Statika Konstrukcije Drveno Krovište

( prostor za ovjeru )
MAGNATI d.o.o.
za projektiranje, nadzor i gra enje
Bana Jela a 2, 33520 Slatina
OIB: 63630762018
nNAPO
INVESTITOR: VIROVITI KO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA
OIB: 93362201007
GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A-

REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA
LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA
TD: 14-GPK/2017
ZOP: 17/17
GLAVNI PROJEKT
gra evinski projekt konstrukcije
MAPA 2
GLAVNI PROJEKTANT: Snježana Stipe , dipl. ing. arh.
PROJEKTANT: Zoran Vlaisavljevi , dipl.ing.gra .
DIREKTOR: Jasna Lic
SLATINA, svibanj 2017.

TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA MAGNATI d.o.o.
BROJ T.D.: 14-GPK/2017
1.) SADRŽAJ OP EG DIJELA
1. POPIS MAPA
2. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA
3. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANATA
4. RJEŠENJE O UPISU PROJEKTANTA U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA
5. IZJAVA PROJEKTANTA
VIROVITI KO-PODRAVSKA ŽUPANIJA, TRG LJ. PATA A 1, VIROVITICA Projekt broj : 17/17-GP
ARHIS d.o.o.
OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A-REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA,
Trg sv. Josipa 1 Snježana Stipe ,dipl.ing.arh.
DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA
Slatina
GLAVNI PROJEKT 05. 2017. Stranica : 2
POPIS MAPA GLAVNOG PROJEKTA
MAPA 1
ARHITEKTONSKI PROJEKT
izra en po “ARHIS”d.o.o. Slatina; t.d. 17/17-GP
MAPA 2
PROJEKT KONSTRUKCIJE
izra en po “MAGNATI”d.o.o. Slatina; t.d. 14-GPK/2017
MAPA 3
PROJEKT ELEKTROINSTALACIJA
izra en po “ARHIS”d.o.o. Slatina; t.d. 17/17-E
VIROVITI KO-PODRAVSKA ŽUPANIJA, TRG LJ. PATA A 1, VIROVITICA Projekt broj : 17/17-GP
ARHIS d.o.o.
OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A-REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA,
Trg sv. Josipa 1 Snježana Stipe ,dipl.ing.arh.
DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA
Slatina
GLAVNI PROJEKT 05. 2017. Stranica : 7
Na temelju lanka 51 Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17), donosi se :
RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANATA

I kojim se odre uju Projektanti na izradi glavnog projekta za :


Z.O.P. 17/17
Te se imenuje :
1. PROJEKTANT ARHITEKTONSKOG PROJEKTA : SNJEŽANA STIPE , dipl.ing.arh.
2. PROJEKTANT KONSTRUKCIJE: ZORAN VLAISAVLJEVI , dipl.ing.gra .
3. PROJEKTANT ELEKTROINSTALACIJE : DAVOR KNOCHL, dipl.ing.el.
II Projektant je odgovoran da projekt koji izra uje ispunjava propisane uvjete, temeljne zahtjeve za gra evinu,
zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada, da je uskla ena sa odredbama Zakona o gradnji.
O B R A Z L O ŽE N J E
Imenovani Projektanti upisani su u Komoru ovlaštenih inženjera, te su ispunili uvjete predvi ene Zakonom o gradnji, te
je odlu eno kao u izreci ovog Rješenja.
Slatina, 05. 2017. Direktor :

Snježana Stipe , dipl.ing.arh.
REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Bana Jela a 2, 33520 Slatina
IZJAVA PROJEKTANTA
Rekonstrukcija dijela krovišta

gra evine OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A- REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA
na lokaciji DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA
investitora VIROVITI KO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
Rekonstrukcija dijela krovišta gra evine nema bitan utjecaj na zate ena tehni ka svojstva
vezana uz mehani ku otpornost i stabilnost postoje e gra evine , odnosno, mijenjaju se do
uklju ivo 10% (promjena mase gra evine, promjena položaja središta masa, središta krutosti,
promjena naprezanja u prora unskim presjecima i sl.).
U Slatini, svibanj 2017.
PROJEKTANT:
Zoran Vlaisavljevi , dipl.ing.gra .

2.) GRA EVINSKI PROJEKT KONSTRUKCIJE
SADRŽAJ
A/ TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA RADOVA I PROGRAM KONTROLE KVALITETE
B/ PROJEKT KONSTRUKCIJE
B.1. Tehni ki opis i primijenjeni propisi
B.2. Plan pozicija
B.3. Prora un mehani ke otpornosti i stabilnosti
Projektant:
A/ TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA RADOVA

I PROGRAM KONTROLE KVALITETE
Projektant:
MAGNATI d.o.o., 33520 Slatina, Bana Jela a 2 Datum:05.2017. str. 1
Investitor: VIROVITI KO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A-REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA
Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA
Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra .projekt konstrukcije; T.D.: 14-GPK/2017
1. OP I PODACI I DEFINICIJE
1. Primjena op ih tehni kih uvjeta

Ovi tehni ki uvjeti i program kontrole kvaliteta (u daljnjem tekstu Tehni ki uvjeti) sadrže tehni ke uvjete
izvo enja radova, tehnologiju izvo enja, na in ocjenjivanja kvalitete. Tehni ki uvjeti vrijede za radove na
konstrukciji i za radove koji se naknadno odrede na gradilištu, a koji su neophodni za potpuno dovršenje
predmetne gra evina.
Primjena ovih Tehni kih uvjeta je obvezna. Ovi tehni ki uvjeti izra eni su sukladno Zakonu o gradnji (NN
153/13)
Svi sudionici u gra enju (investitor, izvo i dr.)dužni su se pridržavati odredbi navedenog zakona.
1.1. Investitor je dužan:

i. Projektiranje, gra enje i nadzor povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje tih djelatnosti
ii. Osigurati stru ni nadzor nad gra enjem
iii. Pridržavati se ostalih obveza po navedenom zakonu
1.2. Izvo je dužan

i. Graditi u skladu s dokumentima i posebnim suglasnostima za gradnju.
ii. Graditi u skladu s projektima
iii. Radove izvoditi na na in da zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehani ke otpornosti i
stabilnosti, sigurnosti za slu aj požara, zaštite zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštite
od buke i vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije, te ostala funkcionalna i
zaštitna svojstva.
iv. Ugra ivati materijale, opremu i proizvode predvi ene projektom, provjerene u praksi, a ija je
kvaliteta dokazana certifikatima sukladno propisima i normama.
v. Osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugra enih proizvoda i opreme
1.3. Dokumentacija
Da bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta gra enja izvo mora na gradilištu posjedovati odgovaraju u
dokumentaciju za gra enje i pridržavati se nje kako slijedi:
i. Dokumenti za gradnju i dokumentaciju koja je njoj prethodila (suglasnosti)
ii. Uredno vo en gra evinski dnevnik
iii. Rješenja o imenovanju odgovornih osoba
iv. Elaborat o organizaciji gradilišta sa mjerama zaštite na radu i zaštite od požara.
v. Dokumentaciju o kvaliteti radova i ugra enog materijala i opreme. (atesti, uvjerenja certifikati,
jamstveni listovi i sl.) a naro ito:
vi. Program ispitivanja kvalitete ugra enog betona i izvještaje o ispitivanju betona od strane
ovlaštene institucije.
vii. Atesti kvalitete ugra enih zidnih elemenata i morta korištenog za zidanje.
viii. Izvještaje o svim ostalim ispitivanjima koja su provedena po nalogu ispitivanju nadzornog
inženjera ili bez njegovog naloga a koja su potrebna radi dokazivanja kvalitete izvedenih radova i
ugra enih materijala.
1.4. Kontrolna ispitivanja

O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugra uje u gra evinu mora se cijelo vrijeme
gra enja voditi evidencija te sa initi izvješ e o pogodnosti ugra enih materijala sukladno projektu, ovom
programu ili citiranim pravilnicima, normama i standardima.
Izvješ e o pogodnosti ugra enih materijala mora sadržavati slijede e dijelove:

i. Naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, koli inu uzoraka, namjenu materijala, mjesto i
vrijeme (datum) uzimanja uzorka te izvršenih ispitivanja, podatke o proizvo u i investitoru,
podatke o gra evini za koju se uzimaju uzorci odnosno vrši ispitivanje.
ii. Prikaz svih rezultata, laboratorijskih, terenskih ispitivanja za koja se izdaje uvjerenje odnosno
ocjena kvalitete.
iii. Ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (uporabljivosti) materijala za primjenu na navedenoj
gra evini te rok do kojega vrijedi izvješ e.
Uzimanje uzoraka i rezultati laboratorijskih ispitivanja moraju se upisivati u laboratorijsku i gradilišnu
dokumentaciju(gra evinski dnevnik, gra evinska knjiga).
Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda ili poluproizvoda proizvo je dužan priložiti rezultate
teku ih ispitivanja koja se odnose na isporu ene koli ine.
Za materijale koji podliježu obveznom atestiranju mora se izdati atestna dokumentacija sukladno
propisima
Sva izvješ a, atesti i drugi dokazi kvalitete moraju se odmah po dobivanju dostaviti i nadzornom
inženjeru.
Po završetku svih radova izvo je obvezan izraditi elaborat izvedenog stanja gra evine.
1.5. Standardi
Nabavku opreme i materijala izvoditelj mora usuglasiti sa ovim specifikacijama i važe im standardima:
HRN EN (Hrvatske norme – preuzete europske norme)
Ukoliko neki radovi nisu obuhva eni ovim standardima, mjerodavni e biti:
a) Me unarodne Organizacije za Standardizaciju ISO
b) Njema ke Industrijske Organizacije DIN
2. BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI
a. Beton proizveden prema odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije i ovih tehni kih
uvjeta ugra uje se u betonsku konstrukciju prema projektu, normi HRN EN 13670-1, normama na
koje ta norma upu uje i odredbama ovoga Priloga.
b. Izvo mora prema normi HRN EN 13670-1 prije po etka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa
zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona došlo do promjene
njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehni ka svojstva betonske konstrukcije.
c. Kontrolni postupak utvr ivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju
neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN EN
13670-1 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom
kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje ispitivanjem
konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji.
d. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona provodi se na uzorcima koji se
uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta
betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije
koji se bez prekida ugra ivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i
istog proizvo a.
d.1. Ako je koli ina ugra enog betona ve a od 100 m3, za svakih slijede ih ugra enih 100 m3
uzima se po jedan dodatni uzorak betona.
d.2. Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih
svojstava i istog proizvo a evidentiraju se uz navo enje podataka iz otpremnice tog betona, a
podaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navo enje oznake
pojedina nog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na
kojem se beton ugra ivao u trenutku uzimanja uzoraka.
d.3.. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata
ispitivanja uzoraka i dokazivanje karakteristi ne tla ne vrsto e betona provodi se odgovaraju om
primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 »Ispitivanje identi nosti tla ne vrsto e«.
d. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona ugra enog u pojedini element
betonske konstrukcije u slu aju sumnje, provodi se kontrolnim ispitivanjem na mjestu koje
se odre uje na temelju podataka iz to ke d.2 ovoga Priloga.
e. Za slu aj nepotvr ivanja zahtijevanog razreda tla ne vrsto e betona treba na dijelu konstrukcije u
koji je ugra en beton nedokazanog razreda tla ne vrsto e provesti naknadno ispitivanje tla ne
vrsto e betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema EN 13791.
2.1. ISPORUKA SVJEŽEG BETONA
2.1.1. Informacije korisnika betona proizvo u

Korisnik e usuglasiti s proizvo em:
• datum isporuke,
• vrijeme i
• koli inu,
i informirati proizvo a o:
• posebnom transportu na gradilište,
• posebnim postupcima ugradnje,
• ograni enjima vozila isporuke, npr. tipa (agitiraju a ili neagitiraju a oprema), veli ine, visine ili
bruto težine.
2.1.2. Informacije proizvo a betona korisniku

Kada naru uje beton, korisnik e zahtijevati informacije o sastavu mješavine betona radi primjene
pravilne ugradnje i zaštite svježeg betona i utvr ivanja razvoja vrsto e betona.
Te informacije mora na zahtjev korisnika dati proizvo prije isporuke betona, ve prema tome kako
odgovara korisniku.
Kad je posrijedi tvorni ki proizvedeni beton, informacije, kad se zatraže, mogu tako er biti dane i
referencama proizvo eva kataloga sastava mješavina betona, u kojima su iskazane pojedinosti o
klasama vrsto e, klasama konzistencije, težina mješavine i drugi mjerodavni podaci.
Informacije za utvr ivanje vremena zaštite betona prema razvoju vrsto e mogu biti iskazane nazivima iz
tablice 2 ili krivuljom razvoja vrsto e betona pri 20°C izme u 2 i 28 dana.
Tablica 2 Razvoj vrsto e betona pri 20°C
Omjeri vrsto e
Razvoj vrsto e
2 / 28
Brz >0,5
Srednji >0,3 i< 0,5
Polagan > 0,15 i < 0,3
Vrlo polagan <0,15
Omjer vrsto e kao indikator razvoja vrsto e jest omjer srednje vrijednosti tla ne vrsto e nakon 2 dana
2 i srednje vrijednosti tla ne vrsto e nakon 28 dana 28 utvr en po etnim ispitivanjima ili zasnovan na
poznatim svojstvima betona komparabilnog sastava.
U ovim po etnim ispitivanjima uzorke za utvr ivanje vrsto e treba praviti, njegovati i ispitivati prema
HRN EN 12350-1, HRN EN 12390-1, HRN EN 12390-2 i HRN EN 12390-3.
Proizvo treba informirati korisnika o zdravstvenom riziku koji se može pojaviti tijekom rukovanja
betonom.
2.1.3. Otpremnica za gotov (tvorni ki proizveden) beton

Pri isporuci betona proizvo mora dostaviti korisniku otpremnicu za svaku transportnim sredstvom
isporu enu koli inu betona, na kojoj su otisnute, utisnute ili upisane najmanje sljede e informacije:
• ime tvornice betona,
• serijski broj otpremnice,
• datum i vrijeme utovara, tj. vrijeme prvog kontakta cementa i vode,
• broj vozila,
• ime kupca,
• ime i lokacija gradilišta,
• detalji ili reference uvjeta, npr. kodni broj, redni broj,
• koli ina betona u m3,
• deklaracija sukladnosti s referentnim uvjetima kvalitete i EN 206,
• ime ili znak certifikacijskog tijela ako je relevantno,
• vrijeme kad beton stiže na gradilište,
• vrijeme po etka istovara,
• vrijeme završetka istovara.
2.1.4. Otpremne informacije za gradilišni beton

Odgovaraju a informacija tražena potpoglavljem 2.1.3. za otpremnicu betona mjerodavna je i za beton
proizveden na velikom gradilištu, ili kad uklju uje više tipova betona.
2.1.5. Konzistencija pri isporuci

Op enito je svako dodavanje vode ili kemijskih dodataka pri isporuci zabranjeno. U posebnim slu ajevima
voda ili kemijski dodaci mogu biti dodani kad je to pod odgovornoš u proizvo a i primjenjuje se za
dobivanje uvjetovane vrijednosti konzistencije, osiguravaju i da uvjetovane grani ne vrijednosti nisu
prekora ene i da je dodatak kemijskog dodatka uklju en u projekt betona. Koli ina svakog dodatka vode
ili kemijskog dodatka dodana u vozilo (mikser) mora biti upisana u otpremni dokument u svim
slu ajevima.
2.1.6. Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti

Kontrola sukladnosti sastoji se od aktivnosti i odluka koje treba poduzeti u skladu s pravilima sukladnosti
prilago enim unaprijed radi provjere sukladnosti betona s propisanim uvjetima. Kontrola sukladnosti je
integralni dio kontrole proizvodnje.
Svojstva betona kojima se kontrolira sukladnost jesu ona koja se mjere odgovaraju im ispitivanjima
prema normiranim postupcima. Stvarne vrijednosti svojstava betona u konstrukcijama mogu se razlikovati
od tih utvr enih ispitivanjima, npr. ovisno o dimenzijama konstrukcije, ugradnji, zbijanju, njegovanju i
klimatskim uvjetima.
Plan uzorkovanja i ispitivanja te kriteriji sukladnosti trebaju zadovoljavati postupke navedene u ovom
poglavlju .
Mjesto uzimanja uzoraka za ispitivanje sukladnosti treba odabrati tako da se mjerodavna svojstva betona
i sastav betona zna ajnije ne mijenjaju od mjesta uzorkovanja do mjesta isporuke.
Kada su ispitivanja kontrole proizvodnje ista kao i ispitivanja uvjetovana za kontrolu sukladnosti, treba ih
uzeti u obzir pri vrednovanju sukladnosti. Proizvo može koristiti i druge rezultate ispitivanja
isporu enog betona u prihva anju sukladnosti.
Sukladnost ili nesukladnost prosu uje se prema kriterijima sukladnosti. Nesukladnost može voditi daljnjim
akcijama na mjestu proizvodnje i na gradilištu.
2.1.7. Kontrola proizvodnje

Proizvo je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti predmet
kontrole proizvodnje.
Kontrola proizvodnje obuhva a sve mjere nužne za održavanje svojstava betona u sukladnosti s
uvjetovanim svojstvima.
To uklju uje:
• izbor materijala,
• projektiranje betona,
• proizvodnju betona,
• preglede i ispitivanja,
• uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svježeg i o vrslog betona i opreme
• kontrolu sukladnosti .
Kontrola proizvodnje mora se odvijati prema na elima serije normi HRN EN ISO 9000.
Sustav kontrole proizvodnje treba sadržavati odgovaraju e dokumentirani postupak i upute. Taj postupak
i upute treba po potrebi utvrditi uzimaju i u obzir potrebe kontrole iskazane u tablicama 22, 23 i 24
EN 206. Namjeravanu u estalost ispitivanja i nadzora treba dokumentirati. Rezultate ispitivanja i kontrola
treba evidentirati izvještajima.
Svi mjerodavni podaci o kontroli proizvodnje trebaju biti zapisani (sadržani u izvještajima), Izvještaje o
kontroli proizvodnje treba uvati najmanje 3 godina, ako zakonske obveze ne traže duže razdoblje.
2.1.8.. Vrednovanje i potvr ivanje sukladnosti

Proizvo je odgovoran za ocjenu sukladnosti betona s uvjetovanim svojstvima. U tu svrhu proizvo
mora provoditi sljede e:
a) po etno ispitivanje kad je traženo
b) kontrolu proizvodnje
c) kontrolu sukladnosti
Proizvo evu kontrolu proizvodnje treba za sve betone klase iznad C 16/20 vrednovati i pregledavati
ovlašteno nadzorno tijelo i zatim ovjeriti ovlašteno certifikacijsko tijelo.Proizvo je odgovoran za
održavanje sustava kontrole proizvodnje.
2.2. SKELE I OPLATE
2.2.1. Osnovni zahtjevi

Skele i oplate, uklju uju i njihove potpore i temelje, treba projektirati i konstruirati tako da su:
Ø otporne na svako djelovanje kojem su izložene tijekom izvedbe,
Ø dovoljno vrste da osiguraju zadovoljenje tolerancija uvjetovanih za konstrukciju i sprije e
ošte ivanje konstrukcije.
Ø Oblik, funkcioniranje, izgled i trajnost stalnih radova ne smiju biti ugroženi ni ošte eni
svojstvima skela i oplate te njihovim uklanjanjem.
Ø Skele i oplate moraju zadovoljavati mjerodavne hrvatske i europske norme kao što je
EN 1065.
2.2.2. Materijali
2.2.2.1. Op enito
Može se upotrijebiti svaki materijal koji e ispuniti uvjete konstrukcije ovih tehni kih uvjeta. Moraju
zadovoljavati odgovaraju e norme za proizvod ako postoje. U obzir treba uzeti svojstva posebnih
materijala.
2.2.2.2. Oplatna ulja

Oplatna ulja treba odabrati i primijeniti na na in da ne štete betonu, armaturi ili oplati i da ne djeluju štetno
na okolinu.
Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja ne smiju štetno utjecati na valjanost površine, njezinu boju ili na
posebne površinske premaze.
Oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s uputama proizvo a ili isporu itelja.
2.2.2.3. Skele
Projekt skele treba uzeti u obzir deformacije tijekom i nakon betoniranja kako bi se izbjegle štetne
pukotine u mladom betonu. To se može posti i:
• ograni enjem progibanja i/ili slijeganja,
• kontrolom betoniranja i /ili specificiranjem betona npr. usporavanjem ugradnje.
2.2.2.4.Oplate
Oplata treba osigurati betonu traženi oblik dok ne o vrsne.
Oplata i spojnice izme u elemenata trebaju biti dovoljno nepropusni da sprije e gubitak finog morta.
Oplatu koja apsorbira zna ajniju koli inu vode iz betona ili omogu ava evaporaciju treba odgovaraju e
vlažiti da se sprije i gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena.
Unutarnja površina oplate mora biti ista. Ako se koristi za vidni beton, njezina obrada mora osigurati
takvu površinu betona.
2.2.2.5 .Posebne oplate

Pri izvedbi konstrukcije kliznom oplatom, projekt takvog sustava mora uzeti u obzir materijal oplate i
osigurati kontrolu geometrije radova.
Za osiguranje traženog zaštitnog sloja betona, uskla enog s tolerancijama definiranim ovim tehni kim
uvjetima, treba koristiti odgovaraju e vodilice ili distancere oplate od armature.
2.2.2.6. Površinska obrada

Posebnu površinsku obradu betona, ako se traži, treba utvrditi projektnim specifikacijama.
Za prihva anje zadane kvalitete površinske obrade mogu biti uvjetovani pokusni betonski paneli.
Vrsta i kvaliteta površinske obrade ovise o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim i mineralnim
dodacima), izvedbi i zaštiti tijekom izvedbe.
2.2.2.7 .Oplatni ulošci i nosa i

Privremeni drža i oplate, šipke, cijevi i sli ni predmeti koji e se ubetonirati u sklop koji se izvodi i
ugra eni elementi kao npr. plo e, ankeri i distanceri trebaju:
• biti vrsto fiksirani tako da o uvaju projektirani položaj tijekom betoniranja,
• ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju,
• ne reagirati štetno s betonom, armaturom ili prednapetim elikom,
• ne uzrokovati neprihvatljivi površinski izgled betona,
• ne štetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa.
Svaki ugra eni dio treba imati dovoljnu vrsto u i krutost da zadrži oblik tijekom betoniranja. Ne smije sadržavati tvari
koje mogu štetno djelovati na njih same, beton ili armaturu.
Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i završno obraditi materijalom kakvo e sli ne
okolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi na in obrade specificiran.
2.2.2.8. Otpuštanje skela i uklanjanje oplate

Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu vrsto u:
• otpornu na ošte enje površine skidanjem oplate,
• dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku,
• da izbjegne deformacije ve e od specificiranih tolerancija elasti nog ili neelasti nog ponašanja
betona.
Uklanjanje oplate treba izvoditi na na in da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti.
Optere enja skela treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnost
skela i oplate treba održavati pri osloba anju i uklanjanju optere enja.
Postupak podupiranja ili otpuštanja kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja po etnog optere enja,
sukcesivno optere enje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi.
2.3. ARMATURA I UGRADNJA ARMATURE
a. Armatura izra ena od elika za armiranje prema odredbama ugra uje se u armiranu betonsku
konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN EN 13670-1, normama na koje ta
upu uje
b. Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehni kih
specifikacija koje se odnose na elik za armiranje, projekta betonske konstrukcije te
odredbama ovoga Priloga.
c. Izvo mora prema normi HRN EN 13670-1 prije po etka ugradnje provjeriti je li armatura u
skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja
armature došlo do njezinog ošte ivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja
na tehni ka svojstva betonske konstrukcije.
d. Nadzorni inženjer neposredno prije po etka betoniranja mora:
d.1. provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za elik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li
iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije,
d.2. provjeriti je li armatura izra ena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske
konstrukcije te dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u gra evinski dnevnik.
2.3.1. Materijali
elik za armiranje betona treba zadovoljavati uvjete EN 10080 i uvjete projekta konstrukcije. Svaki
proizvod treba biti jasno ozna en i prepoznatljiv.
Sidreni i spojni elementi trebaju zadovoljavati uvjete EN 1992-1-1 i uvjete projekta.
Površina armature mora biti o iš ena od slobodne hr e i tvari koje mogu štetno djelovati na elik, beton ili
vezu izme u njih.
Galvanizirana armatura može se koristiti samo u betonu s cementom koji nema štetnog djelovanja na
vezu s galvaniziranom armaturom.
2.3.2. Savijanje, rezanje, prijevoz i skladištenje

elik za armiranje betona treba rezati i savijati prema projektnim specifikacijama. Pri tome:
- savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom,
- savijanje elika pri temperaturi ispod -5 °C, ako je dopušteno projektnim specifikacijama,
treba izvoditi uz poduzimanje odgovaraju ih posebnih mjera osiguranja,
- savijanje armature grijanjem smije se izvoditi samo uz posebno odobrenje u projektnim
specifikacijama.
Promjer trna za savijanje šipki treba biti prilago en stvarnom tipu armature
2.4. BETONIRANJE
2.4.1. Uvjeti kakvo e betona
Beton mora biti proizveden prema uvjetima iz EN 206 i ovim tehni kim uvjetima
2.4.2. Isporuka, preuzimanje i gradilišni prijevoz svježeg betona
Nadzor i kontrolu kakvo e treba provesti na mjestu ugradnje i to najmanje u opsegu definiranom ovim
tehni kim uvjetima.Me u ostalim treba provjeriti otpremni dokument i parafom potvrditi izvršeni nadzor.
2.4.3. Kontrola prije betoniranja

Ø Treba pripremiti planove betoniranja i nadzora kao i sve ostale mjere predvi ene ovim Tehni kim
uvjetima i projektom, a ako ne postoji projekt, a prema složenosti izvedbe je neophodan potrebno ga
je izraditi.
Ø Treba po potrebi izvesti po etno ispitivanje betoniranja pokusnom ugradnjom i to prije izvedbe
dokumentirati.
Ø Sve pripremne radnje treba provjeriti i dokumentirati prema ovim uvjetima prije no što ugradnja
betona po ne.
Ø Konstrukcijske spojnice moraju biti iste i navlažene. Oplatu treba o istiti od prljavštine, leda, snijega
ili vode.
Ø Ako se beton ugra uje izravno na tlo, svježi beton treba zaštititi od miješanja s tlom i gubitka vode.
Ø Konstrukcijske elemente treba podložnim betonom od najmanje 3-5 cm odvojiti od temeljnog tla ili za
odgovaraju u vrijednost pove ati donji zaštitni sloj betona.
Ø Temeljno tlo, stijena, oplata ili konstrukcijski dijelovi u dodiru s pozicijom koja se betonira trebaju imati
temperaturu koja ne e uzrokovati smrzavanje betona prije no što dostigne dovoljnu otpornost na
smrzavanje. Ugradnja betona na smrznuto tlo nije dopuštena ako za takve slu ajeve nisu predvi ene
posebne mjere.
Ø Predvi a li se temperatura okoline ispod 0oC u vrijeme ugradnje betona ili u razdoblju njegovanja,
treba planirati mjere zaštite betona od ošte enja smrzavanjem.
Ø Površinska temperatura betona spojnice prije betoniranja idu eg sloja treba biti iznad 0oC. Ako se
predvi a visoka temperatura okoline u vrijeme betoniranja ili u razdoblju njegovanja, treba planirati
mjere zaštite betona od tih negativnih djelovanja.
2.4.4.Ugradnja i zbijanje
Ø Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura i uloženi elementi dobro obuhvate betonom i
osigura zaštitni sloj betona unutar propisanih tolerancija te beton dobije traženu vrsto u i trajnost.
Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suženja
presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja.
Ø Vibriranje, osim ako nije druga ije uvjetovano projektom, treba u pravilu izvoditi uronjenim
vibratorima. Beton treba uložiti što bliže kona nom položaju u konstrukcijskom elementu: Vibriranjem
se beton ne smije namjerno navla iti kroz oplatu i armaturu.
Ø Normalna debljina sloja ne bi smjela biti ve a od visine uronjenog vibratora. Vibriranje treba izvoditi
sustavnim vertikalnim uranjanjem vibratora tako da se površina donjeg sloja revibrira. Kod debljih
slojeva je revibriranje površinskog sloja preporu ljivo i radi izbjegavanja plasti nog slijeganja betona
ispod gornjih sipki armature.
Ø Vibriranje površinskim vibratorima treba izvoditi sustavno dok se iz betona osloba a zarobljeni zrak.
Prekomjerno površinsko vibriranje koje slabi kvalitetu površinskog sloja betona treba izbje i. Kad se
primjenjuje samo površinsko vibriranje, debljina sloja nakon vibriranja obi no ne treba prelaziti 100
mm, osim ako nije prethodno eksperimentalno dokazano druga ije. Korisno je dodatno vibriranje
površina uz podupore.
Ø Brzina ugradnje i zbijanja betona treba biti dovoljno velika da se izbjegnu hladne spojnice i dovoljno
niska da se izbjegnu pretjerana slijeganja ili preoptere enje oplate i skela. Hladna spojnica se može
Ø stvarati tijekom betoniranja, ako beton ugra enog sloja veže prije ugradnje i zbijanja narednog.
Dodatni zahtjevi na postupak i brzinu ugradnje betona mogu biti potrebni kod posebnih zahtjeva za
površinsku obradu.
Ø Segregaciju betona treba pri ugradnji i zbijanju svesti na najmanju mjeru.
Ø Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zaštiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i
snijega.
Ø Naknadno dodavanje vode, cementa, površinskih otvr iva a ili sli nih materijala nije dopušteno.
2.4.5.Njegovanje i zaštita
Ø Beton u ranom razdoblju treba zaštititi:
• da se skupljanje svede na najmanju mjeru,
• da se postigne potrebna površinska vrsto a,
• da se osigura dovoljna trajnost površinskog sloja,
• od smrzavanja,
• od štetnih vibracija, udara ili drugih ošte ivanja.
Ø Pogodni su sljede i postupci njegovanja primijenjeni odvojeno ili uzastopno:
• držanje betona u oplati,
• pokrivanje površine betona paronepropusnim folijama, posebno u vrš enim i osiguranim na
spojevima i na krajevima,
• pokrivanjem vlažnim materijalima i njihovom zaštitom od sušenja,
• držanjem površine betona vidljivo vlažnom prikladnim vlaženjem,
• primjenom zaštitnog premaza utvr ene uporabivosti (potvr ene certifikatom ili tehni kim
dopuštenjem).
Ø Postupci njegovanja trebaju osigurati nisku evaporaciju vlage iz površinskog sloja betona ili držati
površinu stalno vlažnom. Prirodno njegovanje je dovoljno ako su uvjeti u cijelom razdoblju potrebnog
njegovanja takvi daje brzina evaporacije vlage iz betona dovoljno niska, npr. u vlažnom, kišnom ili
maglovitom vremenu. Njegovanje površine betona treba bez odgode zapo eti odmah po završetku
zbijanja i površinske obrade. Ako slobodnu površinu betona treba zaštititi od pucanja zbog plasti nog
skupljanja, privremeno njegovanje treba primijeniti i prije površinske obrade.
Ø Trajanje primijenjenog njegovanja treba biti funkcija razvoja svojstava betona u površinskom sloju
ovisno o omjeru:
• vrsto e i zrelosti betona,
• oslobo ene topline i ukupne topline oslobo ene u adijabatskim uvjetima.
Definirani beton za uporabu u uvjetima izloženosti konstrukcije treba njegovati dok površinski sloj betona
ne dosegne najmanje 50 % uvjetovane tla ne vrsto e. Iskustveno se taj uvjet, iskazan vremenski, može
kontrolirati prema podacima danim u tablici
"Najmanje razdoblje njegovanja betona za klase izloženosti betona druga ije od X0 i XC1"
Tablica 3: Najmanje razdoblje njegovanja betona za klase izloženosti betona druga ije od X0 i
XC1
Najmanje razdoblje njegovanja, dana1) 2)
Površinska
temperatura Razvoj vrsto e betona4) fcm2 / fcm28
betona, °C
brz, r> 0,50 srednji, r = 0,30 spor, r = 0,15 vrlo spor,
r<0,15
T>25 1,0 1,5 2,0 3,0
25>T> 15 1,0 2,0 3,0 5,0
15>T>10 2,0 4,0 7,0 10,0
10>T>53) 3,0 6,0 10,0 15,0
1) dodaju i svako vrijeme vezanja iznad 5 sati
2) linearna interpolacija izme u vrijednosti u redovima je mogu a
3) za temperature ispod 5°C trajanje treba produžiti za razdoblje jednako vremenu ispod 5°C
4) razvoj vrsto e betona je omjer izme u srednje tla ne vrsto e betona nakon 2 dana i srednje tla ne
vrsto e betona nakon 28 dana
Ako se razvoj topline koristi za mjerenje razvoja svojstava betona, omjer topline i odgovaraju e vrsto e
treba prethodno utvrditi ili odobriti ovlaštena institucija.
Pobliža odre enja razvoja svojstava betona mogu se temeljiti na jednom od slijede ih postupaka:
• ra unu zrelosti iz mjerenja temperature na dubini najviše 10 mm u betonu ispod površine,
• ra unu zrelosti iz mjerenja srednjih dnevnih temperatura zraka,
• temperaturi grijanja,
• drugim pogodnim postupcima.
Ra un zrelosti treba se zasnivati na odgovaraju oj funkciji zrelosti, dokazanoj za tip cementa ili
kombinaciju cementa i uporabljenog mineralnog dodatka.
Primjena zaštitnih premaza nije dopuštena na konstrukcijskim spojnicama, na površinama koje e se
naknadno obra ivati ili na površinama na kojima treba osigurati vezu s drugim materijalima, osim ako se
prethodno potpuno ne uklone prije te sljede e operacije ili ako dokazano ne djeluju štetno na tu sljede u
operaciju.
Ako projektnim specifikacijama nije naglašeno dopušteno, zaštitni premazi se ne smiju koristiti ni na
površinama s uvjetovanim posebnim izgledom površine.Površinska temperatura betona ne smije pasti
ispod 0°C dok površina betona ne dosegne vrsto u dovoljnu za otpornost na smrzavanje (obi no iznad 5
N/mm2).
Najviša temperatura betona ne smije prije i 65°C.
Mogu i negativni utjecaji visokih temperatura betona tijekom njegovanja uklju uju:
• zna ajno smanjenje vrsto e,
• zna ajno pove anje poroznosti,
• odloženo formiranje etringita,
• pove anje razlike temperature betoniranog i prethodnog elementa.
2.4.6. Aktivnosti poslije betoniranja

Nakon skidanja oplate nadzorni inženjer treba prema uvjetovanom razredu nadzora provesti kontrolu
površine betona i potvrditi sukladnost za zahtjevima.
Površinu betona treba tijekom izvedbe zaštititi od ošte ivanja i reme enja površinske teksture.
Potrebe ispitivanja betona na gra evini (svojstvo, u estalost i kriterije sukladnosti) treba prema uvjetima
izvedbe i eksploatacije gra evine utvrditi projektom konstrukcije i planom kontrole kvalitete izvedbe
radova.
2.4.7.Konstrukcijske spojnice
Spojni dijelovi bilo kojeg tipa trebaju biti neošte eni, to no postavljeni i ispravno izvedeni tako da
osiguraju u inkovito ponašanje konstrukcije.
2.4.8. Geometrijske tolerancije

Izvedene dimenzije konstrukcija trebaju biti unutar najve ih dopuštenih odstupanja radi izbjegavanja
štetnih utjecaja na:
• mehani ku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju,
• ponašanje tijekom uporabe gra evine,
• kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih nekonstrukcijskih dijelova.
Nenamjerna mala odstupanja od referentnih vrijednosti koje nemaju zna ajniji utjecaj na ponašanje
izvedene konstrukcije mogu se zanemariti.
Date tolerancije, nominirane kao normalne tolerancije, odgovaraju projektnim pretpostavkama, EN 1992 i
traženoj razini sigurnosti.
Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka me ukontrola tih
dijelova mora poštivati uvjete kona ne kontrole izvedene konstrukcije.
Ako je odre eno geometrijsko odstupanje pokriveno razli itim zahtjevima (preduvjetovano), primjenjuje
se stroži uvjet.
a. Presjeci
Dimenzije popre nog presjeka, zaštitni sloj betona i položaj armature ne smiju odstupati od zadanih
vrijednosti više no što je prikazano u slijede oj tablici
tablica 4 - tolerancije
N° Tip odstupanja Opis Dopušteno odstupanje
a Dimenzije popre nog presjeka + 10 mm
b Položaj obi ne armature u Za sve h vrijednosti je:
popre nom presjeku
(minus) - 10 mm
a pozitivno za
h< 150 mm + 10 mm
h = 400 mm + 15 mm
h > 2500 mm + 20 mm
uz linearnu
interpolaciju
me uvrijednosti
cmin = traženi najmanji zaštitni sloj betona
cn = nominalni zaštitni sloj = c + I (minus)I

c = stvarni zaštitni sloj
= dopušteno odstupanje od cn
h = visina popre nog presjeka

Uvjet: c + (plus) > cn - I (minus) I
Dopušteno pozitivno odstupanje zaštitnog sloja temelja i elemenata u
temeljima može se pove ati za 15 mm. Dano negativno odstupanje ne može.
c Preklopni spoj l preklopna duljina -0,06 l

a – duljina dimenzije popre nog ne više od 0,04 a ili 10
d okomitost popre nog presjeka
presjeka mm
ravnost
L = 2,0 m 9 mm
Opla ena ili zagla ena površina L = 0,2 m 4 mm
e
Ne opla ene površine : L 2,0 m 15 mm
Ø globalno L = 0,2 m 6 mm
Ø lokalno
f Zakošenost popre nog presjeka ne ve e od h/25 ili b/25 ali ne više od 30 mm

za dužine 8mm
g ravnost bridova >= 1m 8 mm / m ali ne više od
>1m 20 mm
h otvori u ulošci 1 ; 2 ; 3 ; + - 25 mm
3. ZIDARSKI RADOVI
Prilikom izvedbe zidarskih radova prema projektu i troškovniku izra enog na osnovu ovog projekta,
izvo radova mora se pridržavati svih uvjeta i opisa u projektu i troškovniku kao i važe eg
tehni kog propisa za zidane konstrukcije (NN 01/07)
3.1. Materijali
Materijali koji se upotrebljava za zidarske radove mora biti ispravan, kvalitetan, a na zahtjev izvo mora
predo iti važe e ateste ili dati ispitati prema važe im standardima. Ispitivanje pada na teret izvo a.
Kontrolu zahtijevane kvalitete opeke i morta provesti prema europskim normama:
-zapreminska masa i poroznost svježeg morta EN 1015-7

-konzistencija svježeg morta EN 1015-3
-tla na i savojna vla na vrsto a morta EN 1015-11
-tla na vrsto a opeke EN 771-1, EN 772-1, EN 772-3,
EN 772-13, EN 772-16
Uskladištenje materijala, koji se koriste za zidanje, mora biti takvo da nije mogu e ošte enje do stupnja
kada nisu pogodni za korištenje. Opeka se ne smije polagati na površine koje sadrže kemijske ne isto e,
klinker ili pepeo, niti na novo betonirane plo e, dok ta konstrukcija nema dovoljnu nosivost. U zimi opeku
koja nije otporna na mraz potrebno je skladištiti u zatvorenim prostorima gdje temperatura nije niža od
0°C.
Cement i vapno trebaju biti zašti eni od djelovanja vlage za vrijeme transporta i skladištenja. Veziva
skladištiti odvojeno tako da ne do e do mješanja.
Pijesak razli itih tipova treba pohraniti odvojeno na tvrdoj podlozi, gdje ne e biti one iš en.
Mort treba biti mješan u omjerima materijala kako je odre eno projektom morta, a koji je dužan dostaviti
izvo . Navedenim projektom se mora posti i projektirana marka morta.Sav pribor koji se koristi pri
mješanju i transportu treba održavati istim. Nakon što se mort izmješai izva en je iz mješalice ne smije
mu se dodavati nikakav materijal.
Mort mora biti upotrijebljen prije nego po ne vezivanje. Mort mora imati plasti nu konzistenciju odre enu
normama za mort.
Unaprijed pripremeljeni mort treba rabiti u skladu sa uputama proizvo a i prije kraja roka uporabe
deklariranog od proizvo a.
Zidne elemente treba postavljati u pravilan zidni vez. Opeka mora biti ista i neošte ena. Prije nego se
opeka po ne postavljati u mort mora imati potrebnu vlažnost da se postigne što bolja prionljivost sa
mortom. Stoga se preporu a kvašenje elemenata prije polaganja u mort. Duljinu kvašenja odrediti ovisno
o konzistenciji morta, tipu opeke i preporukama pojedinih radova i propisa danih u ovom projektu.
Zidanje je potrebno obustaviti ako temperatura padne ispod +5°C ili je ve a od +35°C.
Kod izvedbe vertikalnih serklaža opeku je potrebno ozidati tako da zid završava na “šmorc“. Horizontalne
serklaže na razini stropova betonirati zajedno sa stropnom konstrukcijom.
Novoizvedene zidove potrebno je zaštiti od mehani kih ošte enja i utjecaja nevremena. Vrhovi zidova
trebaju biti pokriveni vodonepropusnim presvlakama. Zidovima se ne smije dopustiti prebrzo sušenje,
stoga ih je u vru im danima potrebno vlažiti dok ne postigne odgovaraju u vrsto u.
Kvaliteta zidanja mora biti u skladu sa zahtijevanom kvalitetom zidova u ovom projektu, prema važe im
propisima za zidane konstrukcije, a u nedostatku državnih normi koristiti pripadne euronorme.
4. DRVENA KONSTRUKCIJA
Drvena konstrukcija izvodi se punim drvetom. Najve i postotak vlage u drvetu je 15%. Mogu e je
upotrebiti i drvo sa ve im postotkom vlažnosti (do 20%), ali u trenutku primanja punog optrere enja mora
biti zra no suho. Dimenzije gra e moraju biti dimenzija predvi enih prora unom statike (uz dozvoljena
odstupanja), sa dozvoljenim nepravilnostima.
Zaštitu drveta u konstrukciji izvršiti prema važe em Tehni kom propisu za drvene konstrukcije i normama
na koje taj propis upu uje (Zaštitnim premazima protiv vlage, insekata i gljivica, a po potrebi i protiv
požara. Zaštitna sredstva ne smiju biti štetna za zdravlje i život ljudi, te okoliš).
Drvena konstrukcija je gra evinsko-fizikalnim mjerama(odvodnja, ventilacija, grijanje ...) potpuno
odvojena od atmosferskog djelovanja, procje ivanja vode i sl.
U krovnoj konstrukciji je omogu en protok zraka. Sve instalacije smještene u krovnoj konstrukciji su u
posebnim protupožarnim kanalima.
Spojna sredstva i dijelovi od metala trebaju biti zašti eni pocin avanjem, a ako to nije mogu e
onda treba koristiti odgovaraju u antikorozivnu zaštitu za metalne konstrukcije.
5. NADZOR
Pregledi i nadzor trebaju osigurati da se radovi završavaju u skladu s ovim Tehni kim uvjetima i
zahtjevima projektnih specifikacija.
Nadzor u ovom kontekstu odnosi se na verifikaciju (potvr ivanje) sukladnosti svojstava proizvoda i
materijala koji e se upotrijebiti i na nadzor nad izvedbom radova.
5.1. Nadzor materijala i proizvoda
Koji e se nadzor svojstava materijala i proizvoda primijeniti u radovima prikazanje slijede om tablicom.
Tablica 5: Zahtjevi nadzora materijala i proizvoda
PREDMET VRSTA NADZORA
Materijali oplate Vizualni nadzor
Armaturni elik Prema EN 10080 i zahtjevima projekta3'
Prema EN 206, I prema ovim tehni kim

Svježi beton" proizveden u
uvjetima . Pri preuzimanju betona treba
tvornici ili na gradilištu.
postojati otpremnica.
Ostali materijali2' Prema projektnim specifikacijama i normama
Predgotovljeni elementi Prema projektnim specifikacijama 3)
Nadzorni izvještaj Treba
1) Na gradilištu izra eni sastavni dijelovi smatraju se kao sastavni dijelovi proizvedeni sa
"svježim betonom, tvorni kim ili gradilišnim", osim ako nisu proizvedeni prema normi.
2) Npr. element ugra enog elika, opeka i si.
3) Proizvode s potvrdom sukladnosti tre e osobe treba vizualno pregledati i provjeriti
otpremnicu.
U slu aju sumnje treba poduzeti daljnje provjere sukladnosti sa specifikacijama. Ostale
proizvode treba provjeriti i ispitati prema projektnim specifikacijama.
5.2. Podru je nadzora izvedbe

Podru je nadzora koji treba provesti prikazano je u tablici
Tablica 6: Podru je nadzora
Kalupi, oplata i skele Glavne kalupe i oplatu pregledati prije betoniranja

Obi na armatura Glavnu armaturu pregledati prije betoniranja
Ugra eni elementi Prema projektnim specifikacijama i ovim tehni kim
uvjetima
Zidani elementi Prema projektnim specifikacijama i ovim tehni kim
uvjetima
Gradilišni prijevoz i
Prema ovim tehni kim uvjetima
ugradnja betona
Završna obrada i
Prema ovim tehni kim uvjetima
njegovanje betona
Geometrija Prema projektnim specifikacijama
Nadzorna dokumentacija Kako se traži ovim uvjetima

5.3. Nadzor prije betoniranja

Prije po etka betoniranja nadzor treba uklju ivati:
• geometriju oplate,
• stabilnost oplate, skela i njihovih temelja,
• nepropusnost oplate,
• uklanjanje ne isto a (kao što su prašina, snijeg i/ili led i ostaci žice) s dijela koji e se betonirati,
• obradu lica konstrukcijskih spojnica,
• uklanjanje vode s dna oplate, osim ako se ne betonira pod vodom,
• pripremu površine oplate,
• otvore u oplati.
5.4. Nadzor poslije betoniranja

Na konstrukcijskim spojnicama treba provjeriti i potvrditi da je preklopna (kontinuitetna) armatura u
projektiranom položaju.
Treba provjeriti položaj dilatacijske trake.
5.5. Nadzor armature

5.5.1. Nadzor prije betoniranja
Prije betoniranja nadzor u skladu s odgovaraju im nadzornim razredom treba potvrditi da je:
• armatura iskazana u nacrtima ugra ena i prema nacrtima postavljena u projektiranu poziciju,
• zaštitni sloj u skladu s ovim uvjetima i projektnim specifikacijama,
• armatura nezaga ena uljem, mastima, bojom ili drugim štetnim materijalima,
• armatura ispravno u vrš ena i osigurana od pomicanja tijekom betoniranja,
• razmak izme u šipki armature dovoljan za ugradnju i zbijanje betona,
• ugra ena armatura popra ena odgovaraju om potvrdom sukladnosti sa svojstvima uvjetovanim
u EN 10080.
Ako za armaturu dopremljenu u savijalište ili na gra evinu nema odgovaraju e potvrde sukladnosti s
uvjetovanim svojstvima, ta svojstva treba korisnik potvrditi ispitivanjem odgovaraju eg broja uzoraka
dopremljenih profila.
5.5.2. Nadzor poslije betoniranja

Na konstrukcijskim spojnicama treba provjeriti i potvrditi daje preklopna (kontinuitetna) armatura u
projektiranom položaju.
5.5.3. Nadzor postupka betoniranja

Nadzor i ispitivanje postupka betoniranja treba planirati, izvoditi i dokumentirati prema tablici
Tablica 7: Planiranja, nadzora i dokumentiranja
Plan nadzora, procedure i instrukcije prema
Planiranje nadzora specifikacijama
Aktivnosti kod nesukladnosti
Nadzor Osnovni i povremeni detaljni nadzor
Svi dokumenti planiranja, Izvještaji o svim

nadzorima
Dokumentacija
Izvještaji o svim nesukladnostima i popravnim
mjerama
Plan nadzora treba identificirati sve nadzore, motrenja i ispitivanja za potrebne dokaze kvalitete.
Najbolji nadzor je kontinuirani nadzor sukladnosti i uobi ajene dobre prakse.
6. MJERE U SLU AJU NESUKLADNOSTI
Kad nadzor otkrije nesukladnost, treba poduzeti odgovaraju e radnje koje e osigurati uvjetovanu
stabilnost i sigurnost konstrukcije i zadovoljiti namjeravanu uporabu.
Kad je nesukladnost potvr ena, treba istražiti sljede e:
• utjecaj nesukladnosti na izvedbu i uporabu,
• mjere potrebne da bi se nesukladni element ili dio konstrukcije u inili prihvatljivima,
• potrebu zabrane i zamjene nepopravljivog nesukladnog elementa ili dijela konstrukcije.
Veli ina nesukladnosti uvjetovanih svojstava betona utvr uje se naknadnim ispitivanjima istih svojstava
na uzorcima betona iz konstrukcijskog elementa prema važe im normama. Ispitivanja se odlukom
nadzornog inženjera povjeravaju odgovaraju oj ovlaštenoj instituciji.
Nesukladnost tla ne vrsto e (postignute i uvjetovane klase) betona rješava se naknadnim ispitivanjem
uzoraka betona izva enih iz dijela konstrukcije u koji je ugra en nesukladni beton.
Ispitivanja treba provesti prema HRN EN 7034 i utvrditi klasu tla ne vrsto e kojoj ugra eni beton
odgovara u vrijeme ispitivanja! Približnu klasu kojoj je odgovarao pri 28-dnevnoj starosti. Prva služi za
kontrolu stabilnosti i sigurnosti predmetnog konstrukcijskog dijela a druga za reguliranje ugovornih
odnosa izme u proizvo a i kupca betona.
Ako su neispravnosti i nesukladnosti zanemarive za izvedbu i uporabu element treba preuzeti. Ako se
nesukladnost može popraviti, element treba preuzeti nakon popravka.
Ocjenu sukladnosti elementa nakon popravka trebaju dati nadzorni inženjer i ovlaštena institucija koja je
utvrdila veli inu nesukladnosti i uvjetovala popravak.
Ratifikacija nesukladnosti mora biti u skladu s projektnim specifikacijama i ovim Tehni kim uvjetima.
Dokumentaciju postupka i materijala koji e se upotrijebiti treba prije popravka odobriti nadzorni inženjer.
B/ PROJEKT KONSTRUKCIJE
Projektant:
B.1. Tehni ki opis i primjenjeni propisi
Prema arhitektonskim podlogama postoje e gra evine koje je izradio

ARHIS d.o.o. Slatina, a za potrebe investitora, izra en je projekt
rekonstrukcije dijela krovišta gra evine OSNOVNA ŠKOLA EUGENA
KUMI A-REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA, DOBRIŠE CESARI A 24,
SLATINA, a u svezi ispunjavanja bitnog zahtjeva mehani ke otpornosti
i stabilnosti.
Postoje a gra evina je katnosti prizemlje + kat + potkrovlje.
Krovište postoje e gra evine,na dijelu koji se rekonstruira, je

klasi no drveno. Nosiva vertikalna konstrukcija je armiranobetonska
i zidana. Me ukatne nosive horizontalne konstrukcije stropa
prizemlja i kata su pune armiranobetonske stropne plo e.
Gra evina je temeljena armiranobetonskim temeljnim trakama.
Projektom rekonstrukcije na dijelu postoje e gra evine u

potkrovlju, projektirana je klasi na nosiva drvena konstrukcija
krovišta s pokrovom pocin anim trapeznim limom.
Dimenzije nosa a i rubni uvjeti konstrukcije prema prora unu
mehani ke otpornosti i stabilnosti.
Vezu(sidrenje) postoje e i projektirane armiranobetonske i drvene
konstrukcije osigurati sustavom sidrenja Sika AnchorFix-2.
Detalje izvedbe i odstupanja od pretpostavki iz ovog projekta koja

se uo e tijekom izvedbe rekonstrukcije, riješiti u izvedbenom
projektu konstrukcije.
Rekonstrukcija dijela krovišta gra evine nema bitan utjecaj na

zate ena tehni ka svojstva vezana uz mehani ku otpornost i
stabilnost postoje e gra evine, odnosno, mijenjaju se do uklju ivo
10% (promjena mase gra evine, promjena položaja središta masa,
središta krutosti,promjena naprezanja u prora unskim presjecima i
sl.).
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Dimenzije, koli ine armature ( prora unate(odabrane) i minimalno potrebne ) i detalje
armiranja i spojeva nosivih elemenata konstrukcije riješiti prema zahtjevima EC2, EC5, EC6, EC8 i
rezultatima prora una.
Beton: C25/30 Armatura: B500
Projektni(prora unski) uporabni vijek gra evine: 50 god.
Projektirana gra evina nalazi se u seizmi koj zoni s poredbenim vršnim ubrzanjem tla 0.16 g,
I zoni optere enja snijegom,
I zoni optere enja vjetrom.
Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih drvenih elemenata konstrukcije osigurana je

protupožarnim oblogama klase otpornosti na požar F30(R30).
Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih ab elemenata konstrukcije osigurana je

odgovaraju im debljinama elemenata i zaštitnih slojeva.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
POPIS PRIMIJENJENIH ZAKONA, PROPISA I NORMI
Zakon o gradnji (NN 153/13)

Zakon o prostornom ure enju (NN 153/13)
Pravilnik o mjernim jedinicama(NN 2/07)
Pravilnik o kontroli projekata (NN 32/14)
Zakon o normizaciji (NN 80/13)
Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)
Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09 i 143/12)
Tehni ki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10 i 136/12)
Tehni ki propis za zidane kostrukcije (NN 01/07)
Tehni ki propis za drvene konstrukcije (NN 121/07, 58/09, 125/10 i 136/12)
Tehni ki propis za gra evinske konstrukcije (NN 17/2017)
B.2. Plan pozicija
Projektant:
10
10
10 A' A'' A
14
14 14
14 14 14 14 14
14 14 10 10 14
14 14
x5
5 5 5 5 5
10 14 10 10 14 10 10
14 14 10
14 10 14
14 14 14 14 14 10 10
14 14 14 14 14 14
14 14 14 14 14 14 14 14 14
18 18 14 18 18 14 14 14 14
78
78
78
78
78
118
118
118
118
118
14 14 14 14 14 14 14 14 14
14 14 14 14 14 14 14 14 14
10
12
10
14
10 10 10 10
14 14 14 14
14 14 14
14 14 14
x5 10
5 14 14 14 14 14 14 14
12 14
14 14 14 14 14 14
14
114
118
14
10 10 10
14 14 14
10
5 14
10
14 14
5 14 14 14
10 14
A' A
B.3. Prora un mehani ke otpornosti i stabilnosti
Projektant:
Projektni(prora unski) uporabni vijek gra evine: 50 god.
Gradivo
Drvo (puno)
- klasa drveta(EC5): puno drvo C24
karakteristi ne vrsto e drveta:
savijanje f_m,k = 24.00 N/mm2
zatezanje paralelno vlaknima f_t,0,k = 14.00 N/mm2
zatezanje okomito vlaknima f_t,90,k = 0.40 N/mm2
pritisak paralelno vlaknima f_c,0,k = 21.00 N/mm2
pritisak okomito vlaknima f_c,90,k = 5.30 N/mm2
smicanje i torzija f_v,k = 2.50 N/mm2
E-modul paralelno vlaknima E_0,mean =11000.00 N/mm2 E_0,05 = 7400.00 N/mm2
E-modul okomito vlaknima E_90,mean= 370.00 N/mm2
modul smicanja G_mean = 690.00 N/mm2
- zapreminska masa ρ_k = 350.00 kg/m3
Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih drvenih elemenata konstrukcije

osigurana je protupožarnim oblogama klase otpornosti na požar F30(R30).
Beton
Klasa betona: C 25/30 XC1 Cl 0.2
Najve a veli ina agregata: Dmax16
vrsto a na valjku ... fck = 25 MPa
vrsto a na kocki ... fck,cube = 30 MPa
... fcm = 33 MPa
srednja vla na vrsto a ... fctm = 2.6 MPa
posmi na vrsto a ... τRd = 0.30 MPa
po etni modul elasti nosti ... Ecm = 31000 MPa
elik za armiranje (armatura)

B500 f_yk = 500 MPa, Es = 200000 MPa
Zaštitni sloj armiranobetonskih elemenata

Mjerodavan razred izloženosti(uvjeti okoliša na betonsku konstrukciju)
konstrukcije: XC1.
Debljina zaštitnih slojeva ab konstrukcije razreda izloženosti XC1
- najmanja debljina zaštitnog sloja c_min = 1.5 cm
- pove anje zaštitnog sloja c = 0.5 cm
- nazivna debljina zaštitnog sloja c_nom = 2.0 cm
Prekidi u betonu moraju biti zabrtvljeni odgovaraju im sredstvima.
Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih ab elemenata konstrukcije prema

tabli nim podacima o potrebnim minimalnim debljinama elemenata i zaštitnih slojeva
zadovoljava.
Zi e
Zidni element: ope ni blok min tla ne vrsto e okomito na horizontalnu sljubnicu
morta fb,min = 10.0 N/mm2
Vrsta morta: min M10 (mort op e namjene)
Karakteristi na tla na vrsto a zi a:

fk = K × fb^0.65 × fm^0.25 = ~0.5 × 10.0^0.65 × 10.0^0.25 = 3.97 N/mm2
Kategorije kontrole B-I: M = 1.5 (seizmi ki prora un)

fd = fk / M = fk / 1.5 = 2.64 N/mm2
E = 1000 × fk (za GSU E = 600 × fk) G = 0.4 × E (za potres G = 0.167 × E)
Po etna posmi na vrsto a: fvko = 0.3 N/mm2

Djelovanja na konstrukciju
1. Gravitacijska optere enja
g opt.: stalno optere enje - krov

( 1) trapezni lim 0.7cm (pokrov) = 0.10 kN/m2
( 2) izolacija (mineralna vuna 22cm) = 0.25 kN/m2
( 3) gips kartonske plo e 1.25cm = 0.08 kN/m2
( 4) instalacije = 0.15 kN/m2
g = (1)+(2)+(3)+(4) = 0.58 kN/m2
s opt.: optere enje snijegom( I zona, do 200 m.n.m.) - krov

2. Optere enje vjetrom
w opt.: optere enje vjetrom( I zona, kategorija terena III )
- tlocrtne dimenzije gra evine: b = 35.00m d = 18.00m

- visina gra evine: h = 11.00m
- referentna brzina vjetra:

c_DIR × c_TEM × c_ALT = 1.0
v_ref,o = 20.00m/s
v_ref = c_DIR × c_TEM × c_ALT × v_ref,o = 20.00m/s
- referentni pritisak vjetra:
q_ref = 0.5 × ρ × v_ref × v_ref =
q_ref = 0.5 × 1.25kg/m3 × 20.00m/s × 20.00m/s
q_ref = 250.00N/m2 = 0.25kN/m2
- koeficijent izloženosti: ce_(z) = 1.90
Optere enje vjetrom na dvostrešni krov
w0 opt.: Smjer vjetra = 0°
Vanjski pritisak vjetra:
zona: F
c_pe10 = -1.38
c_pe1 = -2.30
zona: F
c_pe10 = 0.20
c_pe1 = 0.20
zona: G
c_pe10 = -1.04
c_pe1 = -1.80
zona: G
c_pe10 = 0.20
c_pe1 = 0.20
zona: H
c_pe10 = -0.48
c_pe1 = -0.84
zona: H
c_pe10 = 0.20
c_pe1 = 0.20
zona: I
c_pe10 = -0.34
c_pe1 = -0.34
zona: J
c_pe10 = -0.58
c_pe1 = -0.78
Zona: F G H I J
--------------------------------------------------------------------
površina zone(m2) 12.10 52.80 238.00 238.00 77.00
c_e -1.38 -1.04 -0.48 -0.34 -0.58
0.20 0.20 0.20
w_e(kN/m2) -0.66 -0.49 -0.23 -0.16 -0.28
0.10 0.10 0.10
Unutarnji pritisak vjetra:

c_pi = -0.30
w_i = q_ref × ce_(z) × -0.30 = -0.14 kN/m2
c_pi = 0.30
w_i = q_ref × ce_(z) × 0.30 = 0.14 kN/m2
(zona H) w_e = -0.23 kN/m2

w_e + wi = -0.23 + 0.14(s) = -0.09(s) kN/m2
w_e + wi = -0.23 - 0.14(p) = -0.37(s) kN/m2
(zona I) w_e = -0.16 kN/m2
w_e + wi = -0.16 + 0.14(s) = -0.02(s) kN/m2
w_e + wi = -0.16 - 0.14(p) = -0.30(s) kN/m2
Trapezni lim (pokrov) osigurati na silu odizanja -0.66 kN/m2
w90 opt.: Smjer vjetra = 90° (zona H)

c_e = -0.65 ... w_e = q_ref × ce_(z) × -0.65 = -0.31 kN/m2
Unutarnji pritisak vjetra: w_i = ±0.11 kN/m2
(zona H)
w_e + wi = -0.31 + 0.14(s) = -0.17(s) kN/m2
w_e + wi = -0.31 - 0.14(p) = -0.45(s) kN/m2
w90 opt. (trenje u krovnoj ravnini): Smjer vjetra = 90°
Opt. vjetrom 0.475 kN/m2, koeficijent trenja vjetra s krovnom ravninom = 0.1
(0.1×0.475kN/m2) = 0.0475 kN/m2
Optere enje vjetrom na vertikalni zid
w0 opt.: Smjer vjetra = 0°
- tlocrtne dimenzije gra evine: b = 35.00m d = 18.00m

- visina gra evine: h = 11.00m
zona: D
c_pe10 = 0.80
c_pe1 = 1.00
zona: E
c_pe10 = -0.30
c_pe1 = -0.30
e = min(b; 2h) -> e = 22.00m -> d < e

zona: A
c_pe10 = -1.00
c_pe1 = -1.30
zona: B*
c_pe10 = -0.80
c_pe1 = -1.00
Zona: A B* D E
--------------------------------------------------------
površina zone(m2) 48.40 149.60 385.00 385.00
c_e -1.00 -0.80 0.80 -0.30
w_e(kN/m2) -0.48 -0.38 0.38 -0.14
Unutarnji pritisak vjetra:

c_pi = -0.30
w_i = q_ref × ce_(z) × -0.30 = -0.14 kN/m2
c_pi = 0.30
w_i = q_ref × ce_(z) × 0.30 = 0.14 kN/m2
(zona D) w_e = 0.38 kN/m2

w_e + wi = 0.38 + 0.14(s) = 0.52(p) kN/m2
w_e + wi = 0.38 - 0.14(p) = 0.24(p) kN/m2
(zona E) w_e = -0.14 kN/m2

w_e + wi = -0.14 + 0.14(s) =-0.00 kN/m2
w_e + wi = -0.14 - 0.14(p) =-0.28(s) kN/m2
w90 opt.: Smjer vjetra = 90° (vjetar na zabatni zid)
w_e + wi = 0.38 + 0.14 = 0.52 kN/m2
3. Seizmi ko optere enje
Razred važnosti gra evine III ( I = 1.2)

Prora un težina masa za odre ivanje seizmi kih sila:
G + E,i × Q
= 1.0, 2,i = 0.0(snijeg) ... E,i = 2,i × = 0.0
Poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A: agR = 0.16 × g

Mjerodavno horizontalno ubrzanje ag = agR × I
... seizmi ko optere enje nije mjerodavno

MAGNATI d.o.o., 33520 Slatina, Bana Jelačića 2 Datum:05.2017. str. 6
Investitor: VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA, TRG LJUDEVITA PATAČIĆA 1, VIROVITICA
Građevina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMIČIĆA-REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA
Lokacija: DOBRIŠE CESARIĆA 24, SLATINA
Naziv projekta: glavni projekt
Strukovna odrednica: gradevinski projekt konstrukcije; TD 14-GPK/2017
Karakteristični nosivi sustav

( Pogledajte u Planu pozicija Presjek A'-A' )
Izometrija
H_1
V_1
V_2
V_3
V_4
V_5
V_6
Dispozicija okvira
b/d=1
/ 14 0 / 14
b/d=10
b/d=14/18
b/d=14/14
b/d=25/34
b/d=14/
14
Okvir: H_1
b/d=14/14 b/d=14/14
b/d=25/34
b/d=25/34
b/d=25/34
Okvir: V_1
Okvir: V_2
Mreža konačnih elemenata
Okvir: V_3
b/d=14/14 b/d=14/14
2
/1
b/
b/
2
/1
10
d=
d=
10
d=
1
1
0/
0/
d=
b/
12
12
b/
b/d=14/14
b/d=14/14
b/d=14/14
Okvir: V_4
b/d=14/14 b/d=14/14
b/d=14/18
b/d=14/18
b/d=14/18
b/d=14/14 b/d=14/14
2 b/ 2 b/
/1 d =1 /1 d =1
10 0/ 10 0/
d= 12 d= 12
b/ b/
Okvir: V_5
Opt. 1: g
Izometrija
Opt. 2: s
Izometrija
Opt. 3: w0(1)
Izometrija
Opt. 4: w0(2)
Izometrija
Opt. 5: w90
Izometrija
Opt. 1: g
p=0.42
p=0.42
p=0.42
Okvir: H_1
Opt. 2: s
p=0.73 p=0.72
p=0.72
Okvir: H_1
Opt. 3: w0(1)
p=0.07
p=1.51
Okvir: H_1
Opt. 4: w0(2)
p=0.22
p=0.27
p=0.70
p=0.81
p=0.22
Okvir: H_1
Opt. 5: w90
p=0.03
p=0.03
p=0.03
Okvir: H_1
Lista slučajeva opterećenja

No Naziv
1 g
2 s
3 w0(1)
4 w0(2)
5 w90
6 Komb.: 1.35xI+1.5xII+0.9xIV
7 Komb.: 1.35xI+1.5xII+0.9xV
8 Komb.: 1.35xI+1.5xII+0.9xIII
9 Komb.: 1.35xI+0.75xII+1.5xV
10 Komb.: 1.35xI+0.75xII+
+1.5xIII
11 Komb.: 1.35xI+0.75xII+1.5
xIV
12 Komb.: I+1.5xII+0.9xIII
13 Komb.: I+1.5xII+0.9xIV
14 Komb.: I+1.5xII+0.9xV
18 Komb.: 1.35xI+0.75xII+0.9
xIV
19 Komb.: 1.35xI+0.75xII+
+0.9xIII
20 Komb.: 1.35xI+0.75xII+0.9xV
21 Komb.: 1.35xI+1.5xII
22 Komb.: 1.35xI+1.5xIV
23 Komb.: 1.35xI+1.5xV
24 Komb.: 1.35xI+1.5xIII
28 Komb.: I+1.5xIII
29 Komb.: I+1.5xIV
30 Komb.: I+1.5xV
31 Komb.: I+1.5xII
32 Komb.: 1.35xI+0.9xIV
33 Komb.: 1.35xI+0.9xIII
34 Komb.: 1.35xI+0.9xV
35 Komb.: 1.35xI+0.75xII
36 Komb.: I+0.9xIV
37 Komb.: I+0.9xV
38 Komb.: I+0.9xIII
39 Komb.: I+0.75xII
40 Komb.: 1.35xI
41 Komb.: I
Opt. 42: [Anv] 6-41
3.99
-3.94
-1.57
2.39
3.99
3.8
1 -3
.80
0.49
5.5
1
-2.49
1.01
-2.16
-6
.60
-2.58
3.11
3.8
1
-3
.82
3.38
1.40
3.08
-0
-0.61
.17
-0
-0.61 3.09
.33
0.4
8
0.71
0.71
0.2
7
2.33
Izometrija
Utjecaji u gredi: max M3= 5.51 / min M3= -6.60 kNm
Opt. 42: [Anv] 6-41
3
0.6
4 .30
0.6 -1
3 .71
0.6 -0
.34
-0
5
0.9
3
0.5
3
0.5
3
0.5
Izometrija
Utjecaji u gredi: max M2= 0.95 / min M2= -1.30 kNm
Opt. 42: [Anv] 6-41
3
0.2
.63
0.3 -1
3 -0 6
0.2 .44
.89
3 -0
0.2 0.5
5
3
0.5
.42
-0
9 9
1.1 0.2
9
0.2
.57
9 -0
0.2
.57
9 -0
0.2
.57
-0
Izometrija
Utjecaji u gredi: max T3= 1.19 / min T3= -1.63 kN
Opt. 42: [Anv] 6-41
4.22
4.23
1.3
-4.23
9
4.57
-2
.94
1.29
-4.22
-2.61
4.29
-5
-1.82
.11
1.4
3.42
0
3.22
7.45
-2
.94
3.22
-7.21
-3.39
0.0
-3.56
1
2.15
3.18
-4.66
0.0
3
0.98
-3.18
1.83
0.0 0.5
1 8
-1
-1.83
.38
-3.22
1.0
1.83
8
-2.80
-0
-1.83
.71
2.80
-0.98
Izometrija
Utjecaji u gredi: max T2= 7.45 / min T2= -7.21 kN
Opt. 42: [Anv] 6-41
-5
.90
-3.34
-1
1.7
0
1.18
-1.26
-5
.90
15.40
15.70
1
.2
-3
-2
3.
52
05
-9
4.
-2 .69
-2
.3
5
-3
4.6 -6
8 .76
-9
.58
.43
-1
-6
-6
3.4
.0
4
0
.58
-6
.77
-6
-6
.0
-2.53
0
Izometrija
Utjecaji u gredi: max N1= 15.70 / min N1= -34.68 kN
Opt. 1: g
-1.08
-1.08
-4.22
-0.17
-0.76
-0.56
-0.56
-1.50
-0.84
-0.84
-2.20
Izometrija
Utjecaji u gredi: max Zp= 0.04 / min Zp= -4.64 m / 1000
Opt. 2: s
-1.85
0.01
-1.85
-7.27
-0.30
-1.31
-0.96
-0.96
-2.59
-1.45
-1.45
-3.79
Izometrija
Utjecaji u gredi: max Zp= 0.08 / min Zp= -7.99 m / 1000
Opt. 3: w0(1)
0.3
3
0.3
2
0.3
2
Izometrija
Utjecaji u gredi: max Xp= 0.33 / min Xp= -0.01 m / 1000
Opt. 4: w0(2)
0.3
1
0.3
7
0.3
8
Izometrija
Utjecaji u gredi: max Xp= 0.49 / min Xp= -0.15 m / 1000
Opt. 5: w90
8
0.0
0
4.0
0
1.5
.04
-0
Izometrija
Utjecaji u gredi: max Yp= 4.00 / min Yp= -0.04 m / 1000
Mjerodavno opterećenje - EUROCODE
Slučajevi opterećenja
I g - <Stalno>
II s - <Snijeg - <= 1000 m>
III w0(1) - <Vjetar>
IV w0(2) - <Vjetar>
V w90 - <Vjetar>
Ne kombiniraj sa
III -> IV, V
IV -> III, V
V -> III, IV
Kombinacije
01. 1.35×I+1.50×II+1.50×0.60×IV
02. 1.35×I+1.50×II+1.50×0.60×V
03. 1.35×I+1.50×II+1.50×0.60×III
04. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×V
05. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×III
06. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×IV
07. I+1.50×II+1.50×0.60×III
08. I+1.50×II+1.50×0.60×IV
09. I+1.50×II+1.50×0.60×V
10. I+1.50×0.50×II+1.50×IV
11. I+1.50×0.50×II+1.50×V
12. I+1.50×0.50×II+1.50×III
13. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×IV
14. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×III
15. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×V
16. 1.35×I+1.50×II
17. 1.35×I+1.50×IV
18. 1.35×I+1.50×V
19. 1.35×I+1.50×III
20. I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×IV
21. I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×III
22. I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×V
23. I+1.50×III
24. I+1.50×IV
25. I+1.50×V
26. I+1.50×II
27. 1.35×I+1.50×0.60×IV
28. 1.35×I+1.50×0.60×III
29. 1.35×I+1.50×0.60×V
30. 1.35×I+1.50×0.50×II
31. I+1.50×0.60×IV
32. I+1.50×0.60×V
33. I+1.50×0.60×III
34. I+1.50×0.50×II
35. 1.35×I
36. I
0.1
1
0.1
1
0.1
7
0.1
6
0.1
1
0.1
1
Izometrija
Armatura u gredama: Aa2/Aa1
5
0.1
5
0.1
2
0.2
2
0.2
5
0.1
5
0.1
Izometrija
Armatura u gredama: Aa3/Aa4
Greda 22-3 x = 2.73m

EUROCODE Mjerodavna kombinacija za savijanje:
C 25 1.35xI+1.50xII+0.90xV
B500N N1u = -11.70 kN
Kompletna shema opterećenja M2u = 0.38 kNm
5 M3u = -6.60 kNm
Mjerodavna kombinacija za posmik:

1.00xI+1.50xIII
T2u = -5.11 kN
Aa2 5 T3u = 0.00 kN
M1u = 0.00 kNm
A a3
A a4
∆e2 = 1.7<e0> + 6.6<eII> = 8.3 cm

34
|∆M2| = 0.97 kNm

∆e3 = 1.7<e0> + 4.6<eII> = 6.2 cm
5 |∆M3| = 0.73 kNm
εb/εa = -2.657/25.000 ‰
Aa1 Aa1 = 0.17 cm2
Aa2 = 0.16 cm2
Aa3 = 0.22 cm2
5
Aa4 = 0.22 cm2

2 Aa,v = 0.00 cm2/m (m=2)
25
3 [cm]
li,2 = 5.46 m ( λ2 = 75.63)
li,3 = 5.46 m ( λ3 = 55.61)
Nepomična konstrukcija
Mjerodavno opterećenje - EUROCODE

No Slučajevi opterećenja Tip Trajanje
1 g st. stalno
2 s st. srednjetrajno
3 w0(1) st. srednjetrajno
4 w0(2) st. srednjetrajno
5 w90 st. srednjetrajno
No Kombinacije opterećenja Tip Trajanje

6 1.35xI+1.5xII+0.9xIV st. srednjetrajno
7 1.35xI+1.5xII+0.9xV st. srednjetrajno
8 1.35xI+1.5xII+0.9xIII st. srednjetrajno
12 I+1.5xII+0.9xIII st. srednjetrajno
13 I+1.5xII+0.9xIV st. srednjetrajno
14 I+1.5xII+0.9xV st. srednjetrajno
21 1.35xI+1.5xII st. srednjetrajno
22 1.35xI+1.5xIV st. srednjetrajno
23 1.35xI+1.5xV st. srednjetrajno
24 1.35xI+1.5xIII st. srednjetrajno
28 I+1.5xIII st. srednjetrajno
29 I+1.5xIV st. srednjetrajno
30 I+1.5xV st. srednjetrajno
31 I+1.5xII st. srednjetrajno
32 1.35xI+0.9xIV st. srednjetrajno
33 1.35xI+0.9xIII st. srednjetrajno
34 1.35xI+0.9xV st. srednjetrajno
35 1.35xI+0.75xII st. srednjetrajno
36 I+0.9xIV st. srednjetrajno
37 I+0.9xV st. srednjetrajno
38 I+0.9xIII st. srednjetrajno
39 I+0.75xII st. srednjetrajno
40 1.35xI st. stalno
41 I st. stalno
0.33 0.45
0.85 0.43
0.37
0.13
0.34
Okvir: H_1
Kontrola stabilnosti
0.60 0.60
Okvir: V_1
0.52 0.49
17
20
0
.2
.1
0.
0.
3
9
0.22
0.37
0.28
Okvir: V_4
0.47 0.47
0.09
0.13
0.09
0.11 0.11
0. 0.
06 06 06 06
0. 0.
Okvir: V_5
Prikaz proračuna karakterističnih nosača
3 713
0.45
456 0.3 799
0.85 0.43
22 818
782
0.37
0.13
807 0.34
825
3 660 802
Okvir: H_1
ŠTAP 22-456
Puno drvo crnogorica i bjelogorica - C24
Klasa uporabljivosti 2
EUROCODE
2
14
T 3
10
[cm]
FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA
7. γ=0.85 21. γ=0.85 8. γ=0.83
14. γ=0.77 31. γ=0.77 12. γ=0.75
6. γ=0.72 13. γ=0.65 9. γ=0.59
20. γ=0.57 35. γ=0.57 19. γ=0.55
10. γ=0.54 16. γ=0.52 27. γ=0.50
39. γ=0.50 26. γ=0.47 17. γ=0.46
18. γ=0.44 40. γ=0.39 25. γ=0.37
11. γ=0.36 23. γ=0.32 34. γ=0.29
41. γ=0.29 15. γ=0.28 33. γ=0.27
24. γ=0.26 30. γ=0.24 37. γ=0.22
38. γ=0.20 28. γ=0.18 32. γ=0.16
36. γ=0.09 22. γ=0.08 29. γ=0.00
KONTROLA NORMALNIH I POSMIČNIH NAPONA

(slučaj opterećenja 7, kraj štapa)
Računska uzdužna sila N = -2.006 kN

Poprečna sila u pravcu osi 2 T2 = 4.569 kN
Poprečna sila u pravcu osi 3 T3 ≈ 0.000 kN
Moment savijanja oko osi 2 M2 ≈ 0.000 kNm
Moment savijanja oko osi 3 M3 = 3.942 kNm
KONTROLA NAPONA - TLAK I SAVIJANJE

Vrsta opterećenja: stalno - srednjetrajno
Korekcijski koeficijent Kmod = 0.800
Parcijalni koef. za svojstva gradiva γm = 1.300
Dodatak za elemente sa malim dimenzijama - os 2
Kh_2 = 1.084
Kh_3 = 1.014
Faktor oblika (za pravokutni presjek) km = 0.700
Karakteristična tlačna čvrstoća fc,0,k = 21.000 MPa
Računska tlačna čvrstoća fc,0,d = 12.923 MPa
Karakteristična čvrstoća na savijanje fm,k = 24.000 MPa
Računska čvrstoća na savijanje - os 2 fm,2,d = 16.017 MPa
Relativna vitkost λrel,2 = 2.651
Normalni tlačni napon σc,0,d = 0.143 MPa
Moment otpora W3 = 326.67 cm3
Normalni napon savijanja oko osi 3 σm3,d = 12.067 MPa
σm3,d <= fm,3,d (12.067 <= 14.974)

Iskorištenje presjeka je 80.6%
TLAK I SAVIJANJE - VELIKA VITKOST

Početna imperfekcija βχ = 0.200
Koeficijent k3 = 2.453
Koeficijent kc,3 = 0.249
(σc,0,d / (kc_2 x fc,0,d)) + km x (σm3,d / fm,3,d) +

+ σm2,d / fm,2,d <= 1 (0.648 <= 1)
(σc,0,d / (kc_3 x fc,0,d)) + σm3,d / fm,3,d +

+ km x (σm2,d / fm,2,d) <= 1 (0.850 <= 1)
KONTROLA NAPONA - POSMIK

Karakteristični posmični napon fv,k = 2.500 MPa
Računska posmična čvrstoća fv,d = 1.538 MPa
Površina poprečnog presjeka A = 140.00 cm2
Stvarni posmični napon(os 2) τ2,d = 0.489 MPa
τ2,d <= fv,d (0.489 <= 1.538)

DOKAZ BOČNE STABILNOSTI

Razmak pridržajnih točaka okomitih na pravac osi 2
lef = 451.36 cm
5% fraktil modula E paralelno vlaknima E0.05 = 7400.0 MPa
5% fraktil modula posmika G G0.05 = 460.00 MPa

Torzijski momenat inercije Itor = 2593.6 cm4
Moment inercije I2 = 1166.7 cm4
Kritični napon izvijanja σm,crit = 68.382 MPa
Relativna vitkost za izvijanje λrel = 0.592
Koeficijent k_krit = 1.000
σm,3,d <= k_krit x fm,3,d (12.067 <= 14.974)

ŠTAP 799-660
EUROCODE
2
14
T 3
14
[cm]
7. γ=0.37 14. γ=0.34 9. γ=0.31
8. γ=0.31 21. γ=0.31 16. γ=0.28
12. γ=0.28 31. γ=0.28 6. γ=0.27
20. γ=0.27 13. γ=0.25 27. γ=0.24
23. γ=0.21 19. γ=0.21 10. γ=0.21
35. γ=0.21 30. γ=0.18 17. γ=0.18
26. γ=0.18 39. γ=0.18 18. γ=0.17
34. γ=0.17 11. γ=0.15 25. γ=0.14
40. γ=0.14 37. γ=0.14 15. γ=0.12
33. γ=0.11 24. γ=0.11 41. γ=0.11
38. γ=0.08 28. γ=0.08 32. γ=0.07
22. γ=0.04 36. γ=0.04 29. γ=0.02
KONTROLA NORMALNIH NAPONA

(slučaj opterećenja 7, na 80.0 cm od početka štapa)

Poprečna sila u pravcu osi 3 T3 = -0.173 kN
Moment savijanja oko osi 2 M2 = -0.427 kNm
Moment savijanja oko osi 3 M3 ≈ 0.000 kNm


Kh_2 = 1.014
Kh_3 = 1.014
Računska čvrstoća na savijanje fm,d = 14.974 MPa
σm2,d <= fm,d (0.934 <= 14.974)


(σc,0,d / (kc_2 x fc,0,d)) + km x (σm3,d / fm,d) +

+ σm2,d / fm,d <= 1 (0.373 <= 1)
(σc,0,d / (kc_3 x fc,0,d)) + σm3,d / fm,d +

+ km x (σm2,d / fm,d) <= 1 (0.354 <= 1)
KONTROLA POSMIČNIH NAPONA

(slučaj opterećenja 9, početak štapa)

Moment torzije M1 = 0.025 kNm

τ3,d <= fv,d (0.068 <= 1.538)

KONTROLA NAPONA - TORZIJA

Karakteristična posmična čvrstoća fv,k = 2.500 MPa
Torzijski moment otpora Wp2 = 538.78 cm3
Stvarni posmični napon(os 2) τtor,2,d = 0.046 MPa
τtor,2,d <= fv,d (0.046 <= 1.538)

Torzijski moment otpora Wp3 = 538.78 cm3

Stvarni posmični napon(os 3) τtor,3,d = 0.046 MPa
τtor,3,d <= fv,d (0.046 <= 1.538)

Superpozicija utjecaja od poprečne sile i momenta torzije

(os 3)
τtor,2,d + τ3,d <= fv,d (0.114 <= 1.538)

ŠTAP 818-802
EUROCODE
2
18
T 3
14
[cm]
7. γ=0.13 9. γ=0.12 14. γ=0.12
16. γ=0.11 20. γ=0.10 23. γ=0.09
21. γ=0.09 27. γ=0.09 8. γ=0.08
31. γ=0.08 30. γ=0.08 12. γ=0.07
34. γ=0.07 6. γ=0.06 35. γ=0.06
11. γ=0.06 13. γ=0.06 37. γ=0.05
29. γ=0.05 15. γ=0.05 22. γ=0.05
39. γ=0.05 10. γ=0.05 19. γ=0.05
18. γ=0.05 26. γ=0.04 17. γ=0.04
25. γ=0.04 40. γ=0.04 36. γ=0.03
32. γ=0.03 28. γ=0.03 24. γ=0.02
33. γ=0.02 41. γ=0.02 38. γ=0.02
KONTROLA NORMALNIH NAPONA




Kh_2 = 1.014
Kh_3 = 1.000
σm2,d <= fm,2,d (0.540 <= 14.974)


σm3,d <= fm,3,d (0.369 <= 14.769)


(σc,0,d / (kc_2 x fc,0,d)) + km x (σm3,d / fm,3,d) +

+ σm2,d / fm,2,d <= 1 (0.126 <= 1)
(σc,0,d / (kc_3 x fc,0,d)) + σm3,d / fm,3,d +

+ km x (σm2,d / fm,2,d) <= 1 (0.104 <= 1)
KONTROLA POSMIČNIH NAPONA


Moment savijanja oko osi 3 M3 = -0.480 kNm

τ2,d <= fv,d (0.082 <= 1.538)

DOKAZ BOČNE STABILNOSTI


Razmak pridržajnih točaka okomitih na pravac osi 2
lef = 276.06 cm
5% fraktil modula E paralelno vlaknima E0.05 = 7400.0 MPa
5% fraktil modula posmika G G0.05 = 460.00 MPa
Torzijski momenat inercije Itor = 8605.6 cm4
Moment inercije I2 = 4116.0 cm4
Kritični napon izvijanja σm,crit = 165.29 MPa
Relativna vitkost za izvijanje λrel = 0.381
Koeficijent k_krit = 1.000
σm,3,d <= k_krit x fm,3,d (0.635 <= 14.769)


Statika Konstrukcije Drveno Krovište

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Statika Konstrukcije Drveno Krovište

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

( prostor za ovjeru )

INVESTITOR: VIROVITI KO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A-

LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA

PROJEKTANT: Zoran Vlaisavljevi , dipl.ing.gra .

DIREKTOR: Jasna Lic

SLATINA, svibanj 2017.

BROJ T.D.: 14-GPK/2017

1.) SADRŽAJ OP EG DIJELA

2. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA

3. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANATA

4. RJEŠENJE O UPISU PROJEKTANTA U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA

POPIS MAPA GLAVNOG PROJEKTA

Na temelju lanka 51 Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17), donosi se :

RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANATA

INVESTITOR: VIROVITI KO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A-

LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA

1. PROJEKTANT ARHITEKTONSKOG PROJEKTA : SNJEŽANA STIPE , dipl.ing.arh.

2. PROJEKTANT KONSTRUKCIJE: ZORAN VLAISAVLJEVI , dipl.ing.gra .

3. PROJEKTANT ELEKTROINSTALACIJE : DAVOR KNOCHL, dipl.ing.el.

Slatina, 05. 2017. Direktor :

LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA

BROJ T.D.: 14-GPK/2017

Rekonstrukcija dijela krovišta

U Slatini, svibanj 2017.

Zoran Vlaisavljevi , dipl.ing.gra .

BROJ T.D.: 14-GPK/2017

2.) GRA EVINSKI PROJEKT KONSTRUKCIJE

A/ TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA RADOVA I PROGRAM KONTROLE KVALITETE

B.1. Tehni ki opis i primijenjeni propisi

B.2. Plan pozicija

B.3. Prora un mehani ke otpornosti i stabilnosti

BROJ T.D.: 14-GPK/2017

A/ TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA RADOVA

1. Primjena op ih tehni kih uvjeta

1.1. Investitor je dužan:

1.2. Izvo je dužan

1.4. Kontrolna ispitivanja

Izvješ e o pogodnosti ugra enih materijala mora sadržavati slijede e dijelove:

2. BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI

2.1. ISPORUKA SVJEŽEG BETONA

2.1.1. Informacije korisnika betona proizvo u

2.1.2. Informacije proizvo a betona korisniku

Tablica 2 Razvoj vrsto e betona pri 20°C

2.1.3. Otpremnica za gotov (tvorni ki proizveden) beton

2.1.4. Otpremne informacije za gradilišni beton

2.1.5. Konzistencija pri isporuci

2.1.6. Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti

2.1.7. Kontrola proizvodnje

2.1.8.. Vrednovanje i potvr ivanje sukladnosti

2.2. SKELE I OPLATE

2.2.1. Osnovni zahtjevi

2.2.2.2. Oplatna ulja

2.2.2.5 .Posebne oplate

2.2.2.6. Površinska obrada

2.2.2.7 .Oplatni ulošci i nosa i

2.2.2.8. Otpuštanje skela i uklanjanje oplate

2.3. ARMATURA I UGRADNJA ARMATURE

2.3.2. Savijanje, rezanje, prijevoz i skladištenje

2.4.1. Uvjeti kakvo e betona

2.4.2. Isporuka, preuzimanje i gradilišni prijevoz svježeg betona

2.4.3. Kontrola prije betoniranja