1.

THAUMATROP- uređaj koji na jednostavan način prikazuje efekt prividnog

kretanja. Kartonska ploča koja sa svake strane sadrži po jedan crtež. Na jednoj strani
sadrži crtež prazne krletke a na drugoj strani crtež ptice. Kada se s pomoću vrpce ta
slika okreće, promatraču se čini da se ta ptica nalazi u krletki. Privid nastaje zato što
kod prijelaza iz prednje slike u stražnju postoji trenutak kada gledatelj uopće ne vidi
sliku, a taj trenutak je premostiv na način što oko zadržava ranije viđenu sliku koja se
pretapa u sljedeću. Kod filmske projekcije se isto događa samo što se ovdje ne
stapaju slike već pokreti.

2.PERZISTENCIJA VIDA- osobina oka da održi osjet (»sliku«) i nakon prestanka

podražaja (perceptivna slika postaje paslika). Ako su podražaji odvojeni, a dovoljno
učestali (oko 50 podražaja, treptaja, u sekundi), oni se stapaju dajući jedan,
neprekidan osjet. Zahvaljujući tom svojstvu vida, isprekidano svjetlo film. i video
projekcije/emisije zamjećuje se kao kontinuirano, kao svjetlosno postojana slika. Ako
je učestalost smjene film. i televizijskih sličica premalena, gledatelj počne primjećivati
treperenje slike. Perzistencija vida prikladno objašnjava samo dojam postojanog
osvjetljenja pri projekciji, ali ne i iluziju pokreta (→ prividno kretanje).

3.ŠTO JE FILM?- on je istovremeno osobno dozivljajni i drustveni fenomen,kulturni i

gospodarski,elitan,zahtjevan i zabavan.Film se smatra kao sredstvo filmskog
priopcavanja.Film pripada tradicionalnijim masovnim medijima.U filmu se izrazava
slikama i zvukovima.Film jest,odnosni moze biti i umjetnost.Kao industrija zabave
gledatelju nudi opustanje,ulazak u jedan drugaciji svijet od svakidasnjeg.Filmom se
iznosi svjetonazor,stav prema zivotu i pojavama a posjeduje i sugestivnu moc,pa
mozemo ceci da je film i politika.Film je i tehnika,rodjen je u krilu tehnike,to dosta
doprinosi na promjenama u estetskom planu.

4.PODJELA FILMA PO DULJINI TRAJANJA? -kratkometražni, srednjemetražni i

dugometražni

6.FILM I FOTOGRAFIJA-film je poglavito slika,ali i zvuk nakon razdoblja nijemog

filma postaje ravnopravni element filmskog izražavanja. Obzirom na vizualnu
sastavnicu najbliži je slikarstvu i fotografiji,jer je riječ o fotografskoj registraciji
zbivanja u zbilji.

7.ŠTO JE ZAJEDNIČKO FILMU I SLIKARSTVU?-To je prije svega okvir. I slika i

fotografija smješteni su u jednom okviru koji ih odjeljuje od zbilje. Riječ je o izboru,
što će se naći u tom okviru,a što će ostat izvan njega. Druga su im zajednička
izražajna sredstva svjetlo i boja. K tome pridodati i scenografiju, odnosno
kostimografiju iako je to područje gdje se susreću film i slikarstvo i kazalište.

8.ODNOS FILMA I STRIPA-Povezuju ih slični pripovjedni, a posebice slikovni oblici

(posebice animirani film i strip). Uvijek valja imati na umu da je film spoj slike i
zvuka,a strip poglavito slike i riječi, zbog čega dolazi do strukturalnih razlika.
12.KOJA SU TEMELJNA FILMSKA IZRAŽAJNA SREDTSVA?-Kadar, okvir,
objektiv, filmski plan, kut snimanja, pokreti kamere, osvjetljenje, crno-bijeli film i film u
boji, zvuk, preobrazba pokreta, filmske spone (interpunkcije), montaža, scenografija,
kostimografija i maska, gluma.

13.KADAR-Kadar predstavlja temeljnu jedinicu filma, kako u tehničkom tako i

izražajnom smislu. Kadrom nazivamo onaj dio filma koji se snima jednokratnim
djelovanjem kamera. Tko kadar može biti kratka i dug (2-5 cm).

19.ŠTO JE FILMSKI PLAN?-Mogli bismo reći da je to mjera za filmski prostor ili

prostor što ga zahvaća objektiv kamere .Ne postoje posebni planovi za djecu,
odraslog čovjeka ili žabu-sve se uspoređuje s likom odrasle osobe,čemu ono što
vidimo na ekranu odgovara kod te osobe. Primjerice ručni sat, iako je cijeli u kadru,
veličine je ljudskog oka, a kako je to detalj i za sat se kaže da je detalj .Dakle o planu
ovisi dali će biti snimljena cijela osoba, samo njezina glava, usta ili će osoba biti
sitnosmještena u veliki prostor.

20.PLANOVI PROSTORA-To je total koji ima potplanove, a to su polutotal (nešto uži

plan) i veliki-daleki total (što je širi plan od totala).U ovom planu čovjek, ako je i
nazočan, praktički je nezametljiv, naglasak je na prostoru-ambijentu.

21.PLANOVI RADNJE ILI AKCIJE-To je srednji plan. Njegov potplan je

američki(naziv „američi“ rabi se stoga što je najčešći bio u tipično američkoj vrsti
filmova).Srednji plan najbolje prikazuje lik u prostoru i radnju koju izvodi.

22.PLANOVI OSOBE ILI LIKA-To su bliži i krupni plan.Bliži plan prikazuje osobu od
pojasa do tjemena.Tako se približavamo liku,znatno smo koncentrirani na lik,a
prostor je praktički zanemariv.Krupni plan prikazuje ljudsku glavu.To može biti šira
varijanta od poprsja ili samo glava pa neki govore o polukrupno planu.

23.PLAN-DETALJ-To je plan koji se više nemože djeliti,a prikazuje oko,uho,kazaljku

sata i sl.dakle dio osobe ili predmeta.Detalj je dokaz kako film nije mehanička
reprodukcija zbilje,jer u životu nikad nemožemo vidjeti primjerice samo nečije
oko,naravno ako nerabimo neka pomagala kao povećalo,a u filmu je i to
moguće.Detalj može izazvati šok,iznenađenje,stvoriti napetost.

26.ULOGA SVIJETLA U FILMU-vidljivost objekata i subjekata pred objektivom

kamere

-izražavanje volumena i dubine

-stvaranje ugođaja u slici

-oblikovanje svjetla i sjene

27.BOJA U FILMU-uz pokret i zvuk boja je najrealističnija sastavnica filma. Nastojali

su je tintirati (ručno se nanosila boja na filmske sličice) ili tonirati (crno-bijela filmska
vrpca se uranja u kupku za toniranje te se dobiva jednobojno obojenje) da bi se
kasnije istraživala boja na filmu koja nastaje aditimnim i suptraktinim miješanjem.

28.ZVUK U FILMU -Zvuk u filmu (govor,glazba,šumovi) uz pokret i boju jedan je od

triju elemenata što upotpunjuju realističnost filma. Zvuk kao izražajno sredstvo
pojavljuje se onda kad je vrlo selektivna nazočnost prizornih zvukova.

36.FILMSKA MONTAŽA-(franc. montage-sastavljanje, sklapanje, namještanje) način

je povezivanja kadrova kako bi se ostvarila neka izlagačka cjelina. Upravo montaža
pokazuje da je film sekvencijalna umjetnost, umjetnost slijeda. Montaža je specifično
sredstvo za sažimanje i dramatiziranje priče, naročito pri povezivanju vremenskih
odvojenih dijelova radnje, za povezivanje različitih prostora, za oblikovanje likova, za
pojačavanje napetosti radnje, ili za stvaranje određenih emocionalnih raspoloženja.

38.RAZLIKE IZMEĐU KAZALIŠNE I FILMSKE GLUME-Filmska gluma često se

poistovjećuje s kazališnom,a od nje se ipak razlikuje, poglavito stoga što se često
odvijaju u drugačijem vremenu i prostoru, zatim što je riječ o dvije različite umjetnosti
i stoga što je filmski uradak građen na drugačiji način. Konkretno filmska gluma se
odvija u zbiljskim realnim prostorima, ali i u studijskim ambijentima dok se kazališna u
većim slučajevima izvodi u za to unaprijed pripremljenim stiliziranim prostorima.

39.FILMSKI ROD- kao i u književnosti tako i u filmu postoji podjela na rodove, vrste i
podvrste. Pod filmskim rodom misli se na igrani, dokumentarni, animirani,
eksperimentalni, obrazovni i propagandni. U današnje vrijeme teško je razlučiti
filmski rod jer dolazi i do miješanja. Kod podjele na vrste mislimo na kriminalističke
filmove, znanstveno-fantastične, vesternu itd. Filmska vrsta jednako se odnosi na
sve rodove. Žanrovske odrednice određuju se na temi filma, motivima sadržaju i
načinu kako se sadržaj prikazuje

40.DOKUMENTARNI FILM

-To je film u kojem se prikazuju stvarni događaji i osobe. Dokumentarni film obilježen
stvarnim događajima, a igrani izmišljen. Redatelj dokumentarnog filma bira i određuje
što će se i kako vidjeti u pojedinom kadru. John Grrieson prvi uvodi izraz dokum. film
1926.

-Podjela dokum.filma:

1.činjenični-prikazivanje događaja,reportaže

2.namjenski-obrazovni film

3.popularno-znanstveni film- od političke propagande do reklamnih filmova

4.promidžbeni film-od političke propagande do reklamnih filmova

5.antropološki-život pojedinca,sredine

6.putopisni film-atraktivni i egzotični krajevi

7.specifične vrste: a)komplikacijski film; b)pseudodokumentarni film
(kvazidokumentarni,semidokumentarni i polidokumentarni)

41.ANIMIRANI FILM-zajednički naziv za brojne vrste filmova (crtane, lutkarske,

kolažne filmove s animiranim predmetima) nastaju uzastopnim snimanjem
pojedinačnih sličica koje bivaju oživljene tehnikom filmske projekcije. Stvara se iluzija
pokreta, prvi film u hr. Javlja se 1922 Alda-caj i pasta za cipele

42.IGRANI FILM-to je film koji obilježava postojanje priče i likova (glumaca)-narativni

film. Prikazuje se njihovi međusobni odnosi,odnos prema prirodi ili društvu. Ovaj film
je proizvod mašte. S obzirom na duljinu, dijeli se na :

1.kratkomontažni (do 30 min)

2.srednjomontažni (do 60 min)

3.dugomontažni (više od 60 min)

Igrani film je stvorio moćnu filmsku industriju.

43.DJEČJI FILM-film namijenjen djeci koji po tematici i formi odgovaraju dječjoj dobi.
On najčešće donosi motive koji su njima bliski i razumljivi jer su većinom preuzeti iz
njihova života. On bi trebao imati čvrstu fabulu kako bi dijete u svakom trenu znalo
što se zbiva, mora zadržat jasnoću i ponuditi puno dinamike, tek tad ce zadovoljiti
dječje sentimentalne potrebe. Postoje filmovi koji nisu snimani isključivo za djecu ali
ih djeca gledaju zbog njihove jednostavnosti naivnosti te akcije to su najčešće filmovi
o gusarima, indijancima, kaubojima itd.

44.FILM O DJECI-djeca vole film jer im pruža mogućnosti istraživanja i upoznavanja

svijeta odraslih i koji tako željno žele zaviriti a to im nije dozvoljeno. Film nudi
avanture i informacije o dalekim i nepoznatim krajevima svijeta. Dijete može štošta
naučiti o stranoj ili vlastitoj zemlji, ljudima, običajima, idejama, pokretima, religiji itd. U
filmu ih privlači vedrina, humor, akcije i nesvakidašnje situacije. Gledanjem filmova
dijete nesvjesno razvija misaone sposobnosti. Dijete s vremenom počinje shvaćati
što se zbiva na filmskoj vrpci. Isprva nije sigurno što gleda i vidi, jel to mašta ili
stvarnost. Proces shvaćanja ne ide brzo. Ne može pratiti ono u filmu što ne zna ni u
životu. Dijete u predškolskoj dobi gleda kraće filmove najčešće animirane. Dijete od
7-9 god razumije vrlo jednostavne filmove i zgode koje on priča. Najčešće su
bajkovitog sadržaja, gledaju i uzimaju za istinu.10-12 razumijevaju više kretnje
kamere (akcijeske filmove) 13-15 razvija se kritičnost, jača interes za pustolovne
filmove. 16-18 mladež aktivno gleda filmove to dovodi do spoznaje umjetničke
vrijednosti.

45.PROCESI PRILIKOM DOŽIVLJAVANJA FILMA-svako ih doživljava drugačije jer

on nosi iskustvo, znanje, interes i stajalište. Prilikom odrastanja prolazimo 4 faze:

1.PARTICIPACIJA-djeca u filmu dodaju novi lik (sebe)zbog neizgrađene ličnosti

2.INDETIFIKACIJA-dijete zajedno s glavnim likom se smije, raduje, žalosti ali može
se pronaći i u negativnoj indetifikaciji

3.DISTANCIRANJE-misaoni i racionalni proces koji se javlja ali od 12 pa nadalje,

gledaoc se opire svemu što se filmom sugerira

4.PROJICIRANJE-gledalac nešto što vidi u filmu na neki način će prenjeti u svoj život
nastojat ce riješiti neki problem ili dvojbu.