Oslobođenje hrvatskih krajeva od osmanske vlasti

OSMANLIJE NE POŠTUJU MIROVNE

UGOVORE; INTENZIVNE BORBE PROTIV
OSMANLIJA
- Vašvarski mir između Habsburške Monarhije i
Osmanskog Carstva sklopljen je 1664. godine i trebao je
vrijediti 20 godina
- prije isteka mira Osmanlije 1683. godine, pod vodstvom
velikog vezira Kara Mastafe-paše, kreću na osvojenje
Beča; kad se već činilo da će Beč pasti, u pomoć dolazi
vojska pod vodstvom poljskoga kralja Jana Sobjeskog, koji je porazio Osmanlije
Slika 1. Kara Mustafa-paša
- na papin poticaj nastaje Sveta liga, savez Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i
Poljske, kojima se kasnije pridružila i Rusija – cilj im je bio istjerati Osmanlije iz srednje i
istočne Europe; oslobođen je velik dio ugarskih prostora (kao i Budim 1686.)

OSLOBAĐANJE HRVATSKIH KRAJEVA (1683. –

1699.): LUKA IBRIŠIMOVIĆ, MARKO MESIĆ I
DRUGI
- kad je krenuo rat protiv Osmanlija, kršćansko
stanovništvo pod osmanskom vlašću u tome vidi priliku
za oslobođenje, pa podiže ustanke
- u Slavoniji kršćanski ustanak protiv osmanske vlasti
vodi fra Luka Ibrišimović; 1689. pobijedio je Osmanlije
kod Požege, a sudjelovao je i u pobjedikod Slankamena
1691., kojom je oslobođena cijela Slavonija
- svećenik Marko Mesić organizirao je ustanak protiv Slika 2. Fra Luka Ibrišimović
osmanske vlasti u Lici i Krbavi

1
BAN NIKOLA ERDÖDY
- Nikola Erdödy bio je hrvatski ban od 1680. do 1693., koji je puno pridonio oslobađanju
Hrvatske; osobito je zaslužan za oslobađanje Virovitice; oslobodio je i Kostajnicu, Novi na
Uni, Bužim, a kasnije je sudjelovao i oslobođenju Broda, Gradiške, Kostajnice i Dubice

POKUŠAJ PRODORA U BOSNU: EUGEN

SAVOJSKI 1697.
- Eugen Savojski, znameniti austrijski vojskovođa,
pobijedio je Osmanlije više puta: kod Sente 1697., kod
Petrovaradina 1716. i kod Beograda 1717.; nakon bitke
kod Sente, u jesene 1697. upao je u Bosnu, zapalio
Sarajevo te neuspješno pozvao tamošnje kršćane na
ustanak; prije zime povlači se zajedno s desetak tisuća
krćana koji su se bojali turske osvete

Slika 3. Princ Eugen Savojski

MIR U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA (1699.)

- 1699. god. Osmansko Carstvo, Habsburška Monarhija i Mletačka Republika potpisali su mir
u Srijemskim Karlovcima; mirom je Habsburška Monarhija zadržala prostore koje je zauzela
u ratu; Mletačka
Republika mirom je
stekla područja
podvelebitskog primorja
oko Starigrada, od
Obrovca do Knina,
Vrlike, Sinja, Trilja,
makarskog primorja do
Metkovića i Opuzena te
dio Boke kotorske

Slika 4. Teritoriji oslobođeni mirom u Srijemskim Karlovcima i mirom u

Požarevcu

2
- Lika i Krbava nisu pridruženi Hrvatskoj, nego Vojnoj krajini, a Slavonija je stavljena pod
dvorsku upravu

ZNAČENJE MIRA U POŽAREVCU 1718. GODINE

- 1714. izbio je novi rat između Venecije i Osmanskog Carstva u koji se uključila i
Habsburška Monarhija na strani Venecije
- rat je završio mirom u Požarevcu 1718. kojim je određeno da Habsburška Monarhija dobiva
istočni Srijem, kao i usko područje s desne strane Save duž granice s Osmanskim Carstvom
- u Dalmaciji Mletačka Republika proširuje svoje prostore na štetu Osmanskog Carstva