UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET

TEMA: DATA A MINING U TURIZMU

SEMINARSKI RAD

Mentor: prof. dr. Savo Stupar Student: Tamara Lizdek

U Istočnom Sarajevu, decembar 2022.

Sadržaj:

Uvod...........................................................................................................................................3

1. Pojam Data mininga............................................................................................................4

2. Data mining u turizmu........................................................................................................6

2.1. Stvaranje poslovne inteligencije..................................................................................7

2.2. Skladištenje podataka..................................................................................................8

2.3. Direktni marketing.....................................................................................................10

3. Primjena informacijskih tehnologija u turizmu................................................................12

Zaključak..................................................................................................................................14

Literatura..................................................................................................................................15

2
Uvod

U sаvremenim uslovimа poslovаnjа koje kаrаkteriše izrаzit proces globаlizаcije,

neizvjesnost, rizik i konkurencijа, preduzećа morаju dа se svаkodnevno bore zа održаvаnje
tržišnog učešćа i ostvаrivаnje boljih poslovnih rezultаtа. Dа bi se to postiglo preduzećа
morаju uvjek biti korаk ispred konkurencije, tj. morаju dа predvide potrebe svojih klijenаtа i
svаkom klijentu morаju pristupаti individuаlno. Usljed intenzivnog rаzvojа informаtičke
infrаstrukture skoro sve firme, а posebno one veće, čuvаju velike koločine podаtаkа o
poslovаnju, svаkom klijentu i kretаnjimа u okruženju. Dnevni unos informаcijа koje velike
firme pohrаnjuju u svoje bаze podаtаkа, mjeri se terа-bаjtimа. Izvori tih informаcijа su
rаzličiti (interni, eksterni, аnаlitički), informаcije mogu biti аtributivne ili numeričke, mogu
se odnositi nа fаktore koje utiču nа poslovаnje firme, interne procedure, nа korisnike uslugа
preduzećа, poslovаnje konkurencije, poslovnu okolinu. Međutim, ovаko sirovi podаci,
neаdekvаtno strukturirаni, rаzličitih formаtа, nemаju pretjerаno veliku upotrebnu vrijednost.
Neophodno ih je pripremiti, аnаlizirаti i nа osnovu togа doći do informаcijа kojа mogu
preduzeću obezbediti ostvаrenje poslvonog uspjehа.

Obzirom nа činjenicu dа se rаdi o velikim količinаmа podаkаtа, prosto je nemoguće dа

čovjek sаm vrši аnаlize. Anаlize se prepuštаju zа to posebno rаzvijenim progrаmimа. Novа
vrstа tehnologije čiji cilj je uprаvo rješаvаnje problemа sа kojim su se firme suočile jeste
Business Intelligence. Business Intelligence (BI) obuhvаtа široki skupа аplikаcijа i
tehnologijа zа prikupljаnje podаtаkа, lаk pristup podаcimа i ekspertsku аnаlizu podаtаkа, а u
cilju obezbjeđivаnjа аdekvаtne podrške procesu odlučivаnjа. BI predstаvljа fаmiliju
proizvodа u koju spаdаju: OLAP (Online Analytical Processing) proizvodi, Data mining
proizvodi i proizvodi zа kreirаnje izvješаtаjа. Data Mining nam omogućava da se iz velikih
baza podataka izvlače pojedine informacije koje su nam bitne, to je moćna tehnologija koja
omogućava da se kompanijama olakša pristup važnim informacijama iz skladišta podataka.
Ti alati daju mogućnost da se predvide neki trendovi i ponašanja u preduzećima. Data Mining
nam štedi vrijeme koje nam je potrebno da odgovori prije na naše zahtjeve nego tradicionalni
alati koji to nisu u mogućnosti ili trebaju previše vremena za to. Data Mining kao tehnologija
je nastao spajanjem tradicionalnih metoda za analize podataka sa sofisticiranim algoritmima
koji obrađuju ogromne količine podataka. Data Mining služi za otkrivanje informacija
korisnih iz ogromnih skladišta podataka.

3
 1. Pojam Data mininga

Data mining je nova i moćna tehnologija koje firme razvijenog svijeta koriste u istraživanju
tržišta i otkrivanju potencijalnih klijenata. To je metoda pretraživanja podataka koja je
doživjela bum zahvaljujući razvoju računarske tehnologije jer je tek razvitkom brzih računara
postalo moguće efikasno pretraživati velike količine sirovih informacija.

Zahvaljujući iskopavanju podataka, sirovi podaci se pretvaraju u informacije i znanje i na taj

način su od neprocjenjive vrijednosti za uspješno poslovanje firme. Jedan od najvažnijih
mjerila uspiješnosti u savremenom poslovanju jesu implementacija poslovne inteligencije i
konkurentska prednost. Stoga kako bi kompanije povećale svoju prodaju, koriste i proces data
mininga.1

Porijeklo Data Mining potiče pojavom prvih stvari koje su nastale pojavom računara. To su:

1) Mašinsko učenje – kao oblast vještačke inteligencije predstavlja skup paradigmi

algoritama, teoretskih rezultata i primjena iz oblasti vještačke inteligencije i
evolucijom modela (u smislu pretraživanja) ali i drugih oblasti: statistike i
vjerovatnoće (Bajesovklasifikator, raspodele i testovi) i ostalih oblasti matematike,
teorije izračunljivosti ( mora postojati svijest problema i ograničenjima koja proističu
iz toga), teorije (adaptivnog) upravljanja, informacione teorije, psihologije i
neurobiologije Filozofije, kognitivnih i drugih nauka, neuronske mreže.
2) Vještačka inteligencija – predstavlja mješavinu konvencijonalne nauke, fiziologije, i
psihologije, sve u interesu da se napravi mašina koja bi se, po ljudskim mjerilima,
mogla smatrati “inteligentnom“.
3) Baze podataka – je skup podataka organizovanih za brzo pretraživanje i pristup, koja
zajedno sa sistemom za administraciju, organizovanje i memorisanje tih podataka čini
sistem baze podataka. Sa strane korisnika može se reći da su podatci na neki način
logički povezani.

Data mining je novi tehnološko – metodološki proces i često je u preduzećima prisutan stav
da u bazama podataka postoje vrijedni podaci koje treba otkriti, pri čemu se ne definiše koji
su to podaci niti u kakvu svrhu se koriste. Prije svega treba definisati proces data mininga.
Najjednostavnije rečeno, data mining predstavlja sortiranje, organizovanje ili grupisanje
velikog broja podataka i izvlačenje relevantnih informacija. Sam termin se može objasniti
1
https://skripte/data-mining/

4
kao proces pronalaženja korisnog znanja ili informacija, odnosno otkrivanje znanja iz velike
količine podataka. Termin data mininga često se poistovećuje sa dva različita procesa:

a) otkrivanje i
b) predviđanje znanja.

Proces otkrivanja znanja implicira korisnikovo razumevanje eksplicitnih informacija za koje

je bitno da su u čitljivom obliku. Predviđanje se odnosi na buduće događaje i u nekim
pristupima može biti čitljivo i prozirno dok u drugim neprovidno.

Početna osnova data mininga jeste određivanje poslovnog problema te izražavanje tog
problema u obliku pitanja na koja se na završetku procesa može odgovoriti. Najbolji pristup
određivanju poslovnog problema jeste analiziranje područja gdje je data mining već uspješno
korišćen. Nakon što se dobro upoznamo sa uspješnim primenama data mininga, možemo
odabrati područje koje je najkritičnije za preduzeće.2

U ovom procesu određuje se koje će osobe učestvovati u projektu data mininga. To će tipično
biti specijalista za data mining, informatičar koji dobro poznaje baze iskladišta podataka
banke, te bankarski stručnjak koji je dobro upoznat s potencijalnom primjenom. Važno je da
se na čelu tima nalazi ključna osoba iz menadžmenta koja ne mora direktno raditi na projektu,
ali ga treba podržati te pomoći u rešavanju eventualnih teškoća. Još uvek u našim bankama
postoji otpor prema primeni novih tehnologija, premda se stanje u poslednje vrijeme
popravlja. Uloga osobe iz menadžmenta je upravo u tome da pomogne u prevazilaženju ovih
otpora.

Data Mining nam omogućava da se iz velikih baza podataka izvlače pojedine informacije
koje su nam bitne, to je moćna tehnologija koja omogućava da se kompanijama olakša
pristup važnim informacijama iz skladišta podataka. Ti alati daju mogućnost da se predvide
neki trendovi i ponašanja u preduzećima. Data Mining nam štedi vrijeme koje nam je
potrebno da odgovori prije na naše zahtjeve nego tradicionalni alati koji to nisu u mogućnosti
ili trebaju previše vremena za to. Data Mining kao tehnologija je nastao spajanjem
tradicionalnih metoda za analize podataka sa sofisticiranim algoritmima koji obrađuju
ogromne količine podataka. Data Mining služi za otkrivanje informacija korisnih iz ogromnih
skladišta podataka

2
https://studenti.rs/skripte/data-mining/

5
 2. Data mining u turizmu

Poslovno planiranje i odlučivanje preduslov su uspješnog poslovanja, a pristup pravoj

informaciji u pravo vrijeme doprinosi optimizaciji utroška vremena i ljudskih resursa. Time
se omogućava usredotočenost na donošenje kvalitetnih i pravovremenih poslovnih odluka.
Poslovni rezultati se više ne mogu, niti smiju prepustiti slučaju, već se mora pronaći način za
proaktivno upravljanje poslovanjem. Interakcija sa poslovnom inteligencijom je ključ
uspjeha.

Poslovna inteligencija može se posmatrati sa dva stajališta – makro i mikrostajališta.

Posmatrana sa aspekta makrostajališta, poslovna inteligencija je složena kategorija koja se
stvara sistemskim, ali unaprijed neciljanim prikupljanjem podataka o makroekonomskim
kretanjima, njihovim pohranjivanjem, pretraživanjem logičkom i/ili računarskom obradom
radi otkrivanja makroekonomskih trendova.3

Sa aspekta mikrostajališta, poslovna inteligencija otkriva prikrivena znanja iz poslovnih

podataka koje neko poduzeće prikuplja rutinski. Iz podataka koji nastaju tokom redovnog
poslovanja preduzeća izvodi se poslovna inteligencija. Najprikladniji oblik organizovanja
podataka u informacijskom sistemu preduzeća su baze podataka. U traženju primjerenog
rješenja za organizovanje podataka, 1992. godine William H. Inmon je predstavio koncept i
postavio definiciju tzv. skladišta podataka (engl. Data Warehouse), prema kojoj je to onaj
oblik baze podataka kojem su svojstvena četiri obilježja:

1) Usmjerenost predmetima,
2) Sadržajna nepromjenjivost,
3) Integriranost i
4) Vremenska određenost.

Sve ovo vrijedi i danas, s tim što je definicija baze podataka malo dotjerana i izbrušena.
Osnovni zahtjev koji se stavlja pred baze podataka je taj da one odražavaju stvarno, najnovije
stanje poslovnog sistema. Podaci u bazama podataka moraju biti ažurni, što znači da se
trebaju zamijeniti novima u što kraćem roku nakon dešavanja poslovnog događaja koji je
uzrokovao promjenu.

3
Keller K, Kotler P: Marketing menadžment, Data status, Beograd, 2006.

6
 2.1. Stvaranje poslovne inteligencije

Turizam je danas vodeća svjetska industrija koja obuhvata mnoga područja ljudskog
djelovanja, a u sve većoj mjeri je otvoren i za informacijske tehnologije. U poslovnom svijetu
većini odluka je potreban pristup tačnim i pravodobnim informacijama kako bi se ostvarili
poslovni ciljevi. Sistem poslovne inteligencije omogućava zadovoljavanje tih informacijskih
potreba.4 Poslovna inteligencija je proces kojim korisnik može dobiti tačne i konzistente
podatke o poslovanju iz skladišta poslovnih podataka, analizu tih podataka iz različitih
poslovnih konteksta, identificirati trendove, varijacije i anomalije, izvršiti simulacije i dobiti
uvid u poslovne probleme ili poslovne prilike koje im omogućavaju da zadatke obavljaju brže
i donose prave odluke.

Zamisao koncepta poslovne inteligencije nije stvaranje veće količine informacija, nego
generisanje boljih i kvalitetnijih informacija potrebnih za ispravno donošenje poslovnih
odluka. Ukoliko se primijeni na valjan način, koncept će smanjiti količinu informacija kojoj
se zaposlenici preduzeća izlažu, a istovremeno povećati kvalitet tih informacija. Poslovna
inteligencija funkcioniše prema modelu koji se sastoji od pet komponenata:

1) Informacije,
2) Analize i segmentacije,
3) Personalizacije,
4) Dostave informacija putem više kanala,
5) Akcije, interakcije i/ili transakcije.

Model je prikazan na slici 1.

Slika 1: Model poslovne inteligencije

4
Klepac G, Panian Ž: Poslovna inteligencija, Masmedia, Zagreb, 2003

7
Sistem poslovne inteligencije u turizmu ide u susret potrebama pojedinačnog korisnika. On se
može usredotočiti na različite načine i mogućnosti povećanja usluga, poput aktivnog
djelovanja na porast stope pretvaranje perspektivnih u stvarne posjetioce, smanjenja stope
napuštanja destinacije od strane njenih dotadašnjih posjetioca i povećanja pružanja usluga
postojećim posjetiocima. Posebno je važno da turističko preduzeće tačno zna kuda želi
usmjeravati svoje odnose s klijentima. U tome će uspjeti primjenom poslovne inteligencije i
upravljanja odnosa s klijentima, čime će dati odgovore na tri pitanja:

1) Ko su naši klijenti?
2) Šta oni žele i očekuju od nas?
3) Kakav je njihov vrijednosni potencijal?

Potražnja za putovanjima postala je osnovni dio načina života ljudi širom svijeta. Oni imaju
neograničene želje, ali ograničene resurse. Biraju proizvode koji donose najviše zadovoljstva
za novac koji mogu dati. Detaljno razumijevanje potreba, želja i potražnje klijenata daje
važne informacije za osmišljavanje marketinških strategija. Poslovanje u novom, digitalnom
dobu nameće novi model marketinških strategija.

2.2. Skladištenje podataka

Poslovna inteligencija izvodi se iz podataka koji nastaju tokom redovnog poslovanja

preduzeća. Te podatke je potrebno organizovati na primjeren način. Za operativno vođenje
poslovanja najprikladniji način organizovanja podataka u informacijskom sistemu preduzeća
su baze podataka. Marketing baziran na bazama podataka uključuje organizovanu zbirku
podataka o individualnim, postojećim, potencijalnim i sumnjivim klijentima koja je dostupna
i funkcioniše u marketinške svrhe.

Razvijanje baze podataka podrazumijeva ulaganje u središnji i udaljeni računarski hardver,

softver za obradu podataka, programe unapređenja informacija, linkove komunikacije,
osoblje za prikupljanje podataka, edukaciju korisnika, itd..5 Upotreba baza podataka pomaže
preduzećima da definišu, segmentiraju i ciljaju tržišta. Kotler i Keler ističu kako se baze
podataka trebaju koristiti na pet načina:

1) Za određivanje mogućih klijenata,

5
Aker, Kumar, Dej: Marketinško istraživanje, Ekonomski fakultet, Beograd, 2008.

8
 2) Kako bi se odlučilo koji klijent treba primiti određenu ponudu,
3) Za učvršćivanje vjernosti klijenta,
4) Za poticanje ponovne kupovine i
5) Kako bi se izbjegle ozbiljne greške vezane uz klijente.

Jedan od novijih trendova u marketinškom istraživanju je temeljno profilisanje kupaca i

pristup potrebama svakog profila na kontinuiranoj osnovi. Tehnologija danas prati turiste u
svim fazama ciklusa prodaje i konzumacije turističke usluge: prilikom informisanja i izbora
odredišta, donošenja odluke i pripreme za putovanje, za vrijeme konzumacije usluge te nakon
provedenog putovanja. Važno je napomenuti da se prikupljanje podataka mora vršiti kod
svakog kontakta s turistima, čime se stvaraju pretpostavke za izgradnjom kvalitetne baze
podataka o klijentima.

Baza podataka omogućava prikupljanje i analizu informacija o klijentima, ciljanje posebnih

dobrobiti određenim kupcima i sredstva za tačno mjerenje ostvarenih rezultata. Razvijanje
baza podataka zahtijeva mnogo vremena i novca, ali ako se koriste na pravilan način,
preduzeće će postići veću marketinšku produktivnost. Ukoliko baze podataka nisu integrisane
jedna u drugu, jako je skupo razviti ukupan profil svakog klijenta.

Danas novi sistemi koriste pojam skladišta podataka. Skladište podataka u informacijskom
sistemu preduzeća je mjesto na kojem se skupljaju i pohranjuju poslovni podaci, ali isto tako i
izvor informacija koje će se koristiti u odlučivanju i pri stvaranju poslovne inteligencije.
Mjesto skladišta podataka u okviru informacijskog sistema prikazano je na slici 2. Razvoj
skladišta baza podataka stvorio je jako marketinško sredstvo.6

Kada se jednom podaci pohrane u skladište, njih se može izvlačiti u velikim količinama, te na
taj način doći do informacija koje zlata vrijede. Izvlačenje podataka (engl. Data mining) je
termin koji se koristi za grupu aplikacija baza podataka koja se bavi otkrivanjem skrivenih
obrazaca u grupama podataka. Izvlačenje podataka je proces u okviru kojeg se podaci
analiziraju iz različitih uglova i sažimaju u korisne informacije – informacije koje se mogu
koristiti za povećanje prihoda, smanjenje troškova, ili i jedno i drugo.

Softver za izvlačenje podataka je samo jedno od brojnih analitičkih sredstava za analizu

podataka, a koristi različite metode poput: metode potrošačke korpe, memorijski temeljenog
razlučivanja, klasteriranja, stabla odlučivanja, neuronske mreže, neizrazite logike, genetičkog
algoritma i genetičkog programiranja. Integrativni poslovni (Business integration – BI)
6
https://studenti.rs/skripte/data-mining/

9
softver namijenjem je analizi i interpretaciji velike količine podataka. Aplikacije ovog
softvera izvlače podatke iz gigantske baze podataka i stavljaju ih u manje klastere sličnih
informacija. Na taj način se informacije lakše i temeljnije prenose širom preduzeća. BI
softver se smatra relatino jeftinim i pogodnim za instaliranje, a do rezultata se može doći
brzo.

Slika 2: Mjesto skladišta podataka u informacijskom sistemu poduzeća

Marketing zasnovan na bazama podataka najčešće se koristi u kombinaciji sa direktnim

marketingom.7

2.3. Direktni marketing

Izgradnja i korištenje skladišta podataka otvara preduzećima mogućnost usmjeravanja na

direktni marketing. Direktni marketing nastoji pronaći ciljane grupe potrošača kojima će slati
ciljane poruke, pri čemu mu skladište podataka može poslužiti za pronalaženje korelacije
između potrebe klijenata i obilježja ponuđenih usluga. Kampanje izravnog marketinga često
ciljaju na klijente koji su nedavno sarađivali sa preduzećem, zovu ih da se vrate ili im nude
nagrade. Ovakav način upotrebe marketinga zasnovanog na bazama podataka često ima dobre
rezultate, ali ako se koristi samo u te svrhe, njegove mogućnosti će ostati neiskorištene.8

Mnogi stručnjaci izravnog marketinga koriste medije direktnog odgovora da bi ostvarili

prodaju i upoznali klijente čija se imena i profili nalaze u bazi podataka. Izgradnjom

7
https://informacione+tehnologije+u+turizmu
8
Klepac G, Panian Ž: Poslovna inteligencija, Masmedia, Zagreb, 2003

10
kvalitetne baze podataka o klijentima turističko preduzeće može personalizirati e-mail poruke
tako da one obuhvataju analizu svih podataka koji se odnose određenu osobu. Poruke koje se
šalju putem e-maila dijele se na:

1) Specijalnu ponudu – poruka se šalje povremeno i njome se nudi određen popust ili
dodatna pogodnost. Ideja je da se ponudi ono što klijent želi po cijeni kojoj ne može
odoljeti.
2) Standardna poruka – šalje se u tačno određenim intervalima (sedmično, mjesečno,
tromjesečno), a sadrži obavijesti o događajima.
3) Bilten – poruka koja sadrži uopštene informacije i novine s obavijestima o preduzeću
i njegovom poslovanju; koristi se za potrebe odnosa s javnošću.

Na ovaj način smanjuju se troškovi slanja velikih količina poruka, te one dolaze u prave ruke,
što će rezultirati povećanom stopom odziva klijenata. Poslovna inteligencija omogućava
personalizaciju marketinga i prodaje. Turističke organizacije koje mogu predvidjeti ponašanje
klijenata i u skladu s tim donositi pravovremene odluke mogu bolje upravljati rizicima i
kultivirati dugoročnije, prisnije i profitabilnije odnose sa svojim klijentima. Direktni
marketing važno je sredstvo u CRM (engl. Costumer Relationship Management)
programima, tj. programima upravljanja s klijentima.9

CRM je naziv koji se obično odnosi na programe vjernosti ili programe marketinga odnosa
koji se koriste tehnologijom. Savremeni CRM sistemi omogućavaju turističkim preduzećima
identifikaciju najboljih načina korištenja financijskih i ljudskih resursa. Oni bi trebali
obuhvatati profiliranje turista, upravljanje marketinškim kampanjama, brigu o turistima,
analizu njihove lojalnosti, te analizu prodaje. To im omogućava unapređenje poslovnih
procesa uklanjanjem uskih grla, usmjeravanjem resursa prema najprofitabilnijim
aktivnostima i sprečavanjem ulaganja u skupe kampanje koje ne daju dobre i mjerljive
rezultate.

Osnovna svrha zbog koje preduzeća nastoje povezati CRM sisteme i sisteme poslovne
inteligencije je stvaranje što dubljeg i preciznijeg uvida u složenu mrežu odnosa i utvrđivanje
mogućih pravaca akcije sa ciljem da se ti odnosi što više unaprijede.

Preduzećima često nedostaje jednoobrazni uvid u to šta se događa sa njihovim klijentima i to

je jedno od glavnih pitanja kojima se bave savremeno koncipirani CRM sistemi. Ulaganje u
detaljne informacije ili tehnologiju upravljanja odnosima s klijentima obećava brži i veći
9
Klepac G, Panian Ž: Poslovna inteligencija, Masmedia, Zagreb, 2003

11
povrat uloženih sredstava u usporedbi s ulaganjima u ostale tehnologije. Praksa je pokazala
da se povrat ulaganja može očekivati u periodu od jedne do četiri godine, što se smatra vrlo
brzim povratom investicija. Vrijeme pronalaženja, zahvatanja, tumačenja i primjene
informacija u CRM sistemu potpomognutom poslovnom inteligencijom višekratno se
skraćuje u odnosu prema vremenu koje zaposlenici troše za obavljanje istih takvih zadataka u
sistemu u kojemu se ne primjenjuje poslovna inteligencija.

3. Primjena informacijskih tehnologija u turizmu

Razvojem tehnologije pridonijelo se inovacijama na tržištu, destinacije se prilagođavaju

trendovima i zahtjevima turista. Takve inovacije omogućile su razvoj aplikacija i programa
vezanih za turizam te je broj novih u stalnom porastu. Turizam je postao vodeća svjetska
industrija koja obuhvata područja djelovanja poput: ekonomije, sporta, kulture, sociologiju i
dr. te u sve većoj mjeri nove tehnologije. S obzirom na to da je današnji turist informisan i
zahtjevan on pomoću IT tehnologije nastoji iskoristiti i doprijeti do raznih oblika turističkih
usluga koje nude destinacije u cilju samostalnog planiranja.10

Brzina kojom se razvija područje informacijskih tehnologija onemogućuje njihovo tačno i

precizno definisanje pa se tako zavisno o autoru može naći više različitih definicija.
Informacijske tehnologije olakšavaju kreiranje, organizovanje, upravljanje, razmjenu i
korištenje informacija. Važno je znati da zbog pojave informacijskih tehnologija i trenda
njihove sve veće globalne prihvaćenosti, poslovni procesi u svim industrijama, posebno
turizmu, doživjeli su preobražaj. Turizam već dugi niz godina pokazuje kontinuirani rast, a
buduća predviđanja pretpostavljaju još veći rast u nadolazećim godinama.

Kao važan dio ekonomije, turizam se takođe suočio s pritiskom adaptacije novim
tehnologijama, no njihovom implementacijom omogućeni su novi načini komuniciranja i
poslovanja te nove usluge i proizvodi. Menadžerski informacijski sistemi, sistemi potpore
odlučivanju, strateški informacijski sistemi i mnogu drugi našli su primjene u poslovanju
turističkih organizacija. Internet i pametni povezani uređaji nude nove mogućnosti ne samo
turističkim organizacijama već i njihovim potrošačima.

10
https://informacione+tehnologije+u+turizmu

12
Samo neke tehnologije koje se primjenjuju u turizmu zahvaljujući globalnoj povezanosti su
računarstvo u oblaku, umjetna inteligencija, virtualna i proširena stvarnost te brojne druge.
Sve prisutna povezanost, dostupnost i brzina razmjene informacija koju su omogućile
informacijske tehnologije, potaknule su neka nova ponašanja potrošača i nove trendove koje
organizacije u turizmu moraju pomno pratiti kako bi održali visok nivo konkurentnosti i
zadovoljstva potrošača.

Zaključak

13
Jedan od ključnih faktora koji doprinose tržišnom rastu je veći obim informacija dobijenih
putem poslovnih aplikacija. Zadovoljavanje informacijskih potreba moguće je uz sistem
poslovne inteligencije. Korištenjem poslovne inteligencije stvaraju se pretpostavke za brzu i
tačnu reakciju na zahtjeve tržišta i promjene koje se na njemu događaju. Preduzeće
automatizira i prepušta standardne operativne postupke na brigu računarskom sistemu, te na
taj način oslobađa ljudski resusrs od svakodnevnih poslova. Razumijevanje ukusa i
preferencija pojedinačnih klijenata predstavlja temelj marketinga odnosa. Da bi se efektivnije
i efikasnije došlo do njih, ova vrsta marketinga spaja elemente opšteg reklamiranja,
promocija prodaje, odnosa s javnošću i direktnog marketinga.

Jedan od ključnih faktora koji doprinose tržišnom rastu je veći obim informacija dobijenih
putem poslovnih aplikacija. Zadovoljavanje informacijskih potreba moguće je uz sistem
poslovne inteligencije. Korištenjem poslovne inteligencije stvaraju se pretpostavke za brzu i
tačnu reakciju na zahtjeve tržišta i promjene koje se na njemu događaju. Preduzeće
automatizira i prepušta standardne operativne postupke na brigu računarskom sistemu, te na
taj način oslobađa ljudski resusrs od svakodnevnih poslova. Razumijevanje ukusa i
preferencija pojedinačnih klijenata predstavlja temelj marketinga odnosa. Da bi se efektivnije
i efikasnije došlo do njih, ova vrsta marketinga spaja elemente opšteg reklamiranja,
promocija prodaje, odnosa s javnošću i direktnog marketinga.

Literatura

14
1. Klepac G, Panian Ž: Poslovna inteligencija, Masmedia, Zagreb, 2003
2. Keller K, Kotler P: Marketing menadžment, Data status, Beograd, 2006.
3. Aker, Kumar, Dej: Marketinško istraživanje, Ekonomski fakultet, Beograd, 2008.
4. https://informacione+tehnologije+u+turizmu
5. https://studenti.rs/skripte/data-mining/

15