JAVNE FINANCIJE – SKRIPTA ZA 2.

KOLOKVIJ
T8. Posebni porezi na promet (akcize), porez na promet nekretnina, carine i carinski sustav u
Republici Hrvatskoj, Roller – osnovni dio (243-249 str., 286-296 str.) + posebni dio (99-106 str.)
Osnovni dio
-naš sustav posebnih poreza na promet (akciza) usklađen je s porezima na promet EU
-od 1.lipnja 2009. Godine sve cigarete oporezuju se jedinstvenim stopama od 180 kn na 1000 cigareta
i dodatnom stopom poreza od 30%
-posebni porezi na promet (akcize) propisani su posebnim zakonima, a Pravilnici koji pojašnjavaju
odredbe tih zakona objavljeni su u NN npr. Zakon o posebnom porezu na kavu
-posebni porezi na promet odnose se na: uvoz i promet motornih vozila, motocikala, plovila i
zrakoplove, bezalkoholna pića, pivo, alkohol, naftne derivate, duhanske proizvode i luksuzne
proizvode
-promet proizvoda koji podliježu posebnom oporezivanju, podliježu i posebnom načinu prodaje,
skladištenja i vođenja dokumentacije o prodaji, nadzoru i evidentiranju zaliha
-na alkoholna pića, bezalkoholna pića i pivo obračunava se i plaća i do 3% poreza na potrošnju u
ugostiteljskim objektima
Posebni dio
-konačne konture ovog načina oporezivanja utvrđene su Zakonom o trošarinama i Zakonom o
posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
-trošarine na alkohol, energente i duhanske proizvode harmonizirane su na razini EU
-trošarinski sustav oporezivanja i kretanja trošarinskih proizvoda uključuje i sustav odgode plaćanja
trošarina koji se primjenjuje na primanje, proizvodnju, preradu, skladištenje, otpremanje i dr.
-novi Zakon o trošarinama definira trošarinske obveznike: ovlaštene držatelje trošarinskog skladišta,
zvoznike trošarinskih proizvoida, proizvođače trošarniskog proizvoda izvan sustava odgode, male
proizvođače vina i jakih alkohonih pića, registirane stalne i privremene primatelje trošarinskih
proizvoda, primatelje trošarniskih proizvoda koji su već pušteni u prodaju drugoj državi članici,
prodavatelje iz druge države članice, registrirane pošiljatelje kao i oslobođene korisnike trošarinskih
proizvoda
Poseban porez na promet osobnih automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova
Osnovni dio
-obveznik je UVOZNIK ili PROIZVOĐAČ
-porezna osnovica je PRODAJNA CIJENA a kod uvoza je uvećana za carinu
-poseban porez na promet rabljenih osobnih automobila ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova
plaća se po stopi od 5%
-poseban porez na promet po stopi od 5% obračunava se kad promet nije oporeziv PDVom ili
porezom na nasljedstva i darove
-na osobne automobile i motocikle koji se pokreću na električni pogon poseban se porez ne plaća
-za plovila koja služe za razonodu, sport ili rekreaciju (samo su takva predmetom oporezivanja
posebnim porezom) na koja je naknadno postavljen motor ili motor veće snage od prvotno
postalvjenog i registriranog treba obračunati posebni porez na razliku uvećane vrijednosti plovila
-prethodno utvrđene posebne poreze ne plaćaju diplomatska i konzularna predstavništva po načelu
uzajamnosti te nasljednici i daroprimci prvog nasljednog reda i ostali do 50.000 vrijednosti (za
prijenos vlasništva – 5%)
Posebni dio
+novim Zakonom utvrđuje se ekološki pristup u oporezivanju posebnim porezom motornih vozila;
više se oporezuju skuplja vozila i ona koja više zagađuju okoliš
+Zakonom su propisane posebne tablice stopa poreza prema vrijednosti vozila i razini emisije
ispušnih plinova prema vrsti vozila
+porezna osnovica za NOVA vozila je prodajna cijena, a za RABLJENA vozila tržišna cijena

Poseban porez na komunikaciju mobitelima UKINUT!

-u okviru kriznih poreza uveden je poseban porez na komunikaciju mobitelima
-od 1. Kolovoza 2009. Počeo se plaćati poseban porez naknada za:
- SMS ; MMS ; govorne usluge
-osnovica za oporezivanje je svota prihoda koje ostvari infrastrukturni operater usluge a čini je
RAČUNOVODSTVENI PRIHOD OPERATERA (bez PDVa)
-porez se plaća po stopi od 6%
Poseban porez na pivo (stope iz 2009.)
-pivo više od 0,5 vol/vol – 200 kn za hektolitar
-bezalkoholno pivo – 60 kn za hektolitar
Posebni dio
+Novost – taj se porez plaća za svaki postotak vol. udjela alkohola u pivu (40 kn za 1% vol. udjela
alkohola na hektolitar piva), pivo od 5% ima istu stopu kao do sada ali zato slabija piva imaju nižu
stopu
Poseban porez na bezalkoholna pića, mineralne i stolne vode (stope iz 2009.)
-domaća i uvozna bezalkoholna pića – 40 kn za hektolitar
Posebni dio
+promjene utvrđene novim Zakonom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
+jasnije se definira predmet oporezivanja te se ukida godišnje izvješćivanje o obračunanom porezu
(ostaje mjesečno)
+mijenja se definicija trenutka nastanka porezne obveze – porezna obveza sada se može odgoditi
+proizvođač ili trgovac može odlučiti nalazi li se unutar ili izvan sustava odgode
+sustav odgode pretpostavlja da se porezni obveznik registira u nadležnom carinskom uredu uz
odgovarajuće uvjete, kao ovlašteni držatelj poreznog skladišta
+porezna obveza nastaje u trenutku stavljanja predmeta oporezivanja na tržište u RH odnosno kada
predmet oporezivanja izlazi iz sustava odgode
+ako je obveznik izvan sustava odgode tada porezna obveza nastaje u trenutku uvoza, unosa ili
primitka premeta oporezivanja u RH uz poštivanje temeljnih načela trošarinskog oporezivanja
+bezalkoholna pića kao predmet oporezivanja definiraju se sukladno oznakama Kombinirane
nomeklature:
*vode, uključujući i mineralne i gazirane, zaslađene i aromatizirane te ostala pića tarifne oznake KN
2202. (tu ne spadaju – voćni sokovi i nekatari koji su izuzeti od oporezivanja, pića koja sadržavaju
kavu..)
*ostala pića s udjelom alkohola manjim od 1,2% iz tarifne oznake KN 2204,2205,2206 i 2208, osim
pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića iz KN 2206, s udjelom alkohola većim od 0,5%
*bezalkoholno pivo
*sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića osim koncentrata iz tarife KN 2209 i
voćnih sirupa
*prašci i granule za pripremu bezalkoholnih pića
+izuzeti od oporezivanja: voćni sokovi, sokovi od povrća i sirupi te koncentrati prirodnih voćnih
sokova, bezalkoholna pića od mlijeka i dr.
+posebni porezi na alkoholna pića plaćaju se po stopi u svoti od:
*40 kn po hektolitru proizvoda
*240 kn po hektolitru sirupa i koncentrata namijenjenih za pripremu bezalkoholnih pića
*400 kn za 100 kg prašaka i granula za pripremu bezalkoholih pića
+stope utvrđene prema belgijskom modelu
Poseban porez na alkohol i alkoholna pića (stope iz 2009.)
-alkohol i alkoholna pića – 60 kn po litri sadržanog apsolutnog alkohola
-alkohol sadržan u vinu, alkohol koji služi za daljnju proizvodnju i izvoz te tzv.denaturirani alkohol nije
predmet oporezivanja

Posebni dio
Stope u 2013.
-alkoholna pića s 15% i više vol udjela alkohola oporezuje se 800 kn/hl
-alkoholna pića s manje od 15% vol udjela alkohola s 500 kn/hl
-minimalna trošarina prema Direktivi EU za alkoholna pića iznosi 45 €/hl gotovog proizvoda
-za elitni alkohol propisana je stopa od 5300 kn/hl čistog alkohola
-mirna i pjenušava vina za sada ne podliježu oporezivanju
Posebni dio: Poseban porez na energente i električnu energiju
(tablica str. 104.)
Poseban porez na naftne derivate (stope iz 2009.)
-olovni benzini i dr. 2,40 kn/l
-bezolovni benzini 1,65 kn/l
-dizelska goriva 1,00 kn/l
-ulje za loženje ekstrastaklo i lako specijalno 0,30 kn/l
-eurodizel obojen u plavo (ribari i poljoprivrednici), ostala ulja za loženje, mlazno gorivo i benzin za
zrakoplove 0,00 kn/l
-ukapljeni naftni plin 0,10 kn/l
-sve vrste petroleja 1,40 kn/l
Poseban porez na cigarete i duhanske prerađevine (stope iz 2009.)
-cigarete skupine A do C – specifični posebni porez 180 kn za 1000 komada cigareta i proporicionalni
posebni porez 30% od maloprodajne cijene
-duhan po kg 38,00 kn
-cigare kom. 1,10 kn
-cigarilosi 4,40 kn po paketiću
Poseban porez na kavu (stope iz 2009.)
-kava nepržena (s kofeinom i bez kofeina) 5 kn/kg - UKINUTO
-kava pržena (s kofeinom i bez) 12,kn/kg
-kavine ljuske i opne 15 kn/kg - UKINUTO
-ostali proizvodi od kave 20 kn/kg

Posebni dio
+promjene utvrđene Zakonom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
+isto kao kod bezalkoholnih pića – proizvođači pržene kave i trgovci mogu odabrati sustav odgode i
registirati se kao ovlašteni držatelj poreznog skladišta ili mogu kao obveznici biti izvan tog sustava
+proizvodi različitih zemalja i domaći proizvodi moraju imati jednak tretman (to se odnosi i na
elemente poreznog sustava)
+ukinuto je posebno oprezivanje nepržene kave i kavine ljuske i opne
+pržena kava oporezuje se po stopi od 6 kn/kg
+na koncentrate, ekstrakte i esencije kave primjenjuje se stopa od 20 kn/kg
Poseban porez na luksuzne proizvode (stope iz 2009.) – UKINUT!
-predmet oporezivanja su ostali luksuzni proizvodi pod kojima se u smislu Zakona smatraju: nakit i
srodni proizvodi, satovi, odjeća i obuća od krza i od kože reptila, pirotehnički proizvodi za vatromete,
oružje i dr.
-obveznik poreza je proizvođač ili uvoznik a osnovica prodajna vrijednost proizvoda
-poseban porez na promet luksuznih proizvoda plaća se po stopi od 30%
Poseban porez na premije osiguranja na cestovna vozila (stope iz 2009.)
-za razliku od prethodnih vrsta poreza na promet, premije osiguranja oslobođene su PDVa
-porezni obveznici su društva osiguranja a osnovica je ugovorena prmeija osiguranja
-porez se plaća: premija osiguranja automobilske odgovornosti (stopa 15%) i premije kasko
osiguranja cestovnih vozila (stopa 10%)
T9. Županijski, općinski i gradski porezi u Republici Hrvatskoj, Roller – osnovni dio (297-304 str.)
ŽUPANIJSKI POREZI
-način oporezivanja županijskim porezima utvrđen je Zakonom o financiranju jedinica lokalne
samouprave i u uprave te Odlukom Ustavnog suda RH, istim Zakonom utvrđeni su gradski i općinski
porezi kao i podjela prihoda od poreza koji su uvedeni na republičkoj razini
Porez na nasljedstva i darove
-predmet oporezivanja: gotov novac, novčane tražbine i vrijednosni papiri te pokretne stvari ako im
je pojedinačna prometna vrijednost veća od 50.000 kn
-obveznici poreza: pravne i fizičke osobe koje na teritoriju RH naslijede ili prime na dar imovinu na
koju se plaća ovaj porez
-osnovica poreza je tržišna vrijednost naslijeđene ili na dar primljene imovine u vrijeme nastanka
porezne obveze i to nakon odbitka dugova i troškova što otpadaju na imovinu na koju se plaća porez
-stopa poreza iznosi 5%
-poreza su oslobođeni: supružnik, krvni srodnici u ravnoj liniji te posvojenici i posvojitelji umrlog ili
darovatelja
Porez na cestovna motorna vozila
-vrsta poreza na imovinu kojim se oporezuje registrirani automobil ili motocikl
-obveznik je svaka fizička ili pravna osoba koja je vlasnik registiranog automobila ili motocikla
-osnovicu oporezivanja čini motorno vozilo ovisno o snazi motora i godinama starosti
-visina poreza propisana je u dvije tablice, jedna za motocikle (50 do 1200 kn), druga za automobile
(od 200 go 1500 kn) – osobni automobili stariji od 10 godina nisu predmet oporezivanja
-ovaj se porez ne plaća: za vozila u vlasništvu RH i jedinica lokalne samouprave te njihovih tijela, na
vozila zdravstvenih ustanova, vatrogasaca, diplomatskih i konzularnih predstavništva itd.
Porez na plovila
-vrsta poreza na imovinu
-predmet oporezivanja su plovila
-obveznik je svaka pravna ili fizička osoba koja je vlasnik broda ili čamca unutarnje plovidbe koji služi
za razonodu, sport ili rekreaciju
-osnovicu oporezivanja čini plovni objekt ovisno o dužini, opremljenosti kabinom ili jedrima i snage
motora
-porez je prihod županije na čijem je području registrirano
Porez na automate za zabavne igre
-100 kn po automatu mjesečno
-obveznik – pravna ili fizička osoba koja automate za zabavne igre stavlja u upotrebu u ugostiteljskim
i sličnim objektima
OPĆINSKI I GRADSKI POREZI
-porezi koji idu u korist grada ili općine
-općine ili gradovi imaju utvrditi: stope, oslobođenja, osnovicu i druge elemente
-vlasititi izvori sredstava općine ili grada su:
*prihodi od vlastite imovine,
*općinski ili gradski porezi,
*novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koji sami propišu,
*upravne pristrojbe u skladu s posebnim zakonom,
*boravišne pristrojbe u skladu s posebnim zakonom,
*komunalne naknade, doprinosi i druge naknade i
*drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom.

Prirez porezu na dohodak

Mogu ga uvesti općine i gradovi i to:
1.općina po stopi od 10%
2.grad ispod 30.000 stanovnika po stopi od 12%
3.grad iznad 30.000 stanovnika po stopi od 15%
4.Grad Zagreb po stopi do 30%
Porez na potrošnju
-vrsta dodatnog poreza na promet
-predmet oporezivanja je potrošnja alkoholnih pića (žestoka pića, vinjak, rakija, vino), piva i
bezlakoholnih pića u ugostiteljskim objektima; obveznik je svaka fizička i pravna osoba koja obavlja
ugostiteljske usluge; osnovicu čini prodjna cijena pića u ugostiteljskim objektima
-odlukom grada ili općine utvrđuje se visina stope, način obračuna i plaćanja tog poreza, s time da
porez ne može biti veći od 3% od osnovice oporezivanja
Porez na kuće za odmor
-vrsta poreza na imovinu
-predmet oporezivanja su kuće za odmor(kućom za odmor smatra se – svaka zgrada ili dio zgrade ili
stan koji se koristi povremeno ili sezonski); obveznik je svaka pravna ili fizička osoba koja je vlasnik
kuće za odmor; visinu stope propisuje grad ili općina gdje se kuća za odmor nalazi
-ovaj porez plaća se po novim stopama u maksimalnom rasponu od 5 do 15 kn prema odluci općine
ili grada
Porez na neobrađeno zemljište
-plaćaju ga vlasnici ili zakupci tog zemljišta ako zemljište ne obrađuju godinu dana; osnovica poreza
je površina neobrađenog zemljišta izrađena u hektrima
-općina ili grad propisuju visinu poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište ovisno o
lokaciji, veličini, klasi, kulturi i drugim okolnostima
Porez na neiskorištene poduzetničke nekretnine
-plaća se na nekretnine namijenjene obavljanju poduzetničke djelatnosti koji se ne koriste barem
godinu dana; obveznik je vlasnik (pravna ili fizička osoba); osnovica poreza je korisna površina
nekretnine izražena u četvornim metrima; porez se plaća od 5 do 15 kn po četvornom metru prema
odluci općine ili grada
Porez na neizgrađeno građevno zemljište
-smatra se zemljište koje se nalazi unutar granica građevnog područja naselja na kojem se može
graditi; -plaćaju pravne ili fizičke osobe (vlasnici); plaća se porez od 1 do 5 kn po četvornom metru
prema odluci općine ili grada

Porez na tvrtku ili naziv

-vrsta poreza na imovinu; predmet oporezivanja je činjenica postojanja tvrtke odnosno obavljanja
registrirane djelatnosti; obveznik može biti svaka pravna i fizička osoba koja plaća porez na dobit ili
porez na dohodak; godišnja stopa tog poreza po svakoj tvrtki ne može biti veća od 2000 kn po tvrtki
ili nazivu
Porez na korištenje javnih površina
-plaća se u visini, na način i pod uvjetima koje propiše grad osnosno općina, neki ga uopće ne
propisuju
T10. Doprinosi, pristojbe i ostali javni prihodi, Roller – osnovni dio (304-316 str.) + posebni dio
(112-115 str.)
Osnovni dio
-najbitniji doprinosi: doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno
osiguranje i doprinos za slučaj nezaposlenosti
-najbitniji zakon od doprinosima je Zakon o doprinosima kojim se uređuju vrste doprinosa, obveznik
doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovica, stope, način
utvrđivanja obveze i rokovi za uplatu i druga pitanja vezana uz plaćanje doprinosa i to:
a)za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
b)za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
c)za zdravstveno osiguranje
d)za osiguranje za slučaj nezaposlenosti
Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje
-3 KATEGORIJE – doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika, dzmi osiguranje samostalnih
gospodarstvenika, dzmi poljoprivrednika – ujednačuju se
-II stup osiguranja uveden za sve mlađe od 41 godinu uz dobrovoljno opredjeljenje onih izmwđu 40 i
50 godina starosti, III stup osiguranja temelji se na dobrovoljnoj individualnoj kapitaliziranoj
štednji(svrha-smanjenje obveznih tipova osiguranja)
-u sustavu solidarnosti generacija iz doprinosa generacije namiruje mirovine ranijih generacija, pa je u
tom slučaju svota mirovina koja se isplaćuje u okviru svote uplaćenih doprinosa bez kamata
Doprinosi za zdravstveno osiguranje
-plaćaju se prema kategorijama osiguranika kao i kod sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja
npr. U radničkom osiguranju plaća se 15% doprinosa na bruto-plaću koji plaća poslodavac te 0,5%
doprinosa za ozlijede na radu
Ostali doprinosi i parafiskalna davanja
U kategoriju ostalih doprinosa odnosno parafiskaliteta uvrštavamo npr. doprinos za zapošljavanje
(1,7 posto na plaće), obvezne članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori ili članarine Hrvatskoj
obrtničkoj komori, naknade za šume, turističke članarine i dr.
Doprinos za zapošljavanje - plaća se u postupku obračuna poreza i doprinosa iz plaća i na plaće,
plaća se u visini od 1,7 posto na plaće djelatnika a snosi ga poduzetnik iz svog dijela bruto-dohotka
odnosno bruto-dobiti.
Doprinos za obavljanje javnih ovlasti HKG - plaćaju ga članice HKGpo stopi od 0,01 posto od
osnovice koju čine ukupan prihod iskazan na Računu dobiti i gubitka za prethodnu godinu poslovanja.
-Članarina HKG - članice HKG plaćaju i mjesečnu obveznu članarinu u paušalnom iznosu prema
utvrđenoj klasifikaciji poduzetnika iz Zakona o računovodstvu.
Doprinosi obrtničkim komorama - postoje tri razine plaćanja - doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori
utvrđen je po paušalnoj stopi od 18 kn kvartalno, područne obrtničke komore utvrđuju stope u
rasponu od 10 do 40 kn, lokalna udruženja obrtnika utvrđuju stope od 0 do 115 kn kvartalno.
Naknade za šume - vrsta je koncesijskog obveznog doprinosa a plaćaju se u 3 osnovna oblika:
1.naknada za korištenje općekorisnih šuma
2.izdvajanje sredstva za jednostavnu prirodnu reprodukciju šuma
3.izdvajanje sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma
Članarine turističkim zajednicama - plaćaju je i pravne i fizičke osobe a članarina je utvrđena prema
dvije skale stopa:
1. stope za djelatnost ugostiteljstva i ostalih djelatnosti (osim trgovine) utvrđene prema tri skupine
djelatnosti i razredima turističkog mjesta gdje obavljaju djelatnost
2.stope za djelatnost trgovine utvrđene prema tri skupine djelatnosti i razredima turističkog mjesta
gdje obavljaju djelatnost
Naknade za eksplotaciju mineralnih sirovina - obveznici su i fizičke osobe (obrtnici) i trgovačka
društva; naknade su utvrđene: 1. naknade za eksplotaciju mineralnih sirovina i 2. naknade za
eksplotaciju mineralnih sirovina i topline iz mineralne i geotermalne vode
Proračunski prihodi po osnovi uporabe kulturnih dobara (str.311 ako nekoga više zanima)
-spomenička renta - obveznici su fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dohodak ili
poreza na dobit a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na
području kulturno-povijesne cjeline. Osnovica je korisna površina poslovnog prostora. Plaća se
mjesečno od 3 do 10 kn po četvornom metru.
PRISTOJBE (TAKSE)
Pristojbeni sustav se dijeli prema kategorijama pristojbi (taksi) pa imamo: upravne, sudske,
javnobilježničke, lučke, uvozne i boravišne pristojbe
Pristojba je u načelo naknada za usluge ali neke pristojbe imaju i obilježje oporezivanja npr. paušalno
plaćanje boravišne pristojbe u kućama za odmor ili npr. HRT pristojba
POREZI I KONCESIJE KOD IGARA NA SREĆU
Prema Zakonu o igrama na sreću koji vrijedi od 1. siječnja 2010. uvodi se oporezivanje dobitaka od
igra na sreću i to po stopama od 15 i 20 posto. str. 315. za više
OSTALA DAVANJA I PRIHODI
U ovu kategoriju spadaju prigodne doplatne markice koje se plaćaju u unutarnjem poštanskom
prometu, darovi kao prihodi od fondacija i drugih instrumenata financiranja
Posebni dio (112-115)
DOPRINOSI
Najnovije izmjene Zakona o doprinosima (NN br.144/12):
a)stvaranje zakonskih pretpostavki za uvođenje novog jedinstvenog obrasca za izvješćavanje i
b)otklanjanje problema utvrđivanja obveze doprinosa za individualne obveznike doprinosa za 2012.
-utvrđeno je i oslobođenje doprinosa na plaću osobe koje se prvi put zapošljavaju
Ostali doprinosi i parafiskalna davanja (promjene do kojih je došlo naspram propisanih svota iz
2009.)
Doprinos Hrvatskoj gospodarskoj komori – plaća se u visini jedne dvanaestine 1/12 godišnje svote
koja se dobije primjenom 0,005% na godišnji prihod iskazan na računu dobiti i gubitka
-prema odliuci o financiranju HGK članarina se plaća prema nešto nižim stopama (3 kategorije):
*1.kategorija poduzetnika 50 kn (mali poduzetnici
*2.kategorija poduzetnika 1275 kn (srednji poduzetnici)
*3. Kategorija poduzetnika 4675 kn (veliki poduzetnici)
Naknade za šume
-temelj plaćanja naknada za šume nalazi se u Zakonu o šumama i pripadajućim propisima
-osim pravnih osoba koje se bave gospodarskom djelatnošću, obveznici poreza su i fizičke osobe koje
se bave gospodarskom djelatnošću u RH
Za 2013. Propisane naknade:
a)naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma:
-obveznici: pravne i fizičke osobe koje se bave gosp.djelatnošću
-osnovica:ukupan prihod ostvaren na domaćem i inozemnom tržištu
-stopa: 0,0265%
b)šumski doprinos
-obveznici:pravne osobe koje prodaju proizvode iskorištenja šuma
-osnovica: cijena proizvoda na panju
-stopa: 3,5%
c)naknada za održavanje šumskih prometnica
-obveznici:šumoposjednici (pravne i fizičke osobe osim RH i Hrvatskih šuma d.o.o)
-osnovica: prihod od prodaje drvnih sortimenata u visini vrijednosti drveta na panju
-stopa 2,5%
d)obračun sredstava za proširenu biološku reprodukciju šuma
-obveznik:trgovačko društvo za šume (Hrvatske šume d.o.o)
-osnovica:prihod od prodaje drveta
-stopa:3%
T11 Sustavi socijalnog osiguranja, Šimurina, N. i dr. (51.-82.)
Ustroj sustava socijalnog osiguranja sastavni je dio socijalne politike, a njezin je najvažniji cilj
dobrobit građana tj. zadovoljenje njihovih osnovnih potreba, ujadnačavanje njihovih životnih šansi,
ostvarenje socijalne sigurnosti te pružanje pomoći onim članovima društva koji se nađu u nevolji ili se
nisu u stanju sami brinuti o svojoj egzistenciji.
Različiti autori, različito vide što pojam socijalne politike obuhvaća, tako sustav socijalnog osiguranja
može obuhvaćati (osim naknade prihoda za vrijeme nezaposlenosti i starosti, bolesti, davanja i
usluge obitelji te davanja za zdravstvenu zaštitu) i pr. stambenu politiku.
Sustav socijalne sigurnosti čine: mirovinski sustav, zdravstveni sustav, sustav zaštite obitelji,
nezaposlenih, siromašnih i sl.
Preteče samog sustava socijalnog osiguranja bile su mutualne udruge odnosno bratinske blagajne
koje su najprije počeli osnivati rudari u 19. st.
2 modela sustava financiranja socijalnog osiguranja - Beredigeov i Bismarckov
Bismarckov sustav - dobio ime po njemačkom kancelaru Otto vom Bismarcku koji je uvođenjem
zakonskog sustava zdravstvenog osiguranja 1883. godine postavio temelje sveobuhvatnog sustava
socijalnog osiguranja. Obilježja njegovog sustava: osiguranici su zaposlenici, financira se putem
doprinosa, progresivno sukladno dohotku a doprinosi se plaćaju na temelju plaće
Beveridgeov sustav nazvan je po Willamu H. Beveridgeu koji je 1942. predstavio detaljno izvješće o
socijalnoj politici britanskom parlamentu. Izvješće je sadržavalo - konkretne prijedloge za stvaranje
sveobuhvatnog socijalnog osiguranja koje bi uključivalo i zdravstveno o., pomoćobiteljima,
zadržavanje visoke stope zaposlenosti. Ti su prijedlozi bili temelj za stvaranje socijalnog osiguranja
Velike Britanije. Temeljna obilježja - uključuje cijelu populaciju, primarno je financiran iz državnog
proračuna putem poreza i zahtijeva ravnomjerne, sigurne uplate.
Doprinose za socijalno osiguranje moguće je klasificirati kao: doprinose za slučaj odlaska u mirovinu,
invalidnosti, nezaposlenosti, nesreće na radnom mjestu, trudnoće ili bolesti.
Zajednička obilježja osiguranih rizika su:
• obaveznost plaćanja
• prisilnost
• zakonska reguliranost
• povezanost naknada i uplaćenih doprinosa
• isplata naknade po nastupu osiguranog slučaja
• opterećenje ograničenog broja osiguranika
• utjecaj na preraspodjelu dohotka
 • osnovica za plaćanje doprinosa za dohodak
VRSTE SOCIJALNOG OSIGURANJA (rashodi za socijalne naknade prema klasifikaciji Ministarstva
financija) i pripadajućih prava
• Mirovinsko osiguranje – najveći rashodi za socijalne naknade
• Mirovina (starosna, prijevremena starosna, obiteljska, najniža, osnovna)
• Naknada zbog tjelesnog oštećenja
• Profesionalna rehabilitacija
• Dodatak na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
• Zdravstveno osiguranje
• Primarna zdravstvena zaštita
• Bolnička zdravstvena zaštita
• Pravo na korištenje lijekova
• Naknada na plaće za vrijeme bolovanja
• Naknada troškova prijevoza
• Prava za vrijeme nezaposlenosti
• Novčana naknada
• Novčana pomoć i naknada troškova za vrijeme obrazovanja
• Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova
• Mirovinsko osiguranje
• Zdravstveno osiguranje
• Socijalna skrb
• Stalna pomoć
• Pomoć za podmirenje troškova stanovanja
• Doplatak za pomoć i njegu
• Pomoć i njega u kući
• Osobna invalidnina
• Pravo na naknadu do zaposlenja
• Skrb izvan vlastite obitelji
• Status roditelja njegovatelja
• Jednokratna novčana pomoć
• Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća
• Rodiljne i roditeljske potpore
• Vremenske potpore
 • Novčane potpore
• Doplatak za djecu
• Novčana primanja
MIROVINSKO OSIGURANJE
Pokriva tri rizika:
• starost,
• trajnu nesposobnost ostvarivanja dohotka te
• skrb o osobama koje ostanu nakon smrti osiguranika
Mirovinski sustav predstavlja skup pravnih normi, financijskih i institucionalnih aranžmana kojima se
regulira osiguranje od rizika starosti, invalidnosti i gubitka hranitelja.
Najvažnija svrha postojanja mirovinskog sustava je osiguranje stabilnog i sigurnog izvora prihoda
starijim građanima.
Kriteriji razlikovanja mirovinskog sustava su:
• kriterij načina financiranja
• kriterij upravljanja sustavom
• kriterij načina definiranja visine mirovine u sustavu
Kriterij prema načinu financiranja
• međugeneracijska solidarnost – financiraju se iz tekuće uplate doprinosa, današnje
generacije osiguranika plaćaju mirovine sadašnjim generacijama umirovljenika a mirovine
sadašnje generacije zaposlenih financirat će buduća generacija zaposlenih
• kapitalizirana štednja – obilježava je izdvajanje doprinosa zaposlenih i štednja za vlastite
buduće mirovine. Ova vrsta sustava ima nekoliko prednosti koje se očituju u utjecaju na
povećanje ukupne razine nacionalne štenje čime se stvara kapital za investiranje i razvoj
• mješoviti – prisutni u većini razvijenih zemalja, u njima uz javne sustave temeljene na
generacijskoj solidarnosti, egzistiraju i dodatni kapitalizirani mirovinski sustavi
Kriterij načina upravljanja sustavom
• Javni obvezni mirovinski sustavi – u većini država obuhvaćaju ukupno zaposleno
stavnovništvi a glavne su im karakteristike da su u vrijeme nastanka bili izrazito jeftini, nisu
zahtijevali visoke stope dorpinosa i sve donedavno osiguravali su visoke stope mirovina.
Problem: izrazito osjetljivi sustav na starenje stanovništva i probleme koji proizlaze iz sustava
međugeneracijske solidarnosti.
• Demografska tranzicija (starenje stanovništva) – izražava se u sve većem udjelu
osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu što nepovoljno utječe na odnos
broja zaposlenih i umirovljenika.
• Privatni mirovniski sustavi – glavnu ulogu imaju privatni mirovinski fondovi a njačešće se
formiraju u okviru velikih poduzeća, grane djelatnosti ili sindikalnih udruženja. U okviru
privatnih mirovinskih fondova pojavili su se fondovi koji djeluju na načlelu „kapitalizacije“
uplata članova – sredstva pribavljaju uplatama od doprinosa svojih članova za njihova radnog
vijeka, zatim ta prikupljena sredstva ulažću u različite vrste imovine te svojim članovima
 osiguravaju doživotne mjesečne uplate ušteđenih sredstava. Prednosti – racionalnije
upravljanje imovinom, pojačana odgovornost pojedinca za vlastitu sudbinu itd.
• Kompanijski mirovinski sustavi – organiziraju ih velike korporacije, a osnivaju se radi
zadovoljavanja interesa zaposlenih. Većinom se radi o osnivanju privatnih mirovinskih
fondova radi dodatnog dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
• Mješoviti mirovinski sustavi – kombinacija osnovnih elemenata privatnih i javnih mirovinskih
sustava. Prednost – divesifikacija rizika različitih sustava te korištenje pozitivnih strana
pojedine vrste mirovinskih sustava

Kriterij način definiranja vrste mirovine u sustavu

• Sustavi definiranih doprinosa – mirovina se računa prema uplaćenim doprinosima
• Sustavi definiranih beneficija – mirovina se računa prema zadanoj formuli bez obzira na
iznos svote uplaćene u sustav
• Mješoviti sustavi imaju ugrađena obilježja oba opisana sustava
Reforme hrvatskog mirovinskog sustava
• Mirovinsko osiguranje uvedeno je u Hrvatskoj 90ih godina 20.st.
• Da bi se provela mirovinska reforma utemeljene su dvije nove institucije: Agencija za nadzor
mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA) i Središnji registar osiguranika (REGOS)
• Ovlasti HAGENA je početkom 2006. preuzela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
(HANFA)
• HANFA predstavlja regulatornu i nadzornu instituciju koja štiti interese članova mirovinskih
fonsova i korisnika mirovina i ostalih mirovinskih davanja iz mirovinskog osiguranja na
temelju kapitalizirane štednje.
• REGOS je institucija koja prikuplja doprinose i vodi individualne račune osiguranika te
najmanje jednom godišnje izvještava osiguranike o njihovim sredstvima.
• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) je javna ustanova koja je pravni slijednik
bivših republičkih fondova a osnovna svrha mu je da brine o ostvarivanju prava iz obveznog
mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.
• 1999. godine – započela prva faza reforme mirovinskog sustava na temelju
međugeneracijske solidarnosti
• Ciljevi tzv. male reforme bili su: srediti i stabilizirati pravno i financijsko stanje u
mirovinskom sustavu, načinom određivanja mirovina ojačati ovisnost visine mirovine
i visine doprinosa, uspostaviti odgovarajuću razinu socijalne solidarnosti u m.o,
ukinuti u mirovinskom osiguranju ostvarivanje prava koja su primjerenija drugim
socijalnim sustavima, uspostaviti primjereniju razinu pogodnosti za pojedine skupine
osiguranika
• Najvažnije promjene u 1.stupu mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti
su u tome da je:
• PODIGNUTA DOBNA GRANICA za starosnu i prijevjevremenu starosnu
mirovinu za 5 godina uz prijelazno razdoblje od 1999. do 2007.
 • Izmjenjena definicija invalidnosti
• Promjenjena formula za određivanje mirovine
• Ukinuto pravo na minimalnu mirovinu, zaštitni dodatak na mirovinu,
novčanu naknadu na tjelesno oštećenje zbog bolesti i ozljede izvan rada kao
pravo na staž po toj osnovi
• 2001. i 2002. godina – druga faza reforme -> radikalna promjena, način financiranja iz
isključivo državnog proračuna pretvoren u mješoviti(državni i privatni)
• Velikom reformom uvedeno je trodijelno mirovinsko osiguranje i usvojeni zakoni
kojima se na bitno drugačiji način uređuje mirovinsko osiguranje (privatni nositelji
osiguranja, kapitalno financiranje, određeni doprinosti i osobni rčauni mirovinske
štednje)
• Promjena strukture mirovinskog sustava očitovala se u uvođenju 2 dodatna stupa
• Prvi stup se nije mijenjao
• Drugi stup je također obavezan za sve osiguranike a temelji se na individualiziranoj
kapitaliziranoj štednji pa će osiguranici u drugom stupu imati pravo na dvije mirovine,
jednu iz 1. stupa, drugu iz 2. stupa. Pravo na mirovinu iz 2.stupa osiguranik stječe
kada ostvari pravo na mirovinu iz 1. stupa
• Stopa doprinosa danas iznosi ukupno 20% bruto plaće od čega je 15% namijenjeno
financiranju 1. stupa a 5% financiranju 2. stupa
• Osobni račun osiguranika – sredstva dorpinosa po stopi od 5% svakog osiguranika
idu na njegov osobni račun i njegovo su vlasništvo. Račun se otvaa u obveznom
mirovinskom fondu prema izboru osiguranika kada HZMO dostavi REGOS-u podatke
o statusu osiguranika, a svakom je osiguraniku omogućen uvid u stanje na njegovu
računu
• Oni se vode u obračunskim jedinicama koje tvore proporcionalni udio u
ukupnoj neto imovini fonda
• Državna poticajna sredstva koja pojedinac stječe štednjom u trećem stupu
također se pribrajaju stečenim obračunskim jedinicama na računu
• Treći stup uveden je dodatno i nije obavezan, namijenjen je onima koji se žele
dodatno osigurati od rizika starosti, invalidnosti i smrti
• Utemeljen je na kapitalnom financiranju, ali se iznos doprinosa određuje
ugovorom između osiguranika i mirovinskog fonda
• Mirovine se mogu početi primati najranije s navršenih 50 godina života, a
početak isplate mirovina je moguće dogovoriti s mirovinskim društvom koje
upravlja odabranim fondom

Prava u sustavu mirovinskog osiguranja u RH

Pravo na mirovinu ostvaruje osiguranik, odnosno član obitelji osiguranika uz uvjete propisane
Zakonom.
Mirovina može biti:
 • Starosna i prijevremena starosna
• Invalidna
• Obiteljska
Starosna - pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina
mirovinskog staža. (ispunjen uvjet starosti i staža)
Prijevremena starosna mirovina - nju osiguranik stječe sa 60 godina i najmanje 35 godina radnog
staža
Invalidska mirovina – osiguranik ju stječe ako su ispunjeni uvjeti djelomičnog ili potpunog gubitka
radne sposobnosti, te uvjet staža.
Obiteljska mirovina - ima pravo obitelj umrlog osiguranika ukoliko su ispunjeni određeni uvjeti.
• U članove umrlog osiguranika ubrajaju se: udovac/udovica, razvedeni bračni drug (ako mu je
sudskog odlukom dosuđeno uzdržavanje), izvanbračni drug (uz uvjet zajedničkog života
najmanje 3 godine), dijete i roditelj pod određenim uvjetima propisanim Zakonom o
mirovinskom osiguranju.
Financiranje sustava mirovinskog osiguranja
• U RH, većinom se financira prihodima od doprinosa za mirovinsko osiguranje (oko 54%), a
ostatak čine prihodi iz državnog proračuna (oko 46%)
• Rashodi mirovinskog osiguranja u RH, na prvom mjestu se odnose na rashode za mirovine i
mirovinska primanja (oko 98%) a ostatak oko 2%, čine ostali financijski rashodi i rashodi
poslovanja

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Zdravstveno osiguranje pokriva rizik bolesti i rizik visoke starosti.
Rizik bolesti odnosi se na pokrivanje troškova medicinskog zbrinjavanja i naknadu plaće za vrijeme
bolesti, dok je rizik visoke starosti vezan uz osiguranikovu dob, jer će osoba koja duže živi češće
potraživati usluge zdravstvenog osiguranja.
Način organizacije i financiranja zdravstvene zaštite – u teoriji i praksi poznato je nekoliko modela:
• Tržišni (privatni model) – privatni, pretežno privatno financiranje, SAD
• Već spomenuti Bismarckov i – kombinirani sustav, financiranje doprinosima, Francuska,
Njemačka, Austrija, Japan
• Beveridgeov model - - javni sustav, financiranja porezima, Velika Britanija, Italija, Španjolska,
Švedska
• Mješoviti model
U sustavu zdravstvene zaštite dolazi do interakcije 3 OSNOVNIH SUBJEKATA – pružatelja usluga,
korisnika usluga te posrednika (obvezna i dobrovoljna osiguranja, državni fondovi, ministarstvo
itd).
Čimbenici zdravstvenog sustava u Hrvatskoj – Ministarstvo zdravlja RH, županijske i gradske
zdravstvene vlasti, Hrvatska liječnička, stomatološka i farmaceutska komora, Hrvatski liječnički zbor i
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
 • Ministarstvo zdravlja je krovna organizacija zdravstvenog sustava koja se bavi planiranjem i
upravljanjem zdravstvenom zaštitom na razini čitave zemlje
• Županijeske i gradske zdravstvene vlasti su odgovorne za funkcioniranje općih bolnica i
zdravstvene službe na prvoj razini
• Hrvatska liječnička, stomatološka i farmaceutska komora zastupaju interese svojih članova
• Hrvatski liječnički zbor se brine o usavršavanju svojih članova, međunarodnom povezivanju
te etičkom ponašanju članova
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje provodi obvezno zdravstveno osiguranje na
načelima uzajamnosti i solidarnosti među osiguranicima
Obilježja zdravstvene zaštite u RH
Može biti obvezno i dobrovoljno.
Obvezno provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a njime se svim osiguranim osobama
osiguravaju prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti,
solidarnosti i jednakosti.
• Obveznici obveznog zdravstvenog osiguranja su sve osobe s prebivalištem u RH te stranci s
odobrenim stalnim boravkom u RH
• Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja su pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo novčane
naknade
• Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća – primarnu zdravstvenu zaštitu, pravo na
korištenje lijekova (s liste HZZO-a), pravo na dentalno-protetsku pomoć i dentalno-
protetske nadomjeske, pravo na ortopedska i druga pomagala te pravo na
zdravstvenu zaštitu u inozemstvu.
• Pravo na novčanu naknadu obuhvaća – pravo na naknadu plaće za vrijeme
privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene
zaštite, novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se
ostvaruju drugi primici
Dobrovoljno – obuhvaća dopunsko zdravstveno osiguranje, dodatno i privatno zdravstveno
osiguranje.
• Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje su neživotna osiguranja i ugovaraju se kao
dugoročna osiguranja, a najmanje u trajanju od godine dana.
• Dopunskim osiguranjem:
• Osigurava se pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog szravstvenog
osiguranja
• Osigurava viši standard zdravstvene zaštite te veći opseg prava u osnosu na
obvezno zdravstveno osiguranje
• Privatno osigurava zdravstvenu zaštitu fizičkim osobama koje borave u RH a koje nisu
obvezne osigurati se sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o
zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH
• Dodatno zdravstveno osiguranje nastaje sklapanjem ugovora o dodatnom zdravstvenom
osiguranju između ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi društvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu za
obavljanje te vrste osiguranja od nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.
Financiranje zdravstvene zaštite u RH
Sustav financiranja u RH je kombiniran, a prije svega primjenjuje se model socijalnog osiguranja, u
kojemu se sredstva za zdravstvenu zaštitu uglavnom prikupljaju obveznim doprinosima koje plaćaju
zaposlenici i poslodavci. Osim doprinosa financira se i putem nadoplata, premija dobrovoljnog
osiguranja, premija privatnog osiguranja, državnog proračuna i proračuna lokalne samouprave.
Zdravstvene ustanove prihode ostvaruju – od HZZOa (i obaveznog i dopunskog zdravstvenog),
županija, gradova, državnog proračuna, Hrvatskog zavoda zaštite zdravlja na radu, participacije i
vlastitih izvora.
Doprinosi na obvezno zdravstveno osiguranje – plaćaju ih poslodavci i iznose 15% na bruto plaću
Privatno osiguranje je prepušteno slobodnom izboru a pružaju ga osiguravajuća društva.
Poslovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – u Hrvatskoj glavninu financiranja
zdravstvenog sustava obavlja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)
• Prava, obveze i odgovornosti HZZO-a određene su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 1993.,
Zakonom o zdravstvenom osiguranju iz 2001. i Statutom HZZO-a iz 2001. HZZO je pod
nadležnošću Ministarstva zdravlja i uključen je u sustav Državne riznice.
• Djelatnosti Zavoda obuhvaćaju: provođenje politike razvoja i unapređenje zdravstvene
zaštite u vezi s osnovim zdravstvenim osiguranjem (najvažnija), obavljanje poslova u vezi s
ostvarivanjem prava osiguranih osoba, brigu o zakonitom ostvarivanju tih prava itd.
Ostali sustavi socijalnog osiguranja i skrbi
Osim mirovinskog osiguranja i zdravstvene zaštite, socijalna politika usmjerena je i na pružanje:
materijalno-pravne zaštite nezaposlenih, siromašnih, socijalno ugroženih i isključenih. Uz
navedene, u RH pružaju se i vremenske i novčane potpore roditeljima te novčano primanje radi
potpore uzdržavanju i odgoju djece.
PRAVA U VRIJEME NEZAPOSLENOSTI
Nezaposlenost predstavlja velik socijalni problem, stoga država regulira prava i obveze nezaposlenih
pojedinaca a osiguranje se provodi prema načelu solidarnosti.
Na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti, nezaposlene osobe ostvaruju prava na:
-novčanu naknadu (uvjet najmanje 9 mj rada u posljednja 24 mjeseca, da radni odnos nije prestao
krivnjom ili savod u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa ili bolovanja)
-mirovinsko osiguranje (ako se ostvari pravo na novčanu nakandu a nedostaje najviše 5 godina
mirovinskog staža)
-novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja
-jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti - uređene prava i
obveze nezaposlenih osoba.
Hrvatski zavod za zapošljavanje - tijelo javne vlasti koje na temelju javnih ovlasti provodi programe
sa zadaćom rješavanja pitanja iz problematike vezane uz zapošljavanje i nezaposlenost.
Djelatnosti zavoda - posredovanje pri zapošljavanju, priprema za zapošljavanje, prava po osnovi
nezaposlenosti, obrazovanje za zapošljavanje.
Zavod posluje na 2 razine - središnja služba (provodi i osmišljavanja nacionalnu politiku zapošljavanja)
i područne službe (22 područne službe i 95 ispostava)
Obveze u vrijeme nezaposlenosti:
• javljati se jednom mjesečno u HZZ
• prisustvovati grupnom informiranju
• prisustvovati individualnom savjetovanju
• zajedno sa savjetnikom za zapošljavanje izraditi profesionalni plan traženja posla i pridržavati
se dogovora iz plana
• aktivno tražiti posao u dogovoru sa savjetnikom (uključiti se u grupno savjetovanje,
sudjelovati u postupku profesionalne selekcije)
Na temelju predanih zahtjeva za ostvarivanje naknade, HZZ vodi službenu evidenciju nezaposlenih
osoba na čijoj se bazi određuje administrativna razina nezaposlenosti.
Anketna nezaposlenost - temelji se na iskazima ispitanika o vlastitom radnom angažmanu te
aktivnostima traženja posla, a podatke prikuplja i obrađuje Državni zavod za statistiku čija je
metodologija usklađena s uputama Europskog ureda za statistiku (Eurostat) i Međunarodne
organizacije rada (ILO)
Pasivne mjere suzbijanja nezaposlenosti - pružanje socijalne i materijalne pomoći nezaposlenima,
njihov je cilj smanjenje ponude radne snage ali zbog toga što financijski opterećuju državu nisu trajno
rješenje.
• Neke od mogućih pasivnih mjera (Kancun 2002.) - smanjivanje zakonom propisanje gornje
dobne granice zaposlenosti, smanjivanje sekundarne ponude rada (dodjeljivanjem stipendija
ili simuliranjem većeg broja djece u obitelji) (Pasivne mjere u RH su isto što i prava za
vrijeme nezaposlenosti!)
Aktivne mjere za suzbijanje nezaposlenosti - potiču potražnju za radom i to su prema Grgurevu
(2002.) –
• otvaranje novih radnih mjesta pokretanjem javnih radova,
• posredovanje i savjetovanje od strane javnih službi zapošljavanja,
• stručno osposobljavanje,
• prekvalifikacija,
• pomoć pri samozapošljavanju i sufinanciranje zapošljavanja,
• skraćivanje radnog vremena te
• poticanje geografske, profesionalne i ekonomske aktivnosti te smanjenje iznosa naknade za
nezaposlenost.
Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja 2011. - 2012. -predstavlja nastavak plana iz 2009. - 2010.
- uvedene su nove mjere za poticanje fleksibilnijeg radnog vremena i cjeloživotnog učenja, a time i
sigurnost na tržištu rada
SOCIJALNA SKRB
-predstavlja važan dio socijalne politike a usmjerena je na suzbijanje siromaštva, socijalne
ugroženosti i isključenosti
Ovaj sustav omogućuje: ostvarivanje pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno
ugroženim, ne moćnim i drugim osobama kako bi se spriječili uzroci i stanja socijalne ugroženosti koje
osobe zbog različitih razloga ne mogu same niti uz pomoć članova obitelji.
Za poslove socijalne politike nadležno je Ministarstvo socijalne politike i mladih.
Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u RH - donosi je Vlada, a određuje ciljeve socijalne skrbi i
mjere za njihovo ostvarivanje.
sustav socijalne politike u RH:
Korisnici - bez vlastitih prihoda, s prihodima koji su nedostatni za ostvarenje osnovnih životnih
potreba, dodatni prihodi zbog invalidnoti ili starosti
Pružatelji usluga -zavod za socijalnu skrb, obiteljski centar, dom socijalne skrbi, centar za pomoć i
njegu
Financiranje - proračun RH (oko 96 posto), proračun jedinica regionalne samouprave, proračun
jedinica lokalne samouprave, prihodi korisnika, vlastiti prihodi, donacije, pomoći, namijenski prihodi
Prava iz socijalnog osiguranja - novčane naknade i potpore,drugi oblici pomoći, socijalne usluge
Prava na ostvarivanje socijalne skrbi ima svaka osoba ili obitelj kako im je potreba stručna i novčana
pomoć u otklanjanju nepovoljnih osobnih ili obiteljskih okolnosti zbog kojih bez potpore socijalne
skrbi nisu u mogućnosti zadovoljiti osnovne životne potrebe, održati kvalitetu života i/ili štititi svoja
prava i interese.
Dvije su kategorije korisnika:
• oni koji se smatraju siromašnima zbog toga što uopće nemaju vlastitih prihoda ili su ti
prihodi nedostatni za podmirenje osnovnih životnih potreba
• oni koji socijalnu skrb primaju radi zadovoljavanja specifičnih potreba koje su mogle nastati
većinom zbog invalidnosti, starosti, psihičke bolesti, ovisnosti i dr. Tu se ubrajaju i djeca i
mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mladež s poremećajima u ponašanju, žrtve
obiteljskog nasilja, žrtve trgovanja ljudima te azilanti i tranci pod supsidijarnom zaštitom
U sustavu korisnici mogu ostvariti pravo na materijalne i nematerijalne oblike pomoći.
-materijalni oblici pomoći - pomoć u gotovini, pomoć u naravi i usluge
-nematerijalni - usluge socijalnog i drugog stručnog rada, uključuje i savjetovanje i
pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća
Zakon o socijalnoj skrbi definira tri vrste prava:
1. Novčane naknade i potpore: pomoć za uzdržavanje, pomoć za stanovanje, jednokratna pomoć,
potpore za obrazovanje, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja,
inkluzivni dodatak
2. Drugi oblici pomoći - materijalne pomoći i potpore (prehrana u pučkim kuhinjama, privremni
smještaj beskućnika..)
3. socijalne usluge - aktivnosti, mjere i programi namijenjeni sprečavanju, prepoznavanju i rješavanju
problema poteškoća pojedinaca, obitelji, skupina i zajednica te pobioljšanje kvalitete njihova života.
Mogu se pružati privremeno, povremeno i stalno.
Pokazatelj siromaštva u Hrvatskoj izračunava Državni zavod za statistiku na temelju podataka iz
Ankete o potrošnji kućanstva
Stopa rizika od siromaštva - predstavlja postotak osoba koje žive u kućanstvima kojima je neto
ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva
Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po
članu kućanstva za koji se zatim utvrđuje medijan (srednja vrijednost) distribucije dohotka i 60 posto
od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva (iskazuje se u novčanim jedinicama)-.
Definicija siromaštva - stanje u kojem osobe imajuj neprimjerene dohotke.
Prema World Bank 2000. - siromašna osoba je ona čiji je dohodak nedovoljan za zadovoljavanje
nužnih potreba.
Podjele siromaštva:
1. Najčešća podjela je na:
- dohodovno - ne postoji mogućnost zadovoljavanja min. životnih potreba
- nedohodovno - obuhvaća i druga obilježja, kao što su razina obrzovanja, zdravlje i slično
2. Druga podjela:
- apsolutno - postotak stanovništva koji živi ispod određenog iznosa raspoloživog dohotka
- relativno - prikazuje siromaštvo prema nacionalnom životnom standardu
Rodiljne i roditeljske potpore
- uređene Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama prema kojima roditelji i s njima izjednačene
osobe radi zaštite materinstva i njege novorođenog djeteta i njegova podizanja imaju pravo na
vremenske i novčane potpore
Vremenske potpore - obuhvaćaju dopuste, poštede rada, propisano vrijeme za brigu o djetetu
Novčane potpore - naknada plaće, novčana naknada, novčana pomoć, jednokratna novčana naknada
za novorođeno dijete
Za provedbu ovih prava nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Doplatak za djecu
- prava i obveze uređene Zakonom o doplatku za djecu koji kaže da se pravo na doplatak stječe i
ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika
Nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
• T12. Proračun i proračunska politika, Roller – osnovni dio (147-165 str.)

JAVNI PRIHODI

Javne prihode dijelimo:

1. redovite i izvanredne - redovti se prikupljaju tijekom duljeg vremena, u pravilu radi redovitih
rashoda javnog sektora, izvanredni se prikupljaju u slučaju nedostatka redovitih prihoda ili radi
izvanrednih rashoda

2.izvorne i izvedene - izvorne (originalni) država ostvaruje od svoje gospodarske aktivnosti (od javnih
poduzeća i od državne imovine), izvedeni su svi prihodi koji se ubiru na ime raznih fiskalnih obveza te
oni prihodi od javnih zajmova
3.prihode centralne države, regionalnih i lokalnih jedinica samouprave - unutar fiskalnog federalizma
prihodi se dijele prema nositeljima vlasti, nadalje njihovi prihodi mogu biti odvojeni (sustav
separacije - svaka jedinica ima svoje prihode) i zajednički (sustav participacije - jedna jedinica ima
prihode a drugima daje participaciju i mješoviti (kombinacija separacije i participacije)

4.javnopravne i privatno pravne prihode - javnopravni - država ih ima na temelju fiskalnog

suverentiteta a nastaju uvođenjem fiskalnih obveza, privatnopravni - prihodi od državne imovine i
javnih poduzeća

5.prihode od pravnih i fizičkih osoba - podjela prema vrsti fiskalnih obveznika koja omogućuje
statističko praćenje u gospodarske svrhe

Prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske

• Prihodi poslovanja
• Porezni prihodi (porez na dohodak, porez na dobit, porez na promet, carine i carinske pristojbe i
dr.)
• Doprinosi (mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranja, zapošljavanje) • Ostali prihodi (pomoći,
prihodi od imovine, prihodi od upravnih pristojbi i po posebnim propisima, prihodi od vlastite
djelatnosti, kazne, donacije)

JAVNI ZAJMOVI - su jedan od načina prikupljanja sredstava za potrebe proračuna i drugih javnih
potreba a obično služe osiguravanju izvanerdnih potreba države

Preteče javnih zajmova: robovlasničke države starog vijeka

Prvi javni zajmovi (u današnjem smislu) - pojava u 18. st

Javni zajmovi (u užem smislu) - zaduživanje države i užih teritorijalnih jedinica emisijom obveznica

Osnovna obilježja: vraća se i poštuje načela prema kojima se on uvodi na dobrovoljnoj osnovi

Razlozi uvođenja:

a) vremensko nepoklapanje prihoda od fiskalnog zahvaćanja i potreba za plaćanjem dospjelih obveza

b)osiguranje sredstva za određene namjene

Najčešće se uvode za: veće investicijske projekte od općeg društvenog ineteresa

Klasifikacija:

1.Prema kriteriju teritorijalnosti:

a)unutrašnji - uvode se na području države, odnosno uže teritorijalne jedinice, najresprostranjeniji

b) vanjski - sklapa ih država s međunarodnom financijskom organizacijom ili drugom državom

2.Prema načinu uvođenja

a)prisilni - kao i kod poreza, propisuje se obveznik, visina zajma i sl., to je ubiti način oporezivanja kod
koje država imobilizira dio kupovne snage i usmjeruje u druge namjene (u pravilu unutrašnji)

b)patriotski - prigodom uvođenja apelira se na patriotsku svijest građana, uvodi se kao sredstvo
pomoći domovini, niske kamate ili beskamatni, nakon rata kada treba obnoviti gospodarstvo i sl.

c)dobrovoljni - većina zajmova, imaju veću kamatnu stopu od tržišne kamate ili su joj vrlo blizu
3.Prema subjektu koji emitira javni zajam

a) zajmovi uže javne vlasti

b)zajmovi šire javne vlasti

4. Prema dužini otplate javnog zajma

a)kratkoročni - do 3 godine

b)srednjoročni - do 10 godina

c)dugoročni - više od 10 godina ili bez roka (načelo vječne rente)

5. Prema trajnosti

a)leteći - specifična vrsta kratkoročnog javnog zajma, raspisuje se zbog privremenog nerazmjera u
prihodima i rashodima države, obično se mora vratiti do kraja proračunske godine

b)konsolidarni - ako se vraćanje tog zajma (letećeg) produlji, tj uvede novi javni zajam ali na dulji rok
dolazi do konsolidacije tj. stvorena je situacije da se u slj. ili kasnijim proračunima moraju osigurati
sredstva za otplatu tih zajmova

6. Novčani i robni itd.

Poslovi tehnike javnog zajma vezani su uz:

1. emisiju javnog zajma - ovi poslovi mogu se ustrojiti na 3 načina

a) javnim upisom izravna) - ustrojena je tako da se javnim pozivom utvrđuje mjesto i rok njegova
upisa ( u državnim uVtanovama, poduzećima ili javnim mjestima)

b) posredovanjem banaka (neizravna) - brža ali ali skuplja, banke otkupljuju se obveznice zajma ali pri
daljnjoj prodaji ostvaruju određenu dobit

c) prodajom obveznica putem burze - obično se radi emisijom zajma obveznicima koje glase na
donositelja

Međunarodni javni zajmovi mogu se emitirati i na financijskim tržištima putem obveznica pr.
obveznice emitirane na europskim financijskim tržištima nazivamo euro-obveznice, na japanskim
samuraj-obveznice i sl.

2. otplatu javnog zajma - nakon emisije treba osigurati sredstva za otplatu, obično se otplaćuje u
jednakim godišnjim stopama kuponima koji dospjevaju određenog datuma. Otplata može biti
izvršena i na osnovi lutrijskog izvlačenja ali tako da do kraja roka budu izvučene sve obveznice - to su
tzv. lutrijski javni zajmovi. Obično se otplaćuje iz proračuna ili preko posebnih fondova za namjenu

3. konverziju javnog zajma - kada država ne može redovito otplaćivati dospjele obveze na osnovi
javnih zajmova, koverzija može biti prisilna i dobrovoljna. Prisilna - kada država jednostranom
odlukom obavlja konverziju zajma mijenjanjem nekih odrednica. Dobrovoljna - obavlja se ugovorom
između osoba koje su zaključile zajam

Ove poslove možemo podijeliti na REDOVITE (vezani za emisiju i otplatu j.z-a) i IZVANREDNE (vazani
za konverziju).
Ostali izvori javnih prihoda - najčešći su prihodi od javne imovine odnosno javnih poduzeća (od
javnog poljoprivrednog zemljšta u zakupu, prihodi od šuma, eksplotacije rudnika, konfiskacije
imovine...prihodi od kazni, globa, prekršaja...)

JAVNI RAHODI - kao pojam pojavljuju se pojavom države, trošenje javnih prihoda čini javne rashode,
to su rashodi nužni za podmirivanje javnih potreba, uvijek se iskazuju u novcu (iznimka - naturalni
pokazatelji), bitno obilježje - služe financirnju javnih potreba

Uloga javnih rashoda kroz povijest:

-u početku su se odnosili samo na tzv. državne rashode (tradicionalni) - izdaci vezani za uzdržavanje
posebnog državnog aparata (vojska, policija, sudstvo)

-u kasnijim fazama preuzimaju i druge funkcije (zdravstveno osiguranje, školstvo, socijalna skrb..) a
još kasnije uključluju i izdatke za vođenje ekonomske i soc. politike i dr.

Teorija o javnim rashodima - uloga javnih rashoda nije bila velika jer doktrina liberalnog kapitalizma
bila je da se država ne miješa u gospodarske poslove, već je država tu samo za osiguranje reda i
sigurnosti. Pod utjecajem J:MKeynesa ta se klasična teorija naglo mijenja

Rashodi državnog proračuna Republike Hrvatske

Klasifikacija:

• Ekonomska klasifikacija (naknade zaposlenima, korištenje dobara i usluga, kamate, subvencije

pomoći, socijalne naknade te ostali rashodi)

• Funkcijska klasifikacija (socijalna zaštita, obrazovanje, rekreacija, kultura i religija, zdravstvo,

unapređenje stanovanja i zajednice, zaštita okoliša, ekonomski poslovi, javni red i sigurnost, obrana i
opće javne usluge)

Današnja suvremena država obično ima rashode za:

a)opće javne usluge - uprava i administracija, servis vlade, predsjednik države, financije i fiskalni
poslovi...

b)obranu - vojska, civilna zaštita, strana vojna pomoć

c)javni red i sigurnost - policija, vatrogasci, sudstvo, zatvori..

d)gospodarski poslovi - opći gospodarski poslovi, trgovinski i podlovi rada, poljoprivreda, šumstvo, lov
i ribolov...

e)zaštita okoliša - otpad, otpadne vode, smanjenje zagađenja i dr.

f)stambene i komunalne pogodnosti - razvoj stanogradnje, komunalni razvoj, snabjdevanje vodom...

g)zdravlje - medicinski proizvodi, sredstva i oprema

h)rekreacija, kultura i religija - rekreacijske i sporetske usluge, kulturne usluge, radio, televizija

i)obrazovanje

j)socijalna skrb - bolesni, nemoćni, stara populacija...

Klasifikacija

1.Redoviti i izvanredni - jedna od najstarijih klasifikacija. Redoviti - pojavljuje se svake godine

(pokrivaju se iz redovitih prihoda) Izvanredni - ne pojavljuju se svake godine i pokrivaju se iz redovitih
sredstava

2.Rashodi prema subjektu trošenja - ova klasifikacija vezana je za pravnu osobu, to su rashodi za:

a)države koja troši za npr. vojsku, diplomaciju, sudstvo

b)nositelja lokalnih vlasti koja troši za npr. policiju
c)određenih tijela koja su zadužena za financiranje određnih javnih potreba (obrazovanje npr.)

3.Rashodi prema objektu trošenja - na što se troše prihodi, npr. za izgradnju cesta, školstvo,
zdravstvo, turizam. Podvrsta ove klasifikacije - osobni (rashodi za uzdržavanje osoblja rijela vlasti,
mirovine, invalidnine) i materijalni (u obavljanju funkcija pojavljuju se kao materijlni trošak)

4.Ostale klasifikacije - prema funkcionalnosti javnih rashoda: funkcionalne, investicijske, transferne

ili proizvodne i transferne rashode. Investicijski i proizvodni svrstani su po klriteriju doprinose li
povećanju nacionalnog dohotka ili ne. Transferni ne doprinose povećanju nacinalnog dohotka

Granica rasta javnih rashoda

tzv. porezni raj - Reganova administracija poduzimala je mjere kako bi smanjila javne rashode ali
povećala je i javni i unutrašnji dug (USA)

Wagnerov zakon o porastu javnih rashoda - razlog povećanja javnih rashoda je u tome da se
djelatnost države sve više povećava

Krajnja granica rasta javnih rashoda je ona razina javnih rashoda određanog razdoblja kod kojeg se
pojavljuje tzv.nulti gospodarski rast

JAVNI DUG je dug opće države koji obuhvaća zbroj dugova središnje države, izvanproračunskih
fondova te dijela javnih dugova koje su napravile lokalne i regionalne samouprave.

Pokazatelj opće zaduženosti države: dobivamo stavljanjem svote ukupnog javnog duga u odnos s
ukupnim BDPom promatranog razdoblja

Fiskalni kriterij konvergacije za zemlje EU 60 posto i uvjet je za ulazak u Europsku monetarnu uniju.
Uvjet za ulazak u EU - zemlje pristupnice moraju imati deficit opće države manji od 3 posto. BDPa
156.-158. (FALI!)

PRORAČUN je plan prihoda i rashoda javnopravnih tijela za određeno vremensko razdoblje (najčešće
1 godina)

- Proračun (budžet) – eng. budget i franc. bougette – kožna torba (vreća za zlatnike) –
Francuska, a kasnije u Engleskoj – kovčežić u kojem se nalazio dokument s brojčanim
podacima o javnim prihodima i rashodima

Pravu funkciju proračun je dobio nakon buržujske revolucije jer je tek tad počela borba za buržujsko
pravo u parlamentima mladih buržujskih država)
Funkcije proračuna:

 Najvažniji ciljevi države

 Instrument ekonomske politike

 Kontrola prikupljanja i trošenja javnog novca

Struktura državnog proračuna:

1. Račun prihoda i rashoda

2. Račun financiranja

On je glavni oblik financiranja rashoda suvremenih država

Proračunska načela

1. Načelo potpunosti – predstavlja potrebu da se u proračun unesu svi prihodi i rashodi države,
odnosno drugoga javnopranog subjekta o čijem je proračunu riječ, ovdje se može govoriti o tzv. Bruto
proračunu i neto proračunu.

Bruto proračun – dodaju li se prihodima i troškovi ubiranja tih prihoda

Neto proračun – ako u proračun ulaze prihodi bez troškova ubiranja

2. Načelo jedinstva – predppostavlja se da se svi prihodi i rashodi prikažu u jednom jedinstvenom

aktu

3. Načelo preglednosti – odnosno jasnoće budžeta zasniva se na tehnici prikativanja prihoda i

rashoda po skupinama trz. Razredima

4. Načelo točnosti (realnosti) jedno je od temeljnih načela u planiranju proračuna, koliko je

maksimalno moguće, treba procijeniti svaku stavku proračuna da ne dođe do velikih odstupanja od
planiranog. Od donosenog do završnog proračuna treba biti minimalna razlika

5. Načelo specijalizacije jedno je od najbitnijih načela, znači da izvršna tijela vlasti mogu koristiti
sredstva u odobrenom proračinu u tvrđenoj svoti za točno utvrđene namjene i u određenom roku
(kratkom razdoblju)

6. Načelo javnosti očituje se u tome da proračun predstavlja javni akt te se javnost izvještava o svim
fazama proračuna

7. Načelo jednogodišnjosti je načelo prema kojem se proračuni donose za razdoblje do godinu dana
(ne mora se poklapati s kalendarskom godinom)

Izvršenje proračuna – izvršava se od početnog dana od kad je donesen, obično ga provodi fiskalna
administracija a vodi se u dva dijela

1. dio odnosi se na pravodobno raspoladanje planiranim prihodima

2. dio čini financiranje određenih potreba prema utvrđenoj dinamici rashoda

Izvršenje je uređeno posebnim propisima. S jedne strane postoje naredbodavci a s druge

računopolagači.

Naredbodavci su u pravilu tijela fiskalne administracije zadužena za izvršenje proračuna, osobe koje
rukovode određenim resorima fikalne administracije
Računopolagači su obično osobe u tijelima fiskalne administracije koje imaju pravo raspolaganja
državnim sredstvima i imovinom. Oni ne raspolažu samostalno sredstvima nego provode naloge
naredbodavaca.

Završni obračun proračuna – je akt kojim se utvrđuje jeli proračun izvršen onako kako je planiran
odnosno utvrđuju se sve razlike između proračuna koji je odobren i onoga koji je izvršen. Obično rok
za izradu iznosi od 4 do 9 mjeseci.

Državna riznica – posluje preko jedinstvenog kunskog i deviznog računa države koji je otvoren kod
Hrvatske narodne banke, osnivanjem Državne riznice učinjena je centralizacije sredstava proračuna
tj. Centralizacija novčanih tijekova i depozita proračuna.

Unutar Ministarstva finacija osnovan je, unutar Sektora za izvršenje proračuna, ODSJEK ZA
FINANCIJSKE TIJEKOVE čiji je zadatak identificiranje i praćenje novčanih tijekova

FINA – evidentira promjene kroz platni promet (dnevno, tjedno, mjesečno) i o tome izvještava Odsjek
za tijekove

Proračun Europske unije je plan prihoda i rashoda kojim se prikupljaju sredstva za financiranje javnih
rashoda EU. U njega ulate sredstva koja se osiguravaju za tzv. Financijske interese EU.

Uvjeti za jedinstveni proračun europskih zajednica – stvorili su se unifikacijom proračunskih

instrumenata tri europske zajednice (Europske zajednice za ugljen i čelik, Europske ekonomske
zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju)

Proračun EU djeluje kao opći proračun EU od 23. srpnja 2002. za sve tri zajednice.

Načela: sva ona + načelo jedinstvene jedinice obračuna (euri) i načelo razumnoga financijskog
menadžemnta)

Proračun Eu donose: Komisja, Eurospki parlament i Vijeće

Prihodi EU (vlastiti od 1995.) ubiru se na ime uvoznih carina, poljoprivrednih pristojbi i dijela prihoda
od poreza na dodanu vrijednost, prihoda na temelju BDPa članica i dr.

Rashodi proračuna EU planiraju se srednjoročnim programima rashoda pod nazivom Sustav

financijske perpektive. Tri kategorije: obvezni, neobavezni, operativni i upravni te izravni rashodi

Fondovi - koriste se za finaciranje strogo određnih javnih potreba, u pravilu nočani fondovi.
Najpoznatiji su fondovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Financijski planovi su obično način financiranja za razdoblje dulje od godine dana. Obično rade za
razdoblja kraća od 5 godina.

• T13. Financiranje lokalnih jedinica vlasti, Šimurina, N. i dr. (172-191 str.) •

Fiskalna decentralizacija - proces koji se očituje u prijenosu odgovornosti pružanja javnih usluga i
izvora financiranja tih usluga sa središnje državne vlasti na niže vlasti

C.M. Tibeout (1956.) potaknut radovima ( R.A Musgrave (1939.) i P.A. samuelson (1954 i 1955.) - oni
zaključuju da je tržište neučinkovito u pružanju javnih dobara ) - tvrdi kako to ne mora vrijediti i za
ponudu javnih dobara na lokalnoj razini.

Tibeout u svom radu iznosi osnove teorema o glasovanju nogama - ističe kako pojedinci iskazuju
svoje preferencije u pogledu ponude javnih dobara naseljavanjem onih lokalnih jedinica koje u
njavećoj mjeri zadovoljavaju njihove pojedinačne potrebe.
W.E Oates (1972.) objavljuje teorem decentralizacije - navodi da će lokalne jedinice uspješnije pružiti
Pareto-učinkovitu razinu ponude javnog dobra nego što bi to učinila centralna država uz
pretpostavku da su troškovi za svaku razinu ponude javnog dobra u svakoj lokalnoj jedinici za
središnju državu i predmetnu lokalnu jedinicu jednaki.

Teorija fiskalnog decentralizma (Oates 1999.) - razvila se nakon teorema decentralizacije, proučava
ulogu različitih razina vlasti i njihovu međusobnu interakciju.

Obilježja fiskalne decentralizacije u RH

- preduvjeti za provedbu počinju ubrzo nakon osamostaljenja, a donošenje Zakona o financiranju

jedinica lokalne samouprave obilježava početak procesa fiskalne decentralizacije. U praksi provodi
se tek od 2001.

Tijek procesa fiskalne decentralizacije u RH

1. faza (1993.-2001.) - administrativna i politička decentralizacija; financiranje lokalnih jedinica

uglavnom je centralizirano, lokalne jedinice imaju ograničenu autonomiju u prikupljanju prihoda i
određivanju namjene za te prihode

2.faza (2001.-2007.) - implementacija fiskalno decentraliziranog sustava; u županije i veće gradove

prenesene određene funkcije u pogledu zdravstva, obrazovanja, vatrogastva i socijalne skrbi

3.faza (2007. - nadalje) - reforma sustava fiskalnog izravnanja

Glavni izvor prihoda lokalnih jedinica je porez na dohodak čijom se raspodjelom djelomično provodi
politika fiskalnog izravnanja.

Veličina i struktura lokalnog sektora

Lokalni sektor u Hrvatskoj:

Jedinice lokalne samouprave:

- općine - osnivaju se uz područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i
društvenu cjelinu, a povezana su zajedničkim interesima stanovnika

- gradovi - više od 10 000 stanovnika, predstavlja urbanu, povjesnu, prirodnu, gospodarsku i

društvenu cjelinu. Veliki gradovi - sve one jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska,
financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena sjedišta a imaju više od 35000 stanovnika

Jedinice regionalne samouprave:

- županije - jedinice regionalne ili područne samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povjesnu,
prometnu, gospodarsku, upravnu i samoupravnu cjelinu. Ustrojava se radi obavljanja poslova od
područnog interesa koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje,
gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje cesta itd. Grad Zagreb - grad i
županija

struktura hrvatskog lokalnog sektora:

1. središnja država
2. 21 županija
3. 127 gradova
4. 429 općina
Financiranje i fiskalna autonomija lokalnih jedinica

Prihodi jedinica lokalne i regionalne samouprave moraju biti razmjerni poslovima koje obavljaju
njihova tijela a čine ih:

1.općinski, gradski odnosno županijski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe

2.prihodi od stvari u njihovu vlasništvu i imovinskih prava
3.prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba
4.prihodi od naknada za koncesije
5.novčane kazne i oduzeta imovnska korist
6.udio u zajedničkim porezima s RH
7.sredstva pomoći i dotacija RH predviđena u državnom proračunu
8.drugi prihodi određeni zakonom

Izvori prihoda lokalnih jedinica

Mogu se podijeliti na:

- prihode poslovanja - nastaju redovitim poslovanjem lokalne jedinice, uglavnom dominiraju, tu se

ubrajaju: prihodi od poreza (najvažniji izvor prihoda, oko 60 posto od ukupnih prihoda), pomoći iz
inozemstva (darovnice) i od subjekata opće države, prihodi od imovine, prihodi od administrativnih
pristojbi i po posebnim propisima (oko 20 posto prihoda) i ostali

- prihode od prodaje nefinacijske imovine - potječu od prodaje kapitalne imovine lokalne jedinice

PRIHODI OD POREZA:

- Županijski - porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila i
porez na automate za zabavne igre

- Općinski ili gradski - prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez
na tvrtku ili naziv i porez na korištenje javnih površina

- Zajednički porez - porez na dohodak i porez na promet nekretnina

Najvažniji izvor poreznih prihoda za jedinice lokalne uprave - prirez i porez na dohodak (osnovni
izvor prihoda)

Namjena prikupljenih financijskih sredstava

Prikupljenih prihodima, jedinice lokalne samouprave financiraju rashode poslovanja i nabavu

nefinancijske imovine.

Rashodima poslovanja dominiraju rashodi za zaposlene i materijalni rashodi, a iznimno velik udio
imaju i ostali rashodi.

Rashodi lokalnih jedinica prema ekonomskoj klasifikaciji:

-rashodi poslovanja
-rashodi za zaposlene
-materijalni rashodi
-financijski rashodi
-subvencije
-pomoći (dane)
-naknade građanima i kućanstvima
-ostali rashodi
-rashodi za nabavu nefinancijeske imovine

Rashodi lokalnih jedinica prema funkcijskoj klasifikaciji (-prikazuje aktivnosti jedinica lokalne i
regionalne samouprave organizirane i razvrstane prema njihovoj najmeni):

-opće javne usluge

-obrana
-javni red i sigurnost
-ekonomski poslovi
-zaštita okoliša
-usluge unapređenja i stanovanja zajednice
-zdravstvo
-rekreacija, kultura i religija
-obrazovanje
-socijalna zaštita

Fiskalna decentralizacija i fiskalno izravnanje

Okomita fiskalna neravnoteža - provedbom fiskalne decentralizacije često se javlja problem

nedostatka prihoda lokalnih jedinica za financiranje preuzetih funkcija

Horizontalna fiskalna nejednakost - produbljivanje razlika u fiskalnim kapacitetima i potrebama

lokalnih jedinica iste razine vlasti

Fiskalni kapacitet - sposobnost prikupljanja prihoda iz vlastitih izvora i financiranja javnih usluga

Fiskalno izravnanje - provodi se instrumentima ublažavanja okomite fiskalne neravnoteže i

vodoravnih fiskalnih nejadnakosti (dijeljenjem prihoda i dotacija)

Hrvatska je i dalje fiskalno centralizirana država s nedovoljno razvijenim instrumentima i nejasnim

kriterijima za vodoravno izravnanje.

Do danas nije uspostavljen konsenzus o tome koja je mjera fiskalne (de)centralizacije najbolja, no
najčešće se u tu svrhu izračunava udio rashoda lokalnih jedinica u ukupnim rashodima opće država
ili udio prihoda lokalnih jedinica u ukupnim prihodima - što su omeri veći smatra se da je država
decentraliziranija.

Fiskalni jaz - je razlika između fiskalnih kapaciteta i fiskalnih potreba a javlja se kada lokalna jedinica
nije sposobna sama prikupiti dovoljnu količinu prihoda za financiranje fiskalnih potreba

Fiskalni jaz rezultira okomitom fiskalnom neravnotežom.

4 osnovna uzroka pojave okomitog fiskalnog jaza (prema Shah 2007.):

1.neadekvatno prenošenje odgovornosti za obavljanje javnih funkcija na lokalne jedinice

2.centralizacija poreznih vlasti

3.štetna porezna konkurencija među lokalnim jedinicama

4.prevelik porezni teret nametnut od strane središnje države koji ograničava potencijal lokalnih
jedinica u oporezivanju
3 osnovna razloga pojave intenzivnijih fiskalnih nejednakosti među lokalnim jedinicama (Buchnan
1950.):

1.trend povećane koncentracije stanovnika s većim dohocima po pojedinim zemljopisnim područjima

koji je nastao kao posljedica industirijalizacije, specijalizacije i ekonomske integracije

2. širenje državnih aktivnosti na svim razinama političke hijerarhije, zbog čega tradicionalni izvori
prihoda administrativnih jedinica nižih razina vlasti postaju nedostatni

3.povećanje ponude javnih usluga na nižim razinama vlasti što je dodatno istaknulo razlike među
lokalnim jedinicama zbog razlika u njihovim fiskalnim kapacitetima i fiskalnim potrebama

Financijski međuodnos različitih razina vlasti

Fiskalno izravnanje provodi se na dva načina: dijeljenjem poreznih i neporeznih prihoda te pomoćima
iz proračuna središnje države.

Hrvatski sustav fiskalnog izravnanja je mješovit:

- financiranje grada Zagreba koji ima status grada i županije - odraz je asimetričnog pristupa
fiskalnom izravnanju

- lokalne jedinice na otocima - imaju preferencijalan status u sustavu dijeljenja prihoda od poreza na
dohodak

- postojanje područja posebne državne skrbi (PPDs) i brdsko-planinska područja (BPP) - ekonomski
slavije razvijena te zato imaju poseno financiranje

U Hrvatskoj se dijele prihodi od poreza na dohodak i poreza na promet nekretnina tzv. zajednički
porezi:

- prihodi od poreza na promet nekretnina - sve lokalne jedinice jednako

- prihodi od poreza na dohodak dijele se u različitim omjerima između županija, gradova i općina a
koeficjenti ovise o statusu lokalne jedinice (status Zagreb, PPDs, BPP, lokalne jedinice na otocima i
lokalne jedinice bez posebnog statusa)

Financiranje decentraliziranih funkcija - nekolicina lokalnih zajednica koje su preuzele financiranje

decentraliziranih funkcija, ostvaruju pravo na dodatan udio u prihodima od poreza na dohodak; ako
te lokalne zajednice ipak ne ostvare dovoljno sredstava do razine min.financijskog standarda, država
dodjeljuje sredstva iz fonda izravnanja.

Izravni transferi - država iz središnjeg državnog proračuna potpomaže slabije lokalne jedinice.

Za potrebe fiskalnog izravnanja u Hrvatskoj se koristi nekoliko vrsta državne pomoći:

- Pomoć Ministarstva financija općinama i gradovima na PPDs I. i II. skupine - dodjeljuje se općinama i
gradovima za financiranje rashoda za materijal i energiju te ulaganja u kapitalne programe

- Pomoć koju Ministarstvo financija dodjeljuje županijama - dodjeljuje se za ulaganja u razvojne

programe županija i gradova i općina na njihovu području
Zaduživanje lokalnih jedinica

- propisano je Zakonom o proračunu i godišnjim zakonima o izvršavanju Državnog proračuna RH

-lokalne jedinice mogu se zaduživati: uzimanjem kredita,zajmova te izdavanjem vrjednosnih papira a

zaduživanje može biti kratkoročno i dugoročno

- lokalna jedinica može se zadužiti (uz suglasnost Vlade) ako su joj prihodi poslovanja bili veći od
rashoda a može se zadužiti do razine pri kojoj god. obveze ne prelaze 20 posto

T14. Financiranje države zaduživanjem, Šimurina, N. i dr. (193-215 str.)

Kada država ne može dinancirati javne rashode financira se - prodajom imovine ili zaduživanjem

Zadužuje se: izdavanjem državnih vrijednosnih papira na domaćem ili stranom tržištu i uzimanjem
zajmova kod banaka ili dr. financijskih institucija

Opravdano zaduživanje - radi financiranja kapitalnih rashoda

Neopravdano - financiranje tekućih obveza, eventualno je opravdano radi smanjenja kratkoročnih

disbalasa proračuna te se u tim slučajevima koriste kratkoročni vrijednosni papiri (trezorski zapisi) ili
kratkoročni zajmovi

Fiskalni (proračunski) deficit - varijabla tijeka koja prikazuje razliku između javnih prihoda i javnih
rashoda, odnosno neto zaduženja u jednoj kalendarskoj godini

Javni dug - prikazuje stanje duga (potraživanja prema državi) u određenom vremenskom trenutku,
prikazuje kumulativ proteklih proračunskih deficita.

- oba se najčešće prikazuju u odnosu na BDP

Institucionalni okvir zaduživanja propisan je:

1. Zakonom o proračunu - propisan osnovni cilj zaduživanja i upravljanja dugom a usmjeren je

osiguranju financijskih potreba državnog proračuna

Državni dug - dug središnjeg proračuna

Javni dug - dug proračuna konsolidirane države

Gornja granica državnog duga na kraju godine ne smije biti veća od 60 posto BDPa

Zaduživanje se provodi: financiranje proračunskog deficita,inveticijkih projekata i posebnih

programa, otplata državnog duga, podmirenja dospjelih plaćanja u vezi s državnim jamstvima,
upravljanje likvidnošću proračuna te pokrivanje potreba HNB za međunarodnim pričiuvama

2. Zakonom o fiskalnoj odgovornosti - dodatno uspostavljena i ojačana fiskalna pravila; njime e

ograničava državna potrošnja...

Poseban zakon - Zakon o izvršavanju državnog proračuna - donosi se svake godine, utvrđuje se
ukupan iznos novog duga i državnih jamstava

Veličina i struktura javnog duga

196. i 197. vrati se

Fiskalna pravila EU

Prvo su utvrđena 1992. maastriškim kriterijima konvergencije, 1997. - proširena uvođenjem Pakta o
stabilnosti i rastu.

Osnovni cilj Pakta - sprečavanje pojave prekomjerenih deficita

Deficiti ne bi smjeli prelaziti 3 posto BDPa a udio javnog duga 60 posto.

Struktura državnog duga

• Prema razinama vlasti - više od 90 posto javnog duga ostvaruje se putem proračuna
središnje države

• Valutna i kamatna struktura

• Ročna struktura - dominiraju srednjoročni i dugoročni dug, kratkoročni - trezorski zapisi

• Prema vrstama instrumenata zaduživanja - obveznice (dominantne)

Saldo proračuna opće države i fiskalna politika

Kretanje salda proračuna opće države

• Deficit proračuna opće države - kada je saldo negativan, rashodi veći od prihoda - on
prikazuje iznos neto zaduživanja, izvanproračunskih korisnika i lokalne države u jednoj godini

• Proračunski suficit – prihodi veći od rashoda, iznos neto pozajmljivana

Neto pozajmljivanje/zaduživanje (prema European Comission 2002.) – saldo proračuna najčešće se

iskazuje u neto pozajmljivanju/zaduživanju; predstavlja razliku ukupnih prihoda i ukupnih rashoda

Fiskalna politika u RH

Učinak istiskivanja pivatnih investicija – javlja se kada zbog deficirarnog financiranja javne
potrošnjedolazi do porasta kamatnih stopa

Obzirom na ograničenja djelovanja fiskalne politike koja proizlaze iz visokog javnog duga i deficita,
Hrvatska mora proći kroz tzv. proces fiskalne konsolidacije. Za ostvarenje tih ciljeva donijet je Zakon
o fiskalnoj odgovornosti kojime su uvedena i fiskalna pravila.

Fiskalna pravila u HR (prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti)

Podijeljena u 2 dijela:

• Privremeno pravilo – odnosi se na smanjivanje rashoda iskazanih udjelom u BDPu za

najmanje 1 postotni bod godišnje i to do trenutka postizanja primarnog salda općeg
proračuna na razini 0 ili u pozitivnom iznosu

• Primarni saldo – razlika prihoda i rashoda bez kamata, odnosno predstavlja ukupni
saldo proračuna opće države umanjen za rashode za kamate – pokazatelj kako bi
ukupni proračunski saldo izgledao bez zaduženja

• Trajno pravilo – počinje kada je prvo pravilo zadovoljeno a odnosi se na održavanje nultog ili
pozitivnog ciklički prilagođenog primarnog salda općeg proračuna
 • Ciklički prilagođeni primarni fiskalni saldo – fiskalni pokazitelj razlike prihoda i
rashoda bez kamata u uvjetima postojanja jednakosti stvarnog i potencijalnog BDPa
izračunatog primjenom metodologije Europske središnje banke – pokazatelj stvarnog
karaktera i smjera djelovanja fiskalne politike

Proces fiskalne konsolidacije – ovisi o:

• relativnom smanjenju javnih rashoda u odnosu na javne prihode,

• provođenju reformi koje utječu na postojeću strukturu javnih rashoda,

• o brzini ekonomskog oporavka i

• stopama rasta BDPa

Mjere fiskalne politike i ciklički prilagođeni proračunski saldo

Fiskalna politika utječe na visinu javnih prihoda i rashoda putem

• automatski ugrađenih stabilizatora – ugrađeni su u fiskalni sustav i stabiliziraju ekonomju bez

aktivnog učešća države (npr. progresivni porez na dohodak, porez na dobit it.)

• svjesnim poduzimanjem mjera fiskalne politike – diskrecijske mjere – ad hoc mjere nositelja
fiskalne politike u okviru njihovih ovlasti kojima oni utječu na ekonomska kretanja (npr.
povećanje porezne stope, uvođenje novih poreza itd.)

• unaprijed definiranim pravilima – formula fleksibiliteta

• RAZLIKUJU:

• Ciklički prilagođeni saldo – pokazuje koliko bi iznosio proračunski saldo kada bi

stvarni output bio jednak potencijalnom, odnosno kada bi upotreba faktora
proizvodnje bila na „normalnoj razini“

Dobar pokazatelj:

• stvarne fiskalne pozicije

• stvarnog karaktera i smjera djelovanja fiskalne politike

• pokazatelj manevarskog prostora fiskalne politike

• Ciklički prilagođeni primarni saldo – još precizniji pokazatelj jer isključuje rashode za
kamate tre tako pruža realniju sliku postojeće fiskalne politike