SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

Elena Mačinković, Mara Došen

Oporezivanje božićnica i ostalih prigodnih nagrada

Seminarski rad
 SVEUČILIŠTE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
OPATIJA

Elena Mačinković, Mara Došen

Oporezivanje božićnica i ostalih prigodnih nagrada

Seminarski rad

Kolegij: Javne financije Studentice: Elena Mačinković 25032/19

Mentor: Doc. dr. sc. Siniša Bogdan Mara Došen 25023/19
UVOD.........................................................................................................................................................4
1. POREZI..............................................................................................................................................5
1.1 Općenito o porezima........................................................................................................................5
1.2 Oporezivanje....................................................................................................................................5
2. PRIGODNE NAGRADE...................................................................................................................6
2.1 Pravo na prigodnu nagradu............................................................................................................6
2.2 Oporezivanje prigodnih nagrada...................................................................................................6
2.3 Uvjeti za isplatu prigodnih nagrada...............................................................................................6
3. BOŽIĆNICA......................................................................................................................................7
3.1 Općenito o božićnici.........................................................................................................................7
3.2 Isplata božićnice u novcu i popunjavanje JOPPD obrasca..........................................................8
UVOD

U ovom seminarskom radu obrađuje se tema oporezivanja božićnica i ostalih prigodnih nagrada.
Preciznije se definira pojam poreza, oporezivanja, božićnice te njene isplate, također se
definiraju pojmovi prigodnih nagrada te darova. Isto tako, daju se primjeri odluke o isplati
božićnice te primjeri darivanja trgovačke robe i vlastitih proizvoda, definiraju se uvjeti za isplatu
prigodnih nagrada te primjeri isplate oporezive nagrade radnicima. Za kraj je istaknut primjer
isplate božićnice umirovljenicima s niskim primanjima na primjeru Grada Umaga.
Predmet ovog rada je prikazati način na koji djeluju božićnice i ostale prigodne nagrade.
Prilikom izrade ovog seminarskog rada korištena je stručna literatura te pojedini
službeni internetski izvori.
 1. POREZI

1.1 Općenito o porezima

Porezi su obvezna davanja koja bez izravne i trenutačne protuusluge država uzima od osoba i
poduzeća da bi pomoću prikupljenog novaca financirala javne rashode. Drugim riječima, svi su
obavezni plaćati dio svojih prihoda državi da bi ona za uzvrat osigurala javne usluge kao što su
obrazovanje, zdravstvena zaštita, javna sigurnost, briga za starije i siromašne članove društva i
sl. U toj definiciji važno je da su porezi obvezna davanja i za plaćene poreze nema trenutačne
izravne protuusluge. Odrednica da su porezi obvezna davanja znači da jednom kad dospiju na
naplatu trebaju biti i uplaćeni državi. U suprotnome država može prisilom, sudovima ili
policijom, ostvariti svoje pravo. Iz tog razloga neki poreze nazivaju prisilnim iznuđivanjem.
Važno je i to da pojedinac za plaćeni porez ne dobiva izravnu protuuslugu, odnosno ako se u
svibnju plati 1.000 kuna poreza, ne znači da će se u tome mjesecu smjeti koristiti uslugama
bolnice, škole ili policije do iznosa od 1.000 kuna i nakon toga će te usluge biti uskraćene.
Također, ako se u tome mjesecu iskoristi 700 kuna usluga, država vam neće vratiti 300 kuna
poreza. Porezima nije unaprijed određena njihova namjena niti količina usluge koju se za uzvrat
dobije.

1.2 Oporezivanje

Oporezivanje je zasada jedini poznati praktični način ubiranja sredstava za financiranje javnih
rashoda za dobra i usluge kojima se svi koristimo. Porez na dohodak i doprinosi ustežu se
izravno iz plaće, porez na dodanu vrijednost povećava cijenu robe koja se kupuje, plaća se porez
na promet nekretnina kupnje stanova, trošarinu kod punjenja automobila benzinom ili pića u
kafiću. Gotovo svak aktivnost vezanu za robu i usluge prati neka vrsta poreza. Porezi su cijena
javnih dobara kojima svako gotovo svakodnevno koristi i vrlo se često i ne pitamo kolika je
njihova cijena. Javna su dobra npr. javna zdravstvena zaštita, javno obrazovanje naše djece,
javna sigurnost na našim ulicama, red u prometu, muzeji, parkovi, čisti zrak i sl. Da bi se u
svemu tome uživalo moraju se plaćati porezi.
 2. PRIGODNE NAGRADE

2.1 Pravo na prigodnu nagradu

Pravo na isplatu prigodne nagrade i ostale nagrade pripada radniku samo ako je to pravo
definirano u nekom internom aktu poslodavca, ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru. Zakon o
radu ne propisuje pravo radniku na primitak božićnice i ostalih prigodnih darova, dar u naravi i
dar djetetu do 15 godina života, nego se isto propisuje u nekom drugom internom aktu
poslodavca, ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru. Ako poslodavac navedeno pravo nije dao
radniku, bez obzira na to što porezni propisi omogućavaju neoporezivu isplatu, radnik ne
ostvaruje pravo na isplatu spomenutih darova.

2.2 Oporezivanje prigodnih nagrada

Prema Pravilniku o porezu na dohodak propisano je da se primitcima po osnovi nagrada smatraju

primitci od nesamostalnog rada ako prelaze iznose prigodnih nagrada (božićnica, naknada za
godišnji odmor i drugo) do 3.000,00 kuna godišnje, dara djetetu do 15 godina života, odnosno
koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina, do 600,00 kuna godišnje te dar u naravi
do 600,00 kuna godišnje. Prigodne nagrade i dar djetetu moguće je isplatiti u gotovom novcu, na
tekući račun radnika, ali i u naravi dok se dar u naravi ne može isplatiti u novcu. Sukladno
članku 8. Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavac prilikom isplate nagrade treba napisati
odluku u kojoj navodi članke na temelju kojih koristi pravo na neoporezivost prilikom isplate.

2.3 Uvjeti za isplatu prigodnih nagrada

Temelj za isplatu prigodne nagrade je sklopljen radni odnos između radnika i poslodavca
neovisno o tome je li osoba zaposlena na određeno ili neodređeno vrijeme, na puno ili nepuno
radno vrijeme i bez obzira na činjenicu što ona koristi, na primjer bolovanje ili roditeljski dopust,
godišnji i slično, ostvaruje pravo na neoporezivu prigodnu nagradu. Pravo na neoporezivu isplatu
prigodnih nagrada imaju isključivo radnici. Ostale osobe koje za poslodavca obavljaju određene
poslove kao što su studenti, osobe na stručnom osposobljavanju ili druge osobe koje rade na
temelju ugovora o djelu nemaju pravo na neoporezivu isplatu božićnice bez obzira na to što u
vrijeme blagdana obavljaju posao kod poslodavca koji isplaćuje božićnicu. Osim navedenog
važno je da prilikom isplate prigodne nagrade postoji prigoda za isplatu, a s ciljem podmirenja
povećanih troškova koje će radnik imati u dane blagdana. Ako je odluka o isplati neoporezive
nagrade donesena za vrijeme radnog odnosa, tada se neoporeziva isplata može obaviti i nakon
raskida radnog odnosa. U slučaju da se nagrada isplaćuje nakon radnog odnosa, a prelazi
godišnju neoporezivu svotu tada se neto treba obračunati na bruto iznos i oporezivati dohotkom
od nesamostalnog rada. Pritom se osnovica za obračun doprinosa smatra drugim dohotkom.

3. BOŽIĆNICA

3.1 Općenito o božićnici

Uz uskrsnicu, regres i drugo, božićnica je također jedna od prigodnih nagrada te se neoporezivo

može isplatiti onda kada zajedno s potencijalnim isplatama ostalih prigodnih nagrada ne prelazi
3.000,00 kuna. U slučaju da je neka od prigodnih nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju,
neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisane svote od 3.000,00 kuna. Na primjer
poslodavac Organizacija d.o.o je radniku tijekom 2020. godine do Božića isplatio 2.000,00 kuna
na ime prigodnih nagrada što znaći da mu za Božić poslodavac neoporezivo može isplatiti još
samo 1.000,00 kuna.
Isplata godišnje nagrade za božićne blagdane službenicima i namještenicima mora biti obavljena
najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.
O visini božićnice Vlada i sindikati pregovaraju svake godine u postupku donošenja Prijedloga
Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, božićnica iznosi najmanje onoliko
koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i
sindikata. Božićnica također nije povezana sa svotom isplaćene nagrade za radne rezultate
(maksimalno do 5.000,00 kuna) godišnje i isplatom jubilarne nagrade ako je određena tvrtka
isplaćuje.
3.2 Isplata božićnice u novcu i popunjavanje JOPPD obrasca

Poslodavac može radnicima isplatiti neoporezivu božićnicu u gotovu novcu ili na tekući račun.
To se može obaviti zajedno s isplatom place te prije ili nakon isplate plaće. Obaveza poslodavca
je da prilikom isplate prigodne nagrade u vrijeme Božića na dan isplate primitka, a najkasnije
sljedeći dan, pošalje JOPPD obrazac. Ako se neoporeziva božićnica isplaćuje samostalno tada se
u JOPPD obrascu u poljima 10.1. I 10.2. iskazuje mjesec u kojemu je neoporezivi primitak
stvarno isplaćen i to cijeli mjesec isplate odnosno od 1. do zadnjeg datuma u mjesecu. Ako se
neoporeziva božićnica isplaćuje istovremeno s plaćom na jednak način na primjer na tekući
račun, tada se radniku isplaćuje i plaća i božićnica i sve se upisuje u jednom retku u JOPPD
obrascu. U polja 10.1. i 10.2. upisuje se razdoblje obračuna poreza i doprinosa za plaću. Primjer
JOPPD obrasca prikazan je na Slici 1.
Slika 1. Prikaz JOPPD obrasca – primjer samostalne isplate neoporezive božićnice

Izvor: Isplata božićnica i ostalih prigodnih nagrada radnicima, E-priručnik ( pristupljeno 06.12.2021. )