514+ 13 . . Malo obelava 5. 5: e6 be 6. e5 sto znatno umanj uje izg lede belog za tab l i. Jeri beli je isla u izvesnoj meri
KI3 D12+ 14. Ke4 15+ 15. gI TleB+ . De7 7. De2 Sd5. Ovde je mogulno uspeSno vodjenje napada. adstupio od t ih principa ucinivsi u
Beli predaje. B. e4 Sb6 9. Sd 2 Do6 10. b3 Le7 I I. V ~oj napetosll vod i II. . . Le7 pocetnom stadijumu igre dV3 poleza
Br. 37. I. e4 e5 2. 513 Sc6 3. Se3 Lb2 0- 0 12. De4 d5 13. cd ed 14. Ld3 (umesto II. .. Ld6). U turnirskoj praksi skak acem.
Le5 4. 5 : e5 5 : e5 5. d4 De7 6. Sd5 as IS. 0- 0 D : e4 16. L : e4 dS . Crn i
DdS 7. de D : e5 8. Lf4 d6 9. b4 De6 igra lo se i 12. Tae l TbB 13. Sdl TeB Slojn ieova idela d. se u napa du
10. Lb5. Crni pre da je. ~e produfi ti napredovnnje pe!akom sa obostran im Sansama. na centralnog pdaka e4 angatuje i
1i2 53
i7.vede na istur ene polof.ajc leska art i- dva skakaca. U tom sluca ju za njega J. Penrouza . 5rete se lakodje 9. e5 U va rija nti s potezom 5. Oe2 obicno
ler ija je riskantna , 31i, kako je vol eo nij e opasno 5. 5g5 d5 6. cd poradi 6 .. . 5 : e5 (slabije je 9... de 10. 5g5 0- 0 dolaz i do upros~avanja i pozicione
da kale prvi svelsk i sampion, "Sah De7+ , na primer - 7. De2 5b4! iii 11. La3) 10. 5 : e5 de II. Db3 De7 12. borbe s izvesnom in icijativom belog.
ll
nije za Ijude slabi h zivaea • 7. KI I 5e5 S. D: d4 5: e4 9. D : e4 La3 c5 13. Lb5+ Ld7. Vratajut i male. Igra postaje znat no ostrija posle 5.
Mogutan je ovakav 10k igre: 5. De5 sa odl icnom poz ici jom . rijal, crn i dobija lepe m og u ~ n osti- d4.
Sc3 Lb4 6. 5db5 D : 04+ (na 6... KdS Opasno je 4. .. Lb4+ 5. e3 de 6. 14. L : d7+ D : d7 IS. L : e5 De6 16.
veoma je jako 7. DdS) 7. Le2 L : e3+ 0- 0 eb 7. L : b2 i beli ima jake pr.lnje. La3 5d5 17. Tae l 0-0- 0 18. T : e5
(ii i 7 . . . KdS S. 0-0 L : ,3 9. 5 : c3 Ra ni je je ces lo prim cnjiva n razvoj The8 itd.
Dd4 10. Ld2 i ern i ima ozb iljnih l es· lovea na e5: 4... Lc5 5. c3 i na 5 ... de
kola) 8. 5 : e3 Dd4 (lose je S. .. D : g2 mogl1tno je 6. L : 17+ K : 17 7. Dd5+ . RU5KA PA RTIJA
9. Ll3 Dh3 10. 5d5 KdS II. Ll 4 d6 1 opel crni moze da primen i svo-
12. S : e7) . jevrsni metod lransformaci je planova /. e4 e5 2. 513 516
Karakted sl it na situacija . Beli ima u otva ra nju . Posle 5. c3 on prevod i igru
razvojnu prcdnost. cTlIi pesaka vi sc. u lokove nama v e~ poznate Italijanske
Sta je ovd e vaini je? Nekad sc sma tralo partije.
da posle 9. Ld3 5ge7 10 . 0- 0 0-0 II. Ako vet beli leli da igra u gambi t. J I. 5 . . . d5 6. Ld3 Le7 (Igra 50 i
Sb5 Db6 12 . Lc3 Da5 beli stiCe pred· nom sti lu. cnda je za njega prikladnije 6. . . Ld6 7. 0- 0 0-0 8. e4 eG) 7. 0-0
nost. Evo jedne od m og u ~ nih va rija- 4. o2-e3 (umesto 4. L(4). 5e6.
nata. koja potvrdjuje to mi sljcnje- J ak potez koji je preporucio K.
13. c3 5d5 14. b4 S : e3 15. L : h7+ JaniS. Pl an crnog sastoji se u tome da na
KhS 16. Dh5. 8. e4 odgovori sa B. . _l g4_ Posle 9.
U poslednjc vreme sov jctsk i too- . ed D : d5 10. 5c3 5:c3 II. be 0-0 12.
reticari skrenu li su paznju na sledeeu Metod igre koji se izraz ito razlikuje Lf4 Ld6 izgl.di obeju slrana se Izjed·
mogucnost pojaca nja odbranc ernog: od onih koje smo ranije razmatrali. nacuju.
8... Dd4 9. Ld3 i sad a 9. . .Sb4 i na Crni ne brani centralnog pesaka e5 8. Tel Lg4 9. L : e4 de 10. T : e4
10. Sb5 sledi 10. .. De5+ I I. Le3 e6. vee sam na'pada na e4. Pogledajmo L : 13 I I. D: 13 (na II. gf dobro je
Pred lofeni nas tavak zahteva. naravno, dva osnovna sistema . I I. . .15) 11. ..5: d4 12. Dd3 Se6.
temeljitu provcru u praksi. /. 3. 5 : e5 d6. Pozicija je jzjednacena.
Ovaj nastavak vodi ostroj igri . Manje je soli dan nastavak 3. . .S :
SKOT5KI GAMB IT Evo jedne va rijantc za primer: e4 4. Do2 De7 (4 .. . d5 5. d3) 5. D : e4
4. . . de 5. Le4 (iii 5. 5 : e3 Lb4 d6 6. d4. LETON5K I GMIBIT
I. e4 e5 2. 513 5e6 3. d4 ed 4. Le4 6. Le4 d6 7. Db3 L : c3+ 8. be Dd7 4. 513 5 : .4 5. De2 De7 6. d3 516
9. 0-0 5a5 10. Db4 5 : e4 i erni nema (na 6... 5cS dob ro je 7. 5c3 sa prel· 1. .4 . 5. 2. 513 15
l.skata: uz 8 . .. Dd7 nije los. ni 8 ... njom 8. 5d5) 7. Lg5 D : 02+ (igra se Praksa je pokazala da ovo rano
De7) 5 . . .516 (riz iono je 5 . . . eb 6. I 7.. . LeG III , prema preporuci D. prelazenje u na pad nije op ravdano.
L : b2 Lb4+ 7. 5c3 516 8. De2 d6 9. Bronl tajna 7. •. 5bd7) 8. L: . 2 Le7 Beli postiie prednost. Evo jedne od
0- 0-0 i crni c!e zbog dva pdaka mo- 9. 5c3 c6 10. 0-0- 0 5a6 II. Th. 1 tip ilnih varijanata:
rali mnogo da iskusi) 6. 5 : c3 Lb4 7. (B. 5paskl je proliv T. Petrosjana 3. 5:.5 DI6 (3. . • Ie? 4. DhS+)
0-0 (na 7. e5 mogut no je 7.. . d5 i u Igrao II. 5.4, llo je posle I I. .. 5 : 04 4. d4 d6 (i ovde j. loSe 4. . .Ie zbog
slu ca ju 8. Lb3 sledi 8 . . .5e4) 7.. • 12. de 5c5 dovelo do prib lil no izjednac.· 5. L(4) 5. 5e4 Ie 6. Se3 Oako je I
L : c3 8. be d6. ne pozicije - me.: 1969. godine) 11. . . 6. Le2 d5 7. sea i zali m o2-e4) 6.. .
Ovde je za crnog najjednostavnij e Pozicija crnog je cvrsta. Na 9. Sc7 12. Lfl 5eG 13. Ld2 Ld7. Crni ne 5c6 (be li posliie aklivnu poziciju t
da nastav!jajuci sa 4. . .Sf6 predjc u La3 dobro je 9. .. Lg4, kako je igrao stojl slab ije. To je pokazala padija posle 6.. . c6 7. Le4 d5 8. Lb3 Le6 9.
jednu od pouzdanih vari janata igre V. Sm islov proliv engJeskog majstora lz mm 5paskl - Pelrosjan (1969). e4) 7. d5 5e5 8. Le2.
54 65
U dal jem toku partlj e bell gradi u tom mamenl u? Za ta sta hi na 6. , .
svoj u igru prema sledccem pl anu : 0-0. D : f6 beli odigra o 7. Sge2 i ond. bl iii 5... Lc5 , da bi na 6. d4 adgavorio 2r t vuju~i dva pdaka . bcli je prete.
6. .. Lb4) 6. d4 0-0 7. Ld3 fS B. el kao protivnika u razvoju, njegovi lovel
Sd2 i f3. Preciz no sprovodjcnj e tog pl ana pri jzmen i na c3 lI lCO lavea ska kaccm.
L : f6 9. 0- 0 Se6 10. S : e4 de I I. L : ciJj.aju nn kraljevo krilo crnag. Cmi
donosi mu prednost. Kas nij c bi bcli skakac magaa da sti glle
e4 5 : d4 . sada meie iii da se uporno brani putcm
na va i na eenlralna poljc d5.
I r. 2. . .Sf6 3. f4
(Vldi dijagram na kra ju sir. S6). S.. . dG 6. f4 LeG IIi d. odmah u~,nl
BECKA P ARTIJ A Poz icija je astra , ali crn i nc stoji bezapasnim napadafke namere belog
Ovde se igra i 3. Lc4 . na sta je naj.
slabi je. pomotu metoda koji vet dobro pozna·
I. e4 e5 2. Se3 jednos ta vn ijc 3 ... Sc6. Do vclik ih kOIll'
jcmo - v r a~,a j u~i rnaterijalnu dobit.
Pri kladan razvojni potcz, ali nista pli kacija maze da dovede 3 . . . S : e4 4.
SRED ISN J ,' fGRA Evo Ie varijante: 5... dS G. L :d5
vise ad toga. On ne stva ra prct njc, Dh S! Sd6 S. Lb3 (na S. D : eS+ De7
(6. ed SfG 7. Sc3 Ld6 B. SI3 0-0 9. 0-0
a daje mogucnos t crnarn e da hi ra izmc- igra se pojednos lav ljujc) S.. .Se6 6. 1. e4 e5 2. d4 ed 3. D : d4 Lg4 i erni ima pdaka vi!e u mirnoj po-
dj u viSe dob rih puleya. Eva dva lakva SbS g6 7. Df3 fS 8. DdS. Dama suvi se rana ulali 11 Igru i zieiji) 6...Sf6 7. L: f7+ (.• 7. Sc3
pula: zata crni bez muke pastife ra vnotcfu. slrdi 7. . . Le7 B. Db.1 0-0) i . .. K :17
I. 2. . .Se6 3. Le4 Sf6 3 . . .Se6 4. De3 (Najbo lji plan. B. D : dB Lb4+ 9. Dd2 L : d2+ 10. K :
Odavdc dama za drinva pok rct pesaka d2 cS. Uz materljalnu ranotefu crnl ima
d7-dS. Lose je. naravno. 4. Dc3? zbag dobru poziciju.
4.. . Lb4) 4... Sf65. Sc3 Le7. Bt-Ii lesko sla maze pos1i6 i 6.
Oslri je je 5. . . Lb4 , na primer : L : dS Lb 1+ 7. Sc3 L : e3+ 8. L : c3
6. Ld2 0-0 7. 0- 0- 0 Te8 B. Dg3 Sf6.
(na B. 13 jako je 8 . . . d5) B. ..S : e4 9.
5 : 04 T : e4 10. U4 Dr6 i sa d je lole v £t B£
I I. L: e7 zbog II. . . d6 . a u slucaju
2 r tvuju~j ovde kva l ite ~ crn i p'os li i!! 12. L : d6 sledi Dh6+ . ProkomentnriSite sled~e prirnere.
opasan napad : B. .. De7 9. 5: e7+ 6. Ld2 dS 7. ed 5 : dS 8. 5: dS Pronadjite greske koje su u~lnili pro--
Verova lno je Z3 crnag rizicn ije Kd8 10. 5: aB b6 I I. Sf3 Lb7. Ova (il l B. Dg3 5 : e3 9. L : e3 U 6) B. . . tivnici i koju su bolji nastavci.
Br. 39. I. 04 eS 2. Sf3 Sc6 3. d4 od 4.
3... Lc5 zbog inleresan tnog ispada 4. poz ici ja je sves tra no analizirana . Dijag· D : d5 9. Se2 0-0 10. Se3 DeS. Crnl 5 : d4 DhS 5. Dd3 Sf6 6. Sd2 Sg4 7.
4.Dg4. pa u slu caju 4... Df6? sled i S. noza glasi: crni napad patpuno korn· nema t esko~a . g3 DI6 B. S4f3 SeeS 9. De3 Lb4 10. D: b4
SdSI D : f2+ 6. Kd I Kf8 7. Sh3 Dd4 penzi ra malcrija lni il datak . 5 : f3 + II. 5: 13 D: f3. Beli prodaje.
3. .. dS (ali ne 3 .. . ef 4. eS De7 S. NORD IJ SK I GAMBIT Br. 40. I. e4 e5 2. 513 Sc6 3. d4 ed
8. d3 d6 9. Df3 L : h3 10. Tn ! i erni ne 4. Le4 LeS 5. SgS Sh6 6. DhS Se5 7.
mole izbeti gubitak materijala jcc mu se De2) 4. fe 5 : e4 5. Sf3 (na S. Df3 mo· Se6 de 8. D : e5 i belo dobija .
dama nasla u za mci. Umcs to 4. . . Dr6? guono je S... Se6 6. LbS 5 : e3 7. be I. e4 e5 2. d4 ed 3. c3 de 4. Le4 cd Br. 41. I. e4 e5 2.513 SfG 3. S: e5
lreba igrati 4... g6. Dh4 +8. g3 DC'I+' U slueaju 6. 5 :e4. L : b2 d6 4. Sf3 5 : e4 5. d4 d5 6. Ld3 Ld6 7
sledi 6. . . . Sd4 1. na pr imer: 7. Dr4 0-0 Lg4 B. e40-09.cdISI0. Te l L:h2+
4. d3 Lb4 S. LgS h6 6. L : f6 (aka II. K : h2 5: f2 12. De2 S: d3 13.
6; L h4, crn i igra 6 . . . d6 nc iu rec i s de B. Le4 U S) S. . . Le7 (erni poslile D : d3 L : f3 14. D : f3 Dh4+ I erni
rokadom i racunajuci na varija ntu 7. zadovo l java j u ~ u igru i posle 5... Lg4 dobija.
Sge2 LeG 8. 0- 0 gS) 6 .. . L : c3 + 7. be Br.42. I. e4 e5 2. Sc3 SIG 3. Lc4
5 : e4 4. DhS Sd6 5. Lb3 Lei G. d30-0
D : f6 8. Se2 d6 9. 0-0 gS (i ovd e je 7. Sf3 SeG 8. SgS h6. 9. M s.a 10.
vcoma vai an ovaj pe lez koj i spree;]va Sd5 Sf6 II. DgG fg 12. 5 : e7T+ i mot
napad pesakom f2-f 4) 10. d4 Se7. u sledetem potezu.
Br. 43. I. . 4 e5 2. d4 od 3. D :d4
Prebaci vanj cm skakaca na g6 crn i Sc6 4. De3Sf6. S. Lc4 Se5 6. Lb3 L1>4+
adetava ceniar, a 1I zgodnom momentu 7. c3 Le5 B. Dg3 L : f2T. Beli prtd_je.
taj skakac moei ce da usedne na pelje f4.
Obral ile pai nju na ses li polez
crnag. 2 3510 je lovac uzeo skakaca bas
56 67
POLUOTVORENE IGRE 7. g3 Dh5 rnogu duci do izrazil sl abosti II. L: h7 + K : h7 12. 5g5+) II. .r
na kraljevom kfil u. D : f6 12. g3 5 : e5. Nasla la je aSlra
To je uobicajeni na zi v otvaranja u 3... Sf6 pozieija sa ohost ra nim sansamR.
krsljev om kril u koristetl pretbod nieu
Kojima na patez I. e4 crni ne odgov<l ra U stara vremena ovde sc igral o 4. Umes to 4... Le7 primenjuje se i
e5. dok cc erni otpoeeti protivakeij u
I. . . e5 veC bila kojim drugim polezom. ns daminom krilu . e5. Na prvi pog led av aj potcz mora razvoj lovea na agre.sivniji polo!aj:
Da Ii to znaci da ern i u loj grupi at· 3... c5 4. c3 bit! pevo ljan za be log - jer pesak 4... Lb4 sa prolivudarom na peSaka e4.
varanja prepu.sla protivniku cenla T i poti skujuci ernag ska ka ca sa ternpom
Do interesa ntnih zap leta vodi
odustaje ad borhe zs njega? Ni u kom dolazi na po lje e5 . Ali sa h ima svoj u
ir!va pcsaka 4. Sf3 Se6 5. Ld3 cd 6.
slucajul Central na pa lja su i u palua l· dlja lektiku. laka je Irenu tna karis!. n
0-0. Be li je zs peSaka dob io razvojnu
vorenim igrama srera borbe za prevl ast, za belog, ovaj patez ima i svojih mana.
prcdnost i crni mora bit i vrlo obazriv.
sarno se la borba ovde vodi drugim me- Sada. kada ern i krene u pralivakci ju
Maguena je 6. .. Le5 7. Sbd2 Sge7
tod ima. a res ia i u drugom tempu- 8. Sb3 Lb6 9. U 4 5g6. igra juci c7-e5 , maze sc pokazati da
sporije se razvija nego u olvorenim igra- 4... Se6 5. Sf3 DbG skakac na c3 nije ns pravom mes tu.
rna. UostaJom, pogledajtc i IIverile se.. .
U Francuskoj edbra nl cesto se
U ovom poglavlju Tazmotricemo 4. e5 Sfd7 5. f4 c5 6. de (vee je
srctc ovaj ispad dame, kojim se paja-
glavne varijantc jedne ad klasicnih po- veorna tesko adrfati poz iciju u eentru Int eresantan sistem koji jeprona!ao
cava pritisak ns pe ljc d4 i ugrozava pe-
luolvorenih igara. pos to bell ne mofe da igra c2-(3) 6 . .. Amcrikanae Mek·Keen. Dalje mote
sa k b2. Ovakva kankrclna svrha ap.
Sc6. a zat im, zavisno od sit·uacije, erni slediti :
ravdava rana uvodjenje dame u bitku.
ce uzeti peSaka c5 lovcem iI i skakacem 5. e5 h6 6. Ld2.
FRANCUSKA ODBRANA 6. Le2
i dobice kank retnu protivigru. Ne daje mnaga 6. ef hg 7. fg Tg88. h4
Na prividna ak ti vnij i patc.z G.
I. e4 e6 2. d4 d5 Pared 5. f4 maguena je i 5. See2 gh (mora se uzet i. inale ce beli peSak
Ld3 erni igra G... Ld 7 (ni kaka ne 6.. .
05 6. e3 Se6 7. 14 16 8. 513 Db6 i erni doei na h5) 9. DhS DfG 10. T : h4 D :g7.
cd 7. cd 5 : d4? 8.5 : d4 D : d49. Lb5+)
ne stoji slabijc. Aka bel i umesla 9. Dh5 DI6 odigra 9.
i lava e mora da ide sa poljs d3.
NajceSce sc igra prirodni razvojni Dg4. apel isla 9 . .. DI6 10. T: h4 i
6... Sge7 7. Sa3 (i pasle 7. de De7
pa tez 4. Lg5 (u poz icij i na dijagramu sada ne 10. .. T : g7? n. Iia , Iedi I I.
8. Sd4 0: e5 erni ima zadovo lj ava-
na str. 58) , kajim se pojacava pritisak Th8+ U 8 12. S: d51 I beli dablja.
jueu paz iciju) 7.. . cd 8. cd Sf& 9. Se2
na pcsaka d5. Da lje je mogucna: Pravilna je 10... D : g7.
Le7 10. Tb l as. fzglcdi su jednaki.
4. .. Le7 5. e5 Sfd7 6. L:e7. 6 ... L : e3 7. be So<! 8. Dg4 g6 9.
I I. 3. Sc3.
Ovde jc in teresanta n i lakozvani Ld3 5: d2 10. K: d2 05 II. h4 (ne II.
Ma lo obccava iz rnena na d5: 3.
Sat arav napad - 6. h4. Opasna je L : g6? Tg8) 11. .. Sc6.
ed ed 4. Ld3 Se6 5. Se2 Ld6 6. e3. Ovde
prim iti sada idvu pesaka: 6 . .. L :g5 Nasta ls je krajnje "apeia situacija.
je Alj ehin vukao smc li ispad 6. . . 7. hg D : g5 8. Sh3 Dh6 (na 8 . .. De7
Crni !r;)jna u cvrs~lIje central no Oh4. Opct kankretna situaeija opravda- Protivn ici vode "apad na razlicit im
jaka je 9. 514) 9. g3 i pasle ralvaja krilima . Sanse su obostrane i otprilike
uporisle d5 i dohija CVTst u p02:iciju. va ovaj rani .. izlszak" dame kojim , lovca na g2 skakac sa h3 od laz i na f4 i jednake.
Organsk i nedostatak ovog otvaranja erni spreesva beJog da fokira, a posle
erna dama CC se "aci pod vatrom. Na j- II I. 3... Lb4
je: s tesnjen po lozaj lovea c8. Njegova
bolj e jc nastavit i sa 6. .. h6, 6. . .
aktiv-izacija - to je s tal na briga crnog.
a6 iii 6 .. . 05 7. L : e7 K : e7 (a ne 7.. •
o karakteru barbe kcja se razv ij a D : e7 8. Sb5) 8. 14 506.
posle ovih uvod ni h poteza moie se
6 ... D : e7 7. 14 (na 7. Sb5 erni bl
steti odredjena predstava na osnov u sle-
adgavaria 7.. .Sb6) 7.. .0-0 8. 513
deteg sistema razvoja:
c5 9. de 506 10. Ld3 15 (Neoph adna
I. 3. e5
opreznos t. erne figure su otislc sa kra -
Raspored pesaka, osob ito u cen tru,
Ij evog kril a i na naivno IO ... S: e5
obicno opredclj uje karak tcr daJje igre.
bila bi moguena ti plcna kombl naci ja
Beli ~e sada voditi ak tivne operaeije na
59
58
V ezu j u ~ i skakaea c3 crni vrsi kontrolom centra lna polja I da na njih KgB 13. Sg5 T,B 14. D: 17+ KhB 15.
pritisa k na ccntar, taka da znacaj vr si pritisak figurama. DhS+ KgB 16. Dh7+ KfB 17. Dh8+ .
pol('za c5 pos taj e jos yeti. Ovu varijan- 4... Sd7 5. Sf3 SgfS 6. S: 16+ Crill predaje.
Br. 45. I. e4 e5 2. d4 d5 3. Sc3 Sf6
tu cesto sretcmo u turnirskaj praksi. S : f6 7. Ld3 Le7 B. 0-0 0- 0 9. S,5 4. Lg5 Le7 5. e5 Se4 6. L: e7 D: , 7
4. e5 c5 5. a3 c5 10. de Da5 I I. De2 D: c5 12. Lg5 7. Dg4 0- 0 B. Ld3 S : c3 9. be e5. 10.
OVde su m og u ~n i razli citi aslri erni ima c.vrstu, ali pasivnu pozici- SI3 e4 II. L : h7 + K : h7 12. Dh5 +
na s(avci - 5. Dg4 , 5. dc. Nekada je ciju. Problem razvoja lovea c8 on KgB 13. Sg5 i bell dobija .
Br. 46. I. e4 e5 2. d4 d5 3. Sc3
izazi vao paniku skromni patez 5. Ld2, nece moce lako da r c~ i. de 4. S : e4 Ld7 5. SI3 Le6 6. Ld3 SI6
da bi sc U slu caju 5. .. cd odgovorilo 7. S: f6+ D : 16 B. Lg5 L : f3 9. Dd2
6. Sb5. Najbolje je 5. . . Sc6 i ako Na G.vaj n(l ein beli izbcgava veziva- VEt BE D : d4 10. Lb5+ . Crni predaje.
Br.47. I . e4 e5 2. d4 do 3. Sc3 Lb4.
beli igra 6. Sb5. sledi 6 . .. L : d2+ 7. nje sa 3 . .. Lb4 i sprcma se da eentra lnog Prokomentari sitc sledcce primere. 4. e5 c5 5. a3 cd 6. D : d4 Sc6 7. Dg4
D : d2 S: d4 B. S: d4 (za crnog nije pesaka d4 podrii putcm e2-c3. "\edju- Pronadjite greske i bolje nasta" ke na L : c3+ B. be S : e5 9. D : g7 Df6 to.
opasno B. Sd6+ KfB 9. 0-0-0 Sh6 tim, polaiaj skakaca na d2 je manje ak- tim mestima. Lh6. Crni predaj e.
10. Ld3 f5) B. .. cd 9. D : d4 Se7. livan !lego na c3 I emi, k o ri s te~i tu Br. 44. I. e4 e6 2. d4 d5 3. Sc3 Br.48. I. e4 e6 2. d4 d5 3. Sc3
Sf6 4. Lg5 Le7 5. L: f6 L : f6 6. e5 Lb4 4. e5 <5. 5. Dg4 Se7 6. D : g7 TgB
5... L : c3+ (slabije je 5 . .. cd 6. okolnost, postiie jednaku igru . Le7 7. Ld3 c5 B. de L : c5 9. Dg4 0- 0 7. D : h7 cd B. a3 Da5 9. Tbl dc 10. ab
ab dczbog varijanle pozna log sovjetskog 3. . . .c5 (najl ogi cniji i najjednostavniji 10. Sf3 Sc6 I I . L : h7+ K : h7 12. Dh5+ Da2. Beli predaje.
(eorelicara V. Rauzera 7. SI3 cb B. L : b2 naslavak) 4. ed ed (ne ide 4 . .. cd? 5.
Sc7 9. Ld3. Za irtvovanog pesaka beli Lb5+ Ld7 6. de i ako crni sad igra 6 .. .
ima snainu inicijativu) 6. be Sc7. L : b5. sledi 7. cf+ K: f7 B. Dh5+ ) GRANATA I OKLOP
5. Sgf3.
Da, ali sada crni ima izolovanog Vet! je hila govora 0 klasifi kaciji prob lemske varijante, pronalaze nepoz-
pe-saka. Zasfo se anda on u ovo upustio? otvaranja koja je u teoriji ustaij ena. nati putevi. Desava se nesto .. Iicno
2ato slo pesak d5 ima velik uticaj nn Napomenuli smo da je ana uslovna i poznatom takmicenju granata - ok lop.
eentralna polja. Taj uticaj uto liko da ne odraiava uvek karakter i tok U tim oi var anjima slalno se pojacava
vi se do lazi do ilfaza sto se beli skakac dogadjaja u igri. Ponekad mi pada na napad belog. ali i ern i istrajno jaca
ne nalazi na polju c3 , vet! na d2. urn da predloiim novu klasif ikaciju : mO<! svojih odbrambeni h uh·rdjenja.
5.. . Sc6 6. Lb5 Ld6 7. 0-0 Sge7 a) staja ~a otvaranja, b) hode~a olva· U krug lih "trcee ih" otvaranja u
B. de L : c5 9. Sb3 Ld6 10. Sbd4 0-0. ranja, c) tr ce~a otvaranja. prvom redu spadajll ana u kojima se
Crni ima realne m ogu~nos ti za prolivig- Narav no, to je sala, ali moida u kroz duele proverava jedna od najvain i.
ru. njoj postoj i i zrno istine. jih tema savremcne teorijc: pritisak
7. SI3 (na 7. Dg4 igra se 7... Dc7. V. 3. Sc3 de 4. S : e4 Stvarno, ima olva ranja u kojima figura na protivn icki pe.sae ki centar.
sheme var ij anata u nizu mnogih godilla U ovakvim igrama jedna slrana pre-
na primer: B. D: g7 TgB 9. D: h7 cd
tapkaju u mestu, ostaju gotova nepro- pusta protivn iku peSaCki eeniar, da
10. Kdl S bc6 II. SI3 dc 12. Sg5 TIB
menjene. Uzmimo, na primer, Itali- hi ga zat im dria la pod jakom pa Jjbom
13. f4 Ld7 14. Dd30-0-0. Obe slrane
jansku , Englesku. B,eku partiju. 19ru svojih figura.
imaju na raspolaganju interesan tne mo-
ceUri konja . .. Isla tako, mnoga atvara- Medju otvaranj a koja strelovito
gutnosli) 7... D.5 B. Ld2 c4 9. Le2
nja kreeu se naprcd, neka sporo, druga jure napred spada , u pr"om redu.
Sbc6 10. 0-0 0-0.
brie; to je slucaj, recimo, sa Spanskom Sicilijanska od brana.
Beli mora da priprema akciju na
partijom. 19rom dva konja, Francuskom I. e4 c5
kraljevom krilu, ali ~e proboj fronta (Vidi dijagram na sir. 62).
odbranom . ..
lesko moti da ostvari. erni moie da Ovim potezom crni otpae inje borbu
lima. najzad. dosta otvaranja
aktivira svoje snage na daminom krilu, sa tacku d4 i pokazuje nameru da vodi
cij a se tcorija razvija brzo - maltene
il i da posle razvoja lovea na d7 orga- Takozvana var ij anta izmene. Pre-
na svakom turn iru jav lj aju se u njima aktivne operacij e nn daminom kril u.
nizuje protivudar sa f6. pu s t a ju ~i
belome pesaeku nadmo~ u
nove ideje na osno"u kojih se stva raju Posta beli odigra d4, c.mi cc izvditi
IV. 3. Sd2 centru, czrni mora .sla100 da drii pod
61
60
izveo peSackl juris na kraljevsku rezl .. p.r i odl il nu Igru) 10 ... LeG II. Sd4 U ovoj varljanti dolaz l do lzuzetno
denciju crnog. Preporucen od V. Rau- d5 (mogutno je i 11. .. S : dot 12. L: ostrc pozicije jer se crni ne ogran ieava
zera , ovaj plan zadaje crnom vellke d4 Tc8 13. f4 L(4) 12. S : e6 (be li ne sa rno na odbrambene mere v~ i sam
brige. postife ni sla kon kretno ni posle 12. cd nastoji da orga llizuje l1ap ad na belog
Pogledajmo jednu od vari janata L : d5 13. S: d5 S: d5 14. S: cG be kral ja.
kao primer: 15. Ld4 e5 16. Le5 Te8. Sanse su jedna- Ko ima bolje bnse? 0 tome se
6. Lc2 Lg7 7. Lc3 Sc6 8. 0-0 ke). 12... fe 13. ed S : d51 i dan·danas vade neprekidne diskusii('.
0-0 9. Sb3 Le6 10. 14 Sa5 II. IS Lc4 Teoreti cari to cine u allalizama , veie.
12. S: as L : c2 13. D: c2 D: ,5 majstor i i majstori u turni rskim dvo-
ilmenu na d4 i otvori<!e za svoje leske 14. g4 Tac8 bojima.
figure IIC" Iiniju. Obicno, u ovom olva- Um es to II . 0-0-0 igra se i odmah
ranju beli aktivno dejstvuje u cent ru i II. h4. U tom slucaju mogu~no je II. . .
na kra lj evom kril u. a crni na daminom. Se5 12. h5 S : h5 13. Lh6 L: h6 14.
Iz mn o~ tva raznolikih os trih i n : h6 i sada za crnog nastaje trenuuk
slo!enih formacija Sici li janske odbrane 2a odlucnu akciju - 14 .. .T : c3 15.
mi <!emo razmolrit i lakozvanu "Zmajev u bc Da5 16. 0-0-0 TeB sa oboslranim
varijantu" u kojoj igra na supro tnirn opasn im prelnjama.
krilima dobija svoj bli stavi izraz. Lovac g7 akt ivno ul az i u borbu. I I. . .Se5 (inleresan lno je i II. ..
2. SI3 d6 3. d4 cd 4. S: d4 SI6 Na 14. Lg4 najjednostavnije je 14 . .. S : d4 12. L : d4 as) 12. h4 ,5 13. h5.
5. Sc3 g6 S : e3 15. L : 06+ Kh8 16. fe Db6. Ko ~e kog. pre? U ovakv im pozici·
Vidite, kako su se relj efno odrazili A sada poglcdajmo kako sc odv ij aju jams okl evanje je is to sto i predaja.
planovi dveju slranal Ako beli sad igra dogadjaji kod velike rokade belog. N. 13. g4 dob ro je 13. .. a4 14. S: . 4
15. g5. sledi 15. .. T: c3 1 16. gl (iii I. e4 c5 2. Sf3 d6 3. d4 cd 4. S :d4 Se4 15. L : e4 T : c4 16. Sc3 Da8 17.
16. be S : e4 sa odl icnim izgledima SI6 5. Sc3 g6 6. Le3 Lg7 7. f3 0-0 8. h5 Tfc8 18. Dd3 b5 i n.p.d crnoga je
crnog) 16 ... T: e3 17. D : e3 L: IG. Dd2 Sc6 9. Lc4 Ld7 10. Lb3 Tc8 II. brli.
Crni ima sarno pesaka za kva1itet, ali 0-0- 0. . 13 .. . ,4 14. S : a4 L : a4 15. L :.4
njegov lovac za uzim a odlican poloiaj. Sc4 16. Dd3 Da5 17. Lb3
Mogufno je. na primer. 18. e3 TeB I U. ovom komplikovanom polo-
erni ima zadovoljavaju<!u protivig ru. zaju znatiieljni istrativac velemajstor
Umeslo 15. g5 igra se i 15. Ld4. ali i V. Simag in ukazao je n3 ovu interesan-
Fijanketiranj e lovca f8 karakle- tada se m ogu~ n osti uravnolefuju posle tn u m ogu~nos t : 17... dS i ako 18. ed .
rise metod igre sa egzoticn im naz ivom 15 . . . Db4 IG. Tadl Dc4. sledi 18. .. S: d5 19. L: c4 T: c4
Zmajeva varijanla. Lovac sa g7 podria- 9. Sb3 igra se radi spreeavanja 20. D : c4 (20. Sb3? D : .2) 20 . .. 5 : e3
va agresivne akc ije crnog na daminom prodora kome lei i erni : d6·d5. Ali 21. Db3 S: dl 22. T: dl i lovac g7
erni ima mogu<!nosti da preslroji svoje pret~i je uperen na poziciju beJog
krilu. Dalj a igra belog razvija se u dva
glavna pravca: a) beli rokira na kra lku borbene redove i onda pokuSa da isko- kralja.
stranu. a za lim nasloji da napredova- risti ne bas povoljan polozaj protiv- Sicilijanska odbrana obiluje ovak·
nickog skakaca . U plan belog ulazi juriSni pokrd vim vrtogla vim varijantama i zbog
njem f2-f4 slvori prelnj e na kralje-
9. Sb3 as 10. a4 (iii 10. a3 a4 II. Sd4 h2-h4-h5 sa ciljem da otvori "It" Ii- toga , prirodno, privlaci patnju svih
yom krilu_ Odmah <!emo ret i da mno-
d5 12. cd S: d5 13. S: d5 D : d5 14. Lf3 niju i organizuje napad na ernog kralja. Ijub itelja ostre iere.
gobrojnl pokusa ji da se maksimalno
pojacaju le pretnje nisu krunisani Da5 15. S : c6 be 16. L : c6 Ta6 i crn;
uspehom - jer crni post ite dobru igru; ima dobru poziciju. Na 15. L : c6 sled i
b) beli pravi vcliku rokadu kako bi. 15... be 16. S: e6 De7 17. Sd4 Td8 i
posto zgodno rasporedi svoje figure, erni za !rtvovanog pe!a ka imn lovatki
62 6J
DR UGE POLUOTVORENE IGRE d4 povoljno je za belog) 4. d4 516 5. 5. f4 (ostra varijanbt cetirl pe.
Sf3 Lg4 (iii 5 . . . LIS 6. 505 s pre lnjom saka. Na 5. Sf3 crni mole igrali 5 .. .
l\ARO· l\A N OD BRA NA cmag pcsaka mom se Z3u staviti. U Se4) 6. h3 Llt5 (beli ima od licnu poz i· Lg4) 5.. . de 6. fe Sc6 7. Le3 U 5 B.
I. e4 e6 2. d4 d5 slueaju B. Sg3. slcdi B. . . Lg4 9. 13 ciju i posle 6 .. . L : 13 7. D : f3 c6 B. Se3 06 9. Sf3 Le7 10. Le2 0- 0 II. 0-0
Kao i u Francuskoj odbrani, crn i h4) B. • . Sd7. 9. Sg3 Lg4 10. Le2 (10. Ld2 Sbd7 9. 0-0-0) 7. g4 (uz obez· 16 12. el L : 16 13. Dd2.
jaca uporisle d5 i dobija cvrs tu poz iciju. 13 Dei !) 10 . . . L : e2 II. D : e2 Da5 bedjcn ccn tar operacijc na krili ma , Poz icija je puna fivota, al i beli
Organska mana olvaranja ogleda se 12. 0-0 0- 0- 0 sa oboslra no oSt rom po pravil ll, imfl ju vetu snagu) 7. . . ipak ima bolje izg lede , na primer:
u tome ; to sk.kac bB os tajc bez podesnog igrom. Lg6 8. Se5 c6 9. h4. Crnag su sna slc 13... De7 14. T. dl TadB 15. Del i
palja za razvaj. PogJcdaj t.c pa zlji vo poziciju oa ozbi ljne teskoC:e. crne figure ncmaju slobodu mancvrisa -
I. 3. e5 U S (II Karo· Kan od brani dijagramu . Zami slit e da ~ odje do iz. nja.
lo".e eB se ose~a ugodno). 4. Ld3 L :d3 mene svi h figu ra. Be li bl tada neosporno I I. 5. ed ed G. Lc3 Le7 7. Ld3
5. D : d3 066. Se3 (iii 6. Se2 Db6 i zal im im ao prednost. jer su njegovi pdac i Sc6 8. ScJ i CTni ima cvrstu , ali std.
o6·e5) 6.. . Db6 7. Sge2 c5. Pozieija bolje rasporedjeni. a p ojavi~e sc i mo- nj enu poziciju .
crnag jc patpuno zadovoljava juca. guc: nos t da s tvor i slobodnog pesaka. III. I. e4 516 2.05 Sd5 3. d4 d6 4.
I I. 3. Se3 de Sve jc to tako. Ali, kako je govor io 513 Lg4 5. Le2 Sc6 6. 0-0 06 7. e4
Naravno. nclogi cno bi bil a 3. . . S. Tar takovcr, "na putu ka za vrsnic i Sb6 B. cd cd 9. ScJ Le7 (n ik.ko ne 9.. .
e6? jer za tvara pu t lovell c8, a na 3 . . . bogovi su stvorili srcd isnji cu". Razume L : 13 10. L : 13 5 : e4 II . d5 i beli ima
5[6 jako je 4. e5 Sfd7 (4. . .Se4 5. See2 sc, crn i nema potrcbe da ide na potpuno napad) 10. b3 UG I I. Lc3 0-0 12. • 3.
sa prelnjom 6. f3) 5. 061 [e 6. Ld3 I pojcd nostav ljenje pozic ij e. Udvojene pe- Posle 1. c4 d5 2. cd ern i moze Poloiaj crnih skakaca na daminom
beli pasti te napad. sa ke na "r' Iiniji on f eli da iskoristi igrati u garnbitnom stilu 2. . .5f6 krilu daje be lome povoda za poeetak
4. 5 : e4 U S 5. Sg3 Lg6 6. Le4 za organizovanje igre figurama i Z3 i ako 3. e4 e6 4. de 5 : e6. im ace oe it u peSnCke ofanzivc. Na 12 .. . d5 sled i
Za belog jc povolj an i starinski preuzima nj e kont rolc nad nizom Il ajvai. prednost u razvoju. Medjutim , za belog 13. c5 Sd7 14. b4.
niji lt polj a (05. g5). je jednostavn ije i povoljnij e 3. d4
nasta" ak 6. 1t4 1t6 7. 513 Sd7 (beli ska·
Dalje je m ogu~ n o 6. Le4 Ld6 7. S : d5 4. e4 S3 prcdnoSt: u u eent ru.
kac sc ne sme pustiti na c5. Lose je, NIMCOVIC EVO OTVARAr-;J E
na primer. 7. .. 06 B. Se5 D16? 9. De2+ Le7 (cuvajw!i damu ad izmene,
ern i ~e pos le rakade opcl smcstit i 10- ALJEH INOVA ODBR AN A
Lg5 1 i beli dobi ja) B. ItS Llt 7 9. Ld3 I. e4 Se6.
L: d3 10. D: d3 De7 II. Ld2 06 12. vea na d6 i imaee moguc: nosti za akt iv- I. e4 516. U principll ista ideja kao i u Alje-
De2 516 13. 0-0- 0 0-0-0 14. 505. nu igru. Siab ije je 7 .. . De7.) 8. 513 Originaln3 od brana koju je uvea u hinovoj odbrani , ::IIi potez skakacem
Beli ima ak liv niju poz icij u. 0-0 9. 0-0 TeB 10. Tel Sd7 I I. e3 praksu A. Aljell in. Dop ustajuc:i belom na c6 je manje aktivan - jer nije na-
6... 06 7. SIe2 Sf6 B. 514 sa boljim SfB 12. Lf4 LeG 13. Lb3 (n a 13. Ld3 da stvori pesack i centar . ern i svojim pad nu! peSak e4 . Posle 2. d4 d5 3. Sc3
izgledima belog. ern i ~e odgovori li 13. . . Ld5) 13. .. figurama vrsi pritisak l1 a cen tralna po- de 4. d5 SbB (ii i 4...Se5 5. U4 Sg6 6.
II I. 3. Se3 de 4. 5 : e4S16 5. 5 : 16+ el L : b3 14 . • b as . Sanse Sll pribli! no Ija. Lg3 a6 7. Le4). 5. Le4 SI6 6. Lf4 06 7.
jednake. r. 2. 05 (ako 2. Sc3. posle 2. . . 05 Sge2 cd B. 5 : d5 S : d5 9. L : d5 eG
Sl\A DI NAVSKA ODBRANA
prelazi se u Beeku pari iju) 2. . . Sd5 10. Le4 D: dl + II. T : dl beli im.
3. e4 Sb6 4. d4 d6. poz icionu prednost.
I. e4 d5 2. ed
Patcz t. .. d5 ima viSevckovnu ODBRANA PI RCA - UFIMCEVA
istoriju. U. njemu jc nasla svoj odraz I. e4 d6 2. d4 Sf6 3. Se3 g6.
tei.nja ernog da brzo otpoene sa aktiv- Izuze tno kompllkovan siste.m ot-
nim dejstv ima. Ali za to se nisu stek li varanja, tija sc teorija sta lno menja
"eophod ni preduslov i - niJe stvorena i usavr!ava . U oJiroj borbi emi, po
Miran nastavak. Jgra SI! i 5 .. .gf. odgova rajuc: a poziciona baza. pravilu , pos tife nkti vnu protiv igru.
posle cega mote slediti - na primer: 6 eli posli ie odlicnu igru I posle Evo jednc ad m ogu~ni h varijana ta:
6. c3 US 7. Se2 h5 B. h4 (napredovan je 2 ... D : d5 3. Sc3 DoS (3 . • . DdB 4. 4. 513 Lg7 5. Le2 0-0 6. 0-0 c6'
3 IV 130g
l : e3+8. be D : c3+9 Dd2 D . ·,1 10 veoma stabilna. Siaba je straml potcza predvldja ov akav pla n akeije: de. b7-
fg Tg8 II. eJ Dbl 12. Ld3 Db6 i3' DhG b5 i Lb7; bel i, kao i u vetini drugih
IS. I~ . D: h7 Kf7 15. S : f5 i bel'· d 2. . .00 ~ t o se zatvara lovae e8. Osnovna
blJa. [ 0- ideja ove odbra ne je da se odrzc uporista va rijanata dami nog ga mbit a. ne igra
Br. 50. I. e4 e6 2. d4 d5 3. Se3 u eent ru i da se pripremi razvoj lovea e4-e5 jcr bi lime ojacao pdaka d5 i
de 4. S : e4 Sf6 5. Sg3 h5 6. 195 14 7 eS. uj cdno omogucio crnome da prip re·
L : f6 hg S. Lo5 T:h29. T:h2 Da5+ 10: 3. Se3 SI6 4. 195 Le7 5. e3 0-0 mi kretanje pesaka e6-e5) 10. a3 TeS
c3 D.c5+ I I . de gh I crni dObija.
Br. 5 1. I. e4 Sf6 2. 05 Sd5 3 e4 6. SI3 Sbd7 7. Tel. I I. Ld3 (vi se nema korisnih iscckujUl!ih
Sb6 4. d4 d6 5. f4 LI5 6. ld3 l · d3 pot eza) II. . . de 12. L: e4 b5 13. l a2
7. D : d3 de 8. fe e5 9. d5 e6 10. 'Se3 e5 i posta ce razvi ti lovea na b7, ern i
Siabije je 6 . . .Sbd7 7. e5 SeB S. U4 Dh4 + II. g3 D:c4 i crni ima matcrija.
Sb6 9. h3 e6 10. De l. I posle 6... Lg4 Inu prednost.
ce postic. i izjednaccn jc.
Br. 52. I. e4 d5 2. ed D ' d5 3 S... de 9. L : e4 Sd5 (Kapab lanki n
7. le3 Se6 B. Dd2 e5 9. d5 pozieija
hclog je aktivnija. Sc3 Da5 4. d4 SI6 S. le4 US 6. 'ld 2 eG sislem) 10. l : e7.
7. Sd5 Da4 8. l bS+ D : b5 9. S : e7+ . Ostah Ilastavci z.a beJog su neuver·
7. h3 Sbd7 B. 05 de 9. de Sd5 10. ern I predajc. Ijiv i:
S : d5 cd I I. D : d5 S : e5 ,a jednakom Br. 53. I. c4 d5 2. ed D : d5 3 Se3 a) 10. Lf4 S : 14 II. et e5. na pri·
igrom. DdS 4. d4 Se6 5. SI3 194 6. dS S~S 7.
S : e5 l: dl S. l b5+e6 9. de a6 10. mer: 12. d5 Sb6 ii i: 12. de S : e5, iii,
VEtBE e7+: ab II. ed D+ T:dS 12. S : dl i beli na jz.d : 12. 0- 0 Sb6 13. Ld3 cd 14 .
doblja. 5 : d4 U6 sa povolj nom igrom l.a ('rnag.
Pr?~omentar i s itc sledecc primere Br. 54. I. e4 d6 2 d4 g6 3. SI3
PronadJlte greske i najbolje nastavke. Snaian i aktivan potcz. Ako sa da b) 10. h4 S : e3 II. be (II. T : e3
197 4. Se3 Sd7 S. le4 SI6 G. eS de 7.
Br. 49. I. e4 e5 2. SI3 e6 3 d4 cd 4 de SgS S. l : 17+: K : 17 9. Sg5+ KeS erni igra 7 . .. e5, onda posle 8. de de gubi kvalil el: 11. . .16 12. l : 06+
S : d4 SI6 5. Se3 l b4 6. 05 Da5 7. ei 10. SeG. Crni predaje. (na S... Da5 sledil o bi 9 .• 3 D : e5 10. Kh8 - nap adnut je be li lovae na g5 i
Sb5 Db6 II. Lf4 i beti jP. 11 p r~ dn os ti) preU 1:1 . .. Lb4) II. . . b6 i crni nasla-
sledi 9. e6! i erni dospeva u ncugodan vlja ra1.voj potcz ima c5 i Lb7, dok
ZATVORENE l ORE je beli oslabi o svoju p01. ieiju : kralj
pol oiaj.
U ovom poglavl ju razmotri~emo PR IMLJ ENI DAMIN GAM BIT U slucaju 7. De2 (umesto 7. Tel). mu je O5tao u ccntru. a mala rokada sad
neke klasicne var ij ante daminog gambi - erni s puno razloga moze igrati 7... cS, je rizicna.
2... de 3. Sf3 (na 3. e3 crni nc odgo- da bi na 8. 0-0-0 odgovorio 8.. . e) 10. Se4 D.5+ II. Kfl (II. Sed2
la.
varn 3 ... u51 4. a4 e6 5. au eb 6. D13. Da 5 i stekao opasa n protivnapad. Pri L : g5 12. S: g5 S : e3)
I. d4 dS 2. e4.
vec 3 ... c5 i u slucaj u 4. de sled i 4. . . otvaranju "e" linij e poJozaj dame n::l c2 II. . .16 12. lh4 S7b6 i erni ima
D : dl+ 5. K: dl l eG sa dourom jc ncsiguran. IgrajuCi 8. ed 5: d5 9. inicijativu .
igrom) 3... S16 (i ov de nije dou ro 3 ... bS L : e7 D : e7 10. S: d5 ed II . de S : 05 10. .. D: e7.
4.• 4 e6 S. e3 Db6 6. ab eb 7. Se5! lb7 beli moze izo loval i peSaka dS. Medjulim , Nije dobro 10. . .S: c31 zbog II.
S. b3) 4. e3 eG 5. L : e'l eS G. 0-0 ovaj pesak se telko moie nap adati . a L: d8 S: dl 12. l e7 i na 12. . .TeB
a6 7. De2 (7. a4 daje crnom mogu~nos t erni konlroli~e een lralna polja. dolazi 13. LaJ .
za mall cva r Se6-h4) 7 . . .Se6 8. Sc3 7... e6 (Posle 7. . . u6 8. ed cd 9. I I. 0-0 S: e3.
b5 9. lb3 Lb7 10. Td I. Ld3 lb7 10. 0-0 05 I J. De2 beli im a Crni dosledno sprovodi svoj plan .
Beli ima inicijalivu, ali i odbram- aktivan poloiaj i m og u~n os t za stva· Siabi je j e II. SSb6 12. l b3 05 13. SH
benc mogucilosti crn og ni su s.labe. Mogu- ranjc pretnji na kraljevom krilu. ed 14. 0: d4 i be li ima Vt'Onl 3 aktivnu
cno jc, na primer, 10 .. . l. e7 II. de De7 Sem 9. Ld3 dob ro je i 9. l b5) S. l d3 . poz iciju . LoSe j€', na primer , 14 . . .
Ovo popnl arno olvara njc odsecno
12. e4 L: e5. Na jprirodniji polez, mada erni do- Tb8 15. Tfdl i erni jc potp uno V C1.a Il .
zahtcva ad parlncra da resavaju pitanja
ORTODOKSNA ODBRANA hija tempo uzimaju~i na e4. Kod po· Nci og icilo bi bilo II. . .57 b6 iii 11. .•
koja su povezan3 sa prob leman cen tra.
ku ~a ja bc log da od lofi razvo; lovea fl. 57f6. jcr \I tom sl ucaju vaino p omeranj~
e ni treba da prebrodi jzvesne t es k~e i 2.. . eG.
erni Is lo ne fu ri sa uzimanjem na ("4. peSa ka e6-e5 hil o bi veoma olelano.
za ta Iljegova odbrana mora hi li promi s- Sada pesak d5 dobija pOllzdanu za~
Na primer: S. De2 h6 9. Lh4 36 (erni 12. T: c3 05.
ljena i tacna. titu i pozicija ernog u centru postaje
3' 67
66
NajbolJe je ,a bel og mirno 7. Sd2.
Le7 I LeG sa Jednakom Igrom) 6. , , M"na ove odb rane Je u tome sto
Igra se moie odviji1ti ovako: 7. .. Lb4 beli odmah uzima na nBa n crneg izolo·
B. De2 (nikako ne B. Db3? , bog 8... de) eG 7. L : e4 Lb4 8. 0- 0 0-0 9. De2
Sbd7 (prep orll / uje V. Smislov) 10. e4 vanog pe!a ka dS.
8 . .. 0- 0 (cvrs lu ali !leak l iv nu poz ieij u 4. cd cd 5. Sf3 SeG 6. g3 (najlogiC.
Lg6 II. Ld3 Lh5 5.:' jednak im sansa ma.
ima erni posle 8 ... de 9. L: f6 S : fG ni ji na stavak - beli vrs i pritisak na
II . 3. Sf3 Sf6 4. c3 eG 5. Se3 Sbd 7
10. S: e4 De7 II . g3 0-0 12. Lg2) pesaka d5) 6.. .Sf6 (na 6. . . e4 sledi 7.
6. Ld 3 de (Posle 6. . . Le7 7. 0-0 0-0
9. Lh4 (ii i 9. Le205 10. de Se4 i ,apleli Lg2 Lb4 8. 0-0 Sg07 9. So5 0-0 10.
8. e4 de 9. S : 04 b6 10. De2 Lb7 II.
koji na staju su sa svim povol; ni za S : c6 be II . e4 i erni pclaci u een tru su
Td I De7 erni ima stesnjenu poz iciju .)
em og) 9... 05 10. Sb3 Da4 II. L: fG nestabit ni) 7. Lg2 Le7 8. 0-0 0-0 9.
7. L : e4 b5 8. Ld3 (na 8. Lb3 sledi
Tr ijumr planske slrategije. Razvoj S: f6 12. de L : e3+ 13. D : c3 Se·1 Lg5 LeG 10. de L : 05 I I. Te l Le7 (II. . .
S. .. b4 9. Sa4 La6) S. .. a6 9. e4 05
lovea eB je obezbedjen i erna pozic ij a 14. Da5 D : as 15. 5: as 5: c5 16. cd Lb6 12. b3 i, mada je pozicija dvose.kla ,
(takozva na meranska va rij anta, koju
nije slabija . M ogu~no je 13. de S : 05 14. cd. slabost pCSaka d5 se konkrelno oset.a)
je ra zradio A. Rubin stajn) 10. e5 cd
S : e5 D : 05 15. f4 Df6 16. e4 LeG 17. Na ovu varlja nt u skren uo je pn znju 12. Sd4 S : dol 13. D : d4 . Pazie ij. be·
(lose je 10... Sd5 II. S: d5 ed 12.0- 0
e5 De7 lB. Lb3 f5, kao s lo je igrano u Aljehin. Beli ima minimalnu prcd nost. i pesak e5 snai no pritiska ernu pozi· log jc poyoljnijn.
"artiji Kapabla nka - La sker (Moskva, eiju) II . 5: b5 (slabije je II . ef de 12.
1936). Ako se um es lo 16. e4 igra 16. f5 , SLOVENSI(A ODBRA NA fg L : g7 IIi I I. Se4 Sd5 12. 0-0 Le7)
onda je dob ro 16 . .. b5 17. Ld3 TdB. ALBI NOV PROTI VGAMB IT
II. . .ab 12. ef Db6 13. fg L : g7 14.0-0
I. d4 d5 2. c4 e6 (Ovim pol e,om 0-0 15. De2 Lb7.
u cvr s~ ujc
se taHa d5, a nc zatva ra lovac t. d4 d5 2. e4 e5
KEM BR ID Z - SPR II GS
VARIJA NTA ca. Siaba je strana ove odbranc sto
sc skakacu bB oduzima pogodno polje za
I. d4 d5 2. e4 eG 3. Se3 Sf6 4. Lg5 ra,voj.
Sbd7 5. c3 (pogresno je 5. cd. cd 6.
S : d5? , bog 6 ... S : d5 7. L : d8 Lb4+
8. Dd2 L : d2+ 9. 1(: d2 I( : d8 i erni
os laje sa figurom viSe) 5 ... e6 6. Sf3
Da5.
70 71
I. .. 05 2. sea Sc6 3. g3 g64. Lg2 Br. 58. I. dol d5 2. c4 e6 3. sea Sf6 KAKO UCITI OTVARANJ A
Lg7 S. e3 Sgc7 6. Sgc2 d6 7. d4. S.li 4. Lg5 Sbd7 5. c3 Le7 6. Sf3 b6 7. cd
ima aktiv niji paloiaj . cd B. LbS Lb7 9. SeS 0-0 10 Lc6 L : c6 . Kako lreba radl li os proucava nju Pri tom treba napomcnuti da uprkos
II. 5 : c6 DeB 12. S : e7+ D : e7 13.
I. .. 05 2. sea 516 3. SI3 dS 4. cd ot va ranJ a? Da Ii treba m ali i pamUti tome sto istinc 0 bnom razvoju figura , 0
5 : dS Dc4 14. 5: 16+ gf IS. Lh 6 D :g2
5 : d5 S.•4 Sb4 (na S. .. 5 : ea slcdi 6. 16. Df3. (Vldi dijagra m pas le vclbe mnogobrojne va rijan te koje su navedene znaesju cenlralnih polja i sl. ponekad
be e6 7. d4 s ma lam p r edna ~ u bcl ag) 6. br. S7). u dchelim prirucnicima za olvara"ja? izglcdaju tako nolorne, ipak cesto se
16 . .. D : f3 17. Tgl+ Kh8 lB. Pa lih va rija nata Ima na desetinc hi- dogodl, eak i Iskusnim Sahistima. da
.
Lc4 e6 7. 0-0 a6 B. a3 S4e6 9. d3 Le7
Lg7+KgB 19. L : 16 #. IJada ... ve~ posle prvih poteza U olvaranju po-
10. Le3 Sd4. ern i ima zadovo lj ava ju ~ u Br. 59. I. dol dS 2. col e6 3. Se3
. .. J a! Jed ndm Ireba naglas itl da su ei nju da kombinuju , da tete osvajanju
POZICIJ U. Sf6 4. 513 cS S. LgS cd 6. 5 : dol e5 7.
Uz ovaj deo na seg izlaganja dato je SdbS a6 B. 5 : dS a b 9. S : 16+ D : f6 va rij ante otva ranja sarno mogutni nasla- mater ijala. jednom feeju dopustaju "ne·
vi se vefb i za samosta lni fad. Smatramo 10 L: 16 Lb4+ II. Dd2 L : d2+ 12. vci koj! su ispitani u turnirskoj praksl. zakonito naru savanje ravnoteic" , Uko-
K : d2 gf. S eli predajc . Oni nip oSto ne iscrpJ juju sv u ralnoli- liko ani pri tom imaju posla sa jakirn
da stc postcpeno v~ slckli solidno iskus t- Br. 60. I. d4 dS 2. col c6 3. Sf3
va u komentarisanju i ana liticnoj pro- kos t baThe nit i kalUj u da u pozitij i protivnicima, ovakvo "nar u ~vanje"
US 4. Db3 Db5 S. cd D : b35. ab L : bl
veri. Za to ce vas ladatak ovoga puta 7. de Le4 8. T : a7 T : a7 9. e7 i bc li nema i drugih potp uno prihvatiJivih obicno vodi pOfazu.
biti slozeniji. Ne sa rno sto lreba da Dlk ri- dab ij a. nastavaka. M. Cigorin jc prav ilno isti- U na sem prirucn iku najvise je
Br. 6 1. I. dol dS 2. c4 c6 3. Sf3 cao da se u svakom olva ranju moie
jete greske U olvaranj u i prav il ne nastav - 516 4. Sc3 de S. a4 U 5 5. 505 c5 7. e4 paznje posv~eno idejama u sis lemima
i lbe~ i igranje sab lonsk ih vari ja"a la iz
ke, vet i da pokusate da date ops tu 5 : c4 B. 013 cd 9. D : fS Sd5 otvaranja , U Yez i a tim imali sma na
knj iga , ada 5e pr i tom ne postign u nisl a
karakleri stiku za odredjeni sistem otva- urnu da izu cavanje opstih principa i
slab iji, "ego mofda cak i bolji rezultali. konkretnih var ijanata mora da bude
ranja, prosi rujuci kratkc poda tke
Jos od lucnije se 0 tom pitanju u medjusobnoj neraskidivoj veti i da se
navedcne u nascm izlaganju.
izrazlo Reti , On je pisao da je "znanje zasniya na prakti c.noj igrl. A ve2.be
izgradj eno sarno na varijantama - fa·
VEtBE slu!e za razvijanje navika za samoslalan
tamorganaU , rad i za proverayanje kako su shvaf!!eoi
Prokomentarisi te sledetc primere: Stvarno, varij ante otvaranja ne prinelp i otvaranja i kako sc steeena
Br. 55. I. dol d5 2. e4 dc. 3. 513 smeju se predstavJj ati kao nesto okame· teoretska znanja primenjuju za SahoV5--
516 4. e3 bS S. a4 c66. SeS La6 7. ab eb nj eno, vee ito. U sustini, one su sa rno korn tablom.
B. b3 eb 9. T: a6 5 : a6 10. L : bS+. ogJedaJo turn irske prakse i neprek idno
e rni predaje. Pri prollcavanju materija la koji
se menjaju i usavr savaju. /l1cnjaju se i
Br. S6. I. d4 dS 2. e4 e6 3. sea sadrii ova knjiga ne smeju osta ti nejasna
516 4. LgS Sbd 7 S. e3 Lc7 6. 5130-0 7. occne De sarno pojedi nih var ij anata vee!
10. L : c4 e6 II . LbS+ Ke7 12. mesta. Ukoliko yam nije jasan ellj neo
Tel e6 B. Dc2 a6 9. cd ed 10. Ld3 TeB Sg6+ hg 13. SdS+ ed 14. DeS '" i celih sistema olvaranja. Veama ees ta
II. 0-0 h6 12. Lf4 ShS 13. 5 : dS cd nas tavci koji su vet stav lj en i u arhivu kog poteza u otvaranju koje prollcavate,
Br. 62. I. dol Sf6 2. col e6 3. Sfa
14 .Le7 i beli je 05vojio da mu . b6 4. g3 Lb7 S. Lg2 Lc7 6. 0-00- 0 7. ponova postaju znaeajn i zbog nekog potrudite se da bolje shvalite to 0 cemu
Br. 57. I. d4 dS 2. e4 e6 3. Sc3 Se3 Se4 B. D c2S:c3 9. SgS S:e2+ . Scli se govori u knjizi , pogledajte partije
SfG 4. LgS Sbd7 S. Sf3 Lb4 6. c3 eS 7. skrivenog manevra, koj! rs nije nije
predaje. bio pravilno ocenjen. I to je prirodni majslora sa tom tcmom.
Lb3 Da5 B. Db3 Se4 9. L:e4 de 10. Se5 Br. 63. I. dol Sf6 2. col e6 3. Sf3
f6 II. 5: d7 L : d7 12. Lh4 La4 i beli b6 4. g3 Lb7 S. Lg2 Le7 6. sea 0- 0 7. proces razvoja. Uzgrcd blldi reCeno. upravo partije
gubi damu. 0-0 dS B. 505 Sbd7 9. cd 5:05 10. d6 Eto zasto mchanicko p am~enje jakih s.a hista mogu vam prufiti, lIZ
L : g2 II. de D : e7 12. de L: II 13. varijanata nc donosi koristl- one nema pailjiyu analizu. \'aian i koristan rna .
ef i beli ima oeitu prednos t. niccg zajednickog sa stva rn im, korisni m terija l za uS3vrSavanje.
Br. 64. I. d4 Sf6 2. c4 g6 3. sea
dS 4. Sf3 Lg7 5. LgS Se4 5. 5 : dS 5 : gS i potrebni m znanjem tearijc olvaranja, Ipak , znanjn koja steknete astaf!!.e
7. S : g5 e6 i beli gubi figuru . Svesno usvaj:1njc, razumev:1l1je mrt vi bpita l ako varijante koje vas
Br. 65. I. dol 516 2. e4 gS 3. Se3 opstih princi pa strategije otvaranja, interesuju ne budele primenjivali u
dS 4. cd 5 : dS 5. e4 5 : e3 6. be e5 7. idejnog sadriaja sistema otvaranja -
Le4 Lg7 B. Se2 Se6 9. Le3 cd 10. cd prak ti cnoj igr i. Korisno je da se odigra-
DaS+ II . Ld2 Da3 12. Tbl 0-0 13. et o sta je neophodno svakom sa histi kcr ne pa rtije zapisuju i zaUrn anaHziraju.
dS Se5 14. Lb4 Dfa IS. gf 5 : f3 + 16. ji ieli da se usavrsava. kako bisle uslanovi li gde je ucinjena
KII Lh3 # .
73
72
grcs ka i gde se moze odig ra ti bo lji udaljena ad centra . Oa Ii je takav brz l
po tez. razvoj ka r is tan ?
S to Sf tii!e rcpert oar.1 o tva rnn ja, IIi mole iskrsn uti ovakvo pi tanje:
najbol je je, kako pokazujc isk us lvo , odlJrana centra bi~e skopcana sa ve li -
poecti sa lzuCava nj em o tvoren ih iga ra. kim tes kocama; lreba Ii ond a stva ra ti
U ovom del u t oorije na roeito dolaze do t akav centar?
izraza taka vazni pojmov i kao slo su: U tome i jes te nep rolaz na drai
razvoj fi gura, centa r uza ja mnog delova· saha : sio iraii stva ralacki prilaz. p ro-
nja snaga. vreme, pros lor. ni cl j iv sud. sposobnos t da sc saglcda
M. Cigor in je srna trao da igranje u na pred.
ga mbi ta pomaie s ti ca nju vcs tinc za Uvek treba ima ti na Uni U da je
komb in atornu ig ru. R. Ret i je is t kao ot v ara nje us ko povezano sa drugi m
da izucavanje o tva ranja obavezno treba fazam a Sa hovske pa rl ije. Ces to var ijan te
paCe li sa klas icn im o tvorcni m ig rama. olvara nja davode do l ip icnih pOlicija u
H. R. Kapab Jankn naz ivao jc Spa nsk u sred is njici: s tav ise, t ime s to na odre·
partiju prob n i m kamenom zn razume· dj eni naci n kOlls lru is u pesacke formaci jc,
vanje pozicione igrc i manev ri sa nja . ot varanja uti cu i na sklap igrc u zavr-
Na kra ju, va lj a up ozoriti cit aoce snici.
da ne t reba ga ji ti st rahopostova nj e n i Ponovo nagla sava mo - ova uza -
u od nosu na op s te prin cip e, n i p rema jamn a vcza na jboljc se maie sag ledali
velikom mnostvu t eoretski h va rijana ta. an a li z iraju6 pa rl ije majs tora II koji ma
Op s ti pr inci pi im aju z naca j kao je sa drfa na t em a koj a v as int cresuj e.
zak lj ucci izvedeni iz veli kog broja U jed nom ad svoji h pr iru cn ika za
c lllJ en ica. Po p ra v ilu, a ni s u tac ni. sa hi s te Em . Las ker jc na pominj ao :
Ali , nema prav ila bez izuzet ka , a u
nekim posebnim slu caj evim a ti opsti
uLc leo bi h da vasp itam uceni ke
t a ka da u meju samosta lno da mi s le i da KOMBI-
princi pi rn ogu se pokaza ti kao nepr ihva ·
Ujiv i.
predmet p rollcavanja podvrgavaj u kri·
t ic i. Ne !elim da il11 u sa h u preporuc im
NATORNA
Ve~ sma vi se put a ll kaziva li na ve- aps t raklne pojmov c niti opsla mesla, I POZICIONA
Iiku vai nost brzog razvoj a fi gura i ii v e~ da im da m i iva znanj a ... Oni moraj u
s tvaranja p esa ~ kog centra. Ali . pret- bi li sp remni da u sa hovskoj borbi podvr· IGRA
postavirno, prakti cna partija dove la vas gn u p roveri svoje po jrnove. su dove i
je u ovakvu s ituaciju: figure se mogu p rocenc - i ne jed nom. nego mnogo
brzo razviti - a li sa rno ta ka sio ~e p u ta - ma rl jivo j s ra dos~ u ."
se pos tavili l1a dos ta nepovoljn a m es ta, To s u raz loi ne ceC il
SREDIS NJICA
n
s ni sao za u<X<l vanje j prcdv idjan je tabli. I naj zad. trece je - sposoh nost rlj alnoj vrednos ti figu ra. Pozna to je da sam za sebc: sredslva - to su pomocni
komb in acij a. ka o i Z<I nji hova tacno za tac no, brzo i nepogresivo p roracuna - je top jaci od skakaca, da lovae prib· potez i.
p orac unava nj e. Dil lje. vclcmaj stor sc va nj e va rijana ta. li i no vreel i ko liko i tri peSa ka , a lovae i Bite najjednos tavnije da se ele·
nd likuje sposobnosc li za ana li ziranjc Eto za sto ccmo u ovoj kn jizi izu cava - dva pesaka pr ib li fno ko li ko i top. da je mr nti komb inaci je pokazu na najobie.-
pozici ja - on ume ua uoe i koj i clc- ti sred iSllj ieu 11 lri de la - komb inac i- dama jaca od topa itd. nij em pr imeru. koj i je ljubi lelj !aha
mcnti igraju odlu cll jucu ulogu u od rc- jc; ocena poz icij e i pl an; i racunanje va - Medjutim , postoje pozici je 1I koji . upoz nao vet pri prvim koraci ma sav-
dj cn(lj pozici j i, zatim da naprav i s in tcl ll , r ija na ta . Kad bud e pa! ljiv o proll cio rna ti odnosi vrednosti presta] u da lada vanj a ,. premudros tl u Sa hovske leo-
to jest da donese ocel1 u 0 poz ici j i. i ovaj deo knjige i res io postavl jelle za· vaie, u kojima, na pr im er, dama poslajc rije.
posle svega toga da ut vrdi pl an igranj a dalke, sahis la. pa i onaj bC'l vi se kale- slab ij a od pesaka . Do ovakv ih pozic ija
koji je zasnova n na proC'en i u dalom gorij e, osetice kako je poCco da postepcno dolazi se pomoc u i rt vC.'1
momentu nastalog ra sporeda figura na prev azil az i svo je drugove u sahli. Iz kakv ih se clemena ta sastoji
komhinacija ?
Pre svega , da hi se stvori la mog u-
KONlB! NAC!J E cnost za kombinadj u. to jes t za i rl vu
koja menj a uobicajeni odnos snaga,
U procesu komp li kovane sahovske varij anta sa t rtvom. J edno vreme u polrebno je da sc poeclrw poz icija iz
borhe u sred isnjici igrac sve vreme nasta- sovje tskoj sahovskoj stampi vodi la se koje nice korn binacija odlik uje nekak·
ji da zav iri u on~ slo ce hili, da pred- s iroka disk usija 0 temi: sta treba naziva- vim svojstvirna. Da hi sr i rtvovalo i u
vi di kako cc se razv ij ali borba. On smi- li kombi nac ij om? Bil o je predl ozeno za rnen u za ma tcrij al dobila vanrcdna Vec pr i prvom poglcdu na ovu
51ja svoje na redne poteze i protivnikove mnogo defin icija. vodile su se valrene "duhovn a snaga" figura koje su oslale pozi ciju isk usni vclemajslori c!e odmah
odgovore. Pred njegovi m zarni slj enim diskus ij e i, na kraju, svi su se saglasili na tab li, ncop hodno je da P OZ lCIJ 3 zapa ziti da su moguclJosb odstupanja
pogledom prolaze nizov i va rija nata . da se usvoj i gore navcdcna defi nicija dozvoli ovakvu moguc nost, da pos tojc, crnog kralja veoma ogranicene. PeSaC" i
Kao slo cerna v id eti 1I odgovara jucem kao pr ik ladna . kako rni to ka!erno, naroC iti moti vi g7 i h7 ne pustaju ga napred . susedno
octeljku. vd Una raclInanja varijanata Mada pod nju nc rnogu da se pod- kombinacije. Prema tome. motiv korn· polje g8 tuce bt"la d.1ma. Postoje ocig·
nijc jed nostav na stva r i ad toga urn no- vedu nel(e vcoma lepe komb inaci je binac ije - 10 je razlog njenog nastaja- ledn i molivi za kombinaciju. I velema -
gome zavis i uspeh sahi ste na tllrnir ima . koje su izvel i klas ici sahovske igre, ova nja, spec if ie.nost pozicije koja omogutava jstor odm ah poe inje da Irail kombinaciju
Neke su varijant e proizvoljn e - u definicij a jc podesna i sa na stavno· da se izvede f rl va i postigne predv idjen i (p relpostavili smo f a nt a~li~an sluCaj.
njima potezi jednog igraea i odgovori -pedJgoskog stanovi sta i teoreti cari su ci Ij. kao da , tobofe, r.(hi lac najviSc Sahovske
nj egovog protivnika ni su obavez ni. U se zato sa nju i opredelili. " Krug uslova u kojima je moguc no Wul e ne zna Ilapamet ovu kombinaci ju).
ta kvim slucaj evirna irn amo neforsirane Treba da se zadri imo na osobitoj na slutiti prisut nost kornbinacije \'eoma I naravno. iskll sn i !ahis ta odmah
varijanle. Ali, desava se da su potcz i ul oz i kombin aci je u proccsu borhe je ogranicen - piSe Lasker.- Posto- ce nat i Icpu kombi nnciju: I . 5f7- KgS
obeju stran a. a u svakom slucaju odgo- dveju sahovskih armij a, u prvom redu janje takvih uslova daje povodn za 2. Sh5++ KhS J. OgS+ II T : g ~ . Sf7.:j!:
vori strane koja se brani, obavezni- na njenoj iznen adnosti. nVodeCi poz i- radjanje ideja u majs lorovoj glnvi." Vet smo govorJli 0 motiv irna ou
inace ce odmah doc i do kata strofe. U cionu borbu, majstor se trud i da ucvrsti Otpoe injuci kombi naciju, proracu- cfektne kombinacije. Pred narr a j~
ovom slucaju ree je a fors iranim vadj an· i iskoristi prave vrednosti , pomocu navajuc!i u gl avi sve nj ene ogranke , tematska - zavrSna - pozicija. Crni
tama. Najzad, ima forsiranih varijanala kombinacij e on "astoj i da obori lainc Sa hl sta, naravno. mora da v ~ vidi kral; je pogi nuo ugu'cn vla!l titim figu -
sa frlv ama, kada napadac daje protiv- vrednosli. . . Kornbinacija izaziva nco- zavrsnu poz iciju . Ta se poz icija naziva rama - eto za sto se to zove kombi sul -
niku znat an materijal radi brzog sti ca- cckivano ponovno procenjivanje vred- T c mom k 0 m b i n a c i j e. 1'-:a djom oa temu .. u g u ~nog mal a". La ko
nja zna cajne, forsi ranim racunanjem- nosli" - isticao je veliki Sa hovski fil o- kraJu krajeva. zavrsna pozicija moze ce se prepoz lla ti i sredstva kombinad·
ustanovlj ene prednosti. koja vodi do zof Emanuel Lasker. se dobiti iz polazne sarno ako postojc je - sahovi skakacern i lepa ir h a dame
Njernu povladjuje jedan drugi svet- narocitl potezi koji vr se potrebnu trans- na gS.
nrodbranjivog mata iii velikih materi-
jalnih dobitaka. U ovom slu caju radi se ski prvak - Mihail Botvinik: formaciju. Za takav niz forsiranih poteza I Jo! Jedn. , (v",. ();im gl.vnih
"Vec ad prvih koraka Sahista se upotrcblJava se naziv: s ( c d s t v a cinilaca koji omoguc!.avaju kombina-
o kombinacijama.
navikava na uObicajena merila 0 mate- k 0 m bin a c J J e. raj naziv govori ciju pos toje i sporedni, ali time ne
Dakle. kombinacija je fors irana
79
7S
manje valn!. On se, recimo, u poziciji MAI NE KOMB INAC IJE
,,
na dijagramll crna dama ne na!azi na
polju cS, ond a bi crn i odmah mogaa Prak ti cno, bezb rojnc su mogucnosU Da bi sc topom iI i damom dospelo
da uzme skakaca na polju f7 i kombi- da sc da mal neprijalcljskom kralju. na poslcdnju - OSm u za be log iii prvu
nacija nc bi uspcla. I mnogi drugi Mi ~cmo, s obzirom na z3v rsnu pOlici- za crnog - horizon lalu i kralju objavio
cinioci doprinosc nastajanju ove kom- ju, sve maine kombinacije razvrstati mat, moie se frlvovati mnogo malerija-
binacije; najvainiji jc - poloiaj belog prcma s l ed~i m lcmama : la. i eto zaslo su kombinacije s ovom
skakaca na gS. Ovakvc cinioce nazvacc- J. Mat na osmoj horizon tali; tcmom obicno vcoma efek lne.
rna pral eti m molivima 2. Mat na scdmoj horizonla1i; U pOliciji na dljagramu 8 ern slajn
k a m bin a c i j a. 3. Mat Ul koriStcnje vertika la se odlucio da Ulme opasnag crnag
Br. 69. Pokaii tc mot iv kombina - 2. dijagona la; J'lcSaka i odigrao je:
cije. Kako bcli moic da dobije? 4. Napa d na slabe lackc; 27. S: c3?
VE tB E 5. Razaranjc pesackog zaklona; Racuni c3 vclemFljstora bila je jed-
6. lzvl a~c nje kralja. noslavna: on jc sma trao da tc posle
Br. 66. Nadjile motiv dobitnickc
kombi nacije bclog. " 27 . . .S : c3 28. T : c3 T : c329. T : c3
Db l+ 30. Ofl 0: .112 iz svega proil at i
Irampa pcSn ka 32 za pdaka c3. U par·
MAT NA OSMOJ HORI ZONTA LI
t iji su st\'3rno odigrnni gotovo SV'i ovi
Tek sto je poeeo da izucav8 !ahovs- potel;. ali posle 27 .. .5: c3 28. T : c3
ku teorijll, amatc r tc se naei U velikoj T : c3 29. T: c3 uslcdio je strahov it
nedoum ici. l<aiu mll: ne pomeraj pcsa- udar - 29 . . . Db21!
kc koji st il e kralja, jcr to prolivni ku
Br. 70. Koj i lll o1iv kori sti beli u dajc mogucnost da sc "zakaci" figurama
svojoj dobitnickoj kombinaciji? za nap red porncrcnog pesa ka i da olvor i
Iin ije na kraljcvom kri lu. Istov rem('no,
svako dobro lna: ako nc porneri! jednog
Br. 67. Koji motiv za komb inaci j u od pcsaka , netc! svom kralju napraviti
pomde belome da postigne pobedu? "olvor" i onda se pripazi da ne dobijes
mal na osmoj horizontali. V~ na poectku
~a hov skog pula mora sc mi sliti dijalek-
tick i povezujut!i krajnje sliprolnosti.
Bel i Je odrnah morae do preda pttr-
Bernstajo Kapa bl anka tiju . jer gubi nnjmanje topa. Dama se
Par tij a sa turnejc. ne sme uzcti z~ mala n3 prvoj hori-
Sada temo razmotr it! tei glavna Moskva. 1914 'Zonta lL
tipa sa hovsk ih kombinacija : Podmctuti sc: pod udar protivni·
mat ne kombinacije, kovih figura. damn napad3ju~c: strllne
pc!acke kom binaci jc, mole da bude veoma akti\' na i dol zadaje
kombinacijc s moli vom koei$~enja udarce ne prezajuti pred vlastitOtn po-
ncpovolj nog polofa ja protivn ikovih gibijom. Armija koja ostaje na la bli
Br. 68. Koji pOl icioni cinilac daje
crnarne mogutnost da dobijc partiju? figura . o)vetite se za njenu pogibiju i date
Ileprijateljskom kraJju mat na pasltd-
nJoJ horizontali. U turnirskoj puksi
bilo je mongo slUCOjCV3 vi~tnlkog
podme la nja "ciste" dame i takva ope- tek zatlm. ukoliko se u tom poku saju Sa di;agollille a4-e8. Eta za slo se 5 ... DbS
racija dobila je naziv "besna da ma" . ne uspe, pag ledati kako jc igraa maj stor. sledeci potez kombinacije na laz; bez A sa da vee!. ide uzimanje na b7 -
Ali svejedna, cak i kada proc itate kam - mnaga napora . 6. D : b71 Crni vise ne moie izbcti mat
A dams Tore binaciju u knji zi, uzdrlitc sc ad pome- 3. Dc7 11 iii si lne gubilke. I crnl predaje.
N ju Orliena, 192 1 ranja fi gura - to ce vam da ti dobru Zapanjuju~a nametlji vos t, zasno- U raz mat renim primerima izlaz
praksu za Sahavska usavrSa v<tnje. za vana na potpunaj s igurnost i. Prasta kra lju zalvarali su sopstveni pesaei.
razvoj kombinatarnog duha. analiza uveri~e na s u to da erni ima Im a mnago l<l kvi h primera da u stva·
Bel i je ad igraa: I. Dg41! sarno jedan jedini adgovor kOjim se 2a- ranju matne mrefe po osrnam redu pored
Prvi skak "bcsnc" dame. Crn i je sad spa sava - navi odskok damom na sopstvenih rigura "sudeluju" i proliv-
ne: sme uzeti . jer bi 1I tom slucaju dabio polje b5. nikovi pesCle i.
mat na e8. Ali beli i S;;IITI preti da uzme 3 .. . Dbli.
damu na d7, Sla da sc ra di? Nijed an top I sta sma sa d pastigli? Lep o smo
ne maze da brani damll - jer bi usle- podm c.ta li damu pod udare, ali jas
dila izm ena dama i opet bi bio mat sa nemama nikakve kori sti od toga. Nc-
polja eB. Ne pom aie ni prcthodna izmena cerna valjda ponav ljali poteze - 4.
Hajdele da proanaliz, iram o ovu na c2: kari s l~i se time sta mu je top De4? A mazda ~e m a jed nostavno uze ti
POZIClj U sa stanoviSl a komb inacioni h branjen skakaccrn, beli cc mirna uzcti pe.saka na b7? Pat svaka kol Time odu-
mofiva. Beli je na potezu. P rvo sto pada ernu darnu. zimamo protiv ni ckaj dami i poljc el7 i
II cei , to je da u poz icij i crnog nema Preoslaje: sa rna jed no: sk lonili damu istovremeno je napad amo. Dakle. to
"olvora" za kra lja; znac i, beli ee tcliti sa polja d7. Ali gde? Sarno na jedno igramo - uzimama peSaka b7!
da topom i ii damom upadne na osmi red_ polje - bS. Jedino odatle erna dama :2:alosno bi se zavrsila avakva brzop - Beli sprovodi kambinadju sa rna·
Slede~u specificnost pozicije vee je: brani klju cna polje e8. leta operacija. Sarno sto bismo uzeli tom na oSfTIoj ha rizontali, pri cemu crnog
tele uoeiti. Pailjivom analizom rnoci I. .. Db5 pesaka b7. usledio bi st rahavit udarac - kralja 113 poslednjem redu ne zalvaraju
cerna da primetimo da je osmi red , Naci sledeci pa tcz bclag vee jc 4. D : b7?? D: e2!! Ta, i nas kralj samo peSaci vee i njegov sopstveni
uprkos spo ljasnjem pr ividu sigurnosti, laksc. Kad se zna da ern a damn ne sme isto nema "atvor" i sada cak mat daje
ska kac.
znatno oslab Jjen. jer udvojeni beli da napusli dijagona lu a4-e8. lak o jc erni posle 5. T : e2 Te l+ 6. Se l T : el+ Beli je postigao pobedu na sled~i
topov i sp remni su da svakog momenta shvatiti da je i top eB vczan zastilom 7. T : el T : el#. Eta kuda vodi neop -
nacin:
upad nu na polje eB. Bel i isla nema "ot- svog " kolege" - tapa e8. Ispada da rez nost - treba dobra ol va rili oc it I. D : ell! D: hS 2. 5.7+ 5: .7.
vor" za kra lja. al i tc.ske fi g ure ernog IIbesna" bela darna moie slobod na da Racllnanje a ve varijante navest!e Kralj SI! nije magaa povu~i na hS
jos n isu mob il isane za upad na prv i red nastavi svoje "mracno" delo. nas na nov u kombinatornll ideju. ;.\ mo- jer dama uzim a tapa f8 a mato,m .. Ali
i belom, mada i on t reba da igra pai- 2. Dc4!1 ie Ii se sa lernpom sk lonili lop sa c2? sada erni skakac zatvara kralJu lzlaz
Ijivo, jos ne preti opasnost. Krasno! Dama je panovo pod dvosl- U tom slucaju uziman je damarn na b7
no polje e7.
Razmis!ivsi nad ovom in teresant - rukim udaram, ali je nijedna erna odmah od luC: lIje sudbinu bitke. jer 3. D : f8+1 K: fa 4. Td&jt.
nom poz iei jom. uoeicemo da t op eB, a s Figura ne moie uzeti. l apel ne ide pret- vi se ne bi bilo uda ra erne dame na e2.
nji m i tacka eB nisu dovolj no bra njeni. hadna uzimanjc l1a e2, jer ni sa da !lema E. naj za d. pronac icema sledee i polez
Crna da ma je pri morana da ne napusfa- mogucnosti da se nekako bran i erna koji jc adigran u partiji. VEtBE
juci svoje mesto euva po lje cB , Ma bela m dama. Preostaje jedna - bckstva. s 4. a41 D : .4
daje mogucnos t da mirno pod uda r da- tim da se opet ne ispusti iz vida adbra· J ednostavan ra clIn dokazuje da A sada imate ladatak da nadje te
erni drugog odgovora ncma. kornbinadju u sledeeim pozicijama.
me, upodmeee" svoje fi gure. Uskoro cemo na po lja ell. Kao sto smo se dogovarali. najpre odre-
pron(l~i i prv i udarae. Preporucujemo 2.. . Dd7. 5. Te41 dil e motive kombinacije i tek posle
Sta sma postigli? Za sa da jed no: Preti prvo uz imanje tapa na eS. toga potraii te sredstvB i lematsk u po-
citaoeu da citav proracun varijanata
mozerna ponovo progoniti ernu darnu. za ti rn dame na a4. Lako se moierna 2iciju. b· .. mofe
izvod i u mi sl ima , ne pom icuc i figu re.
uveriti da erni ima sarno jedan odgovor- Dr. 7 1. Koj u korn lI1aclJu
Najpre. raz ume se, treba pok usa ti da Ne pla sec i se da cerna dac i pod njen
pav lacenje dame na b5. izvesti beli?
se samostalno pronadje naj bolj i potez, a udar . opet cerna pokusati da je oteramo
83
82
Sr. 75. Na koji nacin beli dobija? kalastrora na pol ju g2 , ali ern i ne mole 3. . . T: f2 4. g4 D, 6 5. Lg3 T: h21
od mah uzeti tog pesaka zbog protiv - Novi ncpr ij::l tan udar. U sluCaju
prc tnj e mata damom nJ] c8. 6. L : h2 , crni nastavlja napad putem
Masta je crnom pomog la da nadje 6 . . . D : g4+ 7. Kil l Dh3 s neizbe!nim
s l ed~i , nima lo oCigledan, a vcoma d ek- matom.
tan ud ar. 6. Df3 Tg2+ 7. 0: g2 T: g2+
I. . . Dg l+lI B. K : g2 D : g4 i olp or belog posl,o
Bell je primoran da odmah preda. je uzaludan.
U stucaj u 2. T : g l, sledia bi nama vee! Motiv sa kori Uenjem slabosti sed-
Sr. 72. Nadjite dobitniclw komb i· poznati lIuguseni" mat skakacem na f2. me horizonta le donosi uspeh ne sa rno
naeiju belog. Uzme Ii beli darnu kraljem, erni topavi pri napadu sa dva topa koja su prodrla na
Dr. 76. Kako beli forsirano posH - e!e s od lueujue! im efeklom pradret i na nideracki red". Poneka d ulogu pomoc.-
i.e pobedu?
drugu horizonlalu i dae!e "slandardni" nika odl icno izvrSa va napadacev lovac
mat na poljima g2 i h2. postavljen oa velikaj dijagonaJi a l-h8.
2. K : g l Tg : g2+ 2. Kh IT : 112+ Kla siea n pr imer ovakve kombi nacije ,
4. Kg l Tbg2#. nazvane "mlill", ilustruje cuvena partl-
ja
Tore Lasktr
Medjunarodni turnir
Mosk"" , 1925
86 87
Hr. 77. ernl Je na pol ez u. Na kojl MAT UZ KOIHSCENJE VERTIKALA
na eln on dob lj a? (D jj agr. na sir. 87.) "h", to maze da sc zavrS i pog lhij om pro- na h3. Crni jc poku~o da produi l
I DIJ AGONALA
ti vnickog kra lja. olpor b r anc~i lack u 117 oa "h" vertikali.
Pda k g6 koji jc zasao u tabor cm og 3 . .. Dc2
Pretci na v c~i na kombi naeija las - i m o~no pos tav l j cnc bele figure o m og l l~ u, Ali sada odmah odlucllje vet dav -
niv.:l sc l1 a kor iscenju verli ka la i di ja_ j u izvodj enje s l c d e~e efektnc kombina- no zamisljeno prebacivanje topa sa 33
gona la. Naravno. ne ra di se 0 sv im. dje sa f rtvama uz kori sc:cnje "hi! vert i- oa krajnju desnu vertikalu.
mnogobrojn im, lioij a ma na sa hovskoj ka le. 4. Th31 D : g6 5. 5: g6+ Ig 6.
tab li, v ~ sarno a anim a kaje su usmcrc. I. DdS+ 1 DfS T : h7# .
l1 e na kra lj cva kr il a. I rn a dasla pa rtiji1 u Razume se. od mah gubl I. . .U S 11. velikog mnoslva kombinacija
kaj ima kra lj Jcd nag a d par tncra ad lazi 2. T : h6+ Kg7 3. Th7#. All I sada lasnovanih nn iskoriUavanju olvorene
oa da mina kril o pravee i vcliku rokadu ; beli c:e ir l vom topa posti c: i odlucujuc: i
Br. 78. Kako br.1i forsirano pos t ifc "g" li nije Ireba izdvoji ti klasica n pril'Jfer
pobedu? u tom slucaj u naj va i. nije Iinijc i dija - nap ad. iz st varala stya vclikog amcrickog Sam-
gana! e bice one kaje su usmerenc na 2. T : h6+ 1 L: h6 3. Df6+ Dg7 pi ona Po la j\\orfija . U njegovoj partiji
dami nu st ra nu lab le. Medjutim , u vc- Ne sme se igrati 3... Lg7 zheg sa Pau lsenom (be l i) 1857. godine nastal::.
eill i slucajeva mi gavor imo 0 vcrl ika - jed noslav nog 4. Thl # . jc ayakva pozicija:
lama " hu . "g" i "f" , kao i 0 dij agona larna 4. Th l !1
b l- h7, a l - h8 I a2 - gS (a u slu· Takozvani .. ti hi" pa tez, koj i ipak
caju napa da croag - a dijagona lamil od mah odlueuje Ishod bi l ke . Prelnj.
b8-h2, .S-hl i a7- g l ). uzim an ja loven h6 moie se o tkl on iti
Lako ee sc shvatiti speeif icnasti sarno oa jeda n nae in , ali oi to oe spa-
ovakvi h ka rnbin aci ja . Obicno se i.r t- sava crn u vojsku a d propasti .
Br. 79. Pronadjitc rnatnu kombi - vuje ova iii ona fi gura - po eenu svog 4. . . D : f6 5. ef
naciju belog. iiva ta ona pradire u la bor nep ri jateljs- Mat u s led~ em pot czu je neodbra-
kog kra lja i ta mo sl va ra pan iku. Za tim ojiv. Moze se sa rno ad loiit i pog ih ij a
sc napad aceve fi gure . kojc su blagovrc- dajuci sah skakaccm no d2 b3.
mello pri spelc. ustremlj uju u slyorenu Korislcc i uda lj enos t bele dame ad
bresu i prod revsi u ra zb ijeni kra lj ev 10- Roso llmo Kl eman
Por /oriko. 1967 kraljevog kr ila , kao i nepovol jan polo-
gar daju ma t iii za dabijaju o d lu c u jtl ~ u iaj be! ih fi gura . erni je otvorio "r'Ii·
prednosL " ij u pomoc u cfck tllc h ive da me.
J\lj cerno ana lizira ti komb inaeije I. . . D : f31 2. gl
koje se il ya de uz karisc cnj c napred oz- Sa da se sv e erne fi gure energicno
na cenih vcrlikala i dij agona la. uslrem ljuju na bclog kraija , pri cemu
8r. 80. P ronadj lle pu l koj l bel og I(a da teska fi gura napa daca - top sc odlucujw!i udari zadaju upravo na
vodi pobedl. IIi dam a - laU l mc ver tika lu (lin iju) otvorenoj verlikali na kra ljevom krilu.
2 . .. Tg6+ 3. Kh l Lh3
P reti mat u dva poleza - 4, , •
Lg2 5. Kg I L: [3. Beli 10 moie da
Posle prethod ne izmene i saha iz begne 5:11110 na jeda" nneill.
s kakaeem - I. L : d5 cd 2. Sf6+ KhS- 4. Td l Lg2+ 5. KgI L : f3+ 6.
beli je zapanji o protivnika s l ed~im Kfl Tg2!
sjajn im udarom: "Tihi" potcz posle kojeg preli rna·
3. Dg6 11 neva r T : h2-h 1#. kao i jednoslavno
Za misao je Jed nostavna : u s!ucaju uzi manj e Iln f2. t\'epoveztani odrcd bel ih
Br. SI. Na dj lle komblnaciju belog. 3 •• .Ig 4. 5 : g6+ bg beli daje mal lopom ligura nije u stanju da atkloni tu pret-
88 89
Poz icija prikazana na dij agramu Beli jc na potczu. Analiziraj uCi po-
"jll. Kada je crni frtvovao darnu, oc lg- II i 2... T : f7 3. DbB+ sa ma lira.
na sta la je u partiji ]\l iS ta - Kloza . ziciju. lako eerno zapaz iti da je stvorena
ledna je imao u vidu veorna vaian njem.
odigranoj u Polj skoj 1955. godi ne. napctost oko dijagonale al-h8 i.
moti v koji ovu kombinaC'iju tini mogu- 3. T : f7 T : f7 4. DaB+ TfB 5.
prvenstvcno . oko polja g7 i h8 u laboru
cnom - l o~ raspored be lih figura. Dd5+. I<h8 6. c6 i beli lako dob ija.
ernog kralja .
7. D d3 MI sma cmal iziral i primere matnih
Put ka pobedi je veoma efcktan -
I ovaj zakasnel i pov ralak be le dame kom bin acija u koj ima je odlucujucu
poveza n jc sa s l ed~om neoeeki va oom
ne donosi spas . ul ogu igra la otvorena Iin ija na kra lje-
i rt vom bele dame:
7 ... T: f2 + B. Kg I Tg2+ 9. yom krilu . Poneka d uspeju se otvoriti
I. DgH II K: g7 2. Sf5.L+
Khl Tgl:\t. i dye Iinij e i tada, razume sc, matiranje
Od dvoslrukog saha jedini je spas -
Navescemo jedan p rim er kombina- olkri venog kra lja ide brie.
povlacenj e.
tornog nap ada u koj em j e iskoriscena U pa rli ji Planinc - M arangunic,
2. . . KgB 3. Sh6 #.
obvorena ,ll linija. igranoj 1969, u pozic iji prikazanoj na
Citalac lreba da zapamti malou
dijagram u.
sliku sa lovcem oa dijagonali a l-h8 i
Clgorln Marko Na prvi pogl ~d cini se da je pozidja
Berli" , 1897 skakacem na h6. Ooa sc testo sre<!e u
bel og bezna dci na zbog vezanog lovca
kombinaeijarna.
d4. Jpak, pafljiv kornbinalorni preg led
A sada primeri kombinacija 1I koji.
poz icije pomoei ce va m da lIstanovite
rna se kori sti sna!!a lovea iii dame na
da bcli im a mogucnosl da iskoristi
dijagonali bl - h7.
snagu lovea d4 pomotu neoeekivanog.
BeH je eJektno okoncao borbu u
zapr epas~u ju ceg udara.
ovoj poz iciji , uzetoj iz jedne Aljchi -
I. Dh7+ II
nove partije.
Smi sao ovog pol cza je da se dobij e
tempo, kako bi za tim pod zaslilorn lovea
be li jc ra zori o kralj evo krilo cm og zft· koji gine, doslovce u posl ednj cm trenu·
Yom dame. Preko dve olvorcne linije, tku, be li l opovi forsi rano dali mat emom
Beli je na potezu. Motiv matne "g" i "hOI. bcli topovi su izveli neodbra · kralju .
njiv napad. I. . . K: h7 2. T: g7+Kh8
kombinacij e na kraljevom krilu nije
I. D: gG! 1 hg 2. T : gG Sklanjanje kralja oa h6 vodilo hi
tesko otkriti - oslablj ena tacka f7 n.a
jos briem zavr setku borhe - tada bi
,.r' liniji koja se moze odm ah olvoriti Preti mat 1I dva poleza. Hi lno se
beli odmah objavio mat: 3. Tl gG.
put em izmene na eG. moraj u doves ti odbrll l11bene rezcrve.
2 .. .ShG 3. T : h5 Tf7 4. TG : hG+ 3. Tg8++ Kh7 4. T Ig7+ Kh6
C igorin precizno iskoriscuje posto-
5, TgG+ Kh7 6. TBgH Kh8 7. Th 6#.
janj e kombinacionog mol iva za sprovo- Kg7 5. Th7+ Kg8 I. D : 0411 fe 2. L: 04+ Kh8
Evo jo! Jedne 1510 ta ka dopad ljive
djenje jednostav ne al i efikasne l(Ombina- Iii 5 ... l<f6 G. T5hG+ Kc5 7. T: f7 Zrt va top a na f5 ne menja tok bor-
kombinacije.
cije . sa ncodbranjivim napndom. be - beli bi jednostavno uzeo Joveem
I. fe D : e6 G. Th8+ Kg7 7. T5h7+ I(g6 8. ef+ topa .
Crnog ne spasava ni izvodjenje T : f5 9. T: d8 T: dB 10. Ld3. erni 3. SgG+ Kh7 4. 5: fB++
druge dame. Posle I. .. a2 2. T: f7 predaje . BeU je napravio svojevrsni "mlin'·.
alD + 3. Kg2 DaB kalaslrofa se desava U praksi sa hov skih takmiccnja sarno sto ovog pula ulogu lopa-rusioca
na sed moj horizonlali - 4. T: g7+ veoma su cesti slu cajcv i kori scenja obavlja bcli skakac .
sa brzim matom . dij agonala za izvodjenje kombin ae ia- 4 .. . Kh8 5. SgG+ Kh7 6. s.s+
erni i sada gubi. ali to je vee pas- nih udara na protivnickog kralja. SIe- Kh8 7. Sf7#.
deci pr imer prika zujc kombinaciju Sl ede<!i primfr it partije Spilman -
led ica j ednostavnc, ma da j veoma Jepe
zasnovanu na snaz i lovca koji zauzima D cker . igranc u Busumu 1934. godine,
kombinacije.
2. T : 171 D : 171 glavnu dij agonulu 01-h8. 91
90
Lila lac mora pazljivo p roucili , jel je be li lovae koji se prebacio na dijagona lu S prozirnom pret nJom da u slucaJu Sr. 85. Crnl je na polez.u. KOlka
kombinacij a sa i rtvom 10\ ca na 117 a2-g8. povlacenja cmag kral ja na h7 da mal u on farsirano dahija ?
tipicna i testo se penavl ja, take da jcdnom potczu - Dh2#. Imajtc u vidu:
peznava nje ove kombina..: ijc ul ~l z i u lovae a2 ne pu sta crnog vlada ra na
obavezan I1 te.'t nick l m iflimumll svakog polje g8.
.sahistC', 4... g5 5. D112+ Kg5 5. Dh5+
Kf5 7. Df7:\1:.
I opet je kralj matira n pomocu
belih figura kojc su potpuno zavlada le
dijagonalom a2-g8.
VEtBE
Sr. 86. Pronadjitc cfekln\! komb i-
Br. 82. Crn i je na potezu. Nadjite naciju belog.
Bcl i jc igrao: J. 5g6! efek lnu komb inaciju.
Prcti mal dam om na h8, a erni
nc moze da lIzmc ska kaca zbog gubitka
Dob ilku vod i za ovakvc poz icijc dam c - J. . .fg 2. L : c6+. P rcoslajc
tipicna irtva lovea na h7 , Neophodnost sarno jcdan odgovor ,
i m og utnost ove irlve opredcl juje J. .. Sh7
c injenica da u poz ici;i na dijagramu Ali . sada jc bc lom pruiena pril ika
pos loji slaba lacka u poloiaju oko za r fektnu kom hinaci ju,
ernog kra lja , sto se moze iskori sliti 2. T : e6! fe 3. D: d8+ I
irtvom na dijagonali b J- h7. Udar ko;i odv la ei ernu damu od po·
Ija e6. U dalj em iz lag.mju ci ta lac cc Br. 83. Crni je na potezu. Ko;a Sr. 87. Kako beli forsirano dobija?
J. L : h7+1 K: h7 2. Sg5+ KgB mu kombinacija donosi pobedu?
vi d('ti jos kombinaeij a sa ov im moti-
Poneka d u ovakvim komhinae ija.
rna kra lj smelo kr~e n(lprcd. ali posle vom .
3 . . . D : d8 4. L: c6:tl:.
2... Kg6 3. 5f4+ (kada nema sk.kaca
Lepa zBvr.sna sl i ka ,
na .2, beli igra 3. Dg4) n.mogucno jc
I u partiji Lohmer - Karkner
odbiti pretnje bclog. Pa ipak, prepo·
(N,mel"" (940) heli je na dopad ljiv
rucujemo da se p re zrtvc lovea na h7
nac-in iskoristio snagu svojih figura koje
proracunaj u sve mogutne v:1ri jantc u
su zauzele dijagonalu a2-g8 ,
slucaju d a crn i kra lj ode na po ljc gG.
Inaee', posle pov lacen ja kra lja na
gA ma tni napad belog ide ,, \<30 po loju". Br. 84. Prona dj ite dobitnicku kom- Sr. 88. Pronad jite kako dobija
3. Dd3 TeB 4. D117+ Kf8 5. D118+ binacij u belog. bel i.
Kc7 6. D : g7 Kd8 7. D : f7 Sf8 8. 114 1
erni predajc.
Sahovska istori ja poznaje mnogo
pr imera u kojima je i skori s~ ena snaga
napada jl!t ih figu ra koje su dejstvova le na
di jagonati a2- g8.
U pa rt iji Ta; ma nov - Kuzmin ih .
koja jc igrana u Lcnj ingra du 1950 , t. T: h7+1 K: h7 2. Th l+ Lh5
lavrsni udar cm om k ra lju zadao je 3. T: 116+ ! K : h6 4. Df4+ 1
93
92
NA PAO NA SLABE TACKE u vid u ovakav zavrsclak svog ncadbra-
nj ivog napad a: Ako se dama povuce, j u risnj\l ~ a lovea n3 f7 daje helome mogllcnost da 1I
bela arm ija dobil a bi jos jednu ubojit u neko li ko skokova priblii i svoje glavne
Anali z i raju~i prirncrc it prcth odnc Ak a ern i uzrn e lovea - 2. .. fg.
jedini cli visc. snage i da proti vn iku zada od!utujuce
glave, vidcli smo da Sll "dalekomctne" onda dola<i mat posle 3. Td7+ Kh6
2. Sh5 g6 udarcc.
figu re u isH mah za dava lc udarce 11 3 4. 0114 . Slvar se ne poboljsa va ni pov la.
J edina odbrana . Sada su eTn:'! polja I. L : 17+ K : 17 2. Td6.
nekoliko laca ka kraljevog kr ila protiv - ccnjem kra lja na gS. na sta bi lovaepo.
na kra ljcvom kril u posta la "zjapete J\ ko bi se sada na pad nuta damn po-
nika. na primer na poljima hfi. h7, h8 novio uda r, ovog pula na polj u h7.
rupe" i beli encrgic ilo koristi ovu vearna vu kla, beli bi objavio forsiran i mat u
po vert ika li. iii nn poljima fG. g7 i h8 Lako se maierno uvcri ti da poslc 2.. •
znat aj nu prednos t. tri potcza - 3. S: h6+ gh 4. 0g6+
po vcli koj dij agonali. KgB 3. Lh7+ ! K : h7 4. e4 top se uk-
3. Sh16+ L : 16 4. S : 16+ Kg7 l<e75. DeS#. Oak le. lop se mora uzeli ,
U "i Zll kombinacija odlucuj ut i Ijucuj e u napa d dajuci mu odlucujuci Nn polez 4 . . . KhS sledil o bi pri- posle cega be la dama III podrsku skakaca
uda rci zadaju se na jednom po lju, pri dopr inos.
rodno 5. Dh4. slva ra neizbetnu ma tnu mreiu oko
cemu u "apadu ne uccstvuj u sarno dale- A maida bi se ern i rnoga o spasili 5. OeS l crnog kralja.
kometnc fi gu re - topovi . lovd i da ma, aka ne bi pri hva ti o i rt vu u prvom pate· Ka r akt e ri s li ~ n a Poz lclJa Zil napad 2. . . L : d63. 0 : g7+ KeG 4. S :dG
vc¢ fi gure sa ogranicenim radiju som lU1 Ne l U slucaju , reei mo, t. . .TldSI - nn oslab ljena crna potja. Ovaj metod U svim slucajevima ern i oe moie
deJovanja - skakac i i pebei. U ta kvim najbolja odbrana ernog - bel i zav rSava napada veoma je pri vlacan i ces to sc da izbegoe mat iii slom svoje pozicijc.
sluca jcvi ma rcC je 0 napad u na slab u borbu ukl j w~ uj ufi II njll i vOjnika, sretc II turni rskoj prak si. Prcti odskok Posle 'I. .. TIS dolaz i 5. S : c8 T : eS
tacku kralj cvog kr ila . Pri tom. napad koji , mada spor. ipak na vrern e stife skakaca sa dvos tru ki m Sahom, a za tim 6. 0 : h6+ i 7. D : b6. Ako ern i igra
moze bil i eksploz ivan, sa zrlvova njem na mes to od lucne bi lke. Nairne: 2. h41 odill cuj m!i I.Id ar dam om na polju g7. 4. .. TbS brnnet i time damu. ooda od ·
zna tnog matcrij ala , ali moze biti i Td7 (i ii 2 . . . K : h7 3. 0 : 17+ KhS 5 . . . KhS 6. Lh6 Se6 7. Lgi + ! lucuje 5. S : 08. Na 4.. . 0 dS beli daje
laga n. i spolj ava ju~ i se u nagomil Cl va- 4. Te7) 3. h5 K: h7 4. L : g6+ i beli Svi ud ar i bel ih rigura usmereni efek tan mat igrajuci 5. S: e8 0 : e 6.
nju udara. dob ija . Sll na slabu tac ku g7. Novom irt vom 0 f6+ Kd5 7. Od6+ Ke4 S. Tel + Kf5
U sledc.!oj pozici ji, nastaloj u Oak je u prethodnom pri mer u rar- beli na jza d dobija razme!taj ligura kako 9. 016+ Kg4 10. h3+ Kh5 II. g·I# .
parliji Eve-Flor. koja je odigra na u bijanj e poloia ja oko kralja irv r ~cno njemu odgovn ra. Kao sto smo vet vi deli , kod ovnk.
Amsterd amu 1932. godine. beli je spro· po metodi eksplozijc, II pa rtij i Mab s - 7 . . . K : g7 S. SeS++ Kh6 vih napada nn slabc tatke V3!nll ulogu
yeo odlucujut i uda r na tac ku h7 i rl - Aleksander , odigranoj u Londonu 196 1, Mora sc beia ti , ali u pu t u crneg nekad mogu da odigraju i na izgled sln-
vujuei na nj oj s kakaca. beli vodi sistematski na pad na laCk u kralj a susti i u mocne snage belog. bi pewci.
g7. mada i ovde, razum ljivo, pesae no 9. 014+ g5
moie oba viti bcz h tve. III 9. . . I(h5 10. Sg7#. FJ; er Msgmarsuren
Mcdjuz(lnski lu rn ir u
10. 016+ Kh5 I I. Sg7+ Kh4 12.
SUSIl , 191i7
Df2#.
Eksploz ivna i rlva na polju f7
odluc:ta je ishod partij e Lilien ta l
L:llldau, koja j e odigrtl na U Amstt!r dn·
mll 1934. godine. Zas., d nij c moguc no
uZimanj c skakaccm 113 hG , nli irlva
t. S: h71 K : h7 2. L : g6 + I
Pr inosee i sebe na irlv u na polju
h7, beli skaka c je omogucio svojim
da lekomelnim llkolegama" da se s odlu- Uvodni efek tni udar - irt va tOP3 - Upravo bclom pe!aku prip3da u
cujucim efeklom ukljlJce u os lru akciju sracuna t jc na to da se crna da rn a., koja s l ccl~cmprimcru jedna oct najvafni.
razbijanja protivnickc armije. Potp uno se nalar i na daminom kri1u, odsece ad jih uloga u nap acJu:
svoje armij e koja brani kral jevo kri lo. I. Oh6! DIS 2. 0: hi+ 1 K: h7
olvarajufi poziciju crnog kra lja novom
I. Td51 ed 3. hg+ +1 K : g6 ~ . L e~ # .
irtvom - ovoga puta lovca - Eve ima
95
94
vEtne RAZA RANJE POZICIJE KRALJEVOG koj praksi i ~ita l a c mora da ill uk ljucl u " kombl nacija Lasker· Baud l • Pra me·
Sr. 89. Pronadjite dob itnicku korn· KRILA svoje .,naorui anje" kao univ erzalni tchll i- njena je mnogo pula u turnirskim parti .
bin. ciju belog. ~ki metod napada. jama, od kojih lema jednll prikazati
P rcostalo !lam jc. da r;)zmotr;m o dva I II sledet im pri meri ma napad se (parlija Kiri lov - F urman).
poslednj a Upa matnih kombinacij a. _ vod i pos to je prethodno razb ijcna pozi·
s motivom ra za ranja pOlicije protiv nic. cija pesaka koji sti te protivn ickog kralja
~og ,kra ljJ i s mot ivom izvl acenja kra lja od "direktnog pogotka" .
II nJ cgovog za klona. I mada su ave dYe CI.tjakov Panov
teme mcdjusobno povezane. ipak jc Mo.wa, 1949
pr ik ladn ije da ih razm otrimo zasebno.
U ob icn im uslovima i(ra lj je za k lo·
nj en sopstvcnim pcsaci ma i ni sta ga nc
ugroZa va . Ali, odj ednom - nap adac
nr. 90. Ka ko beli forsirano dob ija? POl11oc!u zrfve fi g ur~ . iii napadajuci
peSaci ma, uni stava taj pd3Cki z3k lon. Crni je na polczu. 2rtvllju~i dV3
Razbij eni zak lo" vi Se nc vrsi svoje love3 , crni je po tpuno razorio pe~~k i
funkcij c i nepri jatelj skc figure bcz tes· zak lon ispred prolivnikovog kralja.
koce prodiru n3 kra ljcvo kr ilo. Razume I. .. L : h2+ I 2. K: h2 Dh'l+ 3.
se da je metod raz3 ran ja veoma efik asan KgI L : g21
metod. Eto zas to sc on, reklo bi se, Bcli neoeekivanom irtvom lopa U ovoj ponov noj !rtvi i jeste sustina
~c s~e nego ostali melodi sr~ e u sahovs· rllsi pesack u poziciju koja zakla nj a kombina cije emeg.
koj praks i. cmog kralja. 'I. 1(: g2 Tc6!
J ednostavan je i potp uno ratum· J. T: h7+ 1 K : h7 2. Th l+ Kg6 Crni top juri na kraljevo krilo, a beli
Dr. 91. P ronadjite forsi rani cJek tan Ij iv metod kojim je Aljehin razbio poz i· 3. 05+ to nikako ne moie da spreci.
put ka pobedi belog. ciju kralj cyog kril a u partiji sa majsto- Kao sto se vidi, sve bele figure u ~e 5. Lf4
rom Scleznjev im, odigranoj na lurn iru stvu ju u napad u na c:rnog kra lja koji je, Beleg ne spaS3va ni da ,!anje dame-
u Pistan ima 1922. godine. izgllb ivsi neophodan zak lon, prinudjen S. DI3 Tg6+ 6. DgJ Te2! 7. D : Il6 Ig i
da krcne ka sred ini t:!ble. Ist ina, mora se za ti m end uzima pes.1ka c2. 5to ra:u
imati u vidu da crn i sada ima topa \·ise, dono.>s i odlucujm! u prcdnost.
ali bcli je, pre no s to je i rtvovao tap a 5..• D : 14
na h7, mora o tacna do kr nja dn izra· Crni je vet pOCl'O da skuplja .. Ieti-
cuna sve varij ante svoje komb illacije. nu" - vratio jc jcd llog 10ve.3. S,'oji m
3 . . . LlS 4. L : fS+ I( : 15 5. Dd3+ s l ed~ im polczom beli pri prema bek tvo
Ke6 6. Dh3+ KI7 7. g6+ ! kra lja preko polja f I. ali njtgOY protiv-
. Tipicno za 51icne poz ici je - sve snage nik cncrgicllo spree3 va tu naml'fU.
Br. 92. Kako beli forsirano dob ija? 6. Th I Tl6! 7. Th2
napa daca , I.do poslednjeg peSa ka", mob i-
li su se za napad na kra lja. Iii 7. Dd2 D13+ i crn i lako dobi j• .
7... KIS S. TII + . Crni pred aje. 7 . .. TgG+ ! Beli pred. je.
J. S : g6 hg 2. T : e61 f.
Odav no je pozl1ata kombi nacija u P",le S. I(hl sledl Te l+! 9. D : .I
Ako crni ne bi prih va tio i rtv ll topa
kojoj napadac , da bi razbio kraJj cv D13+ 10. Tg2 D : g2 i beli dobij' ma l.
na polju e6, ond a bi lop naslavio bitku Ponckad sc u opcra eiju razbljanja
p eSa~ ki zakl on. f rt vuj e aba love3. Prvi
u z im a ju~i pesaka g6.
put jc ova kombin3cija iz vedena u od brJrnbell c pozic:ije protiv nika uklju-
3. D : g6+ KhS 4. Lc2 i od mal .
partiji svetskog !a mpiona Em. Laskera cuju i pCSuc:i napadaca. Ovaka v napa d
ncma od brane. je najckonomitniji, jer su pdad naj -
Sli~ ne zrtve cesto sretemo u tumirs-
proti v Baucra i oladu ana i nosi naziv
4 z.... 1309 97
96
'cvti n ij i malerija l i pr i njihov oj izme- Za snda ern i kra lj jc na sao prija tno
n i nc na ru sava se ma t eri jalna ravno tcza . mcs ta sec i nc v idi sc ka ko b i bc le ri gurc Sr. 94. Pronadjitc dob itni cku kom- ad svojih pesaka . gdc se nc mol e tako
O va pozicija nas la !a je u par t ij i mog le da se p rikrad u njcgovom u tv r- binacij u be log. IOJko domasiti. 2rtvom fiJ;tu re napadac
G oncarov - Strasduns. odig ra noj dj enju . Pa ipak, s lcdecc energ icne i rtve pr imorav3 kralja da iz zaklona izadje
1960. godi no. pcsaka omoguc ile s u preduz im anjc od- " Ila cis ti nu" . Ra zumljivo je da ov de
luclIj ut!e ora nzivc . tete moze da se zas titi od udara nepri -
I. . 41 jatclj ski h Figura - i u veti ni slucajeva
Sia da odgovori erni ? U s lucaju l. .. kra lj mora da ide i dal je napred i gille
de dolaz i 2. d5! ed 3. Lh 31 i crn om ~ se na sredi ni table, iii cak u ta boru nepri ·
zio pi se. P re li jednos tavno lI zim anje jate lj a. N ije tcsko uoc iti motiv o\'akvi h
na r5 , a ako se ern i bra ni sa 3 . . .g6, komb inaci ja : to je kao i kod drugi h
onda dobija 1. 0 16+ KgS 5. L: 151 ma tnih kombinaci ja nedovoljna z:ls l i·
gf 6. Kh 1 i a d p relnjc saha topom na cenos t polja u kra ljevom susedslvu.
g l nema odbra nc. Na primer: 6. . . Lc2 Sr. 95. Koja kombinaci ja vodi Klasican pr imer kombinacije sa
Bcli je razr us io P OZICIJ U ispr ed bel og ka pobedi? moti vom izvl acenja kralja predstavlja
7. Tg l + Lg4 S. D : 15.
nep rij a tclj skog kra lj a scri jom kom b in a- part ija Em. Lasker - Tomas , od igrana
Gu bi i t. . .fe, na !ita beli i,gra
tornih ud ara . U tOj opcracij i ul ogu ,,140· 19 12. godin,.
U jCd nos tavn o 2. Lh3 i ka tas lrora se
lovodjc obav io je bel i peSa k.
od igrava na 'Polju c6- 2 . . . 0(:7 3.
I. g6! hg 2. S : 06 1 Ie 3. L : 06+
Lo6+ ! D : <6 4. D : 06+ I( : 06 5. b7 i
KhS 4. T : g6 Tl7 pesa k prod irc u damu.
erni kr:ll j vet! se ne os~a s igurno, I. .. 0 : b6
jer su nep ri jatcljs ki m f ig ura ma p u tev i erni un iStJva opa snog odma klog
za njcgov tabor otv orcni. G ubitk u bi pehka , koj i se u mnogi m v:lri jant ama
vod io neop rezn i po tC'z 4. . .Sf6 zbog 5. prctva ra u damu . Al i sada pesac l(3
T : 16 i 6. D : h5+. Modjulim. i posle pozie ija ernog u een tru bukvalno se
od igra nog po tcza belc fi gure s ti zu do ra spada . Dr. 96. Nadj ite forsiranu komb i-
crnog kra lj a. 2. 01 Da7. naciju belog.
5. Dh5+ KgS 6. T: g7+ 1 Iii 2.. .cl 3. Dd7+ KIS 4. e6 i Svc be Ie fi gure us treml jene su na
J os jcdna zrt va. koja dcfinit ivno ernog nc cck a ni s la de bro. kraljevo kri lo . dok je erni . pomalo la -
razgolicuj e crn og kra lja . Pos le ovog 3. D : 06+ KIS 4. L: d5 cd 5. komis leno. os la bio polja h7 i g6 . Ncdo-
poleza erni se od mah p redno. jcr sledet!i T : b5 T : d4 6. OcS+ . Crni predaje. voljna a dbrana crnog daje belam mo tiv
sah topom v od i mat u. da izvede sledceu fenomena lnu kombi ·
Na ori g ina lan nacin ra zb io jc VEl.BE nadju. koja evo vet.! 64 godi ne izazi va
pozic iju nepri ja teljskog kra lj a v elema js· ushic.enj e svakog ko se 5 njam prvi put
tor Porti s u pa rtiji sa Ra dul ovom na Sr. 93. e rni je na pot czu. Pron a~
sr~e .
djite kom bi naciju koja ga vodi ka pobedi.
l urniru u Budimp csti 1969. godine. I. D : h7+ !1 K: 117 2. S : 16++
Kh6
B II ~ Knl lj ne sme da se pov ut e na polje
B 'i'IJ . ... ll l IZVLA CENJ E KRALJ A 118 - u tom slueaj u drugi beli skakac
i ii UI ~ Kornbinacija s moti vom izv lnccnja objav lj uj e ma t 113 polju g6. Sad a poe inj e
iU .!li l ~ 1 lie kralj a iz ugodnog polozaja u ug lu sa hovs- progonjenje crnog kr::li j3. koJe se z3vr Sa-
~ 6f1J.JjjtiJIVM ke table ne zahteva spccija lna Tazjas nje . V3 na sasvim neoeek i\·.!I llom m ~ l U.
nja. P ravet!i malu rokadu (i sla rasud ji· 3. Seg4+ Kg5 4. h4 + KI4 5. g3+
rJ;'fAfJ~ !~ vanja vaie i kad je u pil anju velika
l okada), kralj se skriva iza zakl ona
KI3
Kao slo vidimo. na svaki Sah Cfni
9S 4' 99
kralj ima za odstupanje sarno jcdno 6 ... Tg2+ 7. K: g2 Dd8 8. 5c71
jedino poljc. Efck tan :!:3vrsctak napada.
Crni prcdaje.
6. Lc2+ Kg2 7. Th2+ Kg I 8. 10. cf 5f4 :11:.
U slcdetoj poz iciji. u kojoj je ern i Karla sc jzvodj irtva radi izvla ccnja.
0-0-0#. na potezu. upravo sc namc~e frtv a dame moraju se do kraja izra c.unati svi putevi
Bel i je imao i drugi prijatan izbor- na polju h2. [\\edjutim. kad ovakvc i rlve lutaju~eg kral ja. ina ce on mole da usko-
8. Kd2;jj:. mor .. sc izra cll il ati sv(' do kraja, jer u ci u nek i bezbcd ni kutak i onda - pi si
Turnirska praksa zna i mnogo dru· slucaj u da ne bude mala protivnik ce propalo.
gih kombinacija sa motivolll izvlaeenja zadriati prcvcliku materija lnu prcdnosl.
kralja. Navestemo neke od njih. Zat o preporucujemo citaoeu da 1I glavi
prelhodno izrac una sve mogucnczapl cte
Roseto I(ardoso Br. 99. Kako beli dobija?
koji na staju posle zrtvc.
Porloroi. 1958
112 113
15. Kd3 h6 16. h3 Tg5 17. Th2 Tg3 cinila c koji obezbc dj uje pobcdu. Na - Crn i l eli da se sto pre oslobodi od
Alatorcev LevcnFi s
Tac itO se to oscca u pozicijam a u kOjima nellgod nog skaka ca na dG i radi toga
18. h4 Tg8 19. Kc2 g5 20. hg hg 21. Kf2
Samplonal SSS R postoji sarno jeun a ot vorena linija i cak pristaje da sc iz lozi jos vetem
g4 22. Th5+ Kd4
Tbilisi, 1937 i(riticni momen at je dosao - kralj
nj ome vlada akli vn a strana . Desava prostornom "guscnjuu •
sc da na tab Ii ima nekoli ko ot vorenih 2. S : 07 D : 07 3. a6 Df7 4. Lb5!
jc krenuo u odlucn i pohod.
li nija i lada jedna od njih moie da Kritican momcnat u partiji. Beli
23. Td l+ Ke31 24. Th7 gf 25. U I
poslane od lucujuci "pta cda rm", te nj omc na mcrava da otcra skal<aca sa potja
II i 25. L: f3 T : f3+ i sledi sa h
figure napadaca prve provaljuj u u pro- c6 i da prodre topom na sedm i red.
lovcem na g4 .
li vnicki tabor. Posle razmisljanj a Nim covic donosi
25 ... Ke2 ! 26. Td3 Lh31 27. T : f3
Metod igrc u pa rtij ama u kojima odgo vorn u odluku : shvaliv si da je
T : f3+ 28. K: f3 L : fl. Beli pred.je.
od lucujucu utogu igraj u otv orcnc vcrti· prodor protivni ckog tapa na c7 23 nj ega
ka le je jednoobraza n. Jgrac koji ima ravno propasti . on se op redeljuje da po
VE t B E inicija ti vu koncenlri se na olvorenoj svaku cc nu zadrfi skaka ca na polju c6
lin iji maksirnalan broj teSkih rigura i, i time preprcc i pu l proti vnikov im Ie!·
Br. III. izanali zirajte poz iciju.
Pronadjit e nacin za iskori stavanje po· pomaiuc i tu akciju svim ostalim bor- ki m fig urarna U srce crnog tabora. To je
kor isti ovu pogodnost za scbe i za pro- ziciooih ci nit aca u igri belog. beni m jed inicama, na kraju krajeva ld ka odluka , a!i izn udjcn a.
tivnikovu nesrec. u na taj nac in sto na vrsi proboj front a. A zatim slcdi stadi- 4... s Se? 5. 0-0 h6 6. TfI n cB
polj e e5 salje jcdnu za drugom skoro jum razb ijanja prolivnika u nj egovom 7. Te2 DeB
sve svoje fi gure. Pog ledajte kako je tab oru. Crni je cak sprema n i da se izlo!i
preciz no igra o velemaj slor Lcvenfi s. vczivanju na e6, sa rno da skakacu
I. .. Sg61 2. Tei De7 3. Te l So5! Allehfn Nimcovlc ob ez bedi jos jedn u zastitu. Sudbina
Prvi gost na polju e5 . Beli ga odmah San Remo, 1930 cit .w e borbe ,'czuje sc Z3 poloiaj ska ·
uni slava, ali skaka cevo mesto odmah kaca oa otvorenoj vertika li.
zauz ima nj egov kolega. a. Tac! Tab8 9. De3 Te7 10. Te3!
4. Sf : . 5 S : e5 5. f3 Obratit e pafnj u na ova prestroja.
Povec.ava se broj oslabljenih cmi h vanje. Teske figure naj opasnije prete
pol ja. BT. 11 2. Koje su tacke slabe? kada su napred postavljeni topovi a
Ka lw beli . igrajuc i prvi , moie da is-
5 .. . b6 6. S : 05 D : e5 kori sti slabos ti u protiv nickoj pozi - odostrag ih podria va dama. NajboJje
Sada se na zlosrec.nom polju uslo- ci j i? je da se operacija prodora u protivni ck i
lieil a dama. poloiaj izvodi u takvom borbenom po-
7. Dd2 Ld7 8. De3 Tfe8 9. D : 05 relku .
T: 05 8 eli vlada vecim prostorom, ali sa - 10 . . . Dd7 II. Tlo2 l Kfa 12. Del
Igra cmog je na prv i pogled jednos- rno to ne bi bil o ad od lucujuceg zna- Tbe8.
tavna - salji sarno svoje figure na caja da nije usled il a ra nije planirana
po lje 05. Aljehinova ofa nziva na dam inom kril u.
10. a3 as I I. b3 Kf7! Ka da ci talac bude ocenjivao ovu po-
I sa rno "njegovo ve lica nstvo" spre- ziciju (a dogovoril i smo sc da on to uv ek
rna se na kr itieno po lje kako bi li cno Cilli) , mora uzeti u obz ir ne sam o s ta-
predvodi lo ofanzivu svoje vojske u licoi poloiaj koji je pr ikaza n na dij<lg-
zavrsnici. VERTIKALE ramu v e~ i dina mik u dogadjaj a, Ij.
12. Kf2 Kf6 13. Ke2 Th5 14. Thl treba da obra ti painj u i na naredne
Ko5 1 Kada sma govorili 0 komb in acija ma, poteze i planove obeju slrana .
Sada sarno lreba saceka li pogodni vi deli smo od kolikog su znacaja Alj ehin je odigrao:
momenat pa da kralj po pri jat nom pute- olvorene verti ka le. I u ob icnoj pozicionoj I. a51 ScB 13. La41
Ijku jurne nap red , medju be le pesake. borb i vlada nje li nijom mote da postane
11 5
1i4
OdlucujuCi udar . Prctnja da pd ak za slo bric osvajanje buducc ol vorene ne lIceslvuju sa rn o .. d ija~o n a l ncu figu -
10. TgGI
b4- kr ene naprcd primora va ernog da Ii nijc. Eto za sta je on vee pri prcmia pre- re, vec i osta le Silage. koje blagov rcmeno
Uveriv si SI! da bi prodor na polja
i rtvuje pesaka, mada mu je sa sv im bae iv<.lnje ta pa preko f3 na polj e g3. pri spevaj u na najvainlji sek lor fron ta.
g7 i gB bio necel ishoban . bel i prod ire
jasno da ga to n e~e izbav ili iz ncp ri lika. 1. . . Sd6 2. g4 TIS 3. Kh I KhB I-I aj de da ana lizira mo i oeenimo
nn l rece vai na poljc i pr isilj ava pro-
13 . . . b5 14 . L: b5 KeB 15. La4 4. Tg i DdB 5. Tfg3 tivnika da kap itulira. P rct i 11. T : hG+ s l ed e~ u pozi ciju.
KdB IG. h4 1 Posta se ne maze i z be~ i ot vara nj e
Th7 12. Dg7:j:\:.
Crn i predaje. On ne moie bei g uoi· lin ije, bel l un apred raz mesla svoje lcske
10 . •. De7 II. TgB+
ta.ka povuCi ni jeda n potez - sivorena fi gu re n 3 najpogodn iji naci n. Ma ka ko ern i odgovori o. u iducem
je poz ie ija iznu dice. 5 . . . Td7 G. g5 ! SI5 7. L: f5 ef
potezu dobija mat.
Udubile se u slcde~u pozi cij u. Pri B. gh gh 9. Dg21
njcnom oecnj ivanju, slo ~c m o ucin ili Beli je mun jevil o pos ti gao za sehe
VE t BE
prcma prav ilim a koja sma usta novil i, najpogodn iju pozic iju - postrojio jc svo-
za kljuCicemo da be li im a izvesnu , je tcske fi gure na olvorciloj l inij i. Br. 11 3. P ron adjit e kako beli
i::. l ina nez na lnu pr ednosL Poz ici ja ima vrl o intercsa nt an spoljasni moi c da iskoristi oi voren u "e" linij u.
izgled.
U pogledu sla bih !aea ka, zauzetih
vertikala , vladanj a ecntrom i ra sporeda
figu ra - dYe stranc stojc pr ibl ii no po-
djednako. Pada u oei vai nost vel ike
dijagona le a l- h8. Zasada njome vlada
ern i i cak se sti ce uti sa k da mu to dajc
prednost. Ali. mi sma se dogovor il i d.1
ne dajemo santO statick u ocen u pOlicije.,
ve~ i dinami cku i za to moramo imati
Br. 114. Kako ~e beli naj bolje
Ona se sasloji u mal oj prosta rnoj iskori sl il i "c" vcrti ka lu? 11 vid u log iku dogadjaja lokom prvih
premoci i u v lada nju dij agona lom o l- h7 Beli preti da prodre po otv orcnoj nared nih poteza. Prelp osta vi mo da ~e
Medjuti m, oee na se iz osnova mcnj a Ii ni ji na jednu a d i ri tacke pogod ne za beli uspeti da izmeni ernopoljne lovce,
kad pOlici ju raz motrim o sa sl anov ista inv azi ju - gB , g7 i g6 . Crni Ireba posle cega ~ e odj ednom pos tati cset no
di namike pra va ea predstojecih okr sa ja . da odjednom brani sva tri polj a , ali slab i d ijagona la i polja aka crnog
Uac i ~emo da bel i ima sasv im konkretan on 10 nij e 11 stanju da llc ini i uskoro ~e kra lja. Ako, da kle. u oceni pozicije
pla n o tv ara nja vcoma vaine li n ije na doii veti sla m. Treb a jos skr enut i painju po lazi mo od dina m iCkc s itu ad je. onda
kra ljevom kr il u. ba bi kasnije preko citaoea na velik u snagu koju imaju f!emo, ba s zhog slabosti veli ke crne
te magi st ra le prodro u pro tiv nicld ta - dva lop a i da ma kada sc na laze na dij agona lc. dati prednost poloiaju
bor. Element i tog plana su: strelov iU islaj vertik a 1i. be log. .
skok pesaka sa g2 oa g4 i g5 , iz mcna na Prell o d l uc uju ~c 10. Tg7 sa slede~ im Eva kako su tekli dogadj aji u par·
hG. posle c'!cga se otva ra mag istr a la II. Dg6 i mol om na polju h7. Olkl . - lij i koju r.zmalramo.
njajuc i lu prelnju, ern i ne sme da ispu sti DIJAGONALE 1. Tb l !
" gu. Na jedinoj atvarenoj li ni j i b~li
ce ima ti znatnu prednosl, a to z ilac i da iz vida ni odb ranu vai nog pa lja gB. Sve sto je rcceno a vertik ali odnosi Beli 'p rema po l"" b4 (iii b3) . a
ima vcliku prednos t. 9... Td17 sc i na slucajeve kad a odlucujuci pozi· za tirn nameraV3 da poslavi lovea na
Dak le, kako je tekla odluc na bilka? Crn i namer:lva da 11 8 10. Tg7 edge· c ia ni c inil ac u borbi postaje jedna od poljc h2, radi izmene.
vor i 10 . .• DeB i aka hi tada beli odigrao vafnijih dij agena la. Na pad ac za uzima 1. .. TeB 2. b4 DdB 3. Lb2 TbB
1. TI31
Vaina fin esa . Beli namerava da igra II. DgG. sledi lo bi 11. .. De4+ 1 12. dij agona lu, koneent riSe na njoj svoj e 4. Dd2 bG 5. L: g7 K : g7 G. Dc3+
g2-g4-g5. al i pre nego slo o t kri je Kh2 Dc2+ 13. Tg2 D : g2 i crni bl snage i zatirn ladaje prot ivn iku z8vd ni Prv i deo n3padackog pl ana je ost-
svoj plan, on se ma ksi malno priprcma bio zadovolj an svajom pozicijom. udarac. Pri lorn, u posleclnj em jurisu varen. Lovd su izmenjen i. dijagonala
117
I 16
jc znatno oslab ljena . Sada je crni pri~ prednos t - Ispravan plan . zas nov an na ' 3 kraju mali kombinaeioni trik.
l1udjen da po ,tavi peSaka na ro. t imc pravilnoj oceni poz icijc, nckako jc sam 17. Ob3 Lg7 18. T: d7 0: d7
st vara nov, vcoma oseUjiv, objckat za po scbi doveo ernog do potpunog tri~ 19. D: b8 Od3+ 20. Kel
napad belih figu la . jumfa. IIi 20. Sc2 Odl :jj:.
G. . .f6 i. Tb2! 4. . . be 5. de D : e6 6. S : c3 TabSI 20 ... 0 : 03+ Beli predaje.
Manevar koji nam jc vee poznat. Iksori sl!avanjc olvorene linije za
Beli prebaclije lopa na e2 i time stva ra napad - to jc prirodna reakcija ernog VEZBE
latentni pritisak po cen tra lnoj vcrtikali. na cclvrti potez protiv nika. Prilago-
7 . . . Oe7 S. f41 djavajuti se novim prilikama , erni neslo Br. 11 5. Kako beli iskoriscava
Tci~i aktivnoj igri, crni je namera- menja plan. Uzdrfavajul!i sc privre- posedovanje dijagona le a2-g8?
Mcdjutim, dinami cl1a oeena pozicije
vao da postavi damu na e5. Najbolje sugcri se l1am da erni ima ozbiljnu poz ici ~ meno od polcza d5, koji olvara d ijago ~
je da se ovakvi potezi bl3govremeno onu prednost i da se ta predn os t og leda nalc, on maksimalno nagomilava d ejst ~
spreee. ba s u tome sto erni im3 mogul!l1 ost da va svoji h figura na olvorenoj "b" verti-
S. . . 0fS 9. Tbe2 TbdS 10. g4 Sh4. iskoristi velik u di jagol13111 . Sledel!i plan kali. To je ll ama ve~ poznati met od -
igre, podeJjen u iri etape, dovodi idcje sreli smo se s nj im II prethodno m odeljku
emog do trijumfa. poglavlja 0 sred isnjiei.
Prva i druga clapa plana: erni brani 7. Sg3 Tb4 S. Td2 TfbS 9. Te l Ob71
peSaka d6. zatim os tvaruje potkopavanje 1 sa ovim smo se vet up oznali -
putcm poteza e6. Nij e dobro da se to ernc leske figure vde maksi malan pri.
ut ini odmah, jer bi beli na d5 uzeo lisak po olvorenoj vertikali. Br. 116. Pronadjile pul ka pobedi
skakacem , koji bi se tamo utvrdio i 10. Tec2 d5! belog uz iskori stavanje dijagonale al-h8.
njegovo prednje uporisle igralo oi
zl1acajnu ul ogu u suzbijanjll akeije
II. S: 161 ernih figura . Eto zasto erni najpre vu ee
Dosta jednostavnim takti rk im uda ~ b7-b5-b4 i lera skakaca a polja e3.
rom zavrsa va se precizno izvcden plan Trc~a ctapa: poslc izmenc na d5
belog, koji je bio zasnovan na pravilnoj pomcriti pesaka e5 na e4 (neka bude
oceni pozicije. Crni ne moie uzeti ska· cak i uz irtvu tog pe!aka) i otvoriti
kaca zbog saha lopom na e7 sa dob ija· dijagona lu a l-h8, sto omogul!uje da
njem dame. se pozieiji belog kralja zada od luc:ujuci
II. .. T : e2 12. S: d7+ KgS 13. udarae.
S : fS T : g2+ 14. Kh IT: fS 15. Te7. A sada pogledajmo kako je ern i u Zav rselak plana zapoeetog pre dc- PROSTOR I CENTAR
erni preda)e. praksi ostva rio svoj plan . set poteza. Beli vi se ne sme da dozvoli
Posle 15. .. Tf7 16. Te8+ TfS 17. I. .. b5 2. Sf! b4 3. Se2 c61 dal je pomeranje ovog pcsaka, a ne odgo- Ova dva pozieiona pojma povezuje-
T: fS+ K : fS IS. OhS+ i 19. 0 : h7+ Prva clapa se bliii svom zavrse tku. vara mu ni izmena na e4. Zato on mora mo u jednu celinu. Stvarno, prednost
erni gubi i skakaca. Sada bclome nc ide u ra eum 4. de da pristane na otvaranje igre. u prosloru mole sc posti~i sarno kad se
"Nije zlato sve sto sija", i obratno, O:~ 5. O:~ 0:d6 ~ T:. I I. ed e41 ima prevlasl u eent ru. Ako smo daJeko
~esto se veliko i skupoceno krije u nep~ S : e4 7. Td7 Sf5 i erne figure poslaj u Ostvarilo se sve 0 ccmu je erni sa- nap red pomerili pe!ake na kIiiima, to
I imetnome. vcoma aktivnc. njao. Sada jc lovae na g7 postao stra sn i jos ne znaci da imamo tcrensku pred·
1(0 bi rekao da ~e najvainiju ulog u 4. c4 utesnik napada svi h ernill fi gura l1a IIOS t. l ema potrcbc da sc poscbno ob·
u nas tavku pa rtije odigrati di jagonala Ovaj potez sarno olak sava zadalak krilicnu lack u b2. jasnjava koliko je vazilo vladati veI! im
a l -h8? Nju sada zatvaraju crn i pCSaci crnog u vodjenju napada posto jos ot- 12. 0e2 57: d5 13. 5d I 5d7 14. proo torom.
i, cini sc, nema nikakve nade da <!e vara i "e" Iiniju. Medjutim. i da jc be ll Tc4 T : c4 15. 0: e4 S : 03 16. S : 03 Takodje, nije potrebno ubedjivati
: e otvorili. igrao drukcije, erni bi opel imao znatnu L : b21 citaoca koliko je znacajno vladanje
]IS \19
ccntrom. Onaj ko Im a snaia n centar s li m sto osiavimo Jeda n par pesa ka , Ka pitulacija . U dr ugom slucaju - I. e4! cd 2. ed de 3. fe 505 4. Ddl
m Olc ponckad da stvara planovc u pu- up rli h jcda n u drugog. Napc li cen tar jc da crni nije ot vorio "h" liniju. to bi Se4 5. Le i
nOj saglasnosti sa svoj im icljama i st i- spccifican - iz njcga mogu nasta ti sv i beli sa m ucinio i 51.1 od l ucuju~ i m crek- Privremcno odstupanjc bclih figura
10m: ima j u~ i jak centa r. on moze da drugi: igra u tak" im sluca jcv ima - 10 tom prodro bi u tabor crnog kralja. radi jos si lovi tij cg skoka napred.
krcnc II napad na krilima iii da nastavi je borba za najpogodniju Z3 nas pCSacku II. T : h4 KI7 12. Kf2 DfB 13. 5 . . . Sh7 6. c5 TeG
da ..gusi" protivnika nnpredova nj cm poziciju u centru . Posto jc itbor r3zno- T : h6 Crni zuri da dovcdc figu re ta od.
svojih snaga u ccntru. Centa r jc uvek Ii k. mi n~cmo poscbno ana lizi rali Potctak kraja. Crni v ~ trp i mat e- branu kraljevog krila. Medjutim. jaki
vcoma valno podrucje sahovske borbe. pr imere na petog cc ntra. Ovaka v cc nt ar ri jalne gub it ke. Obi lazak kril a sa strane beJi pCSaci u centru omctaju te manevre.
jer sa rno kad se ojaca svoja pozici ja moletc videti u mnog im pa r ti jama vele- kod za tvorenog cenira , na kraju krajc"a, Vz to, i bele figure sa strahovitom sna-
moze sc mi sliti na napad na krili ma; majstora. zavr sio sc uspclim prodorom u tv rdjavu gom stup aju u na pad.
u protiv nom sluca ju vi uvek riz ikujetc branioca. 7. Tel! SfB B. 515 KhB 9. Dh5
da pret rpite neuspeh sa svoji m planov i- Relf I(a rl os 13 . .. T: h6 14 . T : h6 Dg7 15. Da5! PogJedajte s kakvom lakocom bcle
rna napada u momentu kada vas pro- Za vr sni skok sa dru gog kr il a. Crni figure stiill lin potrcbna mesta na fron tu.
Badell -Baden, 1925
tivnik sprovcde potivu da r u centru. je pr inudjen na ka pitul aciju, jer nc To jc mog ucno za to sto snnia n pCSacki
"Protiv napad 1I centru , to je najbolj i pri- mozc da odbije l11 aln i napad belog. ccnlar stesnj ava crne figu re i one nisu u
govor na napad na krilu" - ova pra- U pozicij arna sa pokrctn im pesackim slanju da olll l'taju protiv nikove mancvrc.
vil a treba uvek da imate na umll ka da centrom pHalljc sc ob icno postav Jj a 9.. . Te7 10. Th4 Sh7.
plani rate i vodite napad na krili ma. ova ko: ii i ~e se cell tar pomerit i nap-
Pozicije u cen tru odrcdjuju karak- red i ra zbitl s upro tstav lj uju ~ u nep ri·
ter Sahovske bitke. Kad je centa r prel- jateljsku sa hovsku vojsku, ii i ce sl rana
rpan pesacima. operacije tek u uspore- koja se brani uspcti da za ustavi ofan-
nim tempom. a kad jc centa r sloboda n - zi vu nep rijaleljskih peSaka , da prodrc
fig ure kao da sc utrku ju po "slobod- svojim figu rama u olvore koji su sc
nom polju". Ccntar moze ima ti razlicite stvoril i izmedju proti vnicki h peSaka
karakleristikc. prema cemu sc mOle po- Pesaci obcju strana cv rsto su zat- i za tim da otp ocne efi kasn u protivo-
deliti na nckoli ko ti pova : voril i cent ar. Prirodno jc sto se igra fanzivu. U ova kvo m slucaju napad je
I. Napeti. nerazjasnjen i cent ar prcllosi na krila - beli te poku Sa ti da osudjen na propas l, ii i je za duze vreme
2. Zal voreni cenlar povcde oranzivu na kralj cvom hilu, a zadria n. II. S : gi!
3. Siobod ni cent ar crni ~c pri prcmiti protivnapad na dru-
Kotov Unciker Udar na poziciju kraljevog krila'
4. Pokretn i cenl ar gom kraju tobl e. Doga dj aji se odvijaju
Medj uzonski tu r nlr tipica n zn ovnkvc pozicije. Pr imerc ovak·
5. Fiksirani cenlar sporo. figure poku savaju da se preko
vog uda ra ve~ SOlO videli u poglavlju 0
Igra kod nera zj3 snj enog ce nt ra je dalck ih krila probiju u la bor protivnika. S altebaden, 1952
kombinacijama. J ponovo ne mofemo a
razum ljiv3. Dak sc pesaci jos na la ze I. g4 b5 2. 15 fG 3. Dd2 g5 4. h41 hG
da ne istak nerno vcliku ul ogu koju Je
u napetom poloiaju , nas je zada tak da 5. Th l be
odigrao jaki pesafki centar.
izidjemo iz te na petosti izvukavsi ko- Uskoro ~ c se iSI}Oslaviti da ova
II. .. K: g7 12. L: h6+ KgB
ri st za sebe. MOTllmo da se odlucimo izmen3 ide u prilog belom. ern i ne
N. 12... KhB sledilo bi 13. T : f7
kakav centar ic limo da ostvarimo. Aka moie da se dovoljno mobilise za ak tivna
crni bi mogao da sc preda.
icl imo da ima mo slobodan ccntar. mo- dejstva i prirnoran je da sc ograni ci na
13. Tg4+ Tg6 14 . eG! erni predaje.
ramo mcnja li pesake: ako l1 am vi se od- odbranu kral ja. On jednos tavno ne Ponekad sc deSava da su po jedan
govara za tvaren i ccnlar. onda porn era· sti f e da nesto predu zme na daminom beli i crni pe!ak u cen lru uprti jedan u
mo pesake dok sc nc nasione na protiv - krilu. Eva Z3s tO se lrebalo uzdriali drugog a na susednim linijarna. po pra -
ni ckc pesakc isprcd sebc. Kada zaklju- ad it menc i odi grati, recimo, 5 . . . Se7. vil u. nijedna od slrana nema peSaka. U
Kao signa l ta "apad pe.sacke armadc
t imo da je za nas naj boljc reScnjc 6. de Sd4 7. Se3 ThS B. Th3 TbgB ovom slueaju radi se a fiksiranom centru.
poslufilo je pokrelanje cenlralnog pe-
fi ksirani centar, lada IlI cnjalllo pCSa ke 9. TOld DdS 10. Sd5 gh . Mada je igra u ovakvl m pozicijamn ns
~ka .
120 121
izgled jednos lavna, l rai i se vel iko majs· NEPOYOLJAN POLOZAJ FIGURA
torstvo u vOdj enju maneva rske borbe.
~ ~ !'Ji .~ manj e fig ura , to cc se jace osctiti njegova
i'FjJ!~'!ll~
Moskva . 1940 dolle da crn i necc im a ti sia da suprot·
pomoc u tra jne opsa de i usporenih ma nc·
s ta vi belo m skakacu: njegov skakac na
va ra.
a5 i dal je ce sc na laz iti " u autu*' .
preci znost kojom je pos tigao odlucnu Kotov Tajma nov S... 5 : e4 9. L : e4 b6 10. Dd I
prednost. Na izgled , svc su to obi cni Turnir prel end c na ta Priprema se da na kra ljevo krilo
po tczi. a li njihova snaga leli ba s u Cirih. 1953 prebaci j darnu .
jed n o~t av nos ti za snovanoj na strik t nom
10. .. ab II . ab Ld7 12. DilS Le6
postova nju zakona s tra teg ije.
13. U 4 Sb3
II . as Le5 12. b6 ab 13. Sb2 Te3
Na jzad se i taj skakac pokrenuo,
14 . Ld 2 Tb3 15. De2 Db5 16. Te l U B a li je jasno da se i da ljim kretanjem ni
17. Td l Te2
Pe!aei d4 i dS predslavlj aju upori l la za jotu nece pri bl iiit i svom kra lj evom
Ka ra kleris ti cna tra nsfor macij a - iz krilu.
sa kojih figure mogu da uti cu na sekl ore
centra uti caj cm og sc p rosir io na kra lje· !4. Dd l Da2 15. h4 Sa l 16. h5 Sc2
lahovskog fronl a. Dok beli jol ni !la
va kril o. St vara se utisak da skakac lu ta u
nije postigao u pravcu ovla davanja
lB. De l T : h3+ 1 19. gh d4. Beli pomrci ni ne. na lazet i iz laz iz lavi rinta
tackama e5 i cS, crni ve~ vlada tackont
preda je. Up ad lj ivo je da je pozicija crnog u kome se na.sao.
c4 i uci nio je sve sto je bil o mogu ~ no za
skok crnog skakaea na e4. Mi svesrd no VE t B E ska kaca na a5 izrazit o nepovolj na. On 17. Le5 Db2 lB. Le7 5a3 19. U 4!
preporut ujemo cit aoc u da dobro uoci ne sa mo da ne moze da bud e aktivan Se2 20. De2
s kakvom je preciz nos~ u Bot vini k zav· nego su mu pr ak ticno odrezan i i putev i Crn i ska kac je uhvace n! Za to je erni
Jadao cenlralnim poljima. pov ratka u redove sopslvene vojske. od mah pred ao partiju.
I. . .Se4 2. fS S: g3 Sh va ti v .si da se ovaj mi nus u pro- Sta to sll sti nsk i znac. i ka d se kale
Svi bra nioci polja e4 i c4 odm ah se ti vni kovoj poz iciji za d ugo ne moze da je pol ozaj neke figure nepovolj an?
uni stava ju. pon iSti ti. beli je odl uc io da ne f uri s Kada mol emo da t vrdimo da neka fi·
3. D : g3 Ld6 4. Df3 Le7 5. Dg3 akcijom usmerenom na rdja vo p la sira nog gura stoj i na loS-em mest u? Ta tv rdnj a
U6 6. L: h6 L : d4+ konj a. Pl an mu je ovakav: koristec: i to se mofe zasnivati na vise razloga. U
sto na kraljevom krilu crni, u stva ri, svak om pojedinom slucaju, u svakoj
Ova izmena pesaka ornoguCila je
crnome dOl uni sti v<li no up ori ste belih ima jednu fi g uru ma nj e, otpoeeti na tom poziciji , to pit a nje treba reSa va ti po-
sektoru oslru borbu. Ska kac. sa as sebno. Treba sarno ret i da to nije tako
fi gura u centru. Sada je citav ccnt ar u
Br. 118. Sastav ite prav ila n plan nikako netc mat i da na vreme stignc teska stvar i da ce na si citaoc i moc i i
vlasti crnog i on skuplja na cenlralnom
podrucju og roma n odred svojih ak ti vnih igre za belog. -==~=,...,..=, na popri ste . A ta o kolnost obez bedice be- sa mi da razjasne pitanj e rela tivne aktiv·
boraca.
7. Kh I f61 S. Let Te4 9. Db3 SeS
to. Db l Te4
Poglcdajte kako su crne figure
cvrsto zauzelc centar. Nijcdna bela bor.
.•••IU.
~ Hit
Jill fl • •
126 127
RACUNANJ E VARIJ ANA TA one polcze koje ee razma trat i. On nil e iel ju da jos jed nom razmotrimo sve
ccrn potezu . mi proce njujemo sopstvcnc dolali I. S : g6 L : g3 2. hg Ig. 3. T : e6 II pretrcavao" prcko jednih le istih va rija- ih ima lri-cetiri. Medjutim , treba biti
mogucnc poteze j prona laz imo protivni- gh4. T: 16+ Kh 7. Nema m kva ill et a , nata. To je rasi pn icko gubljcnje vre- sprcman i na dugo rac unanje.
kav odgovor. Pokusava mo da obu hva - pCSak d4 je slab. crn i lovae je veoma jak. mena i snage. Redosled kojim smo naveli poteze-
timo 510 je mogu~no vise pote23 i sagle· Ne vredi irivovati ni na g6. Haj de da formu li scmo prav il an red kand idate je proizvo ljan; on mole bili
da rn o sto yet i broj odgovora na poteze Hajde da jos jed nom pog ledam irtyu racunanja varijanata . To cerno uraditi bilo kakav , zavisno od felje igraca.
koje narnerava rn o da odigrarno. Urneti na h6. Moida eu pronaei pojacanje za na prim eru is le pozicijc. Najpre cerno Sada treba da razmotrimo var ijantu
izvest i deta ljno racunanje, raz molri ti be log. Oakle, I. L : hG gh 2. 0 : hG odrediti poteze-kan didate koje cerno po varijan tu sa svim rnoguenim peripeti -
na jveti broj rnog uenosti , tj. 2a dui i L : e5. Nista ne uspeva. Jos jed nom trc- raz matrati. Ima tri ovakva poteza: jama veoma komplikovane Sahovske
peri od igre, za sto veci broj narednih ba videl i zr tv u kva lite la - I. S : gG ! I. L : h6, I. S : g6 i I. Lc3. Zat im po
jedanput "prolaz imo" kroz sve va rij antc
borbe.
I. I. .. Tg8 2. T : e4 ! de 3. OhS
poteza - to je ono sto u velikoj meri
dokazuje majstors tvo sah isle.
Vain a okoln os l - kontrolni sa t stoji
L : g3 2. hg Ig 3. T : 06 gh 4. T: IG+
Kh7. Ope t ni sta".
"Pretrcavst ovako nckoliko puta po
I do one "dubine" koju odredjuju nase
sposobnosti i zahteva sa rn a poz ieija .
Tg7 (3 ... Tg6 4. 0 : h7) 4. SIS i beli do-
bija.
pored sahovske table. Za raz mi slja nje
o potez ima i var ija ntarna dajc se ograll i-
1:£110 vreme - 16 poteza na jedan cas.
va rijantama s potez im a I. S: g6 i 1.
L : h6 majstor koji vodi bele l igur e.pog le-
dao jc sa t. nBraeo rn oja I Skoro sam pola
casa mis lio. Cajt no t se pribJiiava".
I
•
Izracunavsi svc po jednom. mi sc za us-
lavljamo i, nadjacavs i sasvim normalnu
FISer
Sa hovska olimpijad a
NaJdor!
I I. 1. .. 06 2. OhS (preti 3. S : 06)
Lg6 3. 0 : dS 0 : dS 4. L: dS Ta7
5. Lf4 Td7 6. S : 06 Ie 7. L: 06 Sc6
8. Tacl i beli dob ija .
Igrac je, dakl e, obaveza n da mis li ne
III. I. . . hS 2. T : e4 de 3. Ob3
II
sarno 0 tacnost i racunanja vee i da ne za - I odmah, ne raz mi slja juei, ni minu ta Varna , 1962
padne u oskudicu vrern ena za raz mi s- vise, povukao jc I. Lc3. Potez koji sarno o : d4 4. Le3 i napad belog od lucuje
Ijanjc. To jos v ise oteia va nas zadatak .. ucvrseuje" poz iciju. Sled ilo je: J. .. o ishodu parlije.
IV. I. . .Sd7 2. Sc6 Oe7 3. L: dS
u racu nanju varijanata i mi smo zato S14! 2. Og4 hS13. Od l h4 i beli je od mah
sa neodbranjivim napadom.
du in i da u nasem razgovoru im amo u morao prcdati part iju .
V. I. •. L : g2 2. K : g2 de 3. or3
vid u i pr isus tvo Sahovskog sa la u toku Pat kakve je greske naprav io nas
Sd7 4. SIS Tg8+ 5. Kh I (S. , .06 6. T : 06
part ije. poznanik-sa hista racunaju ~ i varija nle
i 7. OhS =If) 05 6. Le3 i beli ima ogromnu
Pr i racu nanju varijanata mnogi , u navedenoj poz ieiji?
prednos t jer se crni kralj zaglavio u
ea k i jaki sahis li, naprave sitni je pro- Prva greska. Bel i je poCco rac unanje
een t ru tab le,
puste i ozbiljnije greske. varijanata ne oznac ivsi seb i prethodno
5 Nt 1S0g 129
128
Ovde sc viSe ne malerno ograniei ti
VI. I. .. de 2. T : e4 Dd5 3. 0[3 sa "Protrcalt stc jednu varijantu - prcdjl-
na opsla razmiSljanja - ,.budi na op -
prednosc.u belog. te odmah na drugu. I laka do kraja .
rczu !1O Svaki neprijatelj sk i ispad mora
VII. I. .. e5 2. D.4+ Sd7 (2 ... Nikada se nemojte vra~ati na vc~ raz-
se predvideli, svaka varija nla tacna
Dd7 3. Lb51) 3. T: e4 de 4. SI5 Le5 motrenu varijantu.
izracunati. Ovde odluc:uje tae nosl pro-
5. Sg7+ Ke7 6. S15+ Kc8 7. Le3 L:e3 ra eu na. konkretno izracunavanje svake
8. Ie Db6 9. Td I Ta7 10. Td6! Dd8 VEtBE komblnacione mogutnosti, sva kog prik-
I I. Db3 De7 12. L : 17+ Kd8 13. Le6. rivcnog takti ckog udara .
Dr. 12 1. Proracunajte potez I. Thgl l
Crni predaje. Ova varijanta jc igrana u I jos neSto 0 razlicHim tipovima
lconslruisite "stab lo r a~unanja" .
partijl. pozicija . Probajmo da izraeunamo sve
Razmot rili smo sedam komplikova- mogutnosti varij an te. na primer, u
nih varijanata i pri tom se ni smo baea-
avakvom polo:iaju.
kali ad j edne do druge varijante. Da bi s-
rno bolje zamisiili i predstavili seb i ~i
tav praces racunanja, mi cerna ga nac-
riati U obliku sta bla
132 133
Tako smo dob ili Ir i tipa "stabla ra· Br. 124 . Na poletti je crn i. Pron;;.- poeinjc da se nerv ira, furi I u loj groz- Ijevog kril a. Citava crna arm ija je sprem-
cuna nJa : "grml jc", ndeb lo" i nnepro- djitc dob itak. Nacrtajte "sta blo racu- nici jcdnostav no zaboravlj a da uzme u na za napa d.
lalnu sumu". Citalac te na prirn erirna , nanj a". obzir nek i od mogucnih poteza. A kad Koji je najbolji nacin odbranc za
posle racu nanja varijl1n:tta . moci da Br. 125. I<ako dobija beli (na po- se on navi kne da pre poeelka racunanja belog? ViSe dese tina minuta uirosio je
zak ljuci kakav ti p "stab la racunanja" tezu)? Nacrlajt!! "stablo ra cunanja·'. pobroji i fi ksira sve m ogu~n e poleze- velemajstor Ragozin t ra:lc~i mogutnost
ima pred sobom. ·kandidate, procenat mogucnos ti da is- da dovede svoju voj sku u stanje najbolje
pust! iz vida neki pOlez-kandidat zna lno odbrambenc spremnO! ti. Razmatrao je
POTEZI-KANDIDATl
SI:! umanjuje. i ovu i onu va rijan tu ... Poglcdajte kakva
VE t BE
Zavrsa vajuti odelj ak 0 racunanju U partijl koju su odlgrall V. Rago- je komp likovana racunanja izveo beli
Br. 123. Crni je na potezu. Pronadji· varijanata ukralko temo jos neS to reci zln I A. Bolesla vskl 1953. godl ne doSio razmntrajuc i naj raz licitije odbrambene
te dobitak , izrac.unajte varij anlc, nacr- o dva momenta koji su it ekako vai ni z:t je do ovakve poz icije: poteze. On je proucavao mogucne po-
lajte "stablo racunanja". tacno racunanjc varijanata. Tck kad sc teze i varijan te:
upoz na s njima, ci lala c cc moti da A. I. Ld2 Sd3+ 2. Kl i L: d4 3.
shvali fin csc ra cunanja , naucice da iz- ed D16+ 4. Kg I I s. da doblj a I 4. ..
begav a ncoecki va nc ncugodnosti pri D12+ 5. Kh t Se ll. I 4. .. D : d4+ sa
racunanju komplikovanih var ijanaia u vet nama pozna ti m "zagu senim rna -
uslovima ograniccnog vremena za raz· tom".
misijanje. Dak le. jos jednom 0 polcz i· B. I. Db4 D : g5 2. D: b6 Dc3+
ma-kandidatima. 0 neoeeki va nim potc- 3. Kif Sd3 I bell nem. mogulnos t I da
zima. 0 tak lickim uda rima i 0 "Iukavim" otkloni dve pretnje mata damom - nn
potez ima. 12 I el.
Kada smo formulisali pravilo ra- C_ I. SI3 Se4+ + 2. Ke ll (2. Kl i
cunanja, kaza li smo: "Pre ncgo slo po· D : g3 i be ll maie da preda) De6 3.
tnete sa racunanjem obavezno prebrojle, S : 04 h611
odredite sve rnogucne poteze-kand idate. Veoma interesan ina pozieija. Na 4.
Na potOlu je be ll . ernl tek !to je L : h6 dol.zi -I.. . D : h6 5. T: d5
prec izno ih zapamlile po bil o kom re-
frlvovao figuru . Bilo je osnova za De l+ 6. Ke2 T : 04 + 7. Kd3 Db l+
dosledu". Zasto smo tako slrogo tra ·
zrtvu - u prikazanoj poziciji viSc po· 8. Kd2 Lc3+ 9. Ke2 Lc5-t i em i dobi ja.
fiJi nabrajanjc poteza-kanditala? Zas·
to je pre poeetka racunallj a neophodno ziclonih fakiora ukazuju na ve l ike iz- Konacno. posle 4. Da4 dolazi 4. . .
glcdc ernoga da sprovede uspesan nOl - D : e4 + 5. D: e4 de 6. Sd4 hg i ern;
da se otkriju svi polez i koj e temo u nas-
pad. Bcli kralj je olvoren i cak je izi· te lako dobili u za vdniei.
talo; poziciji razrnalrati?
sao prema sredini tabl e. On moze D. I. h4 h6 2. Lei D16+ 3. Kg I
Sve se 10 obja slljavOl vrlo jednos·
postati obj ekat napada svih crnih figu· D : h-1.
lavno. Prelpostavimo da sma poecll
ra. Losu pozieiju zauzima i bela dama - Kako god sada bel i igrao - izgu-
sa racunanjem ne nabrojavsi u mislima
ta najjaea Jigura beJog besposli ci na bile.
sve poteze-kandidate . Sia se moie do-
drugom kraju tabl e i ne uces lvuje u I. 4. Sgl5 Tel+ 5. T : 01 D : ot+
goditi? Potpuno je mogucno (a u groz·
odbrani sopstvenog kralja. 6. Kh2 D : c l i kraj ...
~iCavost i Sahovske bitke 10 se deSava
Istovremeno erne figure pokazuju II . 4. Sdl5 Sd3+ 5. KI I D" 2 6.
veorna cesto) da pri racunanju varijana -
ogromnu aktivnost. Pr e t~i poloiaj za - Le3 L : e3 7. S : e3 T : 03.
ta mi naproslo zaboravimo da razmol-
uZlma erna dama, kao i top ea. Skakac Iff . 4. Sge2 T: e2 5. S: e2 Sd3+
rimo ovaj iii onaj potez, a bas on moie
i lovae koj i se lIalazi nn opasnoj dijago. 6. Sd4 D12+ 7. Khl Se l 8. Td2 (ii i 8.
bili najbolji. Jer racunajuci varijante
nali g l-a7 spremni su da zadaju T: 01 D : e l+ 9. Kh2 Le7+ ) 8... Dft +
!ahista obavezno gleda i na a sovnik -
krnlju oselsn lIdar. U slucaju potrebe, u 9. Kh2 Le7+ W. g3 (ii i 10. Kh3 Dh t+
koliko je jos ostal o vrcmena za sve po-
silovit juriS mogu krenuti i pcSaci kra· 1I. Kg4 g6 sa neizbefni m motam) 10 . . .
leze do vremenske konlrole - i ponekad
t35
134
LoS II. Te2 L : d~ 12. T: e l Lg l + la poena . N3damo se de ~c ovaJ primer protiv remlJa sa svel sklm sa mpio- glena. on s njom nije povczan - maglo se
13. Khl D: <I. nauciti nn se citaoce dn racunaju vari- nom. des iti da tog udara i ne budc. Sahista
IV. 4. Sf! Dg4 5. Td2 Te l 6. b4 janie prema napred prikaza noj shcm i. U pa rtiji je ernl stvarno f rt vovao mora zna li da prcdvidi slucajnosti . da
Se4. 7. Td3 De2 8. Tl3 Sg3 i beli Na kraju naseg razgovora a ra cu na- skakaca : oscti m og u~nos t njihovog pojav ljivanja
gine. njll varijanata J a sredi snjici ielimo I. .. S : 12! 2. D : 12 L : e33. D : e3 i da to bl agov remeno osujeli. A ako
Beli je ul oiio og roman trud racullaju- dOl skrencmo pa i nju cital aea na jednu T : oJ 4. S : d5 . vi sami pronadjete ovakve poteze i
ci varijante i na kraju Sf uvcri o da je stvar. U sa hu. kao i u iivo lu. pored Na izgJcd , be li ima odlicnu poz iciju. iznenadite protivnika , to moie da bude
njegova pozicija bcznadeina. U partiji neophodnog zakonomernog, posloje i On jc napao topa i istovremeno prcti moc no orufje kojc u lrcn oka menja
on ie igrao I. Le i? i posle I. .. DI6+ slucajnosti. One ne proisticli logicno iz skakaccm dati sah na f6 sa osvajanjcm citav 10k borbe .
2. Kg I Sd3! 3. h3 Tel+ brIo ie ilgubi o. citavog proeesa promena pozicije, ali dame. Gini se da erni ima sa rno jedan Posle neoeckivanog protivnikovog
A spasa je ip ak bilal Da je ocli pra- se dosta testo srceu i postoje. Zbog toga pri hvatJjiv odgovor: on treba da polra- udara Op oeensk i je jos odigrao 7. Td8+
v llna ra ~ unao, prema shcmi a kojaj sa hi s l a· prakti ~a r mora umeli da na vre- f i spas u irtv i svog topa za lovea na g2 D: d8 8. L : h3. ali ie posle 8 . .. D : a8
sma govorili, sasvim je mogucno da hi me primeti Ie slucOljnosli, dOl ih blagov- i daljc u vceitom sa hu. Medjutim. na predao part iju.
na sao spasa. l~llI(.nn preduli ilri. kako one ne bi imOl- ncsrecu be log. svetski sa mpi on je ima o Mala primedba. Ima Sahisia. koji
PoCev ~ i da nabraja i od rcdjuje Ie orl[ucuju~i uti eaj na rezu lt at citave sasvirn drugu ideju. cit av u svoju igru zasnivaj ll iskljucivo
mogucne potczc-kan didal c. beli bi, na- partij l'. Mora se dobro upa mtiti da 4. . . Te2! 5. Se7 De7 6. S : a8. na tra icnj ll slic nih taktick ih udara . koji
ravno, najpre postavi o sebi pilanj c: koji slucajnm t u sahu. d o punjuju ~ i ncophod- Najverovat nije jc ceski majstor u prj svakom potezu poslavljaju protiv-
j e mOj dlj. koji poz icioni zadatak moram no. jcste spceificna forma ispolj avan ja tom trenut ku rekao u seb i: "Pa dob ro. ni ku zamke i izmi sljaju svakojake tak-
da resim? neophodllosti - da Sli sl ucajnos t i ne- sada je remi". Avaj . ceka lo ga je zapre- ti cke trikove. Ovde trcba rcci: uspesno
1ma puna osnOV3 za prctp ost avku op hodnost uzaj.:mlno povezane. dOl idu pasc ujucc izncnadjenje. se kori sliti taktiCkom vestinom. umeli
da je beli tac na rormulisao 5VOj naj - zajedno. primetili i osujetiti protivnikove udare.
vafnij i zadatak; da za od branu kra lja Jos ~el11o nd to r c~ i 0 dve pojave u pravovremeno otkriti njegovc za rn ke-
privedc maksimalne silage. u prvom sa hu - 0 takozvanim lak liCkim udarima 10 je vaino svojstvo sahovskog borca.
redu za luia lu damu a3. U tom slucaj u i "Iukavim" polezi ma. Mcdjuti m. ovaj neophodn i kvalite t Ire-
on je morao poiraziti odgovarajuce U part iji Op oecnsk i - Aljchi n ba da ide up oreda sa majstorstvorn po-
poteze-kandidate, pogodnc za ostva rc- nastala je ovakva poz icija: ziciOlle igre. sa smislom za analizu i
nje osnovnog cilja. Treba lo bi da raz- ocenj iva njc pozl ctje I stvaranje dubokih
motri poteze damom, za tim da zamisli slrales kih planova. Sflmo harmonic-
kako protivnik vidi va rij antu u kojoj nosi slita vodi rnaj s!orstvu i uspesima.
da ma juri prema kralju preko polja cl. Nasu prot tome. svaka jcdnos tranast.
1 tada bi prona~ao spasonosni polez _ zagrejanost sarno za taktiku neizbeina
I. b41 vodi ialosnim rezu ll at ima. dcgradaciji
Lako se moierno uveriti da bi uz stvaralacki h i sportski h uspeha .
ova kvu odbranu beli spasao partiju. 6 .. . Lh311 Sah obiluje mnogim Jepirn kombina·
Na primer: I. ..Se6 2. Le3 15 3. Sd : 15 Strahovit potez, izuzeta n po svoJoJ cijama. neaeckivani m efektnim pote--
D14+ 4. Ke2. iii I. .. Se4+ 2. S: e4 snaz i i cfikasnosli. Lovac je otisaa sa zima. Na mene Iicna snaian uti sak asta·
o : e4 3. Dc I ~ - dama se u pravo vreme napadnutog polja. <I Ii on jos brani vljaju tllkozva ni "prilvorni" potezL
ukljucuje U odbranu kra lj a. Na jvere- polje eB. Prcti jednostavan mat u dva Oni su, po pravilu "kralki" - figu rica
val nije je da hi se crni morao pomiriti polela (p os le 7. . . De3+ ). dok bc li ne se porn era sarno za jedno iii dva polja.
sa neresenim razulta lom posle I. .. Op occnsk i jc ovde igrao I. Sf4. sme uzeti lovra zbog forsiranog mal a u a ip ak rczu lla! tllkvih poteza maze bili
D : g5 2. be De3+ 3. Kf! D14+ 4. On je v ideo ir tvu skakaca u sledeccm cctiri poteza. Poz ieija be log adjcdnom jc i ' uzelno presudan.
KgI De3+. potezu ernog. ali jc izracunao da ana postaJa beznadeinil. Predlaiemo cilaocu da nn sledec.em
Oakle.. pogreSsn sistem racunanja crnome ne daje vi se od remi ja veeitirn Da Ii ovaj iznenadn i udar proistice primeru sam rn zmo lri j(>dan ,.prih'olOi"
varijanata koslao je belog najrnanje po. sa hom. A Opocenski nije imao niSta i7. cilavog lokn prcthodne barber Lo- polez.
136 137
Pelrosjan Smislov je igrao damom na e5 zap rctiv si mato m
Turnir pretendenata u dva pot",. - I. . . 512+ 2. Kho!
Cirih. 1953 o : h2 #. 5mislov jc zbog toga uzeo
damom ska kaca na d3 i zali m Izveo
no\' U damu - dBD. To je dovelo do
remija. Medjutim, be li jc imao nn rus·
pol<lganju nooeekivan i "pritvorni po.
tez" koji bi mu donee pobedu. Sa I.
Dd611 on ne sa rno da jc otklanjao pret .
nju mata vee je obezbedjiv;)o i promociju
nove dame. a time i pobedu. "Pritvornc"
potezc. ka o 0510 vidimo. ponelcad ne
Poslednji Petrosjanov potez bio je prim c~uju cak ni najja ci vc lemaj-
Jagiea n i nametao se sa m po seb i: Crni stori.
TEORIJA
I PRAKSA
ZAVRSNICA ~~'--I
OSNOV NE KARAKTERISTIKE ZAVRS NICE
I4l
lucujuca premoc. u snngal11a na jed110m treba zna li relalivno lI1a lo: - karak lc-
delu table, 1I z.1Vrsllici je, po pravilu, ris li cne osob ill c pojedinih figura, Osnov. Br. 126 Br. 130
vaino ne sa rno Ulncti aktivirati sve ne met ode igre, tipicne pl anovc, neke
postojeee snage pojedinacno vee i orga- vaine teore lskc poz icij c. Sve cete 10
nizovati njihovo IIzajamno dej s{vo. Pra- nac ; l1a s lranicama ovog dela knjige.
vilno odigrati zavrsni cu mat i postici Zavrsni cll tre ba ulll eti igrati. Ma
maksimalnu aktivizaciju i preciz no sa · kako bilo veli ko preimuc.." lvo 1I sredi s-
dejstvo svih raspol oi ivih borbenih sn'lga. njici . vcoma cesto put rca li zovanja log
Posto je II zavrsnici str.,t d ki cilj prcimuc"lv3 vodi prcko zBvrsni ce, a liZ
pretv3ranje peSa l\a 1I damu, log ieno slabu lehniku mogucno je da sc nc do-
je da se uloga pcsaka u zavrSnici naglo bijc ni dobijella poz icija . Dobra tehnika Mat u 7 poteza
povecava. Ook u sredBnjici vi~ a k od reali zacijc preimucstva j este siguran Mat u 4 poteza Br. 131
Br. 127
jednog pesaka obitno nc igra presudnu zll nk jakog ~a his t c. Nije slucajno, na
ulogu, dotle u zavrsnici vi sak jednog primer, ~ to su svi cllven i majslori, svi
peSaka u mnogim slucajevima je pot· svelski sampioni virtuozno igrali zavrS·
puno dovoljan za pobcdu. nice.
ZaUm, dok se u srcdi snjici plallovi Neiskllsni sahi sti po pravilu nas lojc
oJeju strana. po pravilu, odredjuju u da izlJegnu pojcdnoslavljenjc pozicijc
skladu sa uku sima i fanta zijom prot Iv· smatraju ~ i da ce u zavd nici igra pos·
nik~, u zavrsnici plan jc uglavnom lIslo\,- tati dosa dna, da nete biti toliko bogata
Ijen specificlloStu pozicije i, nezavisno mogucnostima ka o sredi snjica. Medju-
Mat u 5 poteza
od slila i uku sa, svako mora da izabere tim, to jc pogrd no rni slj enjc. U zavr-
otprilike jedan te isti put. Taj Pllt je snici irna dos ta pros tora za fantaziju' Mal u 4 poteza Br. 132
Br. 128
najceSte tipican za odredjeni tip zavr s- sa rn o da bi se taj deo partije zavolce,
nice, i sa rno on vodi do cilja. treba znati i razumeti njegove specific-
I poslednje. Posto u zav rsnici ima nosti. ' Treba sav ladati tehniku. I lada
relalivno malo figura i pCSaka , ona se ~e vam za vr~nica otkr iti svoje cudesne
moze klasificirati i prouCavati lakSe tajne, postace yam isto tako interesanlna
od drugih (aza igre. U razvoju saha to· kao i sredi snjica.
kom vekova do tancina su proucene i Najzad. kako jc isticao jos svetski
izanalizirane desetine pozicija u zavr- Sampion H. R. Kapab lanka , izucava·
snici. U njima je tacno ustanovljen nje zav r ~ nica korisno jc ne sarno radi
krajnji rezuitat, pronadjeni su najbolji boljeg igranja u ovom delu partije, ve~ Mat u 5 potcza
planovi igre za svaku stranu . U talevim i stoga sio se time u sav r ~ava razumeva- ~Iat u 3 poteza Br. 133
pozicijama znanje izbija 1I prvi plan, njc pozicije i op sle shvatanje saha i Br. 129
i tak i n ajve~e majstorstvo ne moie iz· poboljsava igra u celini.
men iti neizbeini rezultat. Na laj l1a-
tin dolazimo do zakljucka da, u pore-
djenju sa sredisnjicom. u zavrSnici raste V£i8£
uloga leorije. ul oga znanja. U sustini ,
mnoge pozicije u zovrsnici prcds tavljoju Ne su mnjamo u to da dobro pmna-
logifne zadatke sa strogo jedi nslvcni m jete tehnicke zavrSnicc. Radi vclbe.
poku~ajte da pronadjete najbrfi put
reSenjem. do cilja u sledeeim pozicijama (na po-
Nemojle se plaSili, u zavrsnici tezu je bel i):
Mat u 7 poteza
142 143
(III I. •. Kb8 2. Kd7); a ako se erni kralj Evo 105 jcdne vazne pozicije uzajam-
nalazi na d8, onda od lucuj e nap red ova nje ne iznudicc. Ovde su kljucna pol;a
pel aka : I. e6 Ke8 2. e7 Kb7 3. b4. e4. d4.
Kd7. Pogledajmo. Neka je erni na potc·
Nastavlja ju<!i ana li zu. lako cerno Zll. On jc prinudj cn da "aslavi l. . . Kb5
zakljutiti da bc li post iic uspeh ukoliko (iii I. .. Kd5). posle toga dolazi 2. Kd4
njegov kra lj moze da zauzmc polj e eG (odnosno 2. Kb<1). Sada pdak automatski
ili b6. pri ce mu n ije vaz no gdc sc nal az i iz laz i u damu. na primer: 2... KeG
protivn icki kralj . 3. Ke4 Kb64. Kd5 (obilaienje) 4... Ke7
PES ACKE ZAVRSNICE U teori; i pdack ih zav rsni ca ov ih 5. Ke5 Kd7 6. Kb61
scs i po lj a - b7. e7. d7 . b6. e6. d6 - Ostvarivsi ohilazni mancvar kra ·
dob il a su naz iv k I j u c n i It pol j a Ijem. beli je zauzeo jedno od kljucnih
. KRALJ J PESAK PROTIV KRALJA na potezu erni. m o ra~e da igra I. Kb7.
,
pcsaka e5: osvoji Ii beli kralj maka r polja i moze prevcsti peSaka u damu .
pos le cega beli v uce 2. Kd7 i prctvara jed no od tih pol j a, beli cc lad a ostvariti Druga je stvar ako je na potezu belL
Kra lj orneta pre tvaranjc protivni· svog pcsaka u damu. svoj cilj - prclvaranje pcsaka u Na 1. .. Kb3 erni naslavlja I. .. Kb5 .
\ ckog pesa ka u darnu posto za uz irna jedno Pomcrajuc i pC Saka napred. bc li darnu. a na I. Kd 3-Kd5. ne puslaju~i napred
! od polja na nj cgovom putu. Ali , on se nc mora n'lstojati da dobijc pozici ju kao na ern i ce od riati u zavrsnici remi be log kralja. Pos le 2. e4 Kc5 3. Ke3Kc6
. moze vecito na laziti na tom polju. dijagramu 5 tim da erni bude na po tezu. ako ne dozvoli bclom kralju da dodje na (mogu~no je i 3... Kd6 i 3... Kb6)
Red vucenja potcza primorava ga da dok erni leii da u ovoj pozicij i na po te· kljucna polja. Lako je ustanovili da 4. Kd4 Kd6 5. c5+ Kd7 6. Kd5 Ke7
odsl upi. da oslobod i polje koje je doll e zu bude bel i. za to pri poloiaju belog kra lja na d5 7. e6 Ke8! 8. Kd6 Kd81 i. kao !to nam je
zauz imao i da pesaku otvori put. Uz Poku saj mo da sa mi odredimo kada ern i kra lj mora biti na d7 iii e7. a pri vet poznato. erni remizira.
I podrsku svog kralja peSak ~e kre· je to mogucno. polozaju belog kralja na b5 - na b7 Tilko sc vodi borba za kljucna poJja.
! nuti naprcd. Na kraj u krajcva. svc Pog ledaj mo paziciju s pesa kom na iii e7. U tom sillcaj ll posle potela 1. e5 Oa nc pusti protivnickog kra lja ni na
' ~e se sves ti na ovu krit icnu poziciju. u e5. erni kralj se mora pov ut i tako da na jedno od tr i kljucna polj a erni je uspeo
kojoj kralj vise nema moguc nosli za
2. Kb6 iii 2. Kd6 im a na raspolaganju na jedi"i mogutni naein - slavio jc
odstupanje.
polez 2. . . Kb8 iii 2... Kd8. Na pri· svog kralja ispred protivnikovog iii.
mer, kada mu je kralj na e7 , erni ima kako se to uobieajeno kaze. zauzeo jc
jedini spasonos ni odgovor - I. .. KeS. opoziciju. Opozicija kraljeva je za
ko; i odgova ra svim postavl;enim uslo- slabi ju st raml jedino sredstvo barbe
virna . dok I. .. Kd8 (iii I. .. Kb8) posle za tri klj uc:na polja. koja se nalaze jedno
2. Kd6 (iii 2. Kb6) 2 . . . Ke8 3. e7 dovod i pored drugog na istoj lin iji.
do iz nudi ec i poraza crnog. U neki m sahovski m udibenicima
glavna painja u peSaCkim za vrsn icama.
se posv«uje opoziciji kraljeva. To nije
sasv im pravilno. Mi cerno jos vise pula
videli da je upravo borba za kljucna
pol ja lajtmotiv vetine pCSackih zavrsni·
.I asno je da ako beli kralj uspe da
ca. J sarno u slucaju kada sc tri kljucna
zauzmc jcdno od tri polj a ispred pesa ka
polja na lazc jedno uz drugo na islaj Ii-
(b7. e7. d7). pe!a k ~e au toma lsk i
niji, mora se teiiti apoziciji kaka bi sc
Prcd nama jc pozi cija uza jamne iz· poslati dama. Poku sajmo da od redimo
izbeg lo obilaienje.
nudice (cugevanga) . Pravo na prvl kakav ~e bili relU lia t a ko je bell kralj
PokuSaj mo da pranadjerno resenje
potez nepovoljno je za obe strane. A.ko je na polju d6. Ako se prl tom erni kralj
pozicije na dijagramu polaleci ad teorije
beli na potezu. mora odi grati I. Ke6, na lazi na eS. onda odlucuje obil azni
kljucnih polja.
!to dovodl do pata I remlja. Ako je manevar kraljem: I. Ke6 Kd8 2. Kb7
144
ca lna kori s li sc lakozva nonpravilo kvad-
ralau ,
Kvadral pela k. b4 (b4-bB-fB-f4)
oznaeen je na dij agra mu neprek inulom
crnom li nijom.
Pravi lo kvadrala sasloji se u s ic-
de~em: ako se kralj nalazi u kvadralu
pesaka iii. budu ~ i na po lezu mofe uti u
t<lj kvadral - on s liie pe saka . U pro-
livnom s lu caju - ne s li fe ga.
Kada se pesak nalaz i nn poee tnom po- . 8r. J 36. Bel i je na polezll. Zadatak
polezu erni: 1. .. Ke5 2. Kg4 Kd6 3. lolaju. dak le kada on moze da se pomera Je analogan prethodnom.
Kljucna polja pes. ka e3 su d5, c5 ,
KfS Ke7 4. Kg6 KfB 5. K117. za dva polja napred, kvad rat se mora
b5. Dak l., ako beli kralj bude na d4,
Beli je prinudj en da povuce laj po- obelef iti za jedno pol je isp red pesaka.
crn i kralj mora biti oa d6. aka beli kralj
dodje 08 c4 - cnda na eG, aka je be li tez. U protivnom, crni krillj ~e s ti~ i
kralj oa b4 - oa b6. Na svako a d ova u ugao, odak le ga viSe nij e mogucno VEl.8£
tri palja beli kra lj st ite Z3 isti broj po- istisn uti.
leta - tri. Istovremeno crni kral j oa pelje S. . . Kf7 6. h4 1([8 7. I1 S Kf7 B. 116
d6 stile u dV3 pole.z.a. na c6 - u tri, oa KfB i beli s lojl pred Izborom k.ko d.
b6 - u ccti rL Elcmcntarna arilmetika izvede rem i - da sa mag scbe patira
pokazuje da ukoliko beli kralj odmah iii da dovcde crnog kra lja u pal·poziciju.
krene oa polj e b4, crni netc dospeli da P ogledajmo sada sluCaj kad. su
zauzme polje b6 i izgubh~e parlij u. Na aba kralj a udaljcna ad pesaka. Br. 137. Beli je na potezu. Njegoy
laj nacin prona lazi mo resenj e: j e zadalak: dati pe!aka , ali ne pustiti
1. Kc21 Ke7 2 . Kb31 Kd6 3. Kb4! protivniekog kra lj a na kljucna polja.
PokuSaj te da resile taj zadatak.
KeG 4. Ke41
Crni je u iznudici j ne moze izbc6
Br. 134. BeH je na patezu. Njcgov
POUA 1 RASTOJANJA
obilazni manevar belog kral ja . Zauzev si
kralj je vet zauzco kljucna polja. No.
jedno a d kljucnih polja , beli posUie P odsetimo se nil ana s lo nam je
da Ii on sme do pameri pe saka ?
eilj. pozna to 0 klasifikaci jama pes.k•.
Ako jc pcsak ivi cni a protivnicki Pog lcdajrno dij agram.
kralj zauzima pelje isprcd pesaka, on
se vi se oe mote isli snuti - zbog pata .
Medjutirn. i ivicni pesa k ima kljucna po-
Ija i ukoliko njih zauzima kralj jaee Ovde rez ultal zav is i od toga ko jc na
st rane - peSak oapreduje u damu . potezu . Ako jc na pol czu beli, on ~c
U pozi ci ji oa sledecem dijagramu to uspeti da svoga pcsaka p relvori u damu:
su polja g7 i gS. Deena pozicije z3visi 1. bS Kf4 2 . b6 KeS 3. b7 Kd6
ad loga ko je na polezu. Ako Je na polezu 4. bBD+
beli , on uspeva da zauzme kraljem polje Ako je na potcz u crni, on uspeva
g7 i poslilc ci lj : da s ligne pe .. ka: 1. .. Kf4 2. bS Ke5 Dr. 135. 8 eli jc na potezu. On mora
I. Kg4 Kc5 2. Kg5 Kd6 3 . Kg6 Ke7 3. b6 Kd6 4. b7 Ke7 da osvoji protivnickog peSaka i za uzme
klJucn. polja svog pes. ka . Kako Ie lo PeSaci b4 i b5 - karakteristicna je
4. Kg7 I crni ne mole spreeili izlazak Da bi se bn:o moglo odrediti da Ii
posli~l? da s u se ani "sudarili celom u telo" -
befog peiaka . Druga Je slvar ako je na kralj stife pdaka, u ovakvi m zavr sni~
147
l46
zovu se blokirani pesaci t jcr su pos ta li u borbi 7.<l pcsaka i Izgubivsl ga, sla· a ka uspe da ne pusli protivnickog k ralja pe!aka erni uspeva da Sac.UVB sa-
nep okretni. Pcsaei cSt cSt g5 su s lobodni t bija stral1a moie I da ne dozvoli protiv· ni na jcdno kljucno polje. To je mogueno gla snost. Medjutim, probaj tc da sc
jer nn njihovom putu nem:! prolivnickih nHm da svog peSaka pretvori u damu. sarno posle poteza I. . . Kf3! Na primer: povucete kralj em nazad, ree imo no polje
peSaka. Siobodni pcSaci sc medju sobno S takvim slucajem upravo se ovde 2. Kd l Ke3 3. Ke l Kd4 4, Kb l KeS d4. J asno je da ern i ne moie odgovor il i
razlikuju . PCSak cS je branjeni slobodni sreeerno. Buduci na potezu, erni je 5. Ka2 Kb4 i kra lj je s tigao na vreme. I. . . Kc7 zbog 2. KcS. Znaci, 0 11 mora
pes.ak, dok su peSaci e5 i g5 - usa mljeni. pr imoran da pusli prolivnickog kralja MOlete se sami uveriti da po tez I. . . Ke3 igrati I. . . Kd 8 iii I. . . Kb8. A Sfa Ie
PCSak a6 je za05 lao. Aka bi se oba kralja na kljucna pol ja svog pesaka. Na I. . , vod i porazu. se des ili ako odigramo jos jedan ,.pr i-
na sla oa daminom krilu , onda ee Sf Ke6 sledi 2, KgS Ke7 3. KIS Kd6 4. KfG Kod kre lanja belog kra lja od e l do c.ekn i" po tez - 3. Ke4? N ij e tesko uvi-
pcSak gS, koji je najuda ljeniji, zva ti - KeG S. l(eS i erni gubi pesaka. a2 crn i kra lj jedinim isp ravnim pote- deO da u tom s lucaj u crni nece moci da
udaljcni slobod"i pesak. Ali zaUrn 0 11 na s tavl ja 5... Ke71 zima odlazi sa f3 na b4 i ne dopu s la sacuva saglasnos t: na 2 . . . KeB odlutuje
Mozemo da zam is limo najrazlicitije G. K: dS Kd7! I postile remi, jer bell osvajanjc kljucnih polja. Madrute kra- 3. KdSI Kd8 4. Kd6, dok na 2, , . Ke7-
polohje pesaka i z.a svakog od njih kralj ne s tile na kl jucna pol ja s lobodnog Ijeva pokazuju se kao povezane. Na 3. K<5.
moiemo naCi njihova kljucna polja. peSa ka .. d" . svaki potez belog erni ima sarno jedan U ovorn primeru upoz naJi smo se sa
Eva primera: Citalae rnoie pos taviti logic no pl· odgovor. Polj u el odgovara sarno polje f3, jednim od najjednos lavni ji h s lucajeva
tarlje. II Kakva je prakti clla korist od polj u dl -e3, c1-d4, b l- eS, a2 - b4. saglasnih polja, sa lakozvanim " troug-
kljucnih polja?" Takvu medju sobnu vezu polja nazivamo 10m" (p olja d5, c4, d4) . Mancvri suc i kra-
Na slcdcc im primerima vi eete se saglasnoseu, dok su sarna po lja doblia na- Ijem po lroug lu, beli post it e naru savanje
uveriti da ovaj pojam olak sava analizu ziv sag 1 a s nap 0 I j a. r avnoteie u svoju kori s l.
ni za peSackih zavr~nica, omogucavajuei Crni kra lj, da bi omeo belog u Sada cemo pogledati neke spec Hi-
da se brzo i nep ogrcSivo odredi precizan osvajanj u kljucnih polja , prinudj en je Cl10sti geometrije sa hovske ta ble.
plan igre. da se krcc!e sarn o po saglasnim poljima. I. MaJzells,
Dakle , sag lasnos t se ukazuje kao 1921
N Grigorje v I sreds tvo borbe kra lj cva za k ljucna polja.
192 1 Slede~i primer pokazuje da ako sc
s3glasnost ne mOle sacuvali , neminovno
Imamo najobicniju pozic iju sa blo- dolaz i do poraza.
kiranim pesakom. Prvi zadalak belog
je da osvoj i protivnickog peSaka, a z.a ·
tim da svog pesaka pretvori u damu.
Oakle, plan belog sasloji sc iz dva dela.
Jasno je da ako beli kra lj bude zauzoo
jedno od po lj a - eS, IS, gS, as, bS, eS,
gubilak ernog pe5aka biee neiz.bcian.
Prema tome, i la polja mofemo sa Beli je na potezu i osvaj. pe", ka
pu n im pravom nazva l i kljucnim poljima Crni je na polezu a7. Oa bi spasao partiju, crni kralj
aka njih zauzme kra lj jace strane (u' mora dospeti na polje c7 u momentu
ovom s lucaju bclog), to ee omogueit i Beli preli da odma h dobijc part iju kada bel i uzme crnog pesaka . U lom
poslizanje p rvog cilja.asvajanje pe saka. polezom 1. Ke2 . On ee z30m potisn uti Na p rvl pog led c ini se da se ovde slucaju bcli kralj nec!e moei da zauzme
Zilaci , blok ira ni pesak ima svoj ernog kra lja, olp oeeti n ap redova nj e pe- crni maze IIspesno odbraniti. Na I. Kc5, nijedno kljucno polje (b7 i b8l,
sistem klj ucnih polja. Usput cemo na · sakom "d" i osvoj iti dr ugog peSaka. s pretnjom da prod re na k lj ucno po lje Pesaku a7 beli kralj maze pricl
glasiti da postitanje p rvog cil ;a (os- Nije tesko pogoditi da je e2 prvo kljucno b6, erni ima jeclini ali zadovo ljavajuci za is t i broj pot eza na nekoli!<o nacina.
va janj e pesa ka) jos n iSla ne kazu je 0 polj e. Lako je na~ i i drugo k ljucno edgevor I. . . Ke7: no I. KdG - I. .. Kd8 No primer: e7-d7-e7-b7, iii e6-d6-
izvrkn ju drugog dela p lana (pretva ra- polje - b3. Ako zauzme to polj e, beli Ie OVde opet imamo s lucaj sag lasn ih polja: c6-b7, iii e6-d5-c6-b7 iii, najzad ,
nje pd,aka u damu). Pretrpevsi neuspeh osvaji ti pesaka c3. Crn i c!e se spas iti <5- e7, d6-d8, dS - e8, Dakle, okolo e8- d7-c6-b7!
148 149
Zar va s to ne cud; sto lIa sahovsknj Medj ulim. pravol inij skim kre lanjem pcSaka I moie ga podriati : 4.. .h2 Prva liu ija stlg ltl snih polja pronalaz i
tabU pra\·j put nije krati od puta po kralja beli Ile postife taj ci lj : J. Kg" 5. ('7 Kb7 6. Kd7 i remi. se lako: d6,- 16 d7-b7 d8-bP .
izlomljenoj liniji? Znaj uci za ov u ne-
ob;cnu osobcl1ost 'iahovske tab le, mo-
femo poku h li eta pomeramo kralja ka
Ke2 2. Kf4 Kd3 1 i ern i kra lj uspeva
"odgurnuti ramenom" svog oponenta.
Ideja odbrane sastoji se u finom
'. VEtOE
Poku Sa jtc s.lmi da odred itc o:- lalc Iinijc
saglasnih polj:! , kao i Pllt koji omoguca-
va crnomc da odrii s..lglasnost.
peSaku na nne in kojim cemo isto\'rc- menevrisanju kralja. koji izbegava "mus-
meno ometati kr~ tan; e ernog kralja ka ku borbu": I. 1(g31 Kc2 2. K[21 Kd3.
po!ju e7. Takvo u s klad~iva nj e obaveza 3. Kell Ke4 4. Kd2 KbS 5. Ke3 1(: b6
ovde sc da ostvariti. Posle I. KeG Ke3 2. 6. Kb4 i eil j je postignul.
Kd5! beli kralj kao da "odbaeuje rame- Tema "usk ladjivanja obavezs", po-
nom" ernog kralja . O\'aj je prisilj cn veZ;l l1a sa svojevrsnolll geome trij om
na povlacenjc i vi se IlC mote da stigne sa hovske tablc, najmarka lltn ije je jz·
pravovremcno do cilja. Na primer: rdeIHI u sledceoj cuven oj studi ji.
2.. . Kb4 3. Ke6 Ka5 4. Kb7 Kb5 5.
K :.7 Ke6 6. Kb8 i be li do!, ij" R. Ret! ,
1978 Dr. 140. Beli je na potezu. Dobitak.
"Odbacivanje ram cllom" je omil jcn Sr. 13S. Beli je na potczu. Tra i i Ako bi beli kralj odmah krenllo ka
nacin vodjenja pesacki h zavdni ea. Po- sc dobitak. I. d4 ne vodi cilju: crni peSa ku g6. to mu nc bi donelo lIspeh:
znavanje tog nac ina poma!e nam da lako odqovara I. . ,I(e4 2. Ke3 K[SI 3. Kd3 I. Kc5 Ke4 2. K[S Kd4 3. K: g6 Ke4
res imo sledocn stu diju. K[41 4. KgS K[3. Mora se pronaf i mogucnost
RcScnje treba trat ili pomotu klju- da se "odgurnc" protivnick i kra!j . Rat-
cnih i saglasni h polj a. mi slite kako se to mote rostit!i.
N. Grl gorjev , Neka se crni kralj na laz i na f4 .
1931 Onda je mogu/no : I. Ke2 Kc5 2. Ke3
(Zav rSe t ak stu d ije) Kd5 3. d4 Ke4 4. Ke4 K: b4 5. d5
Kc5 6. Kc5 b4 7. d6 Ke6 8. Ke6 b3 9.
d7 b2 10. d8D bID. Ob. protivn ika
imaju dam e. al i posle I I. De8+ Kb6
12. Db8+ erna dama gine.
Prema tome, poljc e2 je prvo kljlle-
no polje. Drugo kljucno polj c /'este d4 :
Remi aka bc li kralj dospc na d4, be i dobija
Kakav to remi mOle bit i 1I ovoj sasv im jednostavno.- Vas je zadatak
poz ic iji? Beli kralj jc katastrofaillo da odredite odgovarajuca polja i pro-
z30stao za ernim pcSakom , a u pesaka n.dj ete put ka pobed i.
eG , rek lo bi set nc mOle poltl ga ti nikak· Br. 14 r. Beli jc na potezu. Remi.
Vll !ladu. Pozi eija belog je na izgled totalno iz-
Pa ipak, bel om po lazi za rukom da gub ljcna . ali gonet i u isH mali "dV3
Pokulaj bel og da dodje na pol je e7 zeta" on spasava pa rl iju .
zavrsio bi se po njega lragi cno , jcr islo rd i ovaj veoma teia k zada tak . Na koji naeln to uspcva?
za pet potez. i erni kralj stite na polje Gone/i protivnikovog pesaka, beti
as, posle ceg. pada beli pel ak b6. kralj mora nastojati da islovrcmeno REA Ll ZOVAN J E P REIIIIUCSTvA
Ali, ako beli ne mOle da odbran i pc- pridje u pomoe svom pdaku. Takvo
Saka bG, to znac i da u tom momentu "gonjenje dva zcea u isti malt donosi Obicno, II pCSack im Z3 \' r ~ l1 ieama
kada erni kralj bude uzeo pesaka , uspeh: vi sak jednog pe!aka potpuno je dovoljan
beli, da bi se izbdrio za remit mora do- I. Kg71 KbS 2. K[SI h4 3. Ke5 h3 za pobedu i rea lizovanje premoci u
vesti kral ja na polje b4, kako ne bi 4. Kd61 tom slucaju ne predstavlja ni kak\'u
Br. 139. BeJi je na potczu i dobija.
pustio protivnickog kra lja ni na jedno Kralj ni je sligao protivnikovog Klj ucna polja su e7 c8. Za belog je teSkocu. Polrebno je sl voriti slobodnog
od kl jucnih polj a peSaka b7- .S, bS, c5. pesaka. ali se zato ndao kraj svoga neophod no da zavlada tim poljima. pe!aka i sprovesti ga u damu. uk i u
151
ISO
sluc.1 ju kada p r o tl v n i ~ ki kralj zatlstav· V. Ber. Nckc lill l'Se u rc.1 lizaciji zav rsnicc s Ako erni bu dc up aran i nastav i
Ija tog pesa ka. jaca slrana uspeva da. /936 pesa kom vi se mogu sc videt i i na pri - I. . . Ke5. posle 2. Ke3 Kb5 3. a3 Kc5
odv l a c~ i protivn ikovog kr ~l! ja , svoji m mcru par ti jc Aljchi n - Jee. 4. a4 Kd5 5. as Kc~ 6. a6 on Ie bili pri .
kra ljem prodre do pe!a ka na drugom Na pad nu protivnicke pe!a kc ne Iludj cn na izmcn u u jo~ ncpovoljnijoj
kril u i tamo stekne presudnu mat crij alnu donosi bel ome uspch: ern i moze i sa m si tu aeiji.
premO\!. nap asH pCSa ke e5 i c3. Ka pobedi vod i 2. Ke3 K: a2 3. K: e4 Kb2 4. Kd4
Pre nego sto se sh rori slobodni pout an kenljev ma nevar: I. Kd31 Kd7 Ke2 5. Ke4 Kd2 6. KI5 K.2 7. K : g5
peSak . prep orutl j ivo je da se poboljSa 2. e41 14 3. Ke2 KeG 4. K12! KI2 B. K: loJ K : g2 9. Kg4 i dobija.
pozicija svog kralj a kako bi se najeli - U sli cni m pozi eij ama pcsae i e4, f-t Cak i lama gdc n('rna slobodni h
kasnije. ne pruzajw!i protivniku nika k- naziva j u se "neranj iv i pCS:aei", jer se ne pesaka. speeHicnost peSackc forrna cije
vih Sa nsi. oslvarilo krela nJ e slobodnog ispla li da im se pr ilal i kraljem. Crni moze dn prui i mogu~nos t za prodor -
pe!aka u damu . kralj je pri nudjcn da uzmc na Co) 1 kada SI! irtvam jcdnog iii nekoliko
Pogled ajmo skolsk i p rimer. Beli dobija pr idje pCS:ak u e4 , posle cega odlucujc pcsaka olvara put za darnu nckom dru-
Im p ul siv no nap redova nj e pcsakom 5. K13. gam pesak u.
ovde vodi sa rno do remija : J. g4+ Kg5 Speeifi cnas ti pesac kc form ae ij e. pos-
toja nj c tcmpova i po loiaj kra lj cva- 1(. I( ocio,
2. Kg3 Kg6 3. KI4 KI6 4. Ke4 (dalje 1766
pom eran je pel aka daje pat) 4. .. Kg5 to su glav l1i ci nioci koji odrcd juj u oecnu
5. Kd4 K: g4 6. Ke4 KI5 7. Kb5 KeG poz icije i pla n igrc u pesackoj zav rSll ici.
B. K:.5 Kd7 9. Kb6 KeB . Udalj cn i slobodn i pesak ii i magu-
P ut do ci lj a je: hila n napad na "au ~ nos t stva ranja takvog pcsaka, uz ostalc
pesa ka - I. Kc3 Kg4 2. Kd4 K: g3 jcdnake uslovc, obi cno prcdstavlja pre-
3. Ke4 KI4 4. Kb5 KeSS . K: as Kd6 sudnu pOl ieionu prednos!. Pl a n igre
6. Kb6! Beli kralj uspeva da "odgurne" u takvom slucaj u je: odv lacenj e pro-
svog suparnika i osvoj i kljucna polja. ti vni ckog kralja putem nap rcdova nja tog
Najpre se u igru uvodi kra lj : 6 . .. Kd7 7. Kb7 i dob ij •. slobodnog pe.saka i prodor svojim kra -
I. KI I Ke7 2. Kc2 Kd6 3. b4 (da ne Za slicne poz ieije anal it ica r V. Ber lj cm u protivnikov tabor. Evo kara-
propusti kra lj a na e5. Isla je m og~ c n o jc iz \'eo jednostavno pravi lo koje ola- kteri s ti~ nog pr imera:
i 3. Kd3 Kc5 4. Ke3 as 5. b3 i zali m kSava donoscnjc oeene 0 njima: u po- e rn i kraJj je uda lj cll ad pe!aka
6. a3 i 7. b4) 3 . . . Kd5 4. Kd3 IS 5. 14 g6 zicijama sa bloki ran im pe!aci ma a4-a5 beli sp rovod i karakterislican rrodor :
6. g3 a6 7. a4 KeG. dobit nitka zona slobodnog pesa ka ogra- I. b6! cb 2. a61 ba 4. eG i pelak 50
Kralj ne moze za drza ti ak tivn i ni cena je dij agonalom e7-h2. ne mai e zatlstaviti. iii I. .. ab 2. c6!
polozaj - nedostaju mu po tezi. be 3. aG! D:I j c na polczu ern i. on bi
Aljehln Jec
B. Kd4 Kd6 9. b5 ab 10. a b Ke7 sva ka ko mogao dn spree i prodor igraju-
Hamburg. /9/0
I I. Kc5 I i I. .. b6.
Na jjednostavn ije. Beli daje slo- Borba z.a temp o vodi se u svim tipo-
bodnog pe! aka. a postile odlucuJuf u virna pc!acki h zav rsni ea .
prednosl na drugom kril u. Medjutim, Znaca j lempova tesko da se mole
bi lo je mogufno i II . Ke5 Kb7 12. b6 preeeniti . Uz njihovu p am ~ mole se
KbB 13. KeG KeB 14. b7+ KbB 15. Kb6 Pesa k a2 - uda lj eni slobod ni pc- odluciti borba za k lju ena poJja, mme se
h6 16. h4 g5 (oeajnick i pok usaj da se 13k - znatno je opasniji od peSilka e4. pos ti~i pozieija sa izn ud icom . najzad,
Il vede pal) 17. hg hg l B. Ig l4 19. g& 13 P osle forsirane izmene tih peSaka beli mole Sl! pr odreti u protivnicki labor.
20. g7 12 21. gBD #. kralj ~e bit i zna tno blifi pe!acima na Evo sarno d\IC pozicije u koj ima
II. .. Kb6 12. KI6 K : b5 13 . Kg7 kraljcvom kr il u nego erni . i to od lucu je. "viSa k" temp ovn odredj uje cita \'u slra-
Ke4 14. K : h7 Kd4 15. K : g6 i dobij •• I. Kc2 Ka3 tegiju i&re_
152 153
Prcma N. GrlgorJ evu Prcma N. GrigorJevu 2. Kd6 Ke8 3. 15 g5 4. Ke71 Ke7 :'I: ~r. 143. Beli je na potezu. Po-
5. Ke81 Kd6 ku s<l li e da dokazcte da je ovdc bcli
Nema sia drugo. Na 5 . .. Ke8 od- peSak oprlsniji od crnag.
lucuj e 6. 16.
G. Kd8 Kc5 7. Ke7 f6 8. KI 7 KI4
9. K : 16 K: g4 10. KgG i beli pelak
c!e postati dama pre nego crnL
VE t fJ E
158
StraSa Il udarac koji odluclIjc. Nije sbkac. ) 4. Kd7 5e8 5. 5g5+ i odvl.cl R. Rell. j U~lI prednos l prodrevs i kraljcm ill
se moglo odmah poti kra ljem na ei zbog se kralj. 1929 skakacem ka pCSac ima na drugom kril u.
3 . .. Sd5+ i remi, te zato bcli prvo odv- Dak le. 1I slicnim poz icija ma beli Bcli prvo poboljsava pozicijll kralja
lac i skakaca. dobija odvlaccti protivn ickc figure od uputiv~i gn na damino krilo. gde preds-
3.. .5 : .G 4. Ke7 i pes. k se ne borbe sa pesa kom. Odvlacenje se ostva - tOji stvaranje slobodnog pcbka.
maze zallsta vi ti. rujc t rt vom skakaca. 2rlva konja radi I. KI I Ke7 2. Ke2 KdG 3. Kd3 Kc5
Ako se protivilick i pesak na laz i odv la cenja je tipicna metoda vodjcnja Crni pokusa va do spreei sl varanje
na jedall korak do polja promocije. kOlljski h zav rsnica. slobodnog pe~aka .
onda. po pravilu. vce iti sah moze bit i Ako pesa k nc prcti da odmah posta - 4. 5e2 5d5 5. g3 .5 G. b3 15 7. 33 g6
jedina moguC: l1os t za spas. ne darna . sa nse slabijc strane n<l spas 8. bHI
ra shl. Bcli irtvuje pcsaka da bi preSao u
dobij en u pcsacku lavrsnicu 1I kojoj
t. 5e5 1 Kb4 ima waino ak tivnij eg kralja . r aj me-
Belome olok sa va zadal.k I. .. Sd6+ tod - zamcml jednc vrstc preimucslva
2. Ke71 5b5 3. KeG 5.7+ 4. Kb7 5 b5 za drugu - naziva sc transformacijom
5. 5e4 i cilj je poslignut. preimw!stvn. Mi ~emo sc s njomc jos
2. KbG 5dG 3. 5e41 5e8+ 4. Ke7 vi se puta srcsii.
Ncophodna prcciznosL Pos le 4. Kb 7 Crni ne prihvatn irlvlI i nastaje
Kb5 5. 5e3+ Ka5 erni bi se Spas.1o. ~ I cdcta etapa borbe - borba zn nnpre-
4... Kb5 5. Kb7 K.5 G. SeS Sd6 + dovJ nj e pcSakn.
Na potezu je crn i 7. Ke7 5h5+ 8. KeG 5.7+ 9. Kb7 S b5 8. ..• b q. • b+ KdG 10. Kd4 Sci
Remij u vodi I. .. 518+ 2. KdB 10. Sc4 i beli je sproveo svoj plan. II. 14 5b5-f- 12. Ke4 5e7 13. 5e3
Crni jc na potezu
(2. KdG SgG) 2... SeG+ Pesak vise u zavrsnici skak;tca S.1 Najjednostavnije. Dobija i 13. bS.
Ovo je tipicna remi pozicija . Ska·
Mcdjutim . ako bi skakac mogao veeim brojem pesaka molc biti realizo- ali to zahteva duga~ak i tacan r:leun
ka t Koc i pcsa ka. a kra lj mancvri se
pomne i kralju da se odbrani od vecitog oko njcga. uk!jucujuci se u borbu sa rno van pribliznc islo taka jednostavno kao i posto erni ima mogu~nost zrlva skakilCa
saha. beli bi posti gao pobedu. kada je to ncophodno. Na primer: I. .. u pesa~koj z3 vr snic i. Plan dob itka u i st varanja zapleta u igri. "a primer:
Pogledajmo poziciju u kojoj ska kac Kg7 2. Ke8 5hG! 3. 5e7 (3. e7 515) glavnim cr iama je isti: posle jac-anjn 13 ... 5: b5 14. K: b5 KdS 15. Sel Ke4
konlroli se polje eG. 3 . .. KIG 4. Kd7 Kg7 5. 5d5 5g8 i beli poz icija figura (kralja i ska kaca) i pe- IG. Ke5 Ke3 17. Kd5 KI2 18. KoSI
nije nista postigao. saka treba stvor iti slobodnog pesaka i (pomoc u konlrafrt ve beli dobij n dr.go-
M. Bolvinlk.
1952 Poznato nam je: 0510 se pesak nalazl vediti ga u damu. Dalji tok igrc zav i- ceno vrcme) 18... K : c l (lin isto se svod i
bliic ivicnoj vertika li, to je on opasniji si od met ode odbra nc. Ako se sa pesakom 18... Kg I 19. 513+ Kg2 20. 1\16!)
t
za skakaca; l1a ivici table smanjuju se bor i skakac. nasiojal!e da ga potisne. 19. KIG KI2 20. Kg7 Kg2 21. K: h7
borbeni kvalitcti skakaca . Da bismo se Ako u pomoc ska ka cu polazi kra lj. 1\ : h2 22. K: gG K : g3 23. 1\: 15 i
u to jos jedn om uvcrili. poglcdajmo onda jnca sirana obicno uspeva da isko- dobijn.
poziciju R. Relija sa ivicnim pcSakom. risti odv lAcenje snaga i postitc od lu cu- 13 ... KeG 14 . Kd4 KdG 15. Se·l+
Dobitak belog, nezavisno od toga KeG
ko jc na potezu U sluca jll 15 . .. KeG. postaje opo -
Ako je na polezu erni: t. .. Kb4 2. san .• b" pe la k: 16. 5e5 KdG 17. 517+
KbG Kc4 3. 5e3 1 (odvl.cenje) 3.. .5d6 Ke7 18. 5g5 hG 19. 513 KIG (prelilo je
4. Ke7 Kc5 5. .7 i ld. 20. 5h4) 20. Kc5 Se6+ 21. Kd6 gS 22. b5
Crni na potezu Ako je oa potczu beli, onda on red 5 d8 23. Sd4 5 b7+ 24. Kc7 5e5 25. bG
Sada jc ernom tesko. za vuccnje potcza mora prcdaU protiv- Kg6 2G. KeG Sa6 27. b7 itd .
I. . .SIG+ 2. Kd8 Se8 3. SeGl Sd6 niku. To se izvod i pom~u duhovitog IG. Ke5 Kb5 17. Se3 5.G I . 5 d5
(iii 3 ... 516 4. Se5+ i 5. Se41 odvlace~i manevra. Ke~ 19. S[6 h5 20. Sd5 5 b8 2 1. 5e7 i
Remi
Crni im a osam (I) pdaka za lovea,
ali posle I. Ld7+Ka3 2. Lc6 Ka2 3.
Kc2 dolaz i do tragikomic ne sltua~.IJe
peSac.ki lanac je izgubio po~retlJlvost ,
a kralj nikako ne mole da shgnc u po-
Dob itak
moc. k d
To je pravl Ifljuml bla a e. Oob il i smo pozic iju u kojoj ~e beli
uspeti da manevrom' Lh5-f3-c6 elimi -
166
167
Medjutim. drianje pod konlrolom polje dG. S.da na 3... Lf4 sledi 4. Le7 Ld8! (ne sme se propustiti kralj na a5)
polja e!im ln acije IlC spasava IIvek. Kb5 5. Ld8 Ke6 G. Lg5! (sve se svodi 4. b5 Lb6 itd.
Aka je pokretljivost lovea og raniccna . na dobijanje ovog lempa I) 6.. , Lh2 7. I na kraju - jedna izuzetna pali-
moze nastn ti pozicija izn udi ce. (Vl di Le3 i lovae je dospeo na 37. cijs .
posled nji dijagram na str. 167.) Poznavanje slicnih krili cnih pozi ·
Obicnim potezo m lovea na dijagona - dja je veoma vaino. Bez toga se u komp-
Ii h3·d7. eiji je smi sao iSceki vanje, Benedikt son OI al,on
likovanijim zavdnieama ne moze na t i
beli dovodi cmog u iznudie u i postize Rejkjauik, 1956
pnlViian put ka pabe di iii remiju.
eilj. Evo jednog primera iz praksc vcle-
Za sli cne pozieije postoji vaZno maj stora ,
pravilo. Siabija strana se spasava sarno Nesreta je crnog .sto ne moie da
u slucaju kada na dijaganali sa koje I(a pablanka lnnovsk l dobije tempo polelOm 3 ... Ke2. Beli
N j lljor k, 1916 na to na stav lja 4. Lf4 Kd3 5. Le7 i
lovn e kontroli se pesaka ima najmanje
Iri palja . U rlat om prime ru ima sa rn o pesak ce biti unapredj en u damu. Zbog
d\!3. toga kralj mora konlroli sa ti polje f4.
Pogledajmo jos jednu pozieiju koja 4. Kb7!! (jedini polez koji vod i
pot vrdjuje ovo pravila. pobedi) 4... Kd3 5. Lell Ke4 6. Ka6
Kb3 7. LaS Lg5 8. b6 i dob ij •.
L. Cen t urini, Ako jaca st rana ima dva pdaka
1MB vi se, onda rea Iizovanje prednosti
uglavnom ne stva ra ni kakve teskote.
Ipak, ima i izuzetaka, kada se dobi la k Ako beli da lovea za "e" peSaka,
ne maze post ici. bice remi - jer se beli kralj nete moci
Crni je na potezu - Remi.
Crni je oeen io de je p02icija ns di- islerati iz ugla h J. Up ravo zbog toga
jagramu baznadezna i predao je partiju. R. Fa]n, pri pra vilnoj odbrani belog erni nikaka
Medjutim . pri pravilnoj odb rani ovde 19·/1 ne moie dalje pomeriti e6 peSaka.
sc l1e maze pobediti, mada se ad sla bije Jgra je nastavljena ovako: I. .. Lc3
strane zahteva preciznost i pronicJji- 2. Ld6 l(e4 3. Le7.
vost. Kralj mora zaobici prcko zalcd ja, J ednosta vnij e je manevrisati lov-
Dobitak kako u daljoj igri ne hi dozvoliotlpok- eem oslavljajuti i dalje na udaru
Karl ili mu se kralj nalazia na a8, riv anje". polje e5. ali i potez koji je odigrao beli
bcli bi lako postigaa uspeh pr e baeivi ~i Dakl e, I. .. Kf41 2. Ld4 (Na 2. jos ne gub i: oa 3. . ,e5 sledi odgovor
svog lovea preko 37 na b8 i potisnuvsi Le5+ dolali Ke3 3. b5 Kd3 4. Ke6 Ke4 4. Lt6.
ernag lovea. Ali. kralj nije postavlj en ,a jasnim remijem) 2 . . . Kf31 3. b5 Ke2! 3... Le5 4. Lb4 Le75. Le3 i mole
tako dobro i erni moze omelati belog 4. Ke6 Kd3 5. Lb6 Lg5 6 . Kb7 (naj o- svc poeeti ilnova.
loven da dodje na 37. p.s",), na stavak) 6... Ke4 7. KaG Medjutim, umeslo 5. Lc3 beli je
Na I. Lh4 erni nastav lj. I. .. KbSI Kb31 S. Lf2 LdS 9. Lei Ka41 i kralj je od igrao slabo - 5. Le?? i posle 5 .. .
2. Lf2 Ko6! Imamo pred soborn klasican pri - I(f5 6. Llt4 Lf'i! 7. Le i e5 8. Lc3 ..I
stigao u pravi cas,
Sia sad da igra beli? Na .. pr icekni" Primeticemo da kad bi se beli lovae mer blokade. Crni kralj je (vrsto blo- pcsak jc krcnuo nap red ,
potel loveem 3. Le3 sledi 3.. . Ld61 na lazio l1a polju d2 (umesto na (3) kirao jednog pesaka i kon trolisc drugog. Partija je zavdcna ovako:
4. LgS KbS S. LdS KeG i ern i kra lj je
Svi pok usaji be log da se oslobod i 9. Ld4 1(g4 10. Lf2 Kf3 II. Lh4
beli bi ipak postigao pobedu.
opel stigao na vreme. Pa ipak, postoji Crni je na potezu, Beli dob ija. pokazuju se uza ludni. Na primer: I. c3 12. Lf2 e2 13. Le i Lg3 14. Lb4 Kf2
Kd l I(d 3 2. b5 Ld8 i tatim 3 ... l(e'l. 15. Le5+ Kfl 16. Lb4 Le i 17. Le7
put ka pobedl. On otp~inje potczom Na primer: I. .. Kg4 2. b5 Kf3 3.
3. Le5. koji eenorne odutima vaino II i: I. Kb2 Lf4 2. Ka3 Lg5 3. Ka4 Ld2 18. Llt4 Lc3. Beli predaje.
KeG Ke4
168 159
VEtBE Prema R. FaJnu , ma nevra 17. f4, IS. Ld4 i 19. LeS. Ne
1941 pom.ie ni 16. .. KeB. jer sledi 17. Kc6
LeS IS. f4 LbB 19. b7+ KdB 20. Lb6+
Ke7 21. Le7 i dobija.
Kao sto vidite. aka se pravi pore-
djenje sa konjsk im ill pesack im lav rs·
nicama, II lovackim zavdn icama jay·
ljaju se naknadne teAkoce koje kom·
plikuju realizovanje materija lnog prei·
Br. 16 1. Beli dobija . Pokusajte mutstva. uk i u ovom idealnom pri-
da resite ovaj ne bas lak zadalak. meru beli je morao dobra da se pomuci
knko bi stvorio poziciju iznudice i
Dobilak prodro u neprij alelj ski labor.
Br. 15B. erni je na potezu . Preti REA Ll ZOVA NJ E P REIMUCS TV A
L d7+ KfB 2. Lc5+ Kg7 3. Le7. Mote Lovac je lauzeo jaku een tralnu Pri maleri ja lnoj jednakosti jed:m
I! se crni odbran iti ad te pretnje j iz- pozici ju. U daljem tok u partije on te od bitnih elemenata koji odredjuje ocenu
nuditi remi? - Pri istoboj nim lovci ma pcsak vise
tog polja podrtavali slob odnog peS.k • . pazicije je - slobodni pdak. Eva pri-
po pravilu, donos i pobed u. Plan rea: 5
lizacije moze Sf uslov no podel iti na 9... Lc7 10. b5+ ab I I. ab+ Kb7 mera na tu temu.
slede6e g lavne ela pe: 12. Kd5
Pokusaj da se spreei napredova nje L1 slcln LevenfJs
I. Kra lj j lova c za uzimaju belje
belog kralja odmah bi vodio gubilku. Len/ingrad , 1932
polotaje Uatanj e pozie ij e fi gur.) .
2. Pesaci se posta vljaju na najpa- Na t I. . . Kd6 sledilo bi 12. Le5+ Kd7
voljnija pol ja - sprcma sc stvaranje 13. bS Lg3 14. Kd5 Lf4 15. Ld4 i IS.
slobod nog pesaka Uacanje pozicije pe- LeS.
sak.). Do sada je sve teklo po planu.
3. Stvara se slobodni pesak, koj i Crni kra lj je znuzel borbom s pesakom
uz podrsku kra lja kre6e na pred. Dalji i beli se sprema da napadne pesake na
Br. 159. Beli je na potezu. Ako tok parlije zavisi ad plana odbrane. kraljevom krilu. Ali, borba jos nije
odmah kr~~e kra.ljem na pelje e7, nista okoncana. Treba sav lndati jos jednu
neec posh~ l : crm ~e blagovremeno sfici 4. Ako protivnik poku sa d. biD-
kira slobodnog pesaka lov cem, onda prepreku. Kontrol i5llc. i izdal eka pri·
na eS. D~ bi post igao pobedu, bel i treba
da dobl)e odl ucuju6i tempo. Kako lovac i kralj poti skuju iii izo luju pro-
laze peSacima, erni lovae poku sava da
spreci prodor protivnika. Crni je nn potelu
ce to ucinit i? tiv nickog lovca. posle cega pesak krete Crni ima udalj enog slobodnog pe·
da lje nap red. 12.. . LbS
Posle 12 . . . Lf4 13. Le5 Le3 14. saka. Scm toga. beli "h" peSak nalni
S. Ako prot ivnicki kralj za driava se na polju lovccve boje i mora se bra-
Kd6 bel i odmah up ada u erni tabor.
pesaka . jaca st rana to koristi da svoj im nHi. Istina . izglede crnog umanjuje
Ali sada 13. Le6 L.7 14. Kd6 ni sI. ne
kralj em nap ada prolivnikove pcsakc na
daje zbog 14... LbS+. Prod or ne us· to Mo na tabli ima relativno malo n-
drugom kril u i lamo postiic od lucujutu gura i sto polje promocije ,.h" peSaka
peva ni posle 14. LdS Lf21 15. KeS Lg3+ .
materijaln u prednost. Pa, kako da se, ipak, izadje nakraj ne tuce lovae (!rtva 10vea za .. b" pwka
Pogledajmo kako beli real izuje daje bclome rem i).
s loveem? Moida se maze ograniciti
svoje preimuts tvo u sledctoj POZICIJI. \. .. U6!
njegova pokretlji vost? Ispada da moie.
I. Kft KfS 2. Ke2 KeS 3. Kd31 13. Lf2 Lc7 14. g3 h5 15. h4 LbB Bel i je dosao u iznudicu: na poteze
Kra lj hita no polje c4, odakle moie lovcem usledite iii gubitak pe!aka ill
IS. b61
Br.
1.60. Beli je na potezu. On pomoti stva ranje slobodnog pesaka. Zadalak je izvrsen. Crni je dospeo u pomeranje crnog slobodnog peSaka. a
osva)~ pesaka: Ipa k, da Ii mu je to 3 . . . Kd7 4. Ke4 Ke6 5. Lc3 g6 S. a nudieu i ne mole se odbranili od na 2. Ke2 dolazi 2. • • Kf4.
dovol)no za pobedu? bi LbS 7. f3 Le7 B. a4 LbS 9. Ld4
171
170
2. 14 Lb2 Smls loy Keres
erni oe bi postigao ni sla vUe od Mosk"" , 1951 kovi pesaci nnlazc nn poljimn loyceve log brojn figura na tahl i od njega se
remija posle 2. . . Kg4 - zbog 3. Ke4 boje. trat i tacnD racunanje. j\\oiete Ii doka -
Le7 4. 15 b4 5. 161 UB G. 17 b3 7. Kd3. Taj plan se s11s loj i iz nekoliko clapa: zali da bcli oyde dobija?
II i 4... UG 5. KdS K: 15 G. Ke6 Kg4 I. Fiksirsnje sla bih proli vnikovi h
7. K : bS L : h4 B. LaS Lg3 9. Ld B U 4 polaka ;
10. Ke4 LgS I I. L : gS i 12. Kd3. 2. Vezivsnje proli vnikovih snaga
3. Ld2 Lg7 4. Lb4 U65 . Lei Le71 UI odbranu tih pcsaka;
Panova iznudlea. Mora se igrati 3. Aktiviranje kralja - osvnjanje
kroljem. kra ljem pri laza taboru protivnika;
6. Kl3 Ld6 7. Ld2 Le71 4. Kulminacionu tack u plana pred-
Sputa" odbranom, beli je primors" stavljn st\'aranje poz icije iznudice-
da dalje pogorSav8 svoju poz iciju . No Crni je nn polezu - dob it nk knda svnki prolivni koy odgovor pruZa
patez lovcem po dijagons li c l-e3 od- crni kralj . Sve to daje povoda ZlI ken. pril iku iii 7.a prodor kra lj a iii za os·
lutuje B. . . b4. a na B. Kg3-B . . . Ke4. slata eiju da ern i ima odJucujuC!u pred- vajanje materijaln . Dr. 164. Crni je nn potezu. Dobi·
Beli vise vali da se li! i "fll pe!a ka . lak. Put ernog kralja ka protivnitkim
nost. On ju je realizovllo na sledcl! i peSacima je otvoren. Medjutim . nn
B. Lc3 L : 14 9. Lb4 Le5 10. LaS naei": VEtBE I. .. Kl4 beli im' odgovor 2. KdS.
UG II . Le i Le7! 12. Kg3 Ke4 I. .. Lbl 2. 83 as! Budite ob3zrh'i!
Po koji v~ put beli mora da se Fiksira slabe bele pesa ke.
povla~i zbog iznudicel 3. Ld I KgG 4. Kg2 KfS 5. Kl3 Ke5
Sada od lucujc prilazak kralja slo- Postepeno Ilad bel im se nadnos i
bod nom p.sak u - 13. LaS Kd3 14. opasnost da dospe u iznu dieu.
Lei Ke4 15. Kl4 U G 16. KIS Le3 17. 6. 04 gS 7. Ke2 LlSI B. g4
Lg3 b4 l B. Ld6 b3 19. La3 Kd3 20. Oclgledno iZll udj eno. Na 8. 114
KgS Ke2 2 1. K: hS Ld2 22. Kg4 Le I dolazi B•.• Lg4 + s lakim dobllkom.
i dabija. B. . •Lb I 9. KI3 15 10. gl
U ovom primeru slabi pdsk h4 Ni]e bol]e ni 10. Ke2 Le4 II. Kl2
je potpuno ukotio aktivnost befog . f4 12. ef K.: f4. Beli je u iz nud iei i Sr. 162. Na potczu jc belL ~ ?b il ak .
Aka se u lovackim zavr Anicama pesaci prinudjen je do: pus ti prot ivn ickog Mnterijalna prem ~ .bcloga IlIJe ~·c· Dr. 165. Beli je na pot~u. Dabi·
oalaze na poljima loveeve boje , to je,
lik a - jedan udvoJelll p~ sn k. /o~edlu: lak. Zadatak je da red \'u~enja pote:lO
kralja u svoj ta bor. tim. erne figure Sli s t e~I1Jene. SVI ern!
po pravilu, bila" nedostatak . Prvo , pesaci su nJ polju lovceve bOje. Sve predje no crnog. Kako se to mote pas·
10 . . . K : 15 I I. KI2 Le4 12. Kg3 ti~ i ?
njih moie napadati layse j mora se Kg6 u svemu. prednost beloga je potpu no
5ta lno mislit i nn nj ihovu odbranu. dovoljna za pobedu. Prikaiite to po
U akciju stupa pos lednja rezer· va rij antama.
' Drugo, polja izmedju pesDka "iSll do- RAZNOBOJ N I LO VC I
va - "h" pdak.
s{upoa lovell , Ata omogu~ uje protiv- 13. KI2 h5 14. Kg3 "" + 15. KI2 LO VAC SA PESAC IMA PROT t V LOVCA
nickom kra lju da pridje tim pesacima. LIS 16. Kg2 Kf6 17. Kh2 KeG. Seli SA PESACIMA 1 BEZ NJiH
Sve se to Jepo vldi iz sledeC!eg pred.je. Posle l B. Kg2 KeS 19. Kh2
pr irnera . Lbl 20. Kg2 Ke4 erni kralj upada II U zavrsnieama 5 rnznobojnim lav·
Prednost crnog je nesum njiva. Be. beli tabor. No primer: 21. KI2 Kd3 cimn materijalna prednos t obicno nemll
lim peJacima na daminom krilu potrebna 22. KI3 Kd2 23. Le2 LIS 24. e4 L : e4 + odluc.ujw!i znacaj . Oak su u mnagim
je za~tlta. dak le. be li lovae ~e biti 25. K: e4 K : e2 2G. KIS Kl3 27. I( : gS drugim zavrSnicama dva peSakll . 5
voun UI nj ihovu odb r.nu. 1 no drugom Kg3 ild. retkill1 Izuzecima, sasvim dovoljna pred·
krllu ernl pe!ae! su posta" l] eni bolje OYaj primer prikazuje plan rca. nos t za posti zanje pobede. u zavrsni·
nego p ro ti vnl~ i. Dosta je aktivan i li zov8njo prednosti kada se protivni. Sr. 163. Bel i je no polezu. Dobl· cama raznabojnih lavaca nijt ni blizu
tok. Beli ima pdaka vi'e, ali zbog rna· lako.
172
173
Oa bl postigaouspeh , erni kralj mora je 18. g4! sa stvaranjem opasnog 510-
podriati pesake. Ipak, on ne uspeva da bodnog pcsaka na "hi! Ii niji.
C. Salvlol/, J . Averb.h.
1887 1950 prodre u beli ta bor. lB. KI4 Kb5 19. g4 KeG 20. gh gh
I. Ke21 Ke4 2. Le4 Lg3 3. LbS bcli nema vi se sla da preduz me.
KdS 4. Kd3 Le I 5. LaG KeG G. Ke2 f(bG Ova j prim er oeigJedno prikazuj e
7. Le4 Ka S B. Kb3 1 i put je za lvoren. osnovne ka raklcristike zav rsnica sa
Otprilike islo se de!ava i ka da abe razl1oboj nim lovcima:
st rane imaju pesake. Pesak vise, pa i I . Nap redovanj e slobodnog peSaka
dV3 , moze se poka za li kao nedovoljno lovae ne moze poddati: polj a kOja na.
za pob edu. pada proti vn ick i Jova e njcmu su ncdo-
Pogl edajmo, na primer, tipi cnu slu pna.
poziciju s pesakom v ise. Olp rili ke 2. Lovae takodje nc moze da napad·
Remi istu ovakvu poz iciju sa istobojn im lov- ne prot ivni kove pesa ke koji se nalate
Remi Vaino je to SiD bcli kr~j nc moze eima bcli je dobio. A ovd e je clcmenl aran na polji ma suprotne bOje.
Kao sio se vidi. beli nc moze pas· podria li svoje pcsakc - nijc U slanju rerni. Te ka r<lkteristike opredeljuju tri
tit!i vise od remija. Na prim er: I. KeG dn pomognc nj ihova Il apredovanjc. osnov na remi-poloiaja koji su tipicn i
Lb4 2. Le4 KdB 3. KI7 La3 4. eG Lb4. A eva ti picne rcmi -pozicije sa dva za ovu vrslu zavrSniea.
erni uvek moze dati lovea l a aba pcSllka. vezal1 a pesaka.
Mcdjutim. dovotjno je da se nesto
izmcn i pre thod na poz icij a, pa da j
rezultat bude drukciji.
C. Salvloll,
1887
180 18 1
Cinl se da bell nema slab os li. 25. b5 h3 26. S: a7 h2 27. b6 hiD 2B.
P ogresno bi bilo I. Sb5 U2 2. dS+ njegov skaka c je dobro pos tavljen . Ali ,
polje [6 je za lovea neprislupablo. Zbog Se6 Db I 29. Kc5 Le4. Beli predaje.
Kd7 i beli te sko da bi mogao poj.c.1i letim icni pog lcd nije dovoljan za pra-
toga. kori steti se odsustvom CTnih [\. Za hva l j uj ll~i aktivnom poJoiaju
svoj pololaj . Pravilan je plan: Ilapad
gura koje su zauzele baTbom . sa .pesa~ vil nu ocenu poloia ja. U stvari , ovd e kra lja i dina micnom loveu . crni je uspeo
kom, beli kralj krccc na dalckl obll~znl
na protivnicke pesake. je prcdnost na strani crnog. Ona se da pos tcpeno pojaca svoju poziciju i
I. SdS Lg5 2. [4 ! LdB 3. Sb4 + sastoji u tome sto crni , budu~i na po- prodre u proliv nick i tabor. sto je i od-
put - ka pesacima oa drugom knlu.
6. K[71 SdS 7. Le4 Se3 B. Le6 Sg4 Kd6 4. Sd3 g5 tezu. ima m ogu~ n o s t da aktivi ra svoje lucilo rezultat partij e.
Uzimanjc pe!aka odvclo hi u bez- Posle 4 ... Ke6 5. Se5 K[6 6. Kc5 figure, dok se beli mora ogran ic ili Pl an koji je primenio crn i ti piean
slobodnom pesaku jc olvoren put. na takliku isc ekivanja . Pogledajl e ka ko je za sJi cne ol vorene pozieije. On se
nadeinu pesacku zavrsnicu.
9. Ke7 S[6 10. LeB Se4 II. Kd7 S. Se5 Ke6 6. dS+ K[6 7. Ke5 g[ Je lekla igra: sastoji iz sledetih osnovnih ciapa :
K: [SI2. Ke6+ Kc5 13. K: b6 Sd6 14 . B. Se6. Crni predaje, jer se beli p.s.k I. .. K[B 2. K[ I Ke7 3. Ke2 Kd6 aJ kra lj pr ilazi ~ to je mogu~no
mOle zaustaviti sarno po cenu gub it ka 4. Kd3 Kd5 bliie protivn itki m peSacima;
La6 KdS 15. Lb5.
Beli ne lur i: pcsak a5 je osudjcn lovea. Dakle. prvi uspeh crnog - kralj b) u proti vnickom taboru sLvaraj u
U sluca ju malerij.lne jedn.kosli je zauzeo aktivniju poziciju. se slabe tacke rad i lakSeg prodora;
oa propast.
15 .. .SeB+ 16. K: a5 Kd6 17. valnu ulogu u ocelli pozicije sa lakim 5. h4 LeBI c) zadaia k lovea je da ukoei nepd-
La6 Sc7 lB. Kb6 Sd5+ 19. Kb7 Se3 figurama igraju nama vc~ poznati po~ Lovac zauzima bolji polofaj. On jateljske figure; prinud jene da brane
20. Le2 c4 2 1. a5 i erni predaje. zicioni fak lori: udaljcni pesak, slabosll se prebaeujc na a6, odakle ce j o ~ v i~ e prilaze u svoj tabor , one odstupaju i
Aka je malcrijalna prcdnost oa u pe s. ckoj [ormaeiji ild. Ovde cemo s t e~nj avati belc figure i ugrozavati pe- smanjuju ak tivnost ;
strani koja ima skakaca, pla n realiza- razmotriti samo one Iaktore koji su Saka g2. d) kra lj prodire u prolivniEki la-
vanja preimucstva u glavnim crtam3 karakteri sticn i upravo za borbu lovca 6. S[3 La6 + 7. Kc3 bor i slvara od lucu j u~u materija lnu
je isti. Ipak. ovde ni je preporucljivo i skakaca. Posle 7. Kc3 Kc5 B. Sg5 Kb4 9. prednost.
luriO se sa s'.varanjem slobodnog pc- Lovac se osobito uspesno bori pro- S : [7 K : b3 ern i dobija opa snog uda- Slede61 pozicija je karakteristicna
Saka, posebno oe treba fu riti s njegovim ti v konja u otvorenim pozicijama, gde lj enog slobodnog pesaka, sto bi u ovom po nadmoc:nos ti skakaca nad Jovccm.
napredovanjcm. jeT se mole desili da on ima slobodu manevrisanja i gde sluca;u bi la od lu cu ju ~a prednost.
pesaci nisu blokirani. Razume se, ~d 7... h6 B. Sd4 g6 9. Se2 Ke4 Averbah L1llent.1
to oe umanj i pokretljivosl lov ea - Moskva. 1949
dalekomelne figure. vaznog znacaja je i akOvnosl kralJa. Crni kralj je postao jos aklivn ijj
Trcba najpre izazvati slab lj enje Aktivan kralj koji dejslvuje uzajamno i zauzeo je poJazni poJozaj za prodor u
pesacke formacije protivnika s ciljem sa lovcem - to je ogromna snaga. neprijateljski tab or.
da se iii njegove snage odvuku od slo- U to se moiemo uveriO anal i 7.iraju~ i 10. Se3 [5 II. Kd2 [4
bodnog pesaka iii za sopstvenog kralja sledeti primer. Napredovanjem svog pesaka crni
otvore prolazi u protivnicki tabor. je potisnuo konja . Na 12. Sc2 mogucno
Karaktcristican primer za to pred- je 12.. . UI 13. Sel K[5 14. [3 g5 15. hg
stav lj en je na s l ede~e m dijagramu. Stoic Ke!dn K : gS i kral j prod ire na g3.
Hag, 1928 Shvataju~i da dalja pasivna odbrana
Levenm Rauzer ne vod i nicemu dobrom. beli poku sava
Tbill si, 1997 da preduzme protivnapad, ali u tome Beli je nll potezu
ne uspeva. Crni ima branjenog sJobodnog ptJa -
12. Sg4 hS 13. S[6+ K[5 14 . Sd7 ka. ali to ovde nije presudno za ocenu
LeBI IS. S[B gSI 16. g3 pozicijc: trajno bl o kir a ju~i tog pd aka.
Posle 16. hg skakac bi upao u skakac istovremeno veoma aktivno
kl opku. ucestvuje u igri. Lovac je znatno manje
16.. .gh 17. gh Kg4 lB. Sg6 US aktivan, poSta je vezan za odbranu
19. Se7 Le6 20. b4 K: h4 21, Kd3 Kg4 pesaka. Islo se mole r~i i za crnog kra -
22. Ke4 h4 23. Sc6 U5+ 24. KdS [3 Ija.
Crni kralj jc odseccn, ali zahvalju- !. Tc2 Ke7 2. TeS !(d7 3. TbS Ta I
j lei dobrom polozaju tapa bcli nc moze 4. Kb7 Tb l+ 5. Ka6 Ta l+ 6. Kb6
pokrcnuti pesaka. T bl+ 7. Ke5 i celi dobija.
Da p rovcrimo: I. Kc4 Tc8+ 2. Kb5 U praksi cesta nastaju pozicije u
TbS+ 3. Kc5 TeS+ 4. KbG TdSI 5. kojima top jace stranc zauzima polje
Kc5 (5. Td I KeG) 5 ... TeS+ G. Kb4 isp rcd pdaka. U tom slucaju remi je
TdS 7. Ke4 TeS+ S. Kd3 TdS. mogucan cak i pri vceoj uda lj cnosti
Zbog aktivne odbrane crnog beli kralja slabije strane od pcsaka .
Rem i
nikako ne uspcva da pojaca svoju Remi
poz ieij u. Posle !. Kb6 TgS be li nikoko ne
Na prvi poglcd moze sc ue!nil i da Aktivno postav ljeni crni top lako
maze pojacati svoj u poziciju.
erni kralj nijc ni sl a pomogao tOpll. Nijc parira sve prelnje. Na primer: 1. Kb5
ha.i tako. U slucaju da se kralj na lazia Tf5+ 2. Ke4 TfGl 3. Kd5 Tb6 4. Kt5
na f7. be li bi pobcdio. TeG 5. a7 Ta6!
VEtBE
Remi
190 191
pasivno drianje. U pomoc topu polazi 19. Ta4 Kb5 20. Te41 Ka621. K116
a osobito 1I pesack im zavdnic.ama. Stva r
erni kraJ j. Ali lamo krec e i beli krtllj. T: as
je 1I tome s to jc top snaina, dillamicna
fi gura. i ad s tepena njcgove a l\livn os li
preteino zavis i oee na poz ic.ij e. Po prav i·
f I. .. IUG 2. Ki3 KeS 3. Ke3 hS
4. Kd3 KdS 5. Ke3 l(e5
Beli je lako dohijao i posle 21. ••
Kb7 22. TeS T : 14 23. K: 115 16 24.
Crni Jl C! pu Ma bctog kralja da pridje Te l Ka6 25. Th I.
Ill . prednost pesaka moie ~ e rcalizovali
pesaku . 22. Te5 To123. K: h5 Tg i 24. Tg5
sa mo uz ak tiv an pa lota j topa. Ako jc
6. Ta 2! Th I 25. TI5 Kb6 26 . T : 17 KeG 27. Te7.
top u pasivnom poloiaju , 10 maze di.l
erni ne moie uzeli pesa ka: 10 bi ga ern i prcdaje.
anul ira materijalnu pretlnost.
odvclo II bcznadcznu pesaHu zavr snic u. Dakle. videli smo da se osnovni plan
U s vojc vreme Z. Taras je izveo realizovanja slobodnog pdaka mote
Zbog toga bcli ceka tla protivllik iscrp i
Br. 183. Crn i jc Ila potczu. Moze pravi lo da je najbolje poslav iti topa iza
kori snc pot ezc j dodjc u iZlludicu. pr imcniti i u lopovskoj zavrsni ci. J ata
Ii on spasi ti parliju? slobodnog pesaka. Aka je u pitanju s lrana slvara slobodnog pc!aka i nas ta-
Kapablanka se brani na naj bo lji na-
svoj pesa k, onda top kao da ga gura nap-
cin: vrs i preraspored svoj ih snaga - ji dOl Ul podrSk u ta pa njime krene nap -
red, aka je peSak pra tivni c.k i - lop gn red . Ako sc pda ku suprolstavlja lOp,
bl okad Ll pesaka prcuzima kralj. a lop
zadriava cuvajuc i islov remc no za scbe ontla kralj krece ka pe!aku , kako bi
sc oslobad ja za akti vne operacijc.
i mog llcnos t kri lnih ud a ra. T ara sevo pOi isnllo protivnik ovog topa. Ako se.
pravilo je vrlo prikladno, a li nikako 6 . .. l(bS 7. I(d41
pak. peSaku suprotstavlja kralj, onda je
ne moze bit i univ crza lno . Obi cno ovo Korislee i se lime sio je slabodn i
pc.sak odvukao prot ivnickog kralja. 73. poslizanje pobede neophodno kraljem
pravilo vali sarno u oni m slucajcvima III lopom prodrcti u protivni cki ta bor
kada sc sa pcsa cim3 bore lopovi. Ali beli kralj krc.ce natrag. ka pesacimn na
na drugom krilu.
kada se s lobodnom pcsaku suprolstJ· drugom krilu. Sa ovi m metodom igre
mi smo se vee vise pula s reli. A s la biva ako je top strane koja se
Br. 184. Crn i je na po tezu. Ovde vlja kralj. bolje je lopa drlal i sa brani zauzeo mesio ne ispred vee iza
se erni top nalazi na kra1koj sl rani stranc. U tom slu ca ju braneci pesaka 7 ... Td6+ 8. I(cS Te6+ 9. KI4
Ka 6 10. KgSI protivnikovog slobodnog pes.aka - "po
a kralj na dugackoj. Takav razmcSlaj lop aklivno ucest vujc u igri l1a drugom
.ie nepovoljan za ernog. P oku~a jt e Tarasu"?
Bel i je postigao znacajan lIspeh:
da 10 dokaiele. krilu.
njegov kralj jc upao medju protivnicke
pesake.
Aljeh in Kapablanka
Buenos Ajres , 1927 10 . . . TeS+ II. Kh6 TIS 12. 14
Dop usta crnom da nesto produii
olpor. Oumah je odl uciva lo 12. Kg;
Tl3 13. Td21 P reli 14. Td6 + i 15. Ti6.
A na 13 . , . K : as sled i 14. Td5+ Kb4
(14. .. 1(06 15. Td6+ i 16. Tl6) 15.
Td4 + i 16. T I·1.
12 ... Tc51 13. Ta3 Te7 14. 1(g7
8r. 185. Beli je na potezu. Znama Na potezu je be l i
T d7 15. 15
da je ovakva pozicija s kra lj em na d7- U odnosu na prelhodnu poziciju
remi. Na d6 kralj zauzima nepovolj- Mogueni su i dr ug i pul evi . Bil o je sa mo smo promcnili polotaj topa.
nij i poloiaj. Oa Ii je to dovo ljn o za PU4 najjcdllos tavnije: 15. KfG Te7 16. Tf3 .• Ka ko ce sada beli realizovati pe.saka
bedu belog?
Beli je na potezu K: as 17. 15. Vise? Premes lanje peSaka na 07 ne bi
Bel i mora brani ti svog slobodnog 15 .. .gl 16. Kh6 14 17. gl TdS poveealo sansc: stavise. u ovom s lu-
REALlZOVANJE MATERIJALNE 18. 1(g7 TIS
pela k•• ali kako? raj.u ne ~red i .ni da kra lj kr~e u pomoc
PREDNOSTI Ka pab lanka se bran ; uporno . svom
I. Ta41 pesaku. Jer nt na koji nac in n~e mOC!i
U topovskoj zavrSl1ici visal< jednog Vcoma jak potez. Aljehin postavlja energ ijam . ali ipak ne mole spa s iti da se skloni ad sahova iz pozadine.
pesa ka ne znac i takvu vredn os t kao, t opa " po Tara su". Sada erni lop ne moze partiju. Beli mole da pomeri pdaka na
recimo , u zavrsnieama lakih figura, ostaviti polje a6 i prinudjen je na
7 1\"1 1309 193
192
polje a6 , a zatim da p oku~a s planom Tal 19. 16+K17 20. ThSI T: a7 2 1.
prebacivanja kralja preme pc ~k u . Th7+i be li dobija.
U ovakyoj pozici ji izglcdi bclog
Ali, tada t!e pred njim iskrsnuti drugi su ncznatni i magu sc realizova li sa mo
U sledet!oj poziciji top ne brani
problcmi: prot ivn ik mole napa dati u sluta ju netaenc odbrnne. Zadatak
pc!a ka sa frontalne strane vee sa krila.
pcsakc na drugJfIl krilu, ostavlj cnc na crnag sastoji se u tome da ne dozvali
milost sudbine. Aka crni delujc cner- Averba h Eve pomeranjc prot iv nick ih pejal<a . da spre-
gi~no, ovaj plan takodje nete dovcsti Cirill , 1953 ei nap redovanje pralivnikovog kra lja
do cilj •. I, najzad. da izmenama pesaka uprosti
N. prim ... : I. .6 KI6 2. 1(13 hS 3. poziciju.
Ko3 KIS 4. 13 T.3+ S. Kd4 T: 13 6. Partija je nastav lj ena ovako : I. . ,
TIS T.3. Ta2 2. Tb7 hSI 3. h4 Te2 4. Kh2 I(h6
Opasno bi bilo 6 . .. Kg4 7. a7 Ta3 S. S. Kg3 I(g6 6. Tb l 1(17 7. TIl Kg6 S.
Dr. 187. Beli jc n3 potezu. Posle
aSD T: as 9. T: as K: g3 ,bog 10. Tf2 (da hi sc aktivirali peSaci. ern i I. Kb5 T : a7 2. T: a7 K: 12 partija
Ko3 . top mora biti poti sn llt sa drllgag red a) se zaydava remijcm. Ali. maida Je
S... Tel 9. Ta 2 I(h6 10. KI4 Th I II. beti magaa igrati jace?
7. T : 17+ Kg4 S. TI6 K: g3 9.
T: R6+ K : h4 10. Kc5 Kh3 II . Kb6 I(g3 Tel 12. Td 2 I(g6 13. K I2 Thl 14 .
h4 12 TgS T : .6+ 13. K : a6 Kh2 g3 Tal 15.14 Ta 31 16. Te2 KI7 17. To3
Bel i je na potezu - dob it ak T.4 IS. KI3 TaS 19. Tb3 Kg6 20. g4 hg+
14. K bS h3 IS. Kc4 Khl 16. Kd 3 h2 17.
Pozieija ernog je bcznadei na. jer 21. K: g4 Tal 22. hS+ Kh7 23. <S Ie
Ke2. P.1. Rem!.
on ne moie sprc~ iti nap redovt1njc bclog 24 . fc (Najza d, bel i jc stvor io slobodnog
kralja ka slobodnom pesaku . Aktivno pdaka; medjutim. erni irna davaljno
postavi jell beli tap IlC sarno da brani mogucnos(i ,. odbra nu .) 24 ... g6 2S.
svojc pdakc vet! , napadajuci g6 pcsa l<3 , Tb7+ Kh6 26. e6 T34+ 27. KI3 gh 2S.
~putava i aktivilost crnog. Partija sc e7 TaS 29. Td7 TeS 30. KI4 Kg6. Rem i,
,av r!i la ovako: I. Kd2 Kc7 2. Ke2
Kd63. Kb2 Ta4 4. g3 KcG S. Kb3 T.I 6.
I( b4 Tbl+ 7 Kc4 Tal S. I(b3. e rni pre. Dr. 188. Beli je na potezu. c;rnl
prcti I. .. l(b5 sa ria Ij im napredayanJem
dajc - jcr iii gubi jas jcdnog pesaka. pcSaka. Bel i kralj je u~aa med!" pr.D-
iii mora pustiti bclog kralja da pridje VEt BE tivniekc pcSake. Mote Ii se to IskoTls-
"a" pcSaku. a ta je ista sto j poraz. titi?
Be li j e na potezu - dobitak
Pog leda jrno sa da slu caj kada se sv i
U ovoj poziciji eak i uz aktivnog peSaci nalaze na istom krilu.
tapa crni ne uspeva da sc spase : upro-
past!uju ga pcSa~kc slabosti na kralje- lIlJ en ta I Benke
vom krilu. Pobedi vodi I. 37. Eva Mosk(1(l - Budimprila , 19-19 f
mogu~ne varija n!e: I. • . Kh7 2. Kfl
Kg7 3. Kel Kh7 4. Kd I Kg7 S. Kcl Kh7
6. Kbl TaS 7. I(b2 (plan beloga je da
' e probi)e do pelaka IS) 7... Kg7 S.
Kb3 Kh7 9. Kb4 Ta I 10. KcS Kg7 II.
KdS (bilo bi nera,umno II. Kb6 ,bog
II. .. Tbl +) I I. .. Ta2 12. Ke5 TaS+
Ke6 (erni je u iznudiei i gubi pe!aka) Dr. 186. Bcli je na patez u i dabija. 8 r. 189. Crnl je na polezu. Da 50
13 . . . Ta6+ 14. K: IS TaS+ IS. Ke6 Kakav ov de (reba d~ burle plan bel o~? beli pelak na la, i na. polju .14, belt bl
Ta6+ 16. Ke7 Tal 17. 15 Tel+ IS. Kd6 Pri ka!i(e ga na pnm .... ma m ogu~nt h dobio U ovom slucaJu ern! 1'!It) rnD-
Crni je lUI pot('zu varijana ta. gu~nos t da partiju svcdc na reml. Kaka?
194
7' 195
REALIZOVANJ E POZICIONE 4. b4 - u sl ucaj u Izmene na 16 pcsacka
zavrsnica je dobijena za belog. Tgli Ta4 13. Tg3 14 14. Tb3 Te4 (bila .ktivira svog topa. Usledllo ]e: I. .•
PREDNOST I
bi grub a greska 14 ... Ke4? jer posle TfSI Na 2. Tal crni je sprcmio odgo-
I. . . b4 2. b3 Tl7 3. 16 Kd6 4.
U topovskoj zavr snici poziciona 15. Tb4+ pesacka za vr sniea jc remi) vor 2 . .. Ke7+3. Kg6 Tf4 ! Na primer:
Kd4 KeG 5. TI2 Kd6 6. Ta 21 Te7
prednost mole biti ilraiena iii boljim 15. Kd l Ke4 16. h4 13 17. Kel KI4 18. 4. Ta7+ KIB 5. TaB+ K07 6. K: g7
7. Ta6+ Kd7 B. Tb6. erni predaje.
rasporedom pdaka, iii aktivnijim po- Siabi pesae i prcdstavljaju ve likl h5 TcI + 10. KI2 Tc2+ 20. Kel Kg3 i T : g4+ 7. K : h6 Kf6 i odliea n polofaj
loiajcm topa . iii, konacno, aktivnijim erni jc pos tigaa pobedu. figura o mog u ~ av a ernom da odrii ravoo'
nedostatak svake paziciJc: figure koj e
polozajcm kralja. Naravno. 11 cinioci " ao sto smo vise puta naglasili. lciu . I a vratanj e topa na e6 mogutno
moraju da ih branc gubc ad svoje snagc.
su mcdjusobno povezani, jedan drugog jedan od najvai nijih cinil aea koji od· je 2 . . . KgB+ 3. Kg6 TI4 4. TcB+ TIB
Daklc. postojanje slabosti nije jcdino
dopunjuju. Oecnu poz icije odrcdjuje iii redjuje oecnu topovskc zavd nice je sa pe!ac kom z3 vrsn icom koja daje remi
lose sarno po sebi. vc~ i lata sto !:IC to
njihova ukupnost iii jcdan ad tih c.i· aktivnost topa . Prcrna slepenu akUv - Bel i je odgovorio 2. g5 KgB+ 3:
odrazava na aktivnasti kralja i topa.
nilaca - aka dominira "ad drugima. nosti topa menjil se zn acaj i materijal- Kg4 hg 4. K: g5 Tf2 5. TeG Te2 6.
Marsal Cfgorin lie i pOl ieione prednos ti. T : d6 T : c4 i par tija se brzo zavrSi la
Lasker Rubln st.]n Barmall. /905 remij em.
Pc/ubl/rl!. /9/ 4 Forgac Pobedi je vodio manevar koji sc
Bcrnstajn
i\obllrg . /904 na ziva "prosi riva nje bojnog polja" -
I. g5! hg 2. K : g5 Td7 3. h6! gh+ 4.
T: h6.
Evo u cemu je smisao izmene pc-
sa ka : top je dobio mogutnost za napad
sa kril a.
~ . . . Kg7 5. Tg6+ K17 6. KI5 Ta71
Jcd ina s.ansa emag je u protivnapa-
du .
Crni jc na potezu 7. Th6 Kg7 B. T : d6 Ta4 9. Td7+
Dobitak Bcli ima slabe pesake a3 i d4. KIB 10. KeG T : e4 II . TdB+ Kg7 12.
Poz.iciona prednost beloga U ovol Reklo bi se da erni mozc odmah da 05- Bel i je na potezu d6 i. kako se cilalae moie uverit i, pdak
pozidjl zasn iva se oa dva momenta . On voj i pcSaka putem I. .. Te3+. ~\edju· U ovorn primeru razlika u aktiv- c!e pos tati dam a.
ima udaljcnog slobodnog pesaka i aktiy· tim. posle 2. Ke4 T: a3 3. Kd5 od nosli topova upravo predstavlja od- Ot porn ije je 7. .. Ta4 S. Th7+ KgS 9.
nag topa , dok je crni top u pasivnom slabog d4 pesaka poslaje opasan slobod· lucujuc!i 1Il0menat Z3 aeenu pozicijc. Te7 T: c4 10. Ke6 Te4+ II. K: d6 c4
polofaju . njak i beJi moze 5 punim pravom racuna- Poz ieiona prcdnos t bclog ne pod- 12. KeG c3. Mecljulim. i ovde pasle
Mi sma se vet vi!e puta uverili da ti na povolj an ishod susreta. Icie sllmnj!. Crni top je primoran da 13. d6! e2 14. Kd7 Te2 15. KdB beli
nije dobra l>lokirati slobodnog pCSaka Crni je odigrao I. .. KeG!. smatra- brani pesaka i zata lauzima pasivan prevodi svog pd aka u damu .
topom-u tom sluca ju top mnago gub i u ju~i da pCSak " ne~c pobeci" a palic.ija pOloiaJ. Crnl l< raJj mora cuvati ta cku Kapablanka Tartakover
snazi. Pos tojanje slobod nog pesaka u kralja mora se paboljSati.. Ta ad.lu ~~ g6 od prodora belog kra lj a. Modjutim. N;ttiork . /9U
topovskoj zavrsnic i sarno po sebi jos je isprav na - u tapovskaJ zavr sni ci iznudice ncma i crni ima mogucnos t
oe predstavl ja od lu cnu prednost. Iz- akti vnost fi gura. po pravilu, vazn ija da pomera topa po polji ma d8 i d7.
menite mesta topova i uveri~ete se uta. je nego peSak vi sc. Kako da beli postignc pobedu? Kad
Medjutim. zajed no s aktivnim (opom 2. Tb3 Kd5 3. Td3 IS 4. h3 h5 5. bi se njegov top nalalio na a6. onda
udalj eni slobodni pesak ob icno vodi Ke2 (Bcli je u iznudiei. Posle. 5 . h·1 g6 cak i aka je protivnicki top na d7,
pobedi . on bi takodjc morao da oslane bez pc- sVc1k i potel topa po scsloj hor izonlali
I. Tl4 $aka.) 5.. . T: d4 6. Tc3 Te4+ 7. dovco bi ernag u iznudicu. 5toga je
Crni je u iZl1ud ici. Aka odstupi Kd2 h4 8. Te7 1 (spas se mora tra fili beli odigrao I. Te l sa namerom da pre-
topom. peSak te krcnu li napred. Na jedino u protivnapadu) B. • •hg 9. T : g7 baei topa Ilil a5. Pasivna odbrana ovde
primer: I. . .TI7 2. 16 Kd6 3. Kd4 KeG T : [4 10. T : g3 Ke5 II . Ke2 Tc4 12. guuj j crni je pravilno od lucio da odmah Bell ]e 113 pote,"
196 197,
bl skora is tovc t na s Onom, koju sma
Ra zlika u poloiaju kra ljcva is t o ali erni preti da posle 14- 13 slvorl
ra nij e a na liz ira l i. Pokusajte da oecnite
moie biti vaia n cinila e , koj i bitno u tic.c malnu mrcZ lI aka be log kralja . Na ovu p oz ieiju.
na ocenu pozicij e. primer; 3. <1 4 14 . 4. a 5 13 5 . Kel Tc2+
Nijc la ko na p rv i pag led oeeniti i ern i izn udjuj e ponavlja njc pot eza ,
mog u~nost i part nera u poz ici ji. iz i er i e opa sno 6 . K d l T : 12 7. a6 c3 B.
pa rt ije J(ap ab la nk a- Ta rtakov er. Beli a 7 Td2+ 9. Ke l 12. Zbog loga beli mora
mora izgub ili peSa ka , a li ern i kra lj mi s li ti na odb ranu .
zau1. ima los pa lata j i t o je izuzetno 3. Kel Tc2 4. Tb5 Kg4 5. h3+
vaia n fak tor. Aka se 1I nap ad ukl juci i Posle 5. a4 14 6 . a5 K I3 beli i e 010 -
bell kra lj. situ acij a crnog: moze pos t ati gao sam o izgub iti.
kriticna . 2a lo je beli odig rao J. Kg311. S... K : h3 6. T: 15 T: b2 7,
Dr. 193. Co Jilak . Ovu s t udiju
na sla ic , Ied ilo I. . . T : e3+ 2. K h4 TI4 T : 32 B. T : e4 h5 komponovao je Em. La sker. Beli kralj
Beli jc uspco da neu trali se glav ilu Or. 192. Be li je na po lezu i dab ij a. moie podriati svog pcSaka . crni nc
TI3 3 . g6! T : 14+ 4. Kg5 Te4 5 . K16!
pre tnju. a li ernomc j c os lao jos jed iln U ovoj poz icij i Alj ch in je kao beli la ko maze. To i jes te p resudni momenat.
P esak f5 nikud nccc pobcc i i mnogo dokaz.1o du s u dva vcza na pesa ka jaca Re scnjc st ud ijc zasni va se na razlici
jc vainij e odmah ugrozit i p rolivn ickog a dut - " h" pcsa k. a d jzo lova ni h. Po ku sajte i v i da to u poloiaju kra ljeva. PokuSajte da ga
9. e4 Kg2 10. TI4 Te2 It. Th4 dokazele. nadjcte.
kra li a.
5 . . . Kg8 6. Tg7+ K h8 7. T : e7 KI3 12. Kd l T : 12 13. e5 Kc3 14. T: h5
Te8 8 . K: 15 Te4 9 . KI6 T14+ 10. Kd4 . Remi.
K eS Tg4 I I. g7+ KgB 12. T : a7 Tg i ZAVRS NICE DAMA
13. K : d5 Te l 14. Kd6 Tc2 15. d5 VEt RE
DAMA PROTIV PESA KA ce zav isil i a d toga da Ii ce beli kralj
Tel 16 . Te7 Ta l 17. KeG T : a4 l B. dG i
moli da s tigne u pomof dami.
erni je pri znao svoj pa raz.
I. Dc8+ KI2 2. Da<1 Ke2 3. De4+
1 na kra ju jos jedan pr imer koji Oama je fig ura koja daje mat. Oa bi KI2 4. Dd 3! Kel S. De3+ Kd l
ukazuje na znacaj aktivnos ti figur a . se u ovoj z3vrs ni ei pos tigla pobcda . Bcli je pr im oraa ernog kralja da
darna mora sa v ladati p ro tiv n icke pc- zauzmc polje isp rcd pc!aka i pacinjc
Taras Rubln st ajn sake. Pesak maze da se "nasi" s damom p ri b liiava ti svog kra lj a. Ovaj manevar
Sail-Sebastian , /911 sarno kada se na laz i n a p ragu prolllo(.' ije a ll ponav lja to li ko pu ia ko li ko je pot -
i podrza n jc s vojim kra ljem , a u isto rebna da kra lj pridj e peSak u.
v remc protiv n ikov kral j je uda ljen 6. Kb7 Kc2 7. De2 K ct B. D c~+
a d pe.sa ka. a K b2 9. Dd3 Kct 10. De3+ Kdl II .
Dr . 190. Beli je 11 3 potezu i doh ij a.
On ima u d a l ~ el1 og slobodnog pcsaka . K eG K e2 12. De2 Kel 13 . Dc·l+ KI2
Poka zile kako beli dobiia . 14. Dd3 Kel IS. De3+ K dl IG. Kd5 Kc2
17. De2 Kel l B. Dc4+ K b2 19. Dd3
Kct 20. De3+ K dl 2 t. Ke4 Kc2 22.
De3+ Kd l 23. Kd3 i bel; dobiia .
Ovaj m etod p ribli iavanja kralja
vodi do cil ja sarno kod eenl ral n ih pc-
e rni je na po tczu Sa ka i p esaka na verti kal i skak<!CJ.
Pasivn a odbran a I. . .T d6 gub i O bra l ite pail1 ju na to da je bel j pOl~eo
zbog 2. K e2 i za Urn 3. a4 sa pret njom 4. igru daju~ i sa h na \Ter tikal i ,.c'·. On
as. J edi ni spas za em og je u aktivnoj se beli kra lj na lazi na polj u e7 . iii (6.
igd. U ovoj pOl.i cij i dama samasta lno iii c5 , on bi smet ao dam i da se prib liii
J. . . Td2 ! 2. T: b6+ Kg5 Br. 191. Peli je na patezu. Oa nema ne maze savl a dati p esaka . Rezulta l p csak u ! znvrsnica bi bila rem!. U sli·
Beli ve~ ima dva pe sa ka vi se, pe!aka na "h" lini ji . ov a poz icij a bila
199
19B
~nim PozlclJama pobeda se obicno
postiie onda kada je rn ogu~no poee ti koordin irati svoja dejstva pa se igra bila osvajanjem jednog pdaka, posle
zavrs1Va rem ij em. cega je dobilak jednastava n.
Ie-ru sa ltorn iii vezivanjem.
Evo jedne takve pozicij e I. Oh 1+ KI2 2. Oh 2+ Kc3 (na
2... Kit dolali 3. KI3 d I0 4. 0 12 #).
c:Ces vor/d . , 3. 014+ Kd3 4. 013+ Ke2 5. 0: <2
1865
itd.
Aka bi se bell kralj nalalia na gl.
on bi smetao mancvrisanju dame i bell
ne bi mogaa dobiti partiju.
Remi
I. Ob8+ Ke2 2. o eS Kb l 3. 0 1>5+
Kc2 4. Oc4+ Kb2 5. Ob4 + Kc2 6,
Remi Oa3 Kb l 7. Ob3+ Kal
Ovde ne uspev3 metod koj i je pri- 8eli je uspeo da prinu di crnog
menjen u preth odnorn primeru. Posle kralja da zauzme polje ispred pesaka ,
I. Od8+ Kd 2. Kb7 Kbl 3. Od3 ernl ali od toga neOla Iwri sti: crn i je u
Bcli je na potczu
naslav lj. 3 ... Kall palu.
Beli kralj je na nepavoljnam mestu
Sta sad da radi be Ii? PeSak se ne I sa ivicnim pesakom beli maze
i bell nikako ne maze da '!'preei nap re'
p os ti ~i pobedu - aka se njegov kralj
moie uzeti - zbog pata. 2ato beli ne davanje pesa ka do pretposlcdnje hari- Remi
mofe dobiti u vremenu za priblifavanje nalaz i u bli z.ini pd3ka .
zan ta le. I. Oa5 Kd I 2. Oa 1+ Kc2 3. Oa2+
kralja. Na primer: I. Oh 1+ Kb22. Ob7+ Kcl! 4. Oc4+ Kd l 5. Ob3+ Kcl ltd.
Kod loveevog pelaka beli postife Kc ll Da se beli kralj nalaz ia na f7. Jpak, crni sc mora precizna brant i.
pobedu sarno u slucaju ka da se njegov bel i bi lako dob io: 2. Oh BI Kb3 3. KeG Gubilo jc, na primer, 3... Kd3 (umeslo
kralj nalazi negde u blizini pesak3, re- c2 4. Oa I ltd. 3 . . . Kcl).
cimo. ns polju as. Ako se dama bari protiv dva pesaka ,
anda jc za pobedu neaphodna energicna
I. Kling I 8. Herv le ,
padrska kralja. 1851
Pog ledajma primer u kome se dva (sa pramenom krila)
vezana pesaka nalaze na prctposlcd-
njaj horizontali.
Oobilak
I. Ob8+ Ke2 2. OeS Kbl 3.
Oel+ Kb2 4. Od2+ Kbl 5. Kb4! alO
6. Kb3 Oe3+ (ne vidi se odb rana od
mata i crn i proba poslednju sansu)
Oobllak 7. K: c3.
I. Od B+ Kcl 2. Kb4 Kb2 3. Od4+ Ako je pela k od izlaznog polja
Kbl I ovde je mogu~an polez 4. Kb31 udaljen dva poleza, dobitak se, po pra-
Crni pretva ra pesaka u damu - 4. . . vilu, postile nama vet poznatim me· Oobllak
dO, ali doblja mal: 5. Od3+ Kal 6. todorn, posta ne postoji rnogu~nos t Beli pastile pobedu tipicnim ma-
OaH Kbl 7. Oa2 :j:I:. pata. Oob llak nevrisanjcm darnoln.
Igra na pat mogu~na jP. i sa ivicnim Teorija poznaje sarno nekaliko po- Ovde se uspeh maze pasti<.!i bil a I. Oa6+ Ke3 2. OeG+ K133. 015+
peSakom. zicija u kOjima kralj i dams ne mogu da va njem mata protivnickom kralju, Ke3 4. Of2+ Kd3 5. 013+ i 6. 0 : e2.
200 20 1
Nije pomagalo ni 2. . . Kd3 3. Df5+ A. Seron, VEt.B£ pcsakovom putu, a dama moie da se
Kd4 4. Df4 + Kd3 5. Df3+ .. 1950 suprotstavi napadu prolivnikovih fi -
U borbi dame sa izolovanim pc- gura. rcmi c!e biti posvc prirodan rezul·
Sacima na prctposlednjoj horizon tali tat. Ovde a nalizhamo takve pozicijc
tadatak je jos jednostavniji. Potrebno u kojima kralj slabije st rane oe ucest-
je damom tauzeti pol je ispred jednog vnje u borbi sa pcsakom i taj zadatek
ad peSaka, a zatim sc moze izvestj "Ieii na pleC! ima" same dame.
pribliiavanje kralja .
Eva tipicnog metoda za postizanje
pobede.
202 20J
sprcCava kretanjc protivnickog pcsnkll Nnst<lla je int ercsant na pozicijll. ne nalilzi sklon iste kraj svojih pesaka ,
vez uju!!i ga po horizontali. erni je u iznud ici i nClll a dobar patez. mozc bili koristan smeli mad kralja
Bcli pret i d,1 se potezam I. Kg6! Vee sma kanstatoval i da je S ;J1l1~1 prcma protivn itkom po\oiaju.
oslobodi ad vezivanja i posle I. .. 0dS dama , bcz pomoci kra lja. knd ra da Pesak se nc smc uzeli. jer bi usle-
putem 2. Kf71 fors ira pretvaranje pc· sprovede jld aka do izlaznog poljn. dilo I. .. Oi~ + 2. Kg I Oel + sa vec j·
saka u damu. Crn i ne sme cekati. Aka Ova mogucnos l ima poscban znacaj lim sahorn. Bdi zato sam irtvujc pe-
igra I. .. On7, s ledi 2. Oe4+ Kcl u zav rS nica ma sa pcsaeilll3 na obe saka kak o bi sh'odo opasnog "slohod -
3. I(h8 Oa l 4. Ohl +. Mora se "Sa · strane. njaka".
hirati". I. b51 eb 2. e5 Oc2 3. DdS (jed ·
Crni je l1a potezu Oa kl.: I. .. Oh4 + 2. Oh 6 Oe7 nos lavnije je 3. c7) 3... Kh6 4. Od5
3. Ob6+ (da bi mogaa izves ti pesaka Oc4 5. e7 1(i17 5. Od7!
koji je na potez.u, objavljuje vccili na poslednji red, beli Ireba da uz pomoe Beli je na pravom putu. Uverivsi
Sah. }'ledjutim , kra lj stvarno ima saha zau zrne jedno ad ova cetiri polja: se da ern i nema vet- it og saha , on krete
pribemte. aprimer: I. .. Od5+ e6, d5. d4 iii f4) 3 ... Ka2 (odmah gubi svojim kralj em na dugo put ovanje.
2. Kell Oh l+ (na 2. .. 085+ dolazi 3 ... 1(. I 4. Od4+ i 5. KhB iii 3 . . . Kc2 Krajnj i mu jc eilj - polje h7!
3. Kfll i sahova vile nema.) 3. Kf2 4. Oc6+ Kb I 5. Kg6) 4. Oa5+ Kb I 6 . . . Of4 + 7. KgI Oe l+ B. Ki2
Oh2+ 4. Og2. 5. Ob5+ l(a l 6. Oa4 + Kb l 7. Odl+ 0 c5+ 9. l(e2 Oe2+ 10. l(e3 Oe5+
Postaviv si damu u z.a sedu , beJi Ka2 (7 . . . Kb2 B. Od4 + ) B. Od5+ i II. l(e4 0 04 + 12. Ko5 Oc3+ 13. Kd5
admah odlucuje partiju. 13 4... Oh4 + 9. Kg6. Oobi tak Oe4 + 14 . I(d6 Ob 4+ 15. Ke6 Oe4+
dolaz i 5. Kf3+ i 6. gBO. Aka h alj slabije strane ne maze Beli kralj je trajno zasti~en ad 16. I\b7. Crni predaje.
Beli mora preci:!.na manevrisa ti uzcti ucesca u barbi prativ peSaka, onda 'ahova. Igrajuci I. ObB+ Kf7 2. bS Obralite painju na to da je erni
kraljem. Reoimo. posle 2. Ke2? Ob5+ je za nj~ga najbolje da bude sto dalje bcli lako rea lizujc pesa ka vise. Na b" pesak sigurno zak lonio kralja od
3. Kf2 Ob6+ 4. Kg2 Oe6+ 5. Kh2 ad pesa ka, kako protivnik ne bi isko· primer: 2... Ke7 3. 0c7 + Ke6 4. b6 sahova iz pozadine i zato je beli sas\'im
Oh6+ ern i drfi vecili Sa h. ri stio POIOl Rj kra lja za odbranu ad Od5+ S. 0: d6 K: d6 6. I(g.) Ke6 pravilno ucinio sto ga nije uzeo.
Oslaje jol da se da da da ako bi sahova. 7. I(f4 K: b6 B. Kf5 Ke5 9. l\g6 i A eva i ne manje vaznog metoda
erni igrao pasi vno , ostav ljaju!!i svaju Najb olj i nacin odbrane u ovoj dobija. zak lanjanja kralja.
damu na g8, bel i bi prva adveo svaga zav rsnici je vez ivanje po dijagonali. Ovaj primer je idealsn. Inaee. rea·
kra lja u nsklonisle" na g l , a za tim bi Uostal om. nepova lja n polozaj kr alja lizova ti pesa ka vise u zavrsnici dtmla
postavia damu na f8 i odmah dobio moie dOlvoliti proti vniku da se oslo· nije nima lo jcdnostavna stvar. Najmanje Maroel Betb eder
nov u damu. K.ao sto vidi te, za razli ku slabosti u pesackom zak lonu mogu Hombll rg. 1930
bodi vezivanja.
ad dr ug ih figura da ma maze sa rna, bez proU vniku pruiiti priliku da s tvo r~
pl)mo~i kra lJa da a m a2 u ~i nap redovanje
pretnju vecHog sa ha. U slucaju da kra lJ
pe!aka.
Pog ledajmo sada slu caj k8da damn htaroci Bogoljub ov
Drezden, 1936
208
Ie S. ScJ. Ul lim Ld2 i 0- 0- 0. Umes lo je i 7. cd. Pogrelno je B. Db3?, zna lno 5 matom u s l c d e~em patelu (Ivkov - horizonlali: I. Te71 16 (ii i I. .. Dcl+
7. c3 trcba lo je nasta \liti sa Tazvojem - je jaee B. 0-0. Garsi • . 1964). 2. Kg2 Lb2 3. TeB+ T : eB 4. D : eS+
7. Ld 2. Guoi B. Dg3?, ispravno je B Dr. 5S. Sum njivo je 6.. . b6. Bo- Or. 69. Crni kralj sc nalaz i u mat. Kg75. UB+ K[66. De7+ K[5 7. g4+
Dc2. Ije je 10 ... TbB. noi mreii. Dob il ku vodi I. g4+ 1 Ig KI4 B. Lh6+ g5 9. L : g5#). 2. Dg41
Br. 44. Polez B.. •Lo5? je los. Br. 59. G ub i B. S : d5?; t reba (11 1 I. . . Kh4 2. Kh2 hS 3. Th6 i mal De l+ 3 .. l(g2. [S 4. Dh4 hS 5. DgS De-1 +
Bolj e je B• . .Sd7. Pogre!no je 10 . .. igrafi 8. Oa4. Ova va rij an ta j c igrana u sl edc~em polcz u) 2. Th4 + gh 3. Tb5+ 6. Kh2 I crill moie da preda (Kotov-
S<6?; Ireba lo je igr. 1i 10 .. '[S. u partiji Fajn - Ju dovi c (Moskva , i pesak a4 prod ire u da mu. (Mizes - S ialberg. Slokholl11 . 19~B) .
Br. 45. Umes to 5 ... Se4 pravil no 1937). N ). Dr. 79. Dobija I. T : g7+1 S:
je S. . .Sd7. Beli postiZe dobru pozic iju Br. 60. Lole je 6 ... L : bl?; Ire- Ur. 70. Crni skakac jc za lutao u g7 2. D17+ KhB 3. D[S+ T: IB 4. T:
pos le 6. S : e4 L : gS 7. S : gS D : g5 balo j c nas tav iti 6 . . . cd. erni je pre- ncprij atcljskom Jagoru i bcli ga ovako IB#(Aljehin - Bern!lajn. Vi lnu., 1912).
8. g3. Zbog mogut nos t i da se izv ede vi deo udar na 37; umes to 7... Lc4 lovi: I. e41 DI6 2. Dd3 T aaB 3. [4 !
tipicna kombinacija sa uda rom na otp orn ij e j c bila 7 ... S : eG. Varijant a i 4. e5 1 (Belall - Lj" boj evi~ . Pa lma
h7 lo!e je 10 .. .• 4?; i sad a je b ilo neap- je igrana u paTtiji Slehter - Perl is de "'ajorka . 1972).
hodno 10.. '[S. (Ka rl sba d, 19 11). Ur. 71. Bel i kari st i nezas ticenos t
Br. 46. Suv ise spor i bczuspe.san Br. 6 1. Umes lo 6 ... o5? Irebal o je osmc horizon tal e za sledee i kombinac io-
je maneva r 4. . . Ld7 , 5 . . .Lc6. Trcbalo igrali 6 . . .Sbd7 7. S : c4 Dc7 sa jed- ni uda r: I. D : d7 T : d7 2. TeB+ Kh7
je igrali 4. . .S16 iii 4.. . Sd7 i zalim nak im m og u ~ n os t i ma . 3. Tl cB i mat jc ncizbeia n (A ljehin-
S.. .SgI6. Br. 62. Gub i 9. SgS?; ispravll o jc Ka le. Par lz. 1925).
Umeslo 6 .. .S16 bo lje je b ilo 9. D: c3 . Razmislilc sta bi se promc· Sr. 72. Bcli kori sti nedovoljnu
6, . . Le7, a posle izmene 7. S: 16+ nilo U oceni poz icijc aka bi do nje branjcnost poslcdnje horizon talc flU sic-
de~ i nae in: I . Se7+ TB: e7 2. TdB+
trchalo je uzeti ns 16 pesakarn . proti vnici dasH bcz obos tran ih roka da.
Br. 47. Posle 5 . . .cd be li. prema Br. 63. Um es lo 6 . . . dS obieno TeB 3. DIB+ I T : IB 4. T: IB# (Cigo-
analizi V. Rauzera. dolazi do opasne se igra 6...Se4 7. Dc2 S : . 3 B. D : c3 nn - Znosko-Borovski I Kij cv
1903). ' Dr. SO. Vodi pobedi eleklna kom-
inicijalive na stav lj ajut i 6. ab de 7. [5. Posle poleza 6. . .dS moie doei
S13 . Lose je B... S : 05. dok posle do vcz iv anja 11 3 dijagonal i hi -aS . U sli- Sr. 73. PosJednja horizont ala je binacij.: I. Dg4 ! g6 2. SgS+ KeS 3. T :
8 . . . D c7 crni stoji dobro. slnba zasti ccna. Alj chin to ko risti e7+ KIB 4. T[7+ 1 KgB 5. TgHI KhB
cnim s ifu 3c ijama treba ima ti na umu
Br. 4B. Umeslo 6. D : g7? Ireba lo da jc lova c na g2 branjcn, a lova c n3
veoma clog_ni no: I. L: b7 T : b7 6. T : hi+ KgB 7. Tg7+ KhB B. Dh4+
je igrali 6. a3 iii 6. dc. b7 nij e. 2. L : 16 D : 16 3. TeS+ SIB 4. Sh6+ ! K : g7 9. Dh 7+ KlB 10. DhBT Ke7
Br. 49. Lole je 6... D.5. Ispravno Ns 8. Se5 treba odgovorit i 8 ... e6. D : h6 S. T : IB+ K: [B 6. DdS ma l I I. Dg7+ KeS 12. DgS-i- Ke7 13.
je 6 . . .SdS. U slueaju I I. .. T : g7 Lo!e je 9 ... S : eS? bi lo je preko potreb- (A ljohin - Fral· man . Nj ujork . 1923). D17+ KdS 14. DIB+ DeS 15. S[7+
sled i 12. Sb3 Db I 13. Ld3 sa osvaja- no 9 ... ed. Br. 74 . Be i im a orig ina lnu mogue· Kd7 16. Dd6# (Slajnic - Bardeleben,
njem dame. Br. 64. Grelk a kOja gub i parliju - nost da iskoristi nedovoljnu branj cnos t Host ings. IB9S).
,
Br. SO. Pogresno je 6. Lg5?; nap- 6. S : d5?; pravil no je 6. cd S: gS posled nje hori zon lai c: I. TeS+ U B Dr. S I. Bel i je dob io pomoe u do-
redova nj c crnog "h" pe!aka Ireha pre· 7. S : g5 06 B. SI3 ed. (I o!e je it. .. Kh7 2. Dd3+)2. T : [B+ I padljive komb inacije, u kojoj su mete
duhilriti sa 6. h4. Gubi 7. L : 16?; Ire- Br. 65. Um es lo 13. dS? trebal o je K : IB 3. S15+ KgB 4. DIB+ I K : IB S. glav llog uda ra bile tacke na sedmoj
balo je igra li 7. 53e2. igra li 13. Le3. Mal u vod i IS. gl. Pro- Td8:1t. (Vidma r - Eve, Karl ove Var i horizonl ali: I. Td71 L : d7 2. Lh6!
I .~ gh 3. D: [6+ KgS 4. Dl7+ KhS
Br. 51. Pogresllo je 6. Ld3?; Ireba du.ava lo je olpor IS. 0- 0.
grali 6. Sc3. I posle 9. SI3 (um eslo 9. llr. 66. ern i kral j je otkriven i nije Br. 75. Bcli kori sti slabos t Osme 5. DIS:!t (1(. lalimov - Mn acakanjan.
dS) 9. .. cd 10. S : d4 Sc6 be li gubi dovo lj no za sl icen. Dobit ku vodi kom- horizont alc za s l e d ~ i kombinacioni SSSR. 1 ~59) .
peSaka . b ina cij. I. S : eS l D : c2 (iii I. . . de udar: I. T.B+ I L : aB 2. D : aB+ DIB Sr. 82. Crni jc na efek tan naei n
Br. 52. 6. . .e6? - veama lol po- 2. D: eS+ sa brzi m mat om) 2. T17+ 3. Lh 7+ 1 K: h7 4. D : IB (A lmus - iskoristi o mogucnos t orga ni zovanja mat·
lez; neoph odno je 6 . .. <6. Kh6 3. ThB+ Kg5 4. TgB+ Kh4 (4 .. . Herm. n. NDR, 1957) . nog Il a p ad,~ po ~,~ema kr~I' lIjim \'~rtika .
Br. 53. Pogrel no je 4 .. .S<6?, Kh6 S. Tg6:1f'). S. Sg6+ KR5 6. S : e7+ Br. 76. I. TcB I T : cB 2. De711 lama - .. g I .. h . I. . . K 7 2. S . d6+
ispravno je 4. . .SI6. Gu b i 6. . .seS?; Kh4 7. S[S~ (Ka rp ov - ·Zoldo! . Ma- I beli dobija (Aljehin - Neslor Tri- Ke7 3. S : b5 S14+ 4. gl Th8:#: (Ves-
trcba lo je odstup iti skakaccm nn b8. djarska . 1915). ni da d, 1939). ' lin - Karlson. IS73).
Br. 54. Umes lo 4 . .. Sd7 Ireba lo Dr. 67. Crni kraJj nema "olvara", Sr. 77. Dosta jednostavnom kombi· Sr. 83. Crni erek tno kori st i snagu
je igrali 4 . . .<6. Lose je 5 . . .SI6?; Osma hori zontals je slabo branj cl13. nacij om crni daje mat na sedmoj hori· svojih Figu ra koje za uzi maju otvorenu
posle 5 . . . e5 !anse su priblif no jedna- Dobija I. D: a711 T: a7 2. T: dB+ zo nlali: I. .. T: [2 2. K: 12 Tc2+ ,.r' li nij u i naj va1n ije dijagonale .
ke . U B 3. L : 05 h6 4. T : IB+ Kh7 S. 3. Kg3 D : g2+ 4. Kh4 g5+ 5. KhS I. .. T : 13 2. T : 13 T : 13 3. K : 13
Br. 55. Ne Ireba igrali 4. .. bS. TldB Db 1+ 6. Kh2 Tb7 7. Sh41 (Alje- D : h3+ 6. K: g5 Tg2+ 7. K[6 Dh4 + . D16+ 4. Kg2 D[2+ 5. Kh I 013+ 6.
Isprav no je 4. .. 06 S. L : c4 <6. hi n - Molin a. Buenos Ajres. 1926). Ii i 3. Ke l D : g2 4. DbB+ Kg7 5. DeS+ Kg I U 2+ 7. Kh 2 Dg3+ B. Kh l
Br. 56. Umes lo I I. .. h6 bolj e je Br. 68. U poziciji belog oslab ljena 16 i ern i dob ija (A la loreev - Kapab- D ; h3#. (Gu ns berg - Cigorin, Havana,
II .. .SIB. Direkl na grel ka je 12.. .Sh5?; su poJ ja nn kraljcvom krilu. Crni to lanka. Mos kva . 1935) . IB90).
Br. 7S. Bel i je odigrao I. Kg2? Dr. 84. Korista!i otvorenu .. h"
Irebalo je naslavil i 12. . .SIB. koris li ovako: I. . .Sh4 + 2. gh Dg4+ liniju i dijagona le, beli p om ~ u zrtve
Br. 57. Treba igrali 7. Le2, a dobro 3. Kli Dh3+ 4. Dg2 Dd3+ i S. • . Te l+ ali je mogao dob it i napadom po sedmoj
211
210
lop a sprovodi malni n.p ad: I. Th8+ 1 K : h7 5. Th5+ KgS 6. T hS~ (Spi l· opl<o\jnv a ma tirfljllcim fi~ura lll fl: I . S : 2. T : h7+ 1( : h7 3. Dhl + Kg7 4.
L : 118 2. T : hB+ 1\ : liB 3. Dh 1+ Sh7 man - H ell lih cr . Bee . 1929). g61 K: g6 2. S: 151 T : 15 3. D i 5+ 11 16+ ! K : 16 5. 5 : d7+ i 6. 5 : b6 (E b.
(iii 3... KgB 4. SIG-i- D : 165. gl L : d3 Sr. 92. Bcli je zam isli o kombi na· K : 15 ·1. Le4+ Kg 4 5. h3+ K: g3 (i ii r.lidle - Lubenski. Tbi lisi, 1949).
6. DIIG So6 7. Sg5 T : c2+ B. Kd l Te7 d ju koja se za sniva na iskori stav<!llju 5 ... Kh5 6. g4+ Kh4 7. Te3 i B. Le li<. . 8.r. . 107. Bcli dob ija izvodcci za .
9. Dh7+ i 10. Dh B~) 4. SI6 D : 16 mnog ih slahosti na kra lj evom krilu [Ii 5 ... K : h3 6. Ll5+ K : g3 7. TeS-j- p a nJ u J ll(~ 1 uda r na tem u pokrivanja :
5. gi KgS 6. L : 15 gl 7. DIIG S : 16 protivn ika: I. T : o6! Ie 2. D17+ 1<118 Kh 4 B. Th 3ojJ-) 6. Te3+ Kh4 7. Lg6! I. Le7!! T: e7 2. Dh7+ T : h7 3.
B. D : 16 d3 9. S : c5 Te2+ 10. Kdl Te7 3. D16+ KgS 4. Le4 DiS 5. L : e6+ Dg5+ S. [g L: e59. Te4+ K:h3 10. Ll5+ r : e5:±!: ( I. . . D : ei 2. T: c5+ D : c5
11. 0: f5 itd . (Rih ter - Abra mavi cll s, T : e6 6. D : e6+ KhB 7. De5+ KgB Kg3 II. L e l ~ (Zelinski - 5kota· 3. Db'l+ 1( : as 4. T. I ~ (Tara s -
Amslerd am. 1954). B. De7 i beli dob ija (R eSevski - Tej · renko . dopi sna part ija, 1974). Amal er).
Sr. 85. Crni sprovodi kombinacij u lor. 1936). Sr. 99. Beli iz vodi sjajnu kombi · . .Sr. 108. Beli najpr e odvlaci pro·
ko ri s te~ i snagu Figura kojc sc nala ze na Sr. 93. Crni dob ij a posredstvom nacij u s moti vom izv l acenja kra lja : tl vl1 lkov u damu od vainog polja h6:
verti ka lama "It, "d" i "e" i na dijago· ir tve kojom razara poziciju be log kra - I. D: gB+ !1 l(: g8 2.516+ L :16 I. T : g4! D : g4 2. DeB+ Tf 3. Th8+
nali II l-aB: I. . . Dh41 2 . g3 (iii 2. h3 lia: I. . . T : 131 2. gl Dg3+ 3. Dg2 3. L : 06 + Kh7 4. gB D+ K: h6 5. K : hB 4. D : IB+ TgB 5. D h6~ (J ohan·
T : e3 3. D : g4 T : 113+ ! 4. D : 113 De l+ 4. Dfl Lh 2+ 5. !(g2 Dg3+ 6. U 51 Lg7 6. Dh7+ Kg5 7. DgG+ 1, 14 son - Rej . dopi sna par ti ja. 1935).
D : 113+ 5. gh L : 04 + 6. KII 2 Td2+ Kill 512+ 7. D: 12 D : 12 i dobija B. Dg4+ l(e3 9. De2+ Kd4 (9 . .. KI4 Br. 109. Beli dohij a ko r i s t ~ i ve·
i 7... T : b2 LoSc ie i 3. L : e3 L : e4 (Smelana - Dolet;lI, P rng, 1949). 10. Df2+ Kg5 II. Dg3+ KIG 12. Dg6+ zil'anje: I. gl+ L : 15 2. T: [51 l' : [5
4. D : c4 Dg3 5. gil Dh4 ~) 2... T: e3 Br. 94. B. 1i je pos ti gao pobedu Kc7 13. D : g7+ i dobij a) 10. Sb5+ 11 3. Tf I T716 4. Tl3 i zalim se kral j
3. gh ' Td211 4. D: d2 L : e4 + 5. Dg2 pomot u tip i c m~ kombi nacijc koja ru si ab II. Dd2+ l(: e4 12. Le6+ i dobi ja sa e2 pre bacllje preko g2 l1a peljc g4.
Th3 i mat se ne moze brtln ili (R oUe- poz ici ju protivnik a: I. L : 117+ 1 K : h7 (M elikov - Sahnal arov. SSSR. 1974) . Rr. 11 0. Lepa kom binacij a. Crni
vi - Rubin sl. in. Lodj. 1907) . 2. Sg5+ l(g6 3. Dg4 15 4. Dg3 Kh 6 Rr. 100. I. . .Sh5+ ! 2. K : h4 je na potezu . On mami belu darn u da
Br. B6. I. T: d4! S: g3 2. S: g3 5. Dh 4+ Kg6 6. Dh7+ KI6 7. e4 5g6 116 3. 14 hg + 4. Ig D : g5 + ! 5. K: g5 dodje na polje c3. gd e nec c biti branje·
T: g3+ 3. hg T ': d3+ 4. KI I T: d3 5. B. d cl 9. Tad I Sd3 10. Dh3 Sdl4 II. [6+ 6. I(g6 Th6:±!: (V!adim irov - Vo· na: I. .. ThgB! 2. Td3 Ta bB! 3. De3
Tg4!! i dobija (Taras - Valbrodt. Hes- Dg3 De7 12. Tfe l Le6 13. T: o6+ ! rolni kov. 555R. i974). T : g3+ ! 4. T : g3 TgB I i dobiia (5.
(jngs. IB95). 5: e6 14 . Sd5. Br. 101. Siobodan beli pc!ak u T : gB D : e3).
Sr. 87. Beli sprovodi komb inaciju IIi 12. . . Ld7 13. Sd5+ 1 S: d5 14 . na vedenom primeru stv arno jc pro· Sr. III. U pozi cij i crnog tacke b6
kori st~i sllagu lovea na dijagonali D : e7 S: e7 15. 5 h7+ KI7 16. T : d7+ maka o kao da je od fi ve: I. 5eG L : c6 i d6 su kal astrola[no slab e. Beli 10 ko·
• 1- hB: I. Db41 TeB (iii I. .. D: b4 KgB 17 . S : fa i dob ij a . 2. de Ie 3. e71 De7 (3... D : e7? risti da sprovede si stematican napad:
2. L: eS+ K: h7 3. Th3+ Kg6 4. IIi 12... ThB 13. Td6+ D: d6 4. L : 17+) 4. T: 17! T : [7 5. D: d7 I. Sa5 Te7 2. Tdl h5 3. T[ d2 Tedi
T16+ Kg5 5. Tg3+ Kh5 6. T15+ Kh6 14. 5ee4+ lc 15. S : e·l+ Ke7 16. S: d6 D : d7 6. cbD+ Ll8 7. TIl. Crn i pre· 4. Sa4 Ke8 5. Sb6! Te7 6. Sae4 Ld7
7. Ll 4+ Kh7 8. Th5 ) 2. TIB+ K : h7 K : d6 17. Da3+ i dob ija . daje (Zelins ki - 2 uravlj ov. dopisna 7. Sd6+ Ke7 B. Sb5! TeB 9. 5: eS
3. D: 4+ Kg7 4. L: e5 + K: IS 5. Sr. 95. B eli jc dosao do od lu cu j u· p.rtija , 19(4) . T : eB 10. Sd6 TbB I I. Se4 g5 12. Sb6
Lg7+ i beli dob ija (Cukcriori - Blck· ceg napad a posred stvom dve i rtve , Sr. 102. Beli na ret ko lep naein LeB 13. d6+ KdB 14. d7 U7 15. Td6
bern, London. IB83). koje su doprinel e ru senju poz icij e posli!e pobedu: I. gl 5 :g6 2. hg+ Lb3 16. Tl d2 5h 7 17. SeB h4 lB. 5a7.
Sr. 88. Beli dobija kombinujuci prolivni kovog kralia: I. T : g6+ 1 Ig 2. KgB 3. Th B+ I! K: h8 4. 17! i erni ne Crni prcda je.
napad po verlika lama "h" i S' i po T17+ K : 17 3. D : h7+ KeG 4. D : g6 + moze spree i ti rna l. Sr. 11 2. Sisl emali cni napa d belog
dij.gona li .2 - 17: I. g61 5 : g6 2. Ke5 5. Dg7+ K : e4 (il i 5 ... Ke6 6. Br. 103. U slt"decem prirn eru pcsak na slaoe tacke u protivni ckoj poziciji
D : h7+ KIB 3. Tl51 D: b3+ 4. ab SI4~). 6. 5[6+ e[ 7. D : d7 i erni pre· 11 11 origin alan nati n .,protrca va" u da rnll: donosi uspeh : I. ab 0: b5 2. Dd 2!
el 5. SI4 TdB 6. Dh6 + KeB 7. 5: g6 daje (Ragoz in - V eresov, M oskva , I. T: e7+ ! T : e7 2. Lh4! KI 7 3. L : e7 g5 3. De3 Dd7 4. Lg4! D : g4 5. D : ei ,
Ig B. D : gG+ . Crn i predaje (Karpov- 1945). I( :.7 4. Te7+ Td7 5. 16+ KeB 6. T1 76. Th 7+ K : h77. D : 17+ i s . Th l+ .
Gik, Moskv. , 1969). Sr. 96. Zrtvom topa beli ra zb ija Lg6+ KdB 7. 17 K : e7 B. IBD 13 9. Sr. 11 3. Beli ska kac podriav an
U
Dr. 89. Beli svim snagama nap ada kraljevo kr il o protivnika i svojim li- D : b4 Td6 10. Ld3. Crn i predai e snagom "svoji h figu ra kojc su zaposele
slabu lacku g7 II legom crnag kralja: gurama prodirc u sarno sredi sle nj ego· (Aljehin - Bogolju bov. me<'. 1934) . otvorenu .,e'· lin iju , probij a sc u pro·
I. Lei DbS 2. Tg5 Sbd7 3. T: g7+ ! vog logora: I. Dh5 h6 2. T: o6! Ie Br. 104. I u ovom prim eru dobita k li vni cku pOl ieiju : I. Sc6 Db7 (u slueajll
K : g7 4. Sh5+ Kg6 5. DeS I (B otv i· 3. Dg6 TI6 4. Dh7+ KIB 5. DhS+ l<.e7 je post ignut na origina lan nac in: I. dvos tru kog uzim anj a na eG . skakae sa
nik - Keres, Moskva - Hag, 194B). 6. D: g7+ . Crni predaje (Cokaltea - d7 D : fI + 2. I( : II d2 3. D : f3 Te l+ s t ra~n om snagom upadll na poljc d5)
Sr. 90. Beli svirn raspoloiivim Sandor, Varna, 19(5). 4. Dd ll T: dl + 5. Ke2 Tb l 6. dBD 2. Sa7 Te~ 3. Sd I T : c2 4. T : c2 Lei
snagama napada slabe tacke g7 i f7: Sr. 97. Zrtvom dame crni izvl aci dlD + 7. D : d l T: d l B. 1( : dl i beli 5. Se6 U 6 6. S.5 Db8 7. La7! Dd
I. T: .4! T : e4 2. Dg51 g6 3. DI6 proliv nickog kralja i dajc mu efeld:lI1 dobija (Erm enkov - Saks, V arsa · B. 506! L : c6 9. de 14 10. 5e3 i ll . 5d5.
gl 4. D : 17+ KhB 5. Df6~ (il pariije mal: I. .. D: [2-'- I 2. K: 12 (iii 2. va, 1970). Pos le nekoliko poteza erni je pre-
Kolov - Lisiein. 1939). Kh3 D: h2+ ild .). 2 . . .TB.2+ 3. K[3 Sr. 105. Beli se lIuhvatio" na kom· dno.
Dr. 91. Beli sprovodi kombinaciju 5e5+ 4. KI4 TI1 + 5. Kg5 h6+ 1 6. hinociju sa skrivenom zamkom: J. .. Sr. 11 4. Beli 11 3 originalan n<lein
kori steti slabosli crnih polja na kra- K : h6 1': h2+ 7. Kg5 Th5# (Kuge· D: h l l 2. S: bl La6!! Beli predaje kori sti dobar polotaj svoga tapa na ot·
Ij.vom krilu: I. S15! De5 (I. .. gl 2. nek - Roman ovski, Pelcrburg. 1911 ). (Johanson - Mclcing, Berlin. 1973). vorenoj Iin iji: I. Dd"! 0: d4 2. ed
L : 151 f6 3. L: 06+ Kha 4. Td7) 2. Sr. 98. Scrijolll zrtava beli izvl aci Dr. 106. Beli dobija sprovodec i g5 3. Te7 Lb5 4. T: b7 gf 5.1': e7
TeSl Ld5 3. Se7+1 D: e7 4. D : h7+1 crnog kralja iz ugla i ulla ci stini" ga dvoini udar sk.k.cem: I. T : h1+ T : h7 TeS 6. L: b5 ab 7. h4! i beli dobiia
213
212
(Kotov - Levenf ; sa mp;onat SSSR. 2. [) : g7+ ! L : g7 3. T : eB+ DfB Br. 129. I. Kf6 Kh6 2. KI7 ill
'I. l: 18#) 2. Kg l (s laho ie 2. Kf3 erni postil. rem i.) 10. . . 1(h6 II. Kg4
1948). I. .. KgB 2. Th5. Kg7 12. 1(g5! d3 13. h6+ KfB 14. Kf6
Sr. 11 5. Beli otvara dij agonalu Df5# il i 2. 0: d2 T: . B 3. T : e8 Br. 130. I. Kf4 1(g6 2. I(g4 I(h6
De6 + iii 2. Kh3 Df5+ 3. g4 Of l+ d2 15. h7+ KhB IG. Kf7 d iD 17. g7+
a2- f7 i iskori sc.uje jc za napa d: I. 3. KI5 Kg7 4. Kg5 I(h7 5. KfG Kg8 6. I mat u dva poteza (B . Harvie i I.
f4 Ta e8 2. f5 ef 3. T : f5 Dd6 4. S : f71 4. Kh4 T: h2+ 5. Kg5 Te5+ 6. De5 Th2. Kling. IB51).
T : f7 5. L : f6 L : i6 (5 . .. S: fG 6. DfG#) 2. .. Td l+ s remi iem. Dr. 131. I. "e6+ Kb8 2. LaG Br. 143. Posle pr irodnog I. Ke4
T : f6 L : f6 7. 0 : c8) 6. T : <15 De6 7. Ur. 123. e rn; dobija pomoc.u kom- l(aB 3. Kb6 KbB 4. Le5+ KaB 5. e5 2. Kd3 KeB 3. Ke4 Kd7 beli ne pos li·
TdG De8 8. Td 7. Crn ; predaie (Bot vi - bi naC'i je cijc ,.stab lo" predstav lja "stub": L b7:l:1:. ie ni kakav na prcdak. Do pobede vodi:
nik - Vid mar . N oti ngem , 1936) . I. .. Da5! 2. K: 02 De3+ 3. Kb I L : i!r. 132. I. Se3 KaB 2. Ke7 K07 I. KI31 e6 2. Ki41 c5 3. Ke4 Ke8 4.
Br. 11 6. Beli j e iskori stio snagu d3+ 4. cd 0 : d3+ 5. Kb2 [) c3+ 6. 3. Le8 Ka8 4. Lb7+ Ka7 5. Sb5# Kd5 Kd7 5. Ke4 Ke8 6. K : e51 d3
lovca na dijagonali a1- h8: I. TeG! Ka3 (G. Kb I d3! i dob iia ) G... De5+ (J . Berger, 1904) . 7. Kd6 Kf7 B. Kd7 (J . Betin s'
g4 2. Tee7 Te8 3. Tg7+ Kh8 4. T : g4 7. b4 (i ii 7. Ka 4 b5+ 8. Ka5 DbG+ Dr. 133. I. Lf3 Kh3 2. Kf2 Kh4 3. 1894) .
Td8 S. Tg5 ! Crn i predaie (Kotov- 9. Kb4 a5+ 10. Ka3 Dc5+ ) 7... Do3 + Le2 Kh3 4. Lg5 Kh 2 5. Lf I Kh I 6. Br. 144 . Dovoljno jet Na primer:
Li sie in. SSSR, 1944). 8. Ka4 b5+ 9. K : b5 (na 9. Ka5 odlucu- Lg2+ Kh 2 7. Lf4# (V. Pali li. 2. .. KgB 3. Kd2 Kh7 4. Ke3 f6 (izg leda
Br. 117. Kori sl ec i sc otvorenim ie 9. . . De6 s malom) 9 . . . e5!1 10. De l 19 19) . opasno, ali se to opovrgava) 5. fg K : h6
centrom bel i preduz im a cnergi can na- TbB+ II. KoG 0: b4 12. Dc7 TbG+ Br. 134. Pogresno ie I. b6+ ? zb og 6. KI4 1 Kh7 (iii 6... gS+ 7. Kf5 g4
pad f igurama na crnog kralj a: I. Dd61 s malom (Rud akov - Ko tov, Tula , I. . . KaB. Isprav no ie I. Ke7 KaB B. KeG g3 9. f7 i bel i dob iia) 7. KgS
Sed7 2. Tf d I Tad8 3. Dg3 g6 4. Dg5 ! 1930). 2. Kb6 KbB 3. Ka6 KaB 4. b6 KbB Kh8! B. KhG! KgB 9. K : g6 Kf8 10.
Kh85. Sd6 Kg7 G. e41 Sg8 7. Td3 f6 B. Br. 124. Na po lez I. .. Df3 beli 5. b7. f7 (L. Prokes. 1946).
Sf5 + Kh8 9. 0 : g6! (9 ... hg 10. Th3#)- ima na izboru s l ed ~e mogucne potc- Dr. 135. I. Kb I! a3 2. b31 Br. 145. Niie. Posle I. . . hg 2. fg
(Ali eh in - Lasker. Cir ih . 1934). ze - kand id a le: 2. Sa5. 2. Se5, 2. Br. 136. I. KI2 h4 2. l(g l ! g4! 3. h4 e5 4. Ke2 Kh7 5. Kd3 Kh6
Br. 118. Pravil an plan igre belog Sc I. 2. Ob i, 2. h4. Br. 137. I. d6! cd 2. Kb3. Remi. beli ne maze pojaca ti svoju pozieiju .
sastoji se u stva ranj u pesaclwg cen t r~ U svakom od tih pet slu cajeva Br. 138. Saglasna polja su: c3- ier 6. Ke4 gll bi zbog 6 . .. f51 7. ef 041
putem I. Sh4 . zalim f2-f3 i o2- e4. Crn! erni dob ija . Na pov lacenje skakaca e3, 02- f4 , b2-13, poliu b3 lakodie 8. e3 a5 9. K : e5 e3 ild . (Aronin -
ce se lorna sup rotstav iti taka Mo ce od lucuie 2.. .So3 ! 3. Ie L : e3+ . Posle je saglasno polje f3. Zato, rescnje Smi slov, Moskva. 1951) .
pavuei skakaca f6 i za tim igra ti f7-f5. 2. Db I pobedi takodie vod i 2 . .. Se3 1 ie: I . Ke21 Kf4 2. Kb2 ! Kf3 3. Kb31 I(f4 Br. 146. Mal e. I. b6 i zavisno od
Sr. 11 9. erni lak tickom igrom ko- 3. fe L : 03 + 4. Kh2 Lf2 i erni forsi- 4. Ke2! Ke5 (4... Kf3 5. Kd2 I(f4 6. toga kuda ce se up utiti skakac beli
ri sti rdj av polozaj lovca e3 i skakaca rano da je mat. I(onacno. ni 2. 114 (sto Ko2 it d.) 5. Kd I I Kd5 6. Ke2 Kd 4 7. odahira svoj patez kraljem. Na primer:
e3 : I. .. e5 1 2. cd cd 3 . de S : <61 i erni je i igrano u par tiji) takodjc ne spasa- Kd2 l(e5 B. Ko3 i doh iia (N. Gri roriev, I. . .So3 2. Ka6! Sd5 3. b7 Se7+ 4.
ie dob io (H orberg - Kotov , Stokholm. va belog: 2... Le3 1 3. Dg2 L : f2+ 4. 1920). K.5 . il i I. . .Sf4 2. Ke8! Sd5 3. b7
1959). D : £2 D : b3 i ern; ima izrazit o nad- Br. 139. Druga ]in ija saglasnih SbG+ 4. KdB (F. Prokop. 1925).
Br. 120. Beli je cnergicilo i Jepo moeniju pozieiju . Beli je predao par- po lia ie: e6-a6. e7- a7, e8- aB: troCa Dr. 147. Moci ce. I. Sf7! h3 2.
iskor istio nepovolj an polofaj peativ- ti ju bez nastav ka (Korcnoj - I(a rp ov. li nii a ie: fG- b6, f7-b7. fB- b8. Pol ia Sg5 h2 3. So4 + i zav isno od odgovora
n i"k ih figura: I. Le2 DdG 2. Sa2 e6 Visa liga . 1974). e5 i f5 saglasna su sa poljem a5. Rese· cenog skakac CC z8 uzeti od gov a ra j u ~e
3. 0-0 h6 4. Te l f5 5 . Se3 Kh7 6. Dr. 125. Beli je dobio posle uvo d- nie ie iasno: I. Kf51 KbG (I. .. Ka6 2. polic. Na primer: 3 . .. Kd 3 4. Sg3!
Tfd I fe 7. S : e4 Db4 B. De2 0: a4 n ih poteza: I. U 61 TicB 2. De5! Mogllc- KeG) 2. Kf6! Kb7 3. Kf71 KbB 4. Ke61 ii i 3 .. . Kd4 4. Sf2! i remi (. . Grigo-
9. b3 Da3 10. Sh41 De7 II . S : g611 ne su var ijante: (3... Kb6 4. Ke8) 4 . . . Kb7 5. Kd7 Kb6 ri ev, 1932).
K : g6 12. Lh5+ 11 Crni pred aie (B ot- A. 2... 0: e4 3. DgS KfB 4. 6. Ke81 (F. Za kman. 19 13). Br. 148. Beli forsirano osvaja peSa -
vinik - Judov ic. sampionat SSSR. D:g7+ Ke8 5. DgB+ Kd7 6. Se5+ Br. 140. I. I(d41 Ke6 2. Ke5 Kc5 ka i poslize remi: I. Se61 g4 2. Sg71
1933). Ke7 7. 0 : f7+ i 8. S : e4. 3. 141 Ii i I. . . Kb4 2. f41 (I. Dobia s, 14 (2 .. .g3 3. S : f5 g2 4. So3+ ) 3. Sh51
Br. 121. I. Thg l B. 2 . . . T : e4 3. Dg5 Tg4 4. 0 : g4 1926). f3 4. Sf61 g3 5. Se4 g2 6. Sd2+ i 7.
M og u ~ne su ove varijanle: g6 5. 0 : a4 Br. 14 1. Ke81 Ke6 2. KbB I Kb5 3. S: f3 (V. Cehover. 1955).
A. I. .. e2 2. Tf6 Tg8 3. T : f7 C. 2 . .. gf 3. Tg4+ i mat u dva po- Kb71 K : as 4. KeG i pe l ak ie zad ria n Dr. 149. Posle I. Ko2 a3 2. So3l
T : g l+ 4. Ko2 U 5+ 5. T : f5 elO G. teza (L . Prokes, 1947) . Kb7 3. Sg4 Ke6 4. S. 5+ ispos lavlia
TfB+ T : IB 7. 0 : IB+ TgB B. Df6+ D. 2 .. . Te5 3. Dg31 g6 4. T: a4 Br. 142. MOle. Evo ti pske varijan - se da ern i kralj ne maze stupili na .. d"
Tg7 9. So3 l i beli dobii a. i dobiia (A liehin- Sterk, Budim pes- te: I. Ke4 1(g4 2. h4 Kh5 3. Kf4 Kh6 linii u. Na pnm er: 4... Kd5 5. Sf3
B. 1. . .02 2. 2. Tf6 elO+3. T: e l ta, 192 1). 4. g4 Kg6 5. hS+ KhG 6. Ke4 Kg5 g4 6. Sh2 g3 7. Sfl g2 B. So3+ i 9.
Dg7 4. 0: g7 K : g7 5. h6+ Kh8 6. Dr. 126. I. Kd5 K. 7 2. Dg7+ Kd8 7. Kf3 Kh6 B. Kf4 Kh7 9. g5 Kg7. S : g2. Is la dolazi i posle 4. .. Kc5 5.
T : e5 i bel i dobiia. 3. Kd 6 iii I... Ke7 2. Da7+ Kd8 Bez narocitih tcskoca beli je uspeo da Kb I Kb5 6. Ke2 Kb4 7. Sg4 Ke4 B. SeS+
C. I. . . U 5 2. Tg7 TgB 3. d7 1 i 3. KdG.
Br. 127. !. Dg2! Kh7 2. KhS Kh8
dovede svoje pesake na petu hor izon- ild. ev. Koroli kov , 1946).
Dr. 150. Mellja Sada heli dobi ·
beli dobiia. la lu. Sada. pak, on s toi i pred dile-
D. I. . . TgB 2. SfG 02 3. Kd2 03+ 3. Kg6 KgB 4. Da8 # (V. Spekman , mom: koieg ce pesak a pokrenuli ja. Na primer - ako je erni na pote-
4. be Da2+ 5. Ko3 i be li dobiia . 1964) . dalie? zu : I. .. Kh 7 2. KiB Kh6 3. Kg8 Kg5
Br. 122. Crni se ovako spasava: Br. 128. I. Kf7 Kh6 2. TaS iii 10. g61 (J ed in i put koii vodi do 4. Kg7 Kf5 5. Sd7 SgG 6. f7 Kg5 7.
I. e8D Td2+1 (n ikako ne I. . . T : e8? I. . . KhB 2. Kg6. ci li a . Posle 10. h6+ Kh7 II. Kg4 Kg6 Se5 Sf4 B. KgB Se6 9. Sf3+ i 10. Sd4.
214 215
Aka je. pak. na pa lezu beli. on Igra Lb6 5. KdG Kf7 6. Ke6 LaS 7. Kb7 Ke4 G. Le2+ K : b4 7. h5 U S S. Ld3 hg 9. fg K : g4 10. Le6+ /(g3 I I. lq
I. KoS i dalje kaa u prvaj varijanli. KeG S. KeS KdS i rerni. LeG 9 . h6 LgS 10. Kd4 ild.) 4. Kf4 ~f21 .12. LeG 13 13. gf K: f3 14. Lg1
Br. 15 1. Mole. Beli dob ija na sIc- Br. 159. Beli dabija posle: I. Lg8+ I(d4 5. Le2 Kc3 6. L : hSi L: hS 7. Ke3 , ~OS l e 15 . . . Lh4 erni kralj dol. ·
d~i nacin: I. Sd2 Kg7 2. Sc4 Sb I (2 ... KhS 2. LeG! Le8 (II i 2 ... Ld3 3. Kf4 bS. Zl na b_.
Se23. bS Sc i 4. b6 Sd3+ S. KbS ild.) LbS 4. KcS LeS 5. KdG Kh7 6. Ke7 Kg6 Br. 164. Poz ici ja iz par tij c Tajlt- Br: 170. I graju~i prvi. beli maie
3. Kd41 Kfi 4. bS Ke7 S. b6 Kd7 6. 7. Ld7 U7 S. US+ ) .1. KfS Kh7 4. LdS ma n - Ma rsa l (Sa n Seb as tija n. 191 1) . dov~esli . crnog u iznudicu: J. Le51
Kc5 Se3 7. Sc5+ KeS S. Ke6 i dob ija KhG (na 4... Ld7+ 5. Kc5 KgG s led i Crni je odi graa I. .. U7+ i pasle 2. Kd, 2. l\b6 Ke4 (2 . . . Sa7 3. e7 &S+
(A. P ongrac). G. f7 Kg7 7. Kcl6 i S. Ke7) 5. KeG KgS Kd3 Kf4 3. U II Kg3 4. Ke3 pa d ija 4. Kb7 Se7 S. U6 SfS 6. KbS Sd6 7
6. Ke7 LhS 7. 1.£7 Ld I S. LeB Lb3 9. hi sc uz. tacnu odbranu belog marala Le7 i dob ij a) 3. UG Kb4 4. Lh4 Ke4
Br. 152. Beli dobija: I. Kf7 Sh6+ zavdili remijem. Bilo je isp ravno
2. KfS SgS 3. Sg4 h6 (3 . . .Sh6 4. SeS!) Ld7 Kf4 10. LeG ild. (B . Harv ie. (880). (4 . .. Se3 5. Le i) 5. Le l l Sd6 G. c7 i
I. .. Lb ll Na prim er : 2. Lf l Kf4 3. dobija. Medjutim. ako je na pole:zu
4. Kf7 Kh7 S. SeS KhS (Beli treba da Dr. 160. Dovoljno je, ali se nc Kd4 f5 4. KdS Ke3 S. KeG Kf2 6. Le4 CCnI , on uspeva da preslroji svoje sna -
red vucenja potcza "preda" prot ivni ku. sme igrati I. Le7+ KeS 2. L : f6 Le3 /( : g2 7. Kf6 K : h3 S. K : g5 Kg3
ali sam skakac taj zadatak nc moie ge: I. .. SdG+! 2. Ke7 SbS+ 3. Kd7
3. Lh4 Ld4 i remi. vee najp re I. Kf71 i IIh" peSak ide 1I damu.
da izvrsi. Zato beli sprovodi s l e d e~ i P osle I. .. Kd7 2. Le7 Le3 3. L : f6 KdS 4. Lc l KeS 5 L<3+ Kd5 6. Lf2 Kc5
Br. 165. Bel i dob ij a . I. Le2 Lg6 7. KeS KdS S. Kb7 Sd6+ 9. Ke7 Se41
originalni plan: prebacuje skakaea na Le i 4. Lg5 Le3 S. KgGI ern i ne mo!e (I. . . LoS 2. Ld3 LgG 3. Lc2 Lh7 4. i remi.
c8 kako bi erne figure drtao "pod ka - spreeit i ma;-J eva r Lh6-g7 i ka snije Lb3 LgS 5. Ld II Lf7 6. Lf3) 2. Ld3 Br. 171. Bel i dab ij a. I. Kc5 Sc7 2.
tancern". a za ti m pravi kraljcm "trau· fS-fG-17. Kada beli kr.l j sti gnc na Lh7 3. Lc2 LgG 4. Lb l !1 Na dijagona li /(d6SeB+3. Ke71 (na 3. Kd 7 sledi 3. .. Sg7
gao" ako po lja e7) 6. Se4! Kh7 7 . Sd6 gB a crlli kralj 113 g6, di jagona la £8- bl-It7 beli ima tri polja a crni sa rno 4. Lg6 KgS 5. /(e7 KhS 6. Kf7 Sf5'
KhS S. ScS I Kh7 9. KeG! Kh S 10. Kcl 6! h6 bite isuviSe kra l ka za zadriavanje dva. Zato beli , man evri su~i na toj i rem i) 3 . . .Sg7 (3 ...Sc7 4. KI7 Sd5
Kh i II. Kdi! KhS 12. KeG (Tempo je pcsa ka. dijagonali, izaz iva remcecnje saglasnih 5. gG i dobija) 4. LgG KgB 5. Lf7+ Kh7
dob ij en . Kral j se moie vra ti ti.) 12 ... Sr. 161. U ovoj studiji beli nc doz- po lja u svoju koris! 4.. . Lh7 5. Ld31 6. Ki6 Kh8 7. Kc5 (7. Kg6 Se61) 7...
Kh7 13. Kf i KhS 14 . Se7 Kh7 IS. SeG volj.1\Ia proti vnickom kra lju da prodjc LgG G. Lc2 Lh7 7. Lb31 LgS B. Ld l U7 /(h 7 S. /(e4 ! KhB 9. Ki4 Kb7 10. KJz4
KhS 16. SfS (Y . Bron. 1945). prc.ma pc.saku i time post ignc lIspeh. 9. Lf3 i sa d je na polezu crni . KbS II. g6 i skakac je izgubljen (la.
Br. 153. Ovde belome uspeva da I. b6 U 2 2. b7 La7 3. Lg i LbB 4. Lf2! Br. 166. l. Berger (IB99) je sma!· hodjakin. 19311.
astvari od lucuju6 prodor: I. fS! gS Lh2 (n a 4. . . Kg4 s ledi 5. Kg2 Kf:; G. rao da je OVa pozicija dohijena - ako Br. 172. Mo!e. I. Sc6 U I 2. b6
(I. .. gf 2. gf ef 3. Sf4) 2. Sb4 as 3. e6! Lg3 ! La7 7. Kf3 KeG 8. Ke4 Kd79. KdS je na polezu beli. Medjut im. 1937. La6 3. Kd6 Lb7 4. Ke7 La8 S. 5 .5
Kd6 4. fel 5 : eG (4 . . . ab S. e7 K : e7 KdB 10. KrG i dab ija) 5. Lei! LbB G. godine I. Rabinov it je dokazao da crn i Ke3 6. Sb7 /(d4 7. KbS itd . (prem.
6. ei) S. 5 : e6 K : eG 6. e4 ! de 7. dS+ Kg I Kg4 7. Kg2 /( f5 B. Lg3 La7 9. Kf3 lIZ aktivnu odb ranu posli-fc remi. a V. /(osek u. 1910).
Kd6 S. Ke3 i dob ij a (p ilsb er i - Gun· KeG 10. Ke4 Kd7 I I. Kd5 I(dS 12. KeG pr imer: I. Lg5 U S 2. c7 Lh3 3. e6 (3. Br. 173. Beli se spasava: I. Ld71
sberg. Hes tings. IS9S). ild . (N. Grigorjev . 193 1). KeG Lg2+ i na 4. Kb6 - Kd 7) 3 ... h2 2. LeG+ Kg I 3. Lh I Sg2+ 4. Ke2
Br. 154. Moie I. Kf41 LdS 2. Kc5 Sr. 162. Pozi cija jz partijc Pelro- LeS 4. Kc5 Kf71 S. Kb6 KeG l G. Ka7 K : h i 5. Kf I (S. LOjd . 1860).
U 3 3. hS i jedan od peSa ka n~e se sja n - Zejnali (Lenjillgrad . 1946). Bel i Kd51 7. KbS LaG itd . Sr. 174. Pozicija iz partije Nim -
miX i zaustavili (R . Reti t zavrSclak dobija. I. a6! ba (I. .. b6 2 . • 4 i dal je Br. 167. Crn i dab ija pra bi j aj u~ i cavie - J anovski (Karlsbad. 1907).
s lud ije. (922). 3. eb+ i 4. as) 2. Ka5 I<b 7 (>Iabije se kraJjem preko daminog krila. Na Beli je avaka dobio: I. Ki3 Ke7 2.
Sr. 155. Uza jamno dejst vo lovca je 2 .. . Lc8 3. h4 Ld7 4. L : a6 LoS pr imer: I. .. Kf4 2. Ld4 Lh3 3. LeS Ke3 fG 3. Kd4 Kd6 4. Ld l Sb6 S. Lf3
i kralja pasti!c SI! na slcdeci na e- in: 5. Lc8 Lf7 6. Ld7 Kb7 7. a4 Ke7 B. Ke5 4. Ke3 U I (4. . .121 5. Ld4+) 5. SeB 6. 1t4 Se7 7. Le4 gS (iii 7 . . .15
I. Kg7 (h7) g4 2. KhG! g3 3 . KhS! g2 4. KaG I K : d7 9. Kb7 i "a" pes,1 k se ne La7 KdG G. Kd2 Ke67. Ke3 KbS S. Kb3 S. Lf3 SeB 9. LdS Se7 10. Lf7 lid.) 8. fg
Lc5 Kf4 S. Kh4 Kf3 6. Kh3 e4 7. Kb2 i moze z3 11stavi l i. islo kao i u part iji) Le4+ 9. Ke3 (iii 9. Ka3 La21 10. K: a2 fg 9. hg hg 10. b6 g4 I I. bi Ke7 12.
rerni . 3. L : aG+ Kc7! 4. Le4 Kb,l 5. h4 Ke7 Ke4 I I. Kb2 d4) 9 ... Ka4 10. LeS Ke5 g3 13. Ki4 SgB 14. K : g3 ild.
Sr. 156. Da. Crn i kra!j prodirc na G. Ka6 LeS+ 7. Ka7 Lel 7 8. a 4 LeB La6 II. Lg i Ka3 12. Kd4 Le4 13. Ke3 Br. 175. Od l u~uje sledeti maneV3r
hI! a pr imer: I. . . Ke4 2. Lh 2 KfS 9. as Ld7 10. LaG LoS I I. LeR !! K : eS Ka2 14. Ld4 Kb l 15. Kd2 Lb5 16. Kd l ska ka ca : I. Se4+ Ke6 2. Kc5! Kb5
3. Kf2 Kg4 4. Lg l Kh3 S. Ke l Kg3 12. Kb6 KbS 13. a6 KaB (iii 13 ... Ld 7 LeG 17. Kd 2 La4 18. Ke3 Kcl 19. Lg i (2. .. Ld3 3. Sd6 Lb I 4. 5: f5 Kb5
6. Lf2+ Kh2 i erni dobija (A. Seron. 14 . a7+ KaB 15. Ke7 LeB 16. KdB U7 Kd I 20. Kd4 Ke2 2 1. K : d5 e3 22. Kd 4 5. Sd6+ K: b4 6. S : b7 Ld3 7. f5 i
17. Ke7 LgS IS. KfS i be li. osvojivsi f2 ltd . (A. Sera n. 1952). dab ij a) 3. Sa3+ /( : b4 4. S : c2+K : .5
(926).
Br. 157. Be li dob ij a: I. Ke4 LdS lovca . bri c preobraca pesaka u damu) Br. 168. P ozicija iz parlije Pol· 5. K: f5 K. 4 6. Ke4 Kb3 7. Kd3 b5
2. b61 Ka6 (2.. . L : b6 3. h7. iii 2 ... 14. Ke7 Ka7 15 . KdB Lf7 IG. Ke7 LgB ner - Cigorin (P eterbu rg . 188 1). Crni 8. fS as 9. 16 i beli peSak r.nije ~e pr ... i
K : bG 3. /(fSI i peSa k se n. moie za· 17. K.d7 (to jc jcdnos tavni jc nego juriti dobija s t va raju~i jos jednog sJobodnog u damu .
za loveeln ) 17 . .. U 7 l B. K : rG LeS+ pesaka: I. . . bS I 2. ab a b 3. eb e41 4. Br. 176. Pobedi vadi : I. .. a5 2.
uslav iti) 3. KeS! LgS 4. h7 Let S. KdG Kg3 b4 3. Kf2 a4 4. Ke3 L: a2! 5. KdJ
19. KdG K : a6 20. cG Kb6 2 1. c7 Kb7 La 2 e3 S. Lb l Kd7 i ern i kra lj ide da
L : b2 6. Ke7 Lc5+ 7. Ke6 Ld4 S. (5. S : a2 b3 G. Se3 a3) 5 . .. Lbl+ 6.
b7 Ka7 9. Ke7 itd . (Y . Levit . 22. Ke7 itd . prufi podrsku "c" pesaku.
Br. 163. Pozicij a iz par tijc Aver- Br. 169. Mole. Crn i dobi ja isto Ke4 b3 7. Ke3 f5 8. Kb2 Lc2 9. el ef
t933) . kao i u partij i Eve - Janovski. I. . . 10. f4 Le4 II. gJ Ig 12. gl Lg-2 13. h4
Br. 158. T reba igra ti I. .. KfSI ba h - Veresov (Moskva . 1947). Beli
da bija: I . U 3 Kf5 2. Le21 Ke5 3. Ld3! Kb4 2. KI2 Ld4+ 3. Kfl Kg3 4. LgS Lf l (J udovic - Averbah . Moskva.
da bi sc kralj izvLlk ao iz opasne zone. 1949).
KdS (3 . .. Ld7 4. LgG Kd S 5. L : h5 h5 5. U 7 g5 6. LeG e6 7. Lc4 g4 B. hi
Na primer : 2. d7 LdS 3. U G LaS 4. Lh 4
217
216
Br. 117. Beli dob ija : I. gS (olva ra 6. I(dB Te3 7. d7 i izgradivs i mos t
pul kralju) I. .. Kg7 2. KI3 KI7 3 . bcli tc spro\lcs ti svog pd nka u da· Br. 1U4. 5. De3 Ka2 6. 1(.4 1 b i~ 7. 0: a3# .
Kg4 Le7 4. KIS US S. SI6 h6 6. gh L : h 6 mu. IIi I. . . Ka l 2. Od4 a3 3. Kb5 Ka2 4.
7. So4 U S S. h6 L : h6 (iIi S ... Le7 Br. 185. Nij e. Pos le I. TbS Ta l Dd2 Ka I S. Oe3 Ka2 6. Ka 4.
9. h7 Kg7 10. Ke6 U S II . hS O+ K : hS 2. Kb7 Tb l+ 3. KeB Te l+ (3 . .. Ta l? Br. 197. Beli dobij a pr<>finjen im
12. K( 7) 9. S: d6+ Ke7 10. Se4 Le3 4. Tb6+ Ke5 5 . Kb7 Th I 6. TeG+ I(bS manevrom: I. Oc4+ Ke l 2. De4+ Kd2
II. d6+ Kd7 12. K:.S (Averbah - 7. a7) 4. I(dS Th II 5. Tb6+ l(e5 6. Te6 3. 0 13 Ke l 4. 0 e3+ KII 5. Oe41 Kg l
Panov. Mos kva. 19S0). Th8 + 7. Kd7 Th7+ ernl pos Ufe 6. Og4+ Kh2 7. 0 131 Kg I S. Og3+
Br. 17S. Moze. I. Kd61 g4 (n a is lo rem i. KI I 9. Kb3 Ke2 10. 0 g2 Ke l II. Dc4+
50 vod i i I. .. Ke4 2. Tg7 KI4 3. Kd5 Br. IB6. Od lueuj e meneva r lopa , Kd2 12. DI3 Kcl 13. Oc3+ KII
g4 4. Kd4 KI3 5. Kd3 g3 6. TI7+ Kg2 posle cega sledi napredovanjc pcsaka. 14. Oe4! KgI IS. Og4+ Kh2 16. DI3
7. Ko2 ild.) 2. KdS KI4 3. Kd 4 KI3 4. I. Te ll TgB 2. Te6 Ka6 3. Kg5 Kb7 4. Kg I 17. Og3+ KI I lB. Kc3 (Y. Cehovcr.
Kd3 g3 5. Tf7+ Kg2 6. Ko2 i dobi ja h4 Ka6 5 . hS Kb7 6. g4 Ka6 7. Kh4 Kb7
1936).
Hr. 198. Koristcc i ncpovo lj an po-
(M. Eve, 1934). B. h6 gh 9. T : h6 Tg7 10. KhS Ka6 I I.
Br. 179. Beli dobija. I. T17+ Kg3 lo!aj prot ivn ickog kra lja. beli dobija
TeG Te7 12. Te7 Te5+ 13. g5 K : b6
efek tno m a n cvri s u ~i svojim kra ljem.
(U slueaju I. . . Ke4 2. Tg7 KIS. sled i 14. T : h7 itd. (Bolvin ik - Boleslavs-
3. Kf7 g4 4. Tg8 KI4 5. Kg61 g3 6. KhS ki . 194 1). I. DeG Od3+ 2. Kc71 D.13+ 3. Kf6!
il d.) 2. Ke7 g4 3. Ke61 Kh 2 4. Kf5 g3 Br. 187. Oa l - I. KeS I TeS+ Ob2+ 4. Kg6 Ob l+ 5. Kh6 i Sahova
! Bell jc na pol ezu v ise nema .
S. Kg4 g2 6. Th7+ Kg l 7. Kg3 KI I 8. 2. Kb6 TeS 3. Ke61 (3. Kb7 Te7+ 4. Isprck idann li ni ja odre:djllje zonu Br. 199. Posle I. KaG DIS beli
Tf7+ Kg I 9. TIS Khl 10. ThS+ Kg I KeG T : a7 i remi) 3 . .. KII 4. Kb7 Te7+ u kojoj sc morn nalaziti bel; kra lj da prinrema bel(stvo kralja slede6 m rna-
II . Th2 (I. Kopajev. (954). 5. Kb6 TeB 6. Tc21 Kg2 7. Kb7 Te7+ bi beli magna dobit i parliju. nevrom dame: 2. Oh5+ Kg2 3. 0 e5!
Br. 180. Remiju vod i: I. KI41 Kg2 B. KbS I TeS+ 9. TeS (Ala toreev - Br. 195. Da3+ 4. Kb5 Db3+ 5. Ke6 0 c2+ 6.
( I. .. b2 2. Tb I. iii I. . .a2 2. Ta I) 2. Cehover. Tbilis i. 1932).
Tb ll (slabo je 2. Ta l b2 3. Tb l Kl2 Br. 188. ~1 0Ze. Posle I. 151 el 2. Kd6 DgG+ 7. Ke7 Dh 7+ S. KIS! 0 : b7
9. 0 ~7+ it,1.
4. Ke4 Ke2 5. Kd 4 Kd2 6. Ke4 Kc2 i 061 Ie 3. K : g6 Kb5 4. Ta l 14 S. hS e5 Nesta jc otp orn ijc 5 .. . Dc4+ 6.
ern i dobi ja) 2 ... a2 (2 . . . b2 3. Ko3 l 6. Te ll Ke4 (i ii 6 . .. a4 7. T : e5+ KeG KdG 0 1> 4+ 7. Kd7 Og4+ B. Kc7 Oh4 +
Kg3 4. Tg l+ Kh3 S. K13. iii 4 . . . Kh2 B. Te4 a3 9. T : 14 a2 10. Tf l) 7. T : e5 9. KI7 Oe4 + 10. Kg7 Dg4+ I I. Kh6!
S. Tbl!) 3. Ta l K12 4. Ke4 Ke25. Kd4 Kd 3 B. h6 13 9. h7 T : h7 10. K: h7 Dh4 + ( I I. .. Oh3+ 12. Kg5) 12. Kg6
Kd2 6. Ke4 Kc2 7. Kb4 Kb2 S. Th I 12 II. TfS Ke3 12. TfS a4 13. Te8+ ild .
a ID (S. Sa lvi oli. 1887). KI3 14. TfB+ Kg2 15. TgS+ Kh~ 16. Br. 200. Beli doblj. : I. Oe·l+ Ob·1
Br. 18 1. Pobedi vodi I. Tb II Ka2 TfB be li postife rem i (iz parl ij e Las - 2. 0 c6+ Ob5 3. 0 : e4 - Ob 4 4. Oel31
2. Te l as 3. Ke7 Kb34. Kd6! (4 . T : o3+ ? ker - LevenliS, Moskva. 1925) . g6 5. Od7+ Db5 6. Od4+ Ob4 7. Od3!
Kb4! 5. Kd6 a4 6. To4+ Kb51 i remil Br. 189. Remiju vod i I. . . Ta21 g5 S. Dd7+ Ob5 9. Od4 + Db4 10. Od3
4. .. a4 S. Kc5 a3 G. T : 03+ Ko4 7. 2. K: 15 T : 12+ 3. K : g4 Ta2. ~·I II. Dd7+ OhS 12. 0 : g l+ OM
Ke4 82 S. Te l Ko3 9. Ke3 (V. Sokov, Br. 190. Beli dobijo . I. Ta21 Tb3 13. Od7+ Ob5 14. Od4 + Ob4 15. Od3!
1940). 2. a6 TbB 3. 07 T08 4. Ta6 ! 16 S. KI3 (L. ProkeS. I94B).
Br. IS2. Beli na polezu dobij a . Kg6 6. Ke4 e4 7. Kd4 KI5 B. K: e4 Sr. 20 1. Pobed i vodi i rtva pdaka:
I. KIS! TaS+ 2. TeS Ta6 3. 17 Ta7 Kg4 (B• .• K : 14 9. T : 16+ Ke5 10 . Ta6 Beli jc 11<1 polezu I. Dc2! D : hS (a ko I. . . Dc7. slcdi
4. TdS Tb7 5. KeS Ako je ern i no po· il d.). 9. KbS IS 10. T04 T : a7 II. T : a7 I sprekidana Ii nij a odrcdj uj c zonll 2. Dc4. zalim 3. Kg2 i damn prodire
teLU - spasa va se: I. . .Ta8 1 2. TeS I( : 14 12. Ke4 ild. u kojoj treba da se nalazi bcli kra lj pa no d7) 2. Oc4! 0 15+ (2.. . Dh2+ 3.
T.7+ 3. Ke6 Ta6+ 4. KI5 Ta5+ 5. Br. 19 1. Remi! Na primer: I. Ko3 da se partjn maze dobit i. KI3 Dh I '~ 4. K(4) 3. Kg2 DeB 4. c7
Te5 Ta I 6. Ke6 KgS. Ke5 2. Tc21 c3 3. Kd31 TdB+ 4. Br. 196. Bcli dobija . I. KeG! K.3! a4 5. DeG a3 6. OdG! Obi + 7. Kh2 .2
Br. IS3. ~loZe. I. . .Tb7+ 2. Kd 6 Ke3 Td4 S. T: c3 T : 04 + 6. 1(13 T : 2. Oc3+ (2. Od l bi D! 3. 0 : b l - S. D18+ Kh7 9. D15+ (8 ogoljubov -
Tb6+ 3. Kd7 Tb7+ 4. KdS (ako 4. h4 7. Te6 T14 + B. Ke3 To4 + 9. KI3 pa ll) 2. . . Ka2 3. 0 c2 03 4. Kb5 Ka l Slaiberg. Kemeri . 1933).
KeG. sledi 4... Tb21 S. Tf l Ta2 1) 4 .. . KIS 10. T16+ K : g5 II . T : g6+ (Bot-
TbS+ 5 . Ke7 Tb2 6. Tf! Ta21 (Yeama viJlik - Eve, Groningcn, 1946) .
je vaf no da prili kom napada sa kri la Br. 192. Beli dobija. I. T05! Tb6
odslojanje izmedju pesaka i topa bude 2. d4 Tb3+ 3. KI4 Tb4 4. dS Tb6 5.
najmanje t ri verUka le) 7. e7 Ta7+ Te51 Tb4 6. Te7+ KIS 7. T07 (Alj ehin -
B. Kd6 Ta6+ 9. Kd5 TaS+ 10. KeG Aleksander. Marget, 1937) .
Ta6+ i remi. Br. 193. Beli dob ijo . I. Kb7 Tb2+
Br. 184. Ovde je napad sa kri la ma- 2. K.7 Tc2 3. Th5+ Ka4 4. Kb7 Tb2+
nje efikasan i zalo beli pos tife pobedu. 5. KoG Te2 6. Th4+ 1(03 7. Kb6 Tb2+
Na primer: I. .. Ta7+ 2. KeB T8B+ 3. S. K.5 Tc2 9. Th3+ Ka2 10. T : h21
Kb7 Tal 4. To2l Tb l+ 5. Ke7 Te l+ T : h2 II. eSO (Em. Lasker. IS90).
21B
InlclJattva (od latinske reci initium) - pobuda, paeetak - manif~tovanje
aktivnosli koja jc IIsmcrena na stvaranje prei nj i protivniku. na stcinjava njc njego\'e
I pOlicijc. na ogranicavanjc pokretljivosti njegovih figura. To je jedan od vaznijih
tinilaca borbe. lnicijativa moie biti slalna i privremena (kada protivnik poste-
peno liSp eva da inicijalivu neutrali Se. ugu si).
Islupanje - pravo prvog poteza. U poeelnoj pozi6ji pravo istupanja pripada
bclom.
Klopka - manevar iii potez, sracu nal na protivnikovu gresku. na 10, da pro-
tivnik necc primetiti da situacija koja na slaje nije u njegovom inleresu .•
RECN IK SAHISTE Klju cna polja - poljn u poziciji, cije kontrolisanje vodi do pestiz.anja
odredjcnog cilja.
cBes na» fl gu ra - nebranjcna figura. koja permanentno proganja protivnickog KombtnaciJa - forsi rana va rijanta 5..1 zrtvom (definicija M. Botvinikal. koja
kralja (p onckada i neku drugu riguru) i sko r iScavaju~ i to, slo nc moze hiti uzeta zbog vodi do posti zanja odredjene kori sli, odrcdjcnog cilja. Za komhinaciju karakteris-
pata . .1 tican jc cstetski efekat.
Bl oka da - tlsporavanje kretanja protivnicki h pdaka. Su; t ina blokade SI! sastoji Komblnacloni vld - sposobnos t da se unapred predvidi mogllcnost kom-
u tome. ~lo se figura iii pcsak postav lja isp red pro livnickog pesaka i na faj natin binacije, sio jc vaino svoj stvo sa hisle.
ga blokira. Blokada je vaian nac in borbe protiv pesacke nadmoci. KompenzaclJa - postizanje odrcdjenih kor isti uz ccnu nckih uslupaka. Korn·
810kiranl pdak - pesak. kame je oduzeta pok retljivost. pcnzacija maze biti matc.rijalna i poziciona.
Varljanla - serija mcdju sohno logi ck i povczanih polCla. U zavisnosti ad pro. KonsolidaclJa - jacanje pozidjc, ujedinj.wanjc napora razdvojemh figura.
ti vnikovih odgovora varijanta moze imati raztiCtte ogra nkc. Sposobnost za brzo Krltnt pelacki Illajori tct - na odredjcnom kritu vO<!i broj polak. nego lto ih
j tacno racunanje varijanata jc izvanredno vazno svojstvo sa hi ste. ima protivnik.
Veza"1 pesad - su peSaci , koji se "a laze ]cdan pored drugog 11(:1 susednim «Losa fi gura» - jc figura cija je pokrc.tljivost i udarna snaga ogranicena.
vertikalama. Mancvar - nekoIiko poleza figurama iii figurom radi postizanja odredjenog
c Viseci pcsacl. - dva pe~aka koji se nalaze na istoj horizonta li a ni su podria na cilja.
vlastitim pesacima. Nose u sebi i slabost i snagu - traie zas titu, ali se mogu ko· Odgovarajuca palj a - polja preko kojih manevri slI figure prilikom borbe 1.2
ristiti i kao sredstvo za razvoj napada. kljucna potja.
Gambit - naziv otvaranja 1I kojem jcdna st rana u interesu sto brieg razvoja Opoztcija - suprotstav ljanje kraljeva u barbi za kljucna polja .
figura , osvaja nj a centra , usporavanja razvoja protivnitkih snaga iii sa rno u svrhu Otvorena IInlja - vertikala na kojoj se ne nalazc pesaci . Vladanje otvorenom
zaostravanja igre zrtvu je materi jal (ob icno pesaka . ali nekada i figuru) . Naziv ,.gam- Ii nijom jc jedan od fak tora prerna koj ima se ocenjujc pozicija.
to
bit" dolaz i od "dare il ga mbetlo" - padmet nu ti nagu. Pos toje sledece vrstc gambita Ocena pozt cijc - izna laienje specifi cnosti i m ogu~nosti poziclje. Sposobnost
primljcni (irlva je primljena), adb ij en i (irtva nije primljena) i protivgambii- kada za ocenj iv~lOje poz icije u velikoj mcri odrcdjujc snagu sa hi ste.
umesto primanja 7.rlve proti vnik i rtvu je sa m. Pesac kl lanac - pdaci koji su sme5 teni dijagonalno i koji se brane.
DvoJnl udar - napadanje jcdnom figurom iii jednim pdakom dve protiv ni cke PoJaca na od brana - pojam, koji je u praksu uveo A. I imcovic. Njena bit se
figure (dva pdaka) . Poseban sluta j dvojnog udarn su tzv. "rn akazc" ("ra slje", "ga- sastoji u odbran i pozicije sopstvenim figurama "sa re-lcrvom" (kada je broj figura
bu'a") pesakom iii skakacem. kojc su angazova ne u odbra ni veti od broja figura koje napadaju) vaine tacke u
Demarkaciona IInlJ a - usvojeni naziv za Iiniju izmedju cet vrte i pete horizon- pozicij i.
tale na sa hovskoj tabli. kaja deli tablu na dva jednaka dela. Prenoscnjc rcdoslcda vucenJa poteza na protlvnlka - je nacin. na koji jedna
Zaoslali pdak - je pda k koji nc moie zauzeti mesto pored pesa ka njegove str.ma prcnosi pravo vuc.enja potcza na drugu stranu .
boje koji su smesteni l1a susednim vertikala ma. Pricck nl patez - je potez, pos le koga sc pazicija u biti ne menja. ali na
Iznudica - pozicija u kojoj jedna strana nema korisnih potez3 i sva ki njen potczu jc protivnicka slrana.
patez pogorSava jaj poziciju. U slucaju, kada obe stra ne nemaju korisnih potcza Protlvlgra - protivakcija koja dolazi kao odgavor na protivnikave akth'ne
nastaj e poz icija uzajamne iznudice. operacijc.
lzolovanl pdak - je pesak, 11a fijim suscdl1im vcrtikalama nema peSaka isle Siabo polJe - jt polje u pozidji jednc strane koje moie biti zaposednulo pro-
boje. 221
220
livnickam fi guram i sa kajeg ta fi gura iii nc maze bili pralera na iii moze bitJ prate-
rana ali sarno po cenu slabljcnj a pozicije. Siaba polje za jednu stfilnu jeste jaka
palje za drugu stran u.
Siobodni pc.sak - je pesak ispred kajega nema protiv nick ih pesaka niti na ver-
tikali nn kojoj sc on nnlnzi, niti nn susedn im vcrtika lama .
Tempo - je ocena vrem enskog faktara u sah LI. Dob iti tempo znac i biti bri l
ad protivnika za jedan potez.
Tehni ka - je poznavanjc met odologije vodjenja borbe u tip ski m pazicijama .
Tehnika rea li zovan Ja prcd nos tl - ves tina da sc precizna iskor isti postignu ta
prednast. sto je vaian fnkt a r za aecou snage sahi ste.
Tlh l potcz - je potel bez sa ha i bez uoc ljivih pretnji na prvi pogled.
Trougao - jedan ad nacilla manevr isanja kra lja u cil ju prenoscnja prava
vucenja poteza nil prativnika.
Uda ljcni slobodni pcsak - je slobod ni pesak koji se nala zi daleka ad prot iv-
nickog halja.
Udarn a snaga fi gurc"- broj polja. koja mogu biti napadnuta daticllom
fjgurom.
Uzajamno dc lovanjc rlgura - smi s ljeni ra spared fi gu ra, koji jc pod redjen
jedinslvenom planu , jed instvenoj koncepci ji. To je jedan ad najvazn ij ih nacina
t ::
vodjenja .sahovske barbe. i ~.
i ~~
Fijankc tiranjc (ad ittllijanskag fianch etto - deminutiv od fi anco, ! lo znac i
krilo. bok) - bocni ralvoj lovaca putem b2-b3 i Lc l-b2 iii g2-g3 i UI -g2,
a islo tako la crnoga - b7-b6 i Lc8-b7, g7-g6 i L[8-g7. Fija nketirati - waci
razviti lovca na krilu.
Fl ks irati - ajaca ti, adrcdili . Fiksirani pesak - ukoeeni pcsak. Fil{si rana
pozi cija - pozicijn sa vee od redjenam pc.sackom struk turam.
Forsi rana varij anta - varijanta obavczna za jednoga protivllii<a, a panekada
i za oboj icu.
Fors ira tl - iznudlti.
Cent ar - central na polja table su c4, d4, e5 , d5. Postoji i paja m pras ircnag
centra u koji scm pomcnutih polja spada ju suscdn a po lja u kvadratu c3-c6-f6-f3.
Razli kujcmo otvorcn i centar - to je sluca j kada centralna pa lja n isu zaposedn ula
peSacima. Fiks irani cen lar - to je cen tar u kome sc nal azi po jedan fiks irani pesa k.
Z It\'orcni centar - je kada se peSackom laneu u centru oduzmc pokretl jivost.
Ccnt rali zovanj e - raspored figura u blizini ccntra , pri ccmu se, po pravi lu,
pavecava nji hova udarna snaga i njihove man eva rske moguc llosti.