Professional Documents
Culture Documents
Da Vaga Tas 3-5
Da Vaga Tas 3-5
Naziv Bilans stanja potiĉe od latinske reĉi – bilancio- vaga sa dva tasa.
Naime, bilans stanja je pregled stanja vrednosti aktive i pasive u odreĊenom trenutku.
Bilans stanja se sastavlja na osnovu stvarnog stanja aktive i pasive, utvrĊenog inventarom!
Znaĉi, bilans stanja je tabelarni prikaz sredstava i izvora sredstava odreĊenog preduzeća na
odreĊeni dan.
Bilans je dvostruki prikaz jedne iste stvari. Na njegovoj levoj strani, u aktivi, iskazana su
sredstva prema svom sastavu, prema konkretnim oblicima, razvrstanim prema svojoj funkciji u
preduzeću na osnovna i obrtna sredstva. Na njegovoj desnoj strani, pasivi, obuhvaćena su ista ta
sredstva prema naĉinu pribavljanja, odnosno prema izvorima. Usled toga, leva strana
(aktiva) i desna strane bilansa (pasiva) moraju uvek biti u ravnoteži !
Najĉešće se bilans definiše kao dvostrani tabelarni pregled kojim se grupisano i sumarno, u
vrednosnom izrazu prikazuju sva imovina preduzeća i izvori finansiranja te imovine
(izvori sredstava) u jednom odreĊenom trenutku. Iako u praksi bilans ne mora da ima
formu dvostranog tabelarnog pregleda, prethodna definicija je za didaktiĉke i školske svrhe
veoma zahvalna.
Bilans se sastavlja na osnovu inventara. Inventar je detaljan popis sredstava i izvora sredstava
preduzeća. Inventar je sastavni deo knjigovodstvene evidencije. Nastaje kao rezultat popisivanja
(inventarisanja) svih sredstava i izvora sredstava preduzeća u odreĊenom trenutku. Poĉetni
bilans se sastavlja na osnovu poĉetnog inventara. Inventar predstavlja popis u vidu spiska svih
imovinskih delova, i sadrži sve podatke vezane za tu imovinu (sredstva): koliĉinu, cene i
vrednost. Za svaki oblik imovine u aktivi, kao i za svaki deo pasive, sastavlja se poseban popis
(inventar). Tako se sastavlja poseban inventar za osnovna sredstva, poseban inventar za zalihe
materijala, gotove proizvode, novĉana sredstva i sl.
Dakle, i inventar i bilans prikazuju sredstva i izvore sredstava preduzeća na odreĊeni dan, s tim
što inventar prikazuje sredstva i obaveze pojedinaĉno po koliĉini i vrednosti, dok bilans prikazuje
sredstva i izvore sredstava samo vrednosno, i to grupisano (zbirno), dakle pregledno. Može se reći
da je bilans „rekapitulirani” inventar.
-1-
Nataša Nikolovski - FA predavanja
Bilans se sastavlja tako što se iz inventara preuzimu vrednosti svih grupa sredstava i unose na levu
stranu bilansa, koja se naziva aktiva i vrednosti inventara koje imaju karakter pasive, koje se
svrstavaju na desnu stranu bilansa, koja se naziva pasiva. Red unošenja pojedinih pozicija u bilans je
propisan tzv. bilansnom šemom.
Zakonski propisi obavezuju preduzeća da popisivanje vrše najmanje jednom godišnje, po pravilu
na kraju poslovne godine, za potrebe sastavljanja bilansa stanja i bilansa uspeha.
1. Zalihe 580.000,00
4. Blaagjna 2.000,00
2.630.000,00 2.630.000,00
Kada uporedimo inventar i bilans stanja, odmah možemo zapaziti da je zbir isti, tj. da
ukupna vrednost sredstava i izvora i po inventaru i po bilansu iznosi 1.610.000,00 dinara.
Zbir je istovetan jer i inventar i bilans daju pregled aktive i pasive istog preduzeća u isto
vreme.
Ipak, možemo uoĉiti odrenene razlike :
forma – U inventaru su sredstva i njihovi izvori prikazani rašĉlanjeno, po vrsti,
ceni I vrednosti, a u bilansu su dati zbirno, samo po vrednosti.
naĉin prikazivanja – U inventaru je pasiva data ispod aktive, a u bilansu je aktiva
desno, a pasiva levo.
-2-
Nataša Nikolovski - FA predavanja
- Vrste bilansa -
Aktiva Pasiva
+ jedna pozicija (povećanje)
-druga pozicija (smanjenje)
Aktiva Pasiva
+ jedna pozicija (povećanje)
-druga pozicija (smanjenje)
Aktiva Pasiva
+ jedna pozicija (povećanje) + jedna pozicija (povećanje)
-4-
Nataša Nikolovski - FA predavanja
-5-
Nataša Nikolovski - FA predavanja
Aktiva Pasiva
- jedna pozicija (smanjenje) - jedna pozicija (smanjenje)
Poslovne promene i njihov uticaj na bilans stanja mogu se pratiti metodom sukcesivnih bilansa.
Oni podrazumevaju sastavljanje novog bilansa nakon svake poslovne promene. Ovim se
omogućuje da se posle svakog poslovnog dogaĊaja utvrdi stanje elemenata aktive i
pasive, kao i nastali rashodi i prihodi.
Ova metoda nije celishodna i koristi se samo u svrhu uĉenja i razumevanja instrumenata
knjigovodstva. Ipak pre nego što preĊemo na pojam i funkciju raĉuna tj konta u knjigovodstvu,
i konkretno beleženje poslovnih promena u poslovnim knjigama uradićemo
nekoliko primera uz primenu sukcesivnih bilansa.
-6-
Nataša Nikolovski - FA predavanja
Evidentiranje poslovnih promena putem sukcesivnih bilansa znaĉilo bi sastavljati bilans nakon
svake poslovne promene, što je izuzetno neekonomiĉno, jer je kod većine preduzeća broj
poslovnih promena vrlo veliki. Uz to, trebalo bi oĉekivati i da doĊe do velikog broja grešaka pri
sastavljanju bilansa. Drugo, ovakva evidencija ne pruža neophodne podatke o kretanju pojedinih
pozicija bilansa, već se u bilansu prikazuje samo novo stanje. Uz pomenutu neracionalnost
sastavljanja bilansa nakon svake poslovne promene, treba istaći da preduzeće nema potrebu
uvida u
finansijski položaj i uspešnost poslovanja nakon svake poslovne promene.
Iz navedenih razloga, umesto sastavljanja bilansa nakon svake poslovne promene, bilans se
rašĉlanjava na taj naĉin što se za svaku bilansnu poziciju vodi posebna evidencija, što znaĉi da se
promene obuhvataju samo na raĉunima na kojima se vode bilansne pozicije na koje je promena
imala uticaja.
Prema tome, poslovne promene se obuhvataju na knjigovodstvenim raĉunima – kontima. Konta
su osnovni elementi knjigovodstvene evidencije. To su šeme ili tabele na kojima se beleže
poslovne promene. Konto ili knjigovodstveni raĉun je, dakle, sredstvo za odvojeni obraĉun svake
pojedinaĉne bilansne pozicije. Za svaku poziciju bilansa se otvara poseban
konto. Taj postupak se naziva raĉlanjavanje bilansa na knjigovodstvene raĉune (konta).
Knjigovodstveni raĉun se u nastavi najĉešće definiše kao dvostrani pregled na kome se beleži
poĉetno stanje i sve promene koje su izazvale povećanje ili smanjenje pojedinih delova aktive ili
pasive, odnosno pojavu rashoda i prihoda. Nedostatak ove, u didaktiĉke svrhe korisne definicije,
jeste taj što knjigovodstveni raĉun ne mora da ima oblik dvostranog pregleda, pogotovu kada se
knjigovodstvena evidencija vodi na raĉunaru, što je danas najĉešći sluĉaj
Sve promene koje utiĉu na veliĉinu salda, (tj stanja na raĉunima) a koje nastaju kao posledica
poslovnih operacija, mogu se razvrstati u dve grupe, i to:
one koje taj saldo (stanje) povećavaju
-7-
Nataša Nikolovski - FA predavanja
Konto po pagini
Konto po pagini (jednostrani oblik konta) zbog svoje preglednosti najĉešće se koristi u praksi
posebno u voĊenju knjigovodstva na raĉunaru. Za njega je karakteristiĉno da se opisni
elementi knjiže na levom delu stranice (slika 1), a vrednosni iznos promene u kolonama duguje
i potražuje na desnom delu stranice.
slika 1
Konto po foliju
Konto po foliju (dvostrani oblik konta) više se ne koristi u praksi. Na njemu su se odvojeno
knjižili datum, opis i iznos dugovnog od datuma, opisa i iznosa potražnog prometa (slika
2.). Time se dobijala preglednost dugovnih i potražnih knjiženja
slika 2.
-8-
Nataša Nikolovski - FA predavanja
slika 3.
Kada se govori o saldu raĉuna, mora se navesti i podela raĉuna prema karakteru salda. Prema
toj podeli, svi raĉuni spadaju u jednu od sledećih kategorija:
aktivni
pasivni
Aktivni raĉuni su raĉuni pozicija aktive bilansa stanja –dakle sve imovinske pozicije koje su date
u aktivi prikazuju se na AKTIVNIM KONTIMA , dok se sve pozicije pasive tj obaveze i kapital
i promene koje na njima nastaju knjiže na PASIVNIM KONTIMA.
Na aktivnim kontima uvek je veća strana duguje od strane potražuje pa kažemo da je
saldo aktivnih konta dugovan.
Na pasivnim kontima uvek je veća strana potražuje od strane duguje pa kažemo da je
saldo pasivnih konta potražni
-9-
Nataša Nikolovski - FA predavanja
1. DNEVNIK
Dnevnik je instrument knjigovodstva koji služi za hronološku evidenciju nastalih
ekonomskih promena. Otvaranje dnevnika vrši se na osnovu bilansa, a potom se na osnovu
dnevnika otvaraju raĉuni glavne knjige. U dnevniku se vrši kontiranje ekonomskih promena.
Kontiranje ekonomskih promena znaĉi odrediti raĉun na kojima promenu treba zabeležiti i strane
raĉuna na kojima će promena biti obuhvaćena. U skladu sa ovim dnevnik ima sledeći sadržaj:
2. GLAVNA KNJIGA
Glavna knjiga je sistematska evidencija za razliku od dnevnika i ona pruža informacije o
tome koje su se ekonomske promene dogodile u vezi sa nekom raĉunovodstvenom kategorijom i
kakvo je trenutno stanje. Osnovna slabost glavne knjige (da kažemo nedostatak) je to što se ne
- 10 -
Nataša Nikolovski - FA predavanja
može zakljuĉiti koje su poslovne promene nastale u preduzeću niti se može videti celina
knjigovodstvenog stava.
3. POMOĆNE KNJIGE
Koje će poslovne knjige biti formirane zavisi od broja pojedinaĉnih raĉuna. U većini preduzeća
se vode pomoćne knjige za kupce, dobavljaĉe, materijal, robu, gotove proizvode, nedovršenu
proizvodnju itd. Na pojedinaĉnim raĉunima ekonomske promene mogu biti iskazane ne samo po
vrednosti već i po koliĉini. MeĊutim da bi se zadovoljile potrebe korisnika za informacijama
ponekad se vrši višestepeno rašĉlanjivanje sintetiĉkog raĉuna. Svaki raĉun koji nastaje
rašĉlanjivanjem nekog složenog raĉune oznaĉava se kao analitiĉki raĉun. Dakle, izraz analitiĉki
znaĉi samo da raĉun pripada nekom složenom raĉunu, ali ne ukazuje na stepen njegove
složenosti. Ekonomske promene se obuhvataju prvo na najnižem stepenu rašĉlanjivanja a potom
se prenose na sintetiĉke raĉune.
U cilju utvrĊivanja saglasnosti u knjiženju izmeĊu glavne knjige i pomoćnih knjiga za svaku
pomoćnu knjigu sastavlja se prometni list. Prometni list je spisak svih analitiĉkih raĉuna koji
pripadaju jednom sintetiĉkom raĉunu sa pregledom prometa i salda.
ZADACI ZA VEŽBU :
1. ZADATAK
Sastavi Bilans stanja preduzeća “Sigma” Subotica d.o.o na dan 01.01.2008. sa sledećim stanjem
sredstava i izvora sredstava :
graĊevinski objekti 4.400.000.00; zalihe materijala 130.000.00; dobavljaĉi u zemlji 140.000.00;
dugoroĉni krediti 1.500.000.00; sopstveni kapital 7.141.500.00; tekući raĉun 400.000.00;
blagajna 1.500.00; kupci u zemlji 150.000.00; postrojenja i oprema 3.600.000.00; zalihe gotovih
proizvoda
- 11 -
Nataša Nikolovski - FA predavanja
Nakon sastavljenog bilansa stanja otvori dnevnik i glavnu knjigu, knjiži sledeće poslovne
promene
1. Kupljen je materijal od dobavljaĉa i faktura br. 10 glasi na 40.000.00
2. Sa tekućeg raĉuna preneto je u blagajnu 12.000.00 (izvod banke br.14)
3. Obaveza prema dobavljaĉu po fakturi br.10 izmirena je iz kratkoroĉnog kredita
4 Vraćen je deo dugoroĉnog kredita u iznosu od 100.000.00 (izvod banke br. 15)
5. Sastavi PROBNI BILANS, zakljuĉi poslovne knjige
IZRADA ZADATKA :
BILANS BR.0
5. Blagajna 1.500.00
8.781.500.00 8.781.500.00
- 12 -
Nataša Nikolovski - FA predavanja
1. GraĎevinski objekti
0) 4.400.000.00 4.400.000.00 (5 Si
2. Postrojenja i oprema
0) 3.600.000.00 3.600.000.00 (5 Si
3. Zalihe materijala
0) 130.000.00 170.000.00 (5 Si
1) 40.000.00
5. Kupci u zemlji
0) 150.000.00 150.000.00 (5 Si
6. Tekući račun
0) 400.000.00 12.000.00 (2
100.000.00 (4
288.000.00 (5 Si
7. Blagajna
0) 1.500.00 13.500.00 (5 Si
2) 12.000.00
9. Sopstveni kapital
Si 5) 7.141.500.00 7.141.500.00 (0/1
- 13 -
Nataša Nikolovski - FA predavanja
konta) a kod pasivnih raĉuna saldo za izravnanje unosimo na stranu duguje, što je
takoĊe manja strana kod pasivnih konta.
2. 7. Blagajna 12.000.00
6. Tekući račun 12.000.00
-PO IZVODU BR.14
3. 11. 40.000.00
Dobavljači u zemlji
12. Kratkoročni krediti 40.000.00
-ISPLATA DUGA
4. 10. 100.000.00
Dugoročni kredit
6. 100.000.00
Tekući račun
-IZVOD BANKE BR.15
17.755.000.00 17.755.000.00
PROMET DNEVNIKA :
- 14 -
Nataša Nikolovski - FA predavanja
2. ZADATAK
Sastavi Bilans stanja preduzeća “ABC” d.o.o Novi Sad na dan 31.03.2008. sa sledećim stanjem
sredstava i izvora sredstava :
- 15 -
Nataša Nikolovski - FA predavanja
Nakon sastavljenog bilansa stanja otvori dnevnik i glavnu knjigu, knjiži sledeće poslovne promene
1. Kupljen je za gotovinu kancelarijski materijal u vrednosti od 6.000.00
2. Sa tekućeg raĉuna preneto je u blagajnu 20.000.00 (izvod banke br.10)
3. Po fakturi 15. kupljena je mašina od dobavljaĉa u vrednosti od 75.000.00
4 Prodati su kupcima gotovi proizvodi po fakturi br. 40 u vrednosti od 55.000.00
5. Obaveza prema dobavljaĉima po poĉetnom stanju izmirena je iz kratkoroĉnog kredita
6. Kupci su u celosti izmirili obavezu uplatom na naš tekući raĉun (izvod banke br.11)
7. Sastavi PROBNI BILANS, zakljuĉi poslovne knjige
3. ZADATAK
Sastavi Bilans stanja preduzeća “Azur” d.o.o Subotica na dan 01.01.2008. sa sledećim stanjem
sredstava i izvora sredstava :
Nakon sastavljenog bilansa stanja otvori dnevnik i glavnu knjigu, knjiži sledeće poslovne promene
1. Po fakturi 21 kupljeno je raznog materijala za 41.000.00-
2. Primili smo bez naknade od drugog preduzeća jedan kamion u vrednosti od 500.000.00-
3. Banka nam je odobrila kratkoroĉni kredit 17.000.00 -prema primljenom izvodu banke
br.25 iznos odobrenog kredita prenet je na naš tekući raĉun
4. Po fakturi br. 30 prodato je gotovih proizvoda za 32.000.00-
5. Kupci su u celosti izmirili obavezu uplatom na naš tekući raĉun (izvod banke br.26)
6. Sastavi PROBNI BILANS, zakljuĉi poslovne knjige
4. ZADATAK
Sastavi Bilans stanja preduzeća “Mara” d.o.o Novi Sad na dan 01.01.2008. sa sledećim
stanjem sredstava i izvora sredstava :
Nakon sastavljenog bilansa stanja otvori dnevnik i glavnu knjigu, knjiži sledeće poslovne promene
1. Po fakturi br. 40 prodata je jedna mašina za 25.000.00
2. Blagajna je svu preostalu gotovinu prenela na tekući raĉun (izvod br. 101)
3. Primili smo bez naknade jedan raĉunar u vrednosti od 36.000.00
4. Obaveza prema dobavljaĉima u celosti je izmirena iz kratkoroĉnog kredita
5. Po fakturi br. 17. kupili smo materijala za 40.000.00
6. Sastavi PROBNI BILANS, zakljuĉi poslovne knjige
- 16 -
Nataša Nikolovski - FA predavanja
- 17 -